MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE

1741

Na temelju članka 45. stavka 1. i 2. Zakona o državnom od­vjet­ništvu (»Narodne novine« br. 51/01 u daljnjem tekstu Zakon), na prijedlog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave donosi

PRAVILNIK

O UNUTARNJEM POSLOVANJU U DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o unutarnjem poslovanju u državnim odvjet­ništvima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se pravila o ured­skom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, obrascima za rad, priopćenjima za javnost, provedbenim pravilima o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme, drugim pitanjima od značenja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.

Ovim se Pravilnikom propisuje način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništava i drugih tijela, ako imaju sjedište u istoj zgradi.

Članak 2.

O pravilnoj primjeni ovoga Pravilnika skrbe se državna odvjetništva na koja se odnose pojedine njegove odredbe.

Više državno odvjetništvo skrbi se o jedinstvenoj primjeni ovoga Pravilnika na svom području i daje objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnje­njima obavijestit će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Obvezatne upute i tumačenja za primjenu ovoga Pravilnika daje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

II. DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA

1. Poslovi drŽavnoodvjetniČke uprave

Članak 3.

Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva.

Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osobito:

–  ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u državnom odvjet­ništvu,

–  skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u dr­žav­nom odvjetništvu,

–  stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika, te zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu,

–  poslove u svezi s imenovanjem i razrješenjem državnih odvjetnika i njihovih zamjenika i stručnim usavršavanjem dužnosnika, savjetnika, državnoodvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu,

–  poslove vođenja statistike,

–  poslove vođenja popisa o radu dužnosnika,

–  poslove upravljanja državnoodvjetničkom zgradom i ne­kret­ninama koje su dodijeljene državnom odvjetništvu na korištenje,

–  financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjet­niš­tva i

–  druge poslove određene Zakonom o državnom odvjet­niš­tvu i ovim Pravilnikom.

2. Ovlasti i duŽnosti drŽavnog odvjetnika

Članak 4.

Državni odvjetnik upravlja državnim odvjetništvom.

Obavljanje pojedinih poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik može povjeriti voditeljima odjela, voditeljima odsjeka, drugim zamjenicima državnog odvjetnika (u daljnjem tekstu: dužnosnik), tajniku državnog odvjetništva i drugim služ­benicima i namještenicima (u daljnjem tekstu: zaposlenik).

Zamjenik državnog odvjetnika koji zamjenjuje državnog odvjetnika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti pomaže državnom odvjetniku u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave koje mu on povjeri.

Članak 5.

U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik donosi odluke, upravna rješenja i zaključke, izdaje naredbe i daje obvezatne i druge upute u okviru svojih ovlasti.

Članak 6.

Državni se odvjetnik skrbi za pravilne odnose i postupak dužnosnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva prema strankama, sudu, drugim državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima državnog odvjetništva.

O pojavama u državnom odvjetništvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, ometaju građani u ostvarivanju i zaštiti svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlasti, ili na drugi način šteti ugledu državnog odvjetništva, državni je odvjetnik dužan obavijestiti neposredno više državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo Republike Hrvat­ske, koje će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Članak 7.

Državni odvjetnik obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u državnom odvjetništvu.

Voditelji odjela i odsjeka po ovlasti državnog odvjetnika obavljaju nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u odjelu i odsjeku

Nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad dužnosnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva, uvidom u spise i odluke, uvidom u odluke nižih i viših sudova donesenih u povodu podnesenih pravnih sredstava i pravnih lijekova državnih odvjetništava, pregledom upisnika, imenika, pomoćnih knjiga i popisa te na drugi pogodan način.

Članak 8.

Državni odvjetnik usklađuje rad državnoodvjetničkih odjela, odsjeka i drugih ustrojstvenih jedinica u državnom odvjetništvu. Kad državni odvjetnik uoči u radu odjela i odsjeka ili pojedinih dužnosnika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustalje­noj praksi višeg državnog odvjetništva, iznijet će svoja zapažanja na sjednici kolegija.

Voditelj odjela usklađuje rad državnoodvjetničkih odsjeka unutar odjela.

Kad voditelj odjela uoči u radu odsjeka ili pojedinih dužnosnika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj prak­si višeg državnog odvjetništva, iznijet će svoja zapažanja na sjednici odjela.

Državni odvjetnik dužan je izvijestiti više državno odvjet­ništvo o svim pitanjima važnim za rad državnog odvjetništva.

3. StruČno osposobljavanje

Članak 9.

Državni odvjetnik uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih za­poslenika na stručnom osposobljavanju u državnom odvjet­ništvu.

Na poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i odredbe članka 7. ovoga Pravilnika.

4. Savjetovanja i sastanci

Članak 10.

Državni odvjetnik saziva sjednice kolegija i sastanke ostalih zaposlenika.

Savjetovanja i sjednice kolegija i sastanci ostalih zaposlenika državnog odvjetništva sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanju rada pojedinih odjela i odsjeka, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad državnog odvjetništva.

Sjednice kolegija razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja državnog odvjetništva i raspored poslova; ostvarivanje programa rada državnog odvjetništva i izvješće o radu; sporna pravna pitanja i obvezatne upute višeg državnog odvjetništva; pravna shvaćanja nižih i viših sudova; primjena novih propisa; stručno usavršavanje dužnosnika, savjetnika, vježbenika i ostalih zaposlenika; druga pitanja važna za rad državnog odvjetništva.

U državnim odvjetništvima u kojima su osnovani odjeli i odsjeci pitanja iz stavka 3. ovoga članka razmatraju se i na sjednicama odjela ili odsjeka, ako državni odvjetnik ne odredi da se ona razmatraju na sjednicama kolegija.

Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava na sjednici odlučuju o povlačenju tužbe, odustajanju od tužbenog zahtjeva, priznanju tužbenog zahtjeva, sklapanju nagodbe ili odustanku od pravnog lijeka ako je vrijednost predmeta spora veća od 1.000.000,00 kuna, osim ako državni odvjetnik o tome odluči sam ili naloži da se to pitanje razmotri na sjednici kolegija.

Za predmete u kojima je vrijednost predmeta spora manja od 1.000.000,00 kuna, Glavni državni odvjetnik donijet će posebne upute o načinu odlučivanja o povlačenju tužbe, odustajanju od tužbenog zahtjeva, priznanju tužbenog zahtjeva, sklapanju nagodbe ili odustanku od pravnog lijeka.

Sjednice odjela saziva državni odvjetnik ili voditelj odjela radi razmatranja pitanja iz članka 32. Zakona.

Sjednicama kolegija predsjedava državni odvjetnik, a sjednicama odjela voditelj odjela, odnosno državni odvjetnik ako je prisutan.

Kad kolegij daje mišljenja o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, mišljenja o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika i mišljenja o kandidatima za državne odvjetnike (čl. 36. Zakona o državnom odvjetništvu) kolegijem predsjeda zamjenik državnog odvjetnika koji je određen godišnjim rasporedom poslova da zamjenjuje državnog odvjetnika.

Članak 11.

Glavni državni odvjetnik saziva sjednice proširenog kolegija radi raspravljanja pitanja iz članka 38. Zakona i davanja suglasnosti za izbor članova državnoodvjetničkog vijeća.

Prije traženja suglasnosti od proširenog kolegija glavni državni odvjetnik zatražit će od kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i odvjetništava da predlože imena kandidata za članove državnoodvjetničkog vijeća.

Na temelju prijedloga Kolegija Državnog odvjetništva Re­pub­like Hrvatske i državnih odvjetništava Glavni državni odvjetnik sačinjava liste kandidata na način da kandidate poštujući kriterije iz članka 89. stavak 3. Zakona razvrsta u sedam skupina.

Članovi proširenog kolegija prije davanja suglasnosti odlu­čuju da li će se o predloženim kandidatima izjasniti tajnim glasovanjem ili javno aklamacijom.

Članak 12.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa može zahtijevati da se na sjednicama kolegija ili sastancima zaposlenika državnog odvjetništva razmotre pojedina pitanja državnoodvjetničke odnosno pravosudne uprave važna za rad državnog odvjetništva, odnosno drugog pravosudnog tijela.

Zahtjev se podnosi putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koje je dužno izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o prihvaćenim stajalištima.

Članak 13.

O radu sjednice kolegija, proširenog kolegija, odjela i sastanka zaposlenika vodi se zapisnik, u koji se u bitnome upisuje tijek i zaključci sjednice odnosno sastanka.

O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje upravne djelatnosti državnog odvjetništva državni će odvjetnik obavijestiti neposredno više državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje je dužno o tome obavijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Članak 14.

Državni odvjetnik može dužnosniku, savjetniku i drugom zaposleniku povjeriti obradu pojedinih pitanja iz primjene propisa, pravomoćno dovršenih postupaka ili nacrta propisa koje donosi zakonodavna ili izvršna vlast, radi razmatranja na sjednici kole­gija, a po potrebi i na sastanku svih zaposlenika državnog odvjet­ništva.

5. Ovlasti viŠeg drŽavnog odvjetnika

Članak 15.

Državni odvjetnik županijskog državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: viši državni odvjetnik) drugostupanjsko je tijelo u poslovima državno-odvjetničke uprave iz ovlasti državnog odvjetnika općinskog državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: niže državno odvjetništvo), ako posebnim propisom ili ovim Pravilnikom nije drukčije određeno.

Članak 16.

Više državno odvjetništvo nadzire rad nižeg državnog od­vjet­ništva sa svoga područja.

U obavljanju nadzora više državno odvjetništvo pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih državnih odvjetništava, te obavlja neposredan uvid u rad svakog dužnosnika.

Više državno odvjetništvo može prirediti zajedničke sastanke i savjetovanja državnih odvjetnika nižih državnih odvjetništava i dužnosnika višeg državnog odvjetništva, te dužnosnika, državno­od­vjetničkih vježbenika, savjetnika i ostalih zaposlenika nižih državnih odvjetništava, radi razmatranja pitanja od općeg zna­čenja za rad nižih državnih odvjetništava. O tim savjetovanjima i sastancima više državno odvjetništvo dužno je obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Članak 17.

Glavni državni odvjetnik će prema programu rada osobno ili preko određenih dužnosnika i drugih stručnih osoba obaviti pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja županijskih ili općinskih državnih odvjetništava.

Županijski državni odvjetnik će prema programu rada najmanje jednom u dvije godine osobno ili preko određenih dužnosnika i drugih stručnih osoba obaviti pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih državnih odvjet­ništava sa svoga područja.

Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva prema potrebi obilazi niža državna odvjetništva i u svezi s rješavanjem pojedinih pitanja.

O obavljenom pregledu, nađenom stanju i poduzetim mjerama podnosi se izvješće državnom odvjetništvu u kojem je obav­ljen pregled i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

6. Odnos prema viŠim tijelima drŽavnoodvjetniČke uprave

Članak 18.

U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave općin­ska se državna odvjetništva izravno obraćaju županijskom državnom odvjetništvu, a ovo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. O poslovima pravosudne upravo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može tražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Glavnom državnom odvjetniku u poslovima državno­od­vjet­ničke uprave osim zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove spriječenosti, pomažu pod uvjetima iz članka 4. stavak 2. ovog Zakona zamjenici - voditelji odjela i tajnik državnog odvjet­ništva, a u drugim državnim odvjetništvima državnom odvjetniku pod uvjetima iz članka 4. stavak 2. ovog Zakona pomažu zamjenici - voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva ili službenik kojeg odredi državni odvjetnik.

III. USTROJSTVENE JEDINICE

1. Odjeli i odsjeci

Članak 19.

U državnim odvjetništvima koja rade na kaznenim i građansko-upravnim stvarima osniva se kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete.

U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeći odjeli;

1. Kazneni odjel za kaznene predmete,

2. Građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete,

3. Odjel za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i izjaš­nje­nje o revizijama u građansko-upravnim predmetima, (u dalj­njem tekstu: Odjel za zaštitu zakonitosti).

Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela od najmanje tri zamjenika državnog odvjetnika specijalizirana za određenu vrstu predmeta iz jednog ili više pravnih područja.

Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka državna odvjetništva osnivaju odsjeke za obradu predmeta općeg kriminala, krvnih delikata, gospodarstvenog kriminala, maloljetničke delinkvencije, stvarnopravne odnose, obveznopravne odnose, upravni postupak, radne odnose, zaštitu prirodnih bogatstava i okoliša i slično.

Županijska državna odvjetništva mogu osnovati i odsjeke za prvostupanjske, drugostupanjske i istražne kaznene stvari.

Članak 20.

Odjelom i odsjekom u državnom odvjetništvu upravlja voditelj. Voditelj odjela i odsjeka je zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova.

Voditelj odjela i svi dužnosnici u odjelu skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu.

Voditelj odsjeka i svi dužnosnici u odsjeku skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odsjeku.

2. Pisarnica

Članak 21.

Pisarnica obavlja uredske poslove u državnom odvjetništvu.

U državnom odvjetništvu s većim opsegom poslova pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica kao što su istražna, prvostupanjska, drugostupanjska, punoljetnih osoba, maloljetnih osoba, građanska, upravna, te izvanrednih pravnih lijekova u građanskim predmetima itd.

Uredski poslovi koji se odnose na prethodni kazneni postupak obavljaju se u općoj pisarnici ako za te predmete nije osnovana posebna pisarnica.

Članak 22.

Radom pisarnice upravlja upravitelj, koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova.

Upravitelj se pisarnice skrbi i za uredno i pravodobno obav­ljanje poslova prijepisa i obavlja raspored daktilografa.

Kad je pisarnica podijeljena u više ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja pisarnice.

3. Ured drŽavnog odvjetnika

Članak 23.

Poslovi državnoodvjetničke uprave obavljaju se u uredu državnog odvjetnika.

Za obavljanje uredskih poslova državnoodvjetničke uprave odredit će se, prema potrebi, jedan ili više službenika odnosno namještenika, koji će po uputama državnog odvjetnika obavljati poslove državnoodvjetničke uprave.

U državnim odvjetništvima s većim opsegom poslova ured državnog odvjetnika može imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su tajništvo, pisarnica ureda državnog odvjetnika, odjel ili odsjek za materijalno-financijsko poslovanje, statistiku i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave.

U uredu državnog odvjetnika obavljaju se osobito ovi poslovi:

–  vodi se upisnik državnoodvjetničke uprave i čuva pri­čuvni arhiv,

–  prima i obavlja prijepis akata državnoodvjetničke uprave,

–  poslovi koji se odnose na prijam službenika i namješ­te­nika,

–  popis svih zaposlenika državnih odvjetništava,

–  popis službenih putovanja, godišnjih odmora, plaćenih dopusta i drugi poslovi iz radnog odnosa i po osnovi rada,

–  popis vježbenika,

–  državnoodvjetnička statistika,

–  popis o radu dužnosnika,

–  poslovi obrane i zaštite,

–  ostali poslovi koje odredi državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 24.

Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku, pod neposrednim nadzorom državnog odvjetnika.

U državnim odvjetništvima s manjim opsegom poslova na­mješ­tenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima mogu biti zaduženi i za obavljanje drugih poslova.

Članak 25.

Ako je u službenoj zgradi odnosno radnom prostoru državnog odvjetništva smješteno više državnih odvjetništava, materijalno-financijski poslovi obavljaju se u zajedničkoj službi koja se ustrojava pri višem državnom odvjetništvu.

Ako je u istoj službenoj zgradi odnosno radnom prostoru smješteno više pravosudnih tijela, materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe, koja se ustrojava sporazumom pravosudnih tijela.

Sporazumom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se pri kojem će se pravosudnom tijelu ustrojiti zajednička služba. U tom će se slučaju za svako pravosudno tijelo voditi odvojeno knjigovodstvo.

IV. RASPORED POSLOVA

Članak 26.

Rasporedom poslova utvrđuju se odjeli i odsjeci u državnom odvjetništvu koje ispunjava uvjete za njihovo osnivanje, te ras­poređuju dužnosnici, savjetnici i ostali službenici i namješte­nici za obavljanje određenih poslova i određuju se njihove ovlasti i opseg poslova.

1. GodiŠnji raspored poslova

Članak 27.

Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine za sljedeću godinu.

Prije utvrđivanja rasporeda poslova dužnosnika državni će odvjetnik pribaviti mišljenje sa sjednice kolegija državnog odvjet­ništva, a glede ostalih zaposlenika - mišljenje ustrojstvenih jedinica.

Prigodom rasporeda dužnosnika i ostalih zaposlenika na pojedine poslove imat će se prvenstveno u vidu potrebe državnog odvjetništva, stručne sposobnosti i sklonosti dužnosnika, savjetnika i ostalih zaposlenika za obavljanje određenih poslova.

Članak 28.

Godišnjim rasporedom poslova određuju se: zamjenik državnog odvjetnika za poslove državnoodvjetničke uprave, voditelji odjela i odsjeka, dužnosnici zaduženi za rad na pojedinim vrstama predmeta i njihov raspored u odjele i odsjeke, dužnosnici koji obavljaju dežurstvo u prethodnom kaznenom postupku, te raspored savjetnika i drugih zaposlenika.

Odjeli, odsjeci i dužnosnici izvan odjela i odsjeka označuju se rimskim brojevima.

Članak 29.

U tijeku jedne kalendarske godine dužnosnici će se, u pravilu, određivati za rad na poslovima iste vrste.

U manjim državnim odvjetništvima, u kojima opseg poslova i broj dužnosnika ne traže podjelu rada po vrstama poslova, istovremeno obavljanje poslova u raznim vrstama predmeta svest će se, po mogućnosti, na što manju mjeru.

Članak 30.

Pri utvrđivanju godišnjeg rasporeda poslova utvrdit će se i način podjele spisa.

Spise u rad dužnosnicima raspoređuje državni odvjetnik u državnim odvjetništvima bez ustrojenih odjela, a voditelj odjela - u državnim odvjetništvima u kojima su ustrojeni odjeli.

Voditelj odjela može odrediti da voditelji odsjeka raspore­đuju spise unutar odsjeka, u tom će slučaju voditelj odjela rasporediti spise na odsjeke.

Prije rasporeda spisa u rad dužnosnicima u kaznenom odjelu spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvog podneska - kaznene prijave. Ako je istodobno podneseno više podnesaka - kaznenih prijava, tada se spisi svrstavaju po abecednom redu osumnjičenika protiv kojih je podnesena kaznena prijava.

Prije rasporeda spisa u rad dužnosnicima u građansko-uprav­nom odjelu spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvog podneska. Ako je istodobno podneseno više podnesaka - prijedloga za pokretanje postupka ili tužbi, tada se spisi svrstavaju po abecednom redu tuženika protiv kojih je podnesena tužba, odnosno podnositelja zahtjeva za povrat imovine i dr.

Tako svrstani spisi raspoređuju se po abecednom redu duž­nos­nika u državnom odvjetništvu, odnosno odjelu, vodeći pritom računa o ravnomjernoj podjeli spisa tijekom godine, te vrsti i pravnoj složenosti spisa.

Ako se zbog većih zaostataka u radu ili veće opterećenosti dužnosnika spisi ne raspoređuju odmah u rad, državni je odvjetnik odnosno voditelj odjela dužan sukladno mjerilima iz stavka 3. i 4. ovoga članka bez odgode odrediti dužnosnika koji će postupati u predmetima kad dođu na red za dodjelu u rad.

Spis u kojem je ukinuta prvostupanjska odluka vraća se istom dužnosniku.

Članak 31.

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se ustrojstvene jedinice u pisarnici i pojedinim službama i utvrditi djelokrug i opseg njihova rada.

Raspoređivanje službenika i namještenika na radna mjesta obavit će se sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i odrediti djelokrug upravitelja pisarnice i službi, voditelja pojedinih ustrojstvenih jedinica, njihovih zamjenika i ostalih zaposlenika. Pritom će se osobito voditi računa o ravnomjernoj podjeli poslova u skladu s prilikama u državnom odvjetništvu (opseg poslova, broj zaposlenika i sl.).

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se zaposlenici za dostavu pošte i ostale poslove, kao i način obavljanja tih poslova ako to bude potrebno.

Godišnjim rasporedom poslova ustrojit će se u sastavu pisarnice služba prijepisa i pobliže odrediti njezin način rada.

2. Prigovor na godiŠnji raspored poslova

Članak 32.

Godišnji raspored poslova dostavlja se uz potpis dužnosnicima i savjetnicima, a ostalim se zaposlenicima usmeno priopćuje uz potpis. Svaki dužnosnik može u roku od tri dana izjaviti prigovor državnom odvjetniku na godišnji raspored poslova. Ostali zaposlenici mogu u istom roku staviti primjedbe na raspored poslova.

Državni odvjetnik dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i primjedbama višem tijelu državnoodvjetničke uprave najkasnije do 15. prosinca tekuće godine.

Više tijelo državnoodvjetničke uprave može po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora i primjedaba dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova, nakon što se upozna s mišljenjem državnog odvjetnika.

Ako više tijelo državnoodvjetničke uprave ne izmijeni raspored poslova u roku od 15 dana, računajući od dana podnošenja prigovora, raspored poslova primjenjivat će se nakon isteka toga roka odnosno počevši od 1. siječnja sljedeće godine.

Članak 33.

Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, prijaš­nji raspored može se primjenjivati u sljedećoj godini. U tom slučaju postupa se na način propisan člankom 32. ovoga Pravilnika.

3. Izmjene godiŠnjeg rasporeda poslova

Članak 34.

Utvrđeni godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog traženja da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari dade prvenstvo u rješavanju, dulje odsutnosti dužnosnika ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga.

Pri izmjeni godišnjeg rasporeda poslovi će se rasporediti prema odredbama prethodnih članaka.

V. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

1. Radno vrijeme

Članak 35.

Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu.

Hitni poslovi kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme.

Članak 36.

U državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana.

Radno vrijeme počinje u 8.00 a završava u 16.00 sati.

Od 1. lipnja do 31. kolovoza tekuće godine radno je vrijeme od 7.00 do 15.00 sati.

Ovisno o radnom vremenu suda državni odvjetnik može početak radnog vremena odrediti između 7.00 i 9.00 sati, o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika i Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako je radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva.

2. SluŽba deŽurstva

Članak 37.

Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim državnim odvjetništvima osigurat će se na jedan od sljedećih načina:

–  neprekidno u zgradi državnog odvjetništva, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana,

–  u zgradi državnog odvjetništva od 8 do 20 sati - u radne dane od 16 do 20 sati, a nakon 20 sati obvezatna nazočnost u mjestu sjedišta državnog odvjetništva,

–  obvezatna nazočnost u mjestu sjedišta državnog odvjet­ništva radnim danom nakon 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno.

Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurava se u zgradi državnog odvjetništva u onim županijskim državnim odvjetništvima u kojima se dežurstvo obavlja neprekidno, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, ili u vremenu od 8 do 20 sati.

U vrijeme kad u zgradi županijskog državnog odvjetništva nije osigurano obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku, te poslove obavljaju dužnosnici i ostali zaposlenici koji po rasporedu moraju biti u mjestu sjedišta državnog odvjetništva.

Obvezatna nazočnost u sjedištu državnog odvjetništva može se uvesti i u općinskim državnim odvjetništvima izvan sjedišta županijskog državnog odvjetništva.

O rasporedu dežurstva dužnosnika i namještenika, gdje ih se u to vrijeme može naći izvan redovitog radnog vremena, državno će odvjetništvo izvijestiti nadležni sud i policijsku upravu.

3. GodiŠnji odmori

Članak 38.

Dužnosnici i ostali zaposlenici koristit će, u pravilu, godišnji odmor tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.

Plan godišnjih odmora utvrđuje državni odvjetnik po pribav­ljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe i želja zaposlenika.

Nakon što pribavi prijedloge svih dužnosnika i drugih zaposlenika, državni odvjetnik sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora dužnosnika i zaposlenika i o tomu donosi odgovarajuće rješenje. Pri određivanju godišnjih odmora pazit će se da u državnom odvjetništvu ostane dovoljan broj dužnosnika i drugih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.

Raspored godišnjih odmora državnog odvjetnika i dužnosnika koji ga zamjenjuju u poslovima državnoodvjetničke uprave za svaku kalendarsku godinu dostavit će se višem državnom odvjetniku i državnom odvjetniku Republike Hrvatske, koji će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

VI. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE

1. SluŽbena zgrada

Članak 39.

Službenu zgradu odnosno radni prostor državnom odvjet­ništvu daje na korištenje ovlašteno tijelo Republike Hrvatske ili jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave.

Ako je u istoj službenoj zgradi smješteno više državnih odvjet­ništava, službenom zgradom upravlja više državno odvjet­ništvo, a ako nema višeg državnog odvjetništva, zgradom upravlja općinsko državno odvjetništvo.

Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja sud.

U slučaju prigovora čelnika pravosudnog tijela na odluku o načinu upravljanja zgradom u kojoj je smješteno više pravosudnih tijela odnosno na raspored radnog prostora, končanu odluku donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Službena zgrada ili njezin dio ne može se dati na korištenje, ustupiti ili dati u najam bez odobrenja Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Članak 40.

Na svakoj zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva.

Naziv državnog odvjetništva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i sjedište državnog odvjetništva. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi.

Ako su kazneni odjeli i građansko-upravni odjeli smješteni na različitim mjestima na natpisnoj ploči može biti i naziv odjela.

Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi smješteno više državnih odvjetništava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg državnog odvjetništva, a zatim natpisne ploče ostalih državnih odvjetništava.

Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče državnih odvjetništava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.

2. Raspored radnih prostorija

Članak 41.

Radne prostorije i hodnici moraju biti uredni, čisti i opskrbljeni potrebnim higijenskim uređajima i protupožarnim uređaji­ma i sredstvima.

Članak 42.

Državni odvjetnik određuje raspored prostorija u službenoj zgradi. Tim rasporedom određuju se prostorije za smještaj državnog odvjetnika, odjela, odsjeka, pisarnice i ostalih službi u državnom odvjetništvu.

Članak 43.

Raspored prostorija prilagodit će se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće pisarnice.

Za primitak podnesaka i pošiljaka odredit će se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u službenu zgradu odnosno radni prostor.

Članak 44.

Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor.

U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda državnog odvjetnika, odjela, odsjeka, dužnosnika, pisarnice i dr., s kratkim opisom poslova koji se u pojedinim prostorijama obavljaju i naznakom vremena određenog za primanje stranaka, te oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.

Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.

Na hodnicima i stubištima postavljaju se oznake za snalaženje u radnom prostoru s upozorenjem da se radne prostorije nalaze u određenom dijelu službene zgrade (npr. ured državnog odvjetnika, soba br. 4, pisarnica, soba br. 2 itd.).

Članak 45.

Na vratima prostorija u kojima rade dužnosnici stavit će se natpis s oznakom dužnosnika prema vrsti poslova koji se u toj prostoriji pretežno obavljaju, te imenom i prezimenom dužnosnika (npr. zamjenik državnog odvjetnika Petar Petrović, ili samo zamjenik Petar Petrović i sl.).

Ured državnog odvjetnika označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. (npr. prijepis i sl.), prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe (npr. pisarnica – upravitelj Ivan Ivanković). Imena ostalih zaposlenika ne stavljaju se u natpis.

VII. RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA

1. Stranke

Članak 46.

Stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje dolaze nepozvane u državno odvjetništvo, radi podnošenja kaznene prijave, traženja mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, obavijesti i sl., primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova.

Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidljivom mjestu pri ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.

Državni odvjetnik može odrediti da se pri ulasku u zgradu izvrši pregled osoba i njihovih stvari.

2. Prijam Stranaka

Članak 47.

Stranke prima državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili savjetnik.

Državni odvjetnik, drugi dužnosnik ili savjetnik prima stran­ke kad ocijeni da je to potrebno.

Upravitelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim opunomoćenicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, a za druge obavijesti stranku uputiti državnom odvjetniku ili dužnosniku koji taj spis ima u radu.

Članak 48.

Dužnosnici ili savjetnici primaju stranke svaki iz svog djelokruga.

Zaposlenici državnog odvjetništva ne smiju prigodom davanja obavijesti strankama iznositi svoje osobno mišljenje o pravilnosti donesene odluke ili poduzete radnje o kojoj daju obavijest, niti davati izjave o načinju završetka postupka.

3. Uvid u spise

Članak 49.

Spis kaznenog, parničnog i drugog postupka koji se nalazi u državnom odvjetništvu može se dati na uvid samo oštećeniku, stranci koju državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći, osobi koja za to ima opravdan interes, osim osumnjičeniku, okrivljeniku i protivnoj stranci. Istoj osobi može se dopustiti i prepisivanje spisa ili samo dijelova spisa.

Dopuštenje za razmatranje i prepisivanje spisa daje državni odvjetnik ili dužnosnik koji je spisom zadužen.

4. Primanje prijava

Članak 50.

Državno odvjetništvo dužno je od građana primati na zapisnik prijavu i drugu izjavu radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno.

Ako se iz izjave može zaključiti da ona nije utemeljena, poučit će se o tome građanin koji daje izjavu. Ako i nakon ove pouke građanin opetovano traži primitak izjave, ona će se uzeti na zapisnik, a dana će se pouka zabilježiti u spisu.

Prijavu, izjavu, priopćenje stranke i druge službene radnje može se zaprimiti i u obliku službene bilješke.

Članak 51.

Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke piše se pisaćim strojem, osobnim računalom ili tintom i sadrži osobne podatke stranke, a ispod teksta potpisuje se službena osoba koja je sastavila zapisnik ili bilješku, zapisničar i stranka.

Zapisnik ili službenu bilješku koja ne sadrži izjavu stranke, potpisat će službena osoba koja ju je sastavila.

VIII. UPORABA SLUŽBENOG JEZIKA I PISMA

Članak 52.

Sve odluke i akti državnih odvjetništava moraju biti pisani hrvatskim književnim jezikom i latiničnim pismom, te važećim pravopisom, jasno, sažeto i čitljivo, uz odgovarajuću primjenu odredaba ZKP (čl. 7.), ZPP i posebnih zakona koji određuju uporabu jezika nacionalnih manjina.

Članak 53.

U odlukama, tužbama, drugim pravnim sredstvima i pravnim lijekovima obvezatna je uporaba zakonskih izraza.

Kratice se u tekstu mogu rabiti samo ako su općeprihvaćene i lako razumljive.

IX. ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE

1. SluŽbena tajna

Članak 54.

U državnim odvjetništvima radi zaštite službene tajne državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg on odredi određuje koji su podaci, dokumenti i predmeti službena tajna.

Članak 55.

Oznake stupnja tajnosti, te mjere i postupke za utvrđivanje, uporabu i zaštitu tajnih podataka određuje državni odvjetnik ili od njega ovlašteni dužnosnik.

Članak 56.

Na omotu spisa koji sadrži podatke o službenoj tajni označa­va se na vidljivom mjestu da se radi o službenoj tajni i stupnju tajnosti.

Stupnjevi tajnosti mogu biti »Tajno« i »Vrlo tajno«.

2. Čuvanje tajne

Članak 57.

Svi dužnosnici i zaposlenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati službenu tajnu neovisno o načinu saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke.

Svatko tko takav podatak koristi, ili mu postane dostupan dužan je poduzeti mjere i postupak zaštite takvih podataka.

Obveza čuvanja podataka službene tajne traje dok državni odvjetnik ili zamjenik koga ovlasti ne odredi da prestaje potreba za čuvanjem tajnosti, odnosno protekom roka od pet godina od prestanka obavljanja dužnosti, službe ili zaposlenja osobe kojoj su tajni podaci bili poznati.

Članak 58.

Službeni materijal označen kao »Tajno« ili »Vrlo tajno« može biti dostupan samo onim dužnosnicima i zaposlenicima koji u svom radu na njemu ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja, i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.

Članak 59.

Službenom tajnom smatraju se i oni podaci koji po Zakonu o kaznenom postupku i ovom Pravilniku u određenom stupnju postupka nisu dostupni strankama.

Službenom tajnom smatraju se stajališta Vlade Republike Hrvatske, županijskog, općinskog, odnosno gradskog poglavarstva, kao i spisi koji po Zakonu o parničnom i drugom postupku i ovom Pravilniku u određenom stupnju postupka nisu dostupni strankama.

Službenom tajnom smatraju se nalozi i upute državnog odvjetnika za rješavanje pojedinog predmeta.

3. Nestanak tajnih podataka

Članak 60.

U slučaju nestanka ili otkrivanja tajnih i vrlo tajnih podataka odmah će državni odvjetnik ili zamjenik kojeg odredi pokrenuti postupak utvrđivanja okolnosti odavanja tajnosti tih podataka sukladno važećim propisima o zaštiti tajnosti podataka, te izvijestiti državna tijela.

Članak 61.

O nastanku, priopćavanju, dostavi i uporabi podataka koji su službena tajna vodi se poseban očevidnik čiji se sadržaj i način vođenja propisuje uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Članak 62.

Nadzor nad provedbom zaštite službene tajne obavlja državni odvjetnik ili dužnosnik kojega on odredi.

X. PRIOPĆENJA ZA JAVNOST

Članak 63.

Priopćenja za javnost iz djelokruga državnog odvjetništva daje državni odvjetnik ili dužnosnik, odnosno službenik kojega on ovlasti za određeno priopćenje.

XI. SASTAVLJANJE ODLUKA I DRUGIH OTPRAVAKA

1. Oblik i sadrŽaj otpravka

Članak 64.

Na odluke, mišljenja, tužbe, podneske, pravne lijekove i ostale dopise stavlja se u lijevom gornjem kutu grb Republike Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega pisaćim strojem ili tiskanim slovima Republika Hrvatska, službeni naziv državnog odvjetništva i njegovo sjedište. Ispod tog stavlja se oznaka spisa s brojem i podbrojem, a ispod toga mjesto sastavljanja i datum, s tim što se mjesec ispisuje punim imenom.

Ako su kazneni odjeli i građansko-upravni odjeli smješteni na različitim mjestima između službenog naziva državnog odvjetništva i mjesta sjedišta može se upisati naziv odjela.

Članak 65

Odluke i dopisi ispod naziva državnog odvjetništva, broja predmeta i datuma sastavljanja sadrže početna slova imena i prezimena službene osobe koja je sastavila otpravak i početna slova imena i prezimena osobe koja je obavila prijepis.

Članak 66.

Upute o obliku i sadržaju državnoodvjetničkog otpravka (dopisa, rješenja, zahtjeva za provođenje istrage, optužnog prijedloga, optužnice, zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovora na tužbu, prijedloga, žalbe, izvanrednog pravnog lijeka i dr.) daje državni odvjetnik Republike Hrvatske.

2. Potpisivanje

Članak 67.

Odluke, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovore na tužbu, prijedloge i ostale otpravke koji se odnose na pred­mete u kojima državno odvjetništvo postupa u obavljanju dr­žavno­odvjetničke dužnosti potpisuje državni odvjetnik ili dužnosnik koji je zadužen spisom.

Vrlo tajne dopise, obvezatne naputke, upute i okružnice potpisuje državni odvjetnik.

Izvješća i druge otpravke koji se upućuju višem državnom odvjetništvu ili državnom tijelu, potpisuje državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg za to posebno ovlasti.

Dopise u svezi s poslovima državnoodvjetničke uprave potpisuje državni odvjetnik ili zaposlenik kojeg on ovlasti.

Na kraju otpravka s desne strane stavlja se dužnost potpisnika, ispod toga njegov vlastoručni potpis i oznaka njegova imena i prezimena.

Otisak službenog pečata stavlja se s lijeve strane od potpisa dužnosnika.

XII. UPORABA PEČATA, ŽIGOVA I ŠTAMBILJA

1. PeČat i Žig drŽavnog odvjetniŠtva

Članak 68.

Državnoodvjetničke odluke, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovora na tužbu, prijedloga, i drugi otpravci koji se dostavljaju sudu, državnim tijelima i drugim strankama izrađuju se na memorandumu, a potpisi ovlaštenih osoba na kraju teksta ovjeravaju pečatom državnog odvjetništva promjera 38 mm u crnoj ili tamnoplavoj boji.

Za novčano poslovanje koristit će se pečat promjera 25 mm s otiskom u crvenoj boji.

Za pečaćenje pečatnim voskom koristi se okrugli žig izrađen od metala.

Članak 69.

Pečati i žigovi naručuju se i uništavaju po posebnim propisima.

Povjerenstvo za uništavanje pečata i žigova stavljenih izvan uporabe, oštećenih ili istrošenih uporabom imenuje državni odvjetnik.

2. Štambilji

Članak 70.

U državnim će se odvjetništvima umjesto kratkih zabilješki koristiti štambilji, i to:

– »ŽURNO«

– »PRIMITAK PODNESAKA«

– »PRITVOR«

– »PRIJAM, PRIJEPIS I OTPREMA«.

3. Rukovanje peČatima, Žigovima i Štambiljima

Članak 71.

Pečatima, žigovima i štambiljima rukuje zaposlenik kojeg ovlasti državni odvjetnik.

Pečati i žigovi moraju se držati zaključanim.

Zaposlenici kojima se predaju na uporabu i čuvanje pečati, žigovi i štambilji potvrdit će njihov primitak svojim potpisom.

Po potrebi državni odvjetnik može odrediti da se nakon završetka radnog vremena svi pečati, žigovi i štambilji drže zatvorenim na jednom mjestu u uredu državnog odvjetnika.

O svim pečatima, žigovima i štambiljima vodi se Popis pečata, žigova i štambilja, prema obrascu broj 15 ovoga Pravilnika. U popis se unose podaci o nazivu i veličini pečata i o tome kod koga se nalaze.

XIII. OBNAVLJANJE SPISA

Članak 72.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, obnovit će se ako za to bude potrebe.

Prigodom obnove obnovit će se samo oni dijelovi spisa ili pojedini podnesci koji su važni za sadržaj spisa.

Obnavljanje spisa obavlja se na temelju podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, prijepisom nestalih ili oštećenih dijelova koji se nalaze kod suda, tijela unutarnjih poslova, stranaka ili drugih tijela.

Spis se može potpuno ili djelomično obnoviti samo na temelju rješenja (odluke) državnog odvjetnika.

XIV. POSTUPANJE DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

1. U kaznenim predmetima i predmetima za zaŠtitu zakonitosti i revizijama

a) Službena bilješka

Članak 73.

Svaki događaj od interesa za postupanje državnog odvjet­ništva o kojem je ono obaviješteno ili je za njega na bilo koji način saznalo, kao i svaka druga radnja koju državno odvjetništvo poduzima u svom djelokrugu, mora se zabilježiti službenom bilješkom ili zapisnikom.

Na taj način moraju se zabilježiti i priopćenja primljena ili dana neposredno ili putem telefona, odnosno putem drugog sredstva priopćavanja.

Sa službenom bilješkom ili zapisnikom postupit će se kao s primljenim podneskom.

Članak 74.

Nacrti kraćih odluka, službene bilješke koje se odnose na predmet i druge bilješke mogu se pisati na omotu spisa.

Iz bilješke na omotu spisa treba se vidjeti čitav tijek rada na predmetu.

b) Obavijest o odbačaju prijave

Članak 75.

Obavijest o odbačaju kaznene prijave odnosno odustanku od istrage mora sadržavati ime i prezime svih osoba glede kojih je prijava odbačena ili se odustalo od istrage, kao i popis svih kaznenih djela za koja je prijava bila odbačena, odnosno za koja je vođena istraga. Osim vrste kaznenih djela navest će se i zakonski naziv pojedinog kaznenog djela.

O odbačaju prijave obavještava se tijelo unutarnjih poslova i inspekcijska služba ako su podnositelji prijave.

Obavijest oštećeniku dostavlja se uvijek uz dostavnicu koja se po povratku priključuje spisu.

Podnositelja kaznene prijave će se bez odlaganja obavijestiti o podizanju optužnice, optužnog prijedloga ili odustajanja od kaznenog progona.

c) Povrat sudskog spisa

Članak 76.

Državno odvjetništvo kojem je u povodu izjavljenog pravnog lijeka dostavljen na razmatranje sudski spis dužno je što prije predmet proučiti i spis vratiti sudu.

Prigodom obrade predmeta u državnom odvjetništvu zaduženi dužnosnik dužan je prije bilješke s bitnim podacima spisa i prijedloga koji će se staviti na ročištu ili raspravi pred sudom utvrditi je li za spis pribavljena prvostupanjska presuda ili žalba državnog odvjetnika, a ako nije, ona će se zatražiti ili će se pribaviti njezinu presliku.

Državni odvjetnik ili dužnosnik koji je prisustvovao raspravi pred sudom sastavit će bilješku o svom sudjelovanju i o prijedlogu koji je podnio.

d) Bilješka dužnosnika

Članak 77.

U postupku povodom pravnog lijeka u slučaju neslaganja s mišljenjem ili prijedlogom nižeg državnog odvjetnika kao i podržavanja žalbe okrivljenika odlučuje sastav od tri dužnosnika, a dužnosnik zadužen za spis napisat će službenu bilješku, koju potpisuju i dužnosnici koji su sudjelovali u donošenju takve odluke.

Dužnosnik koji se ne slaže sa stajalištem većine u takvu pred­metu napisat će izdvojeno mišljenje i potpisati ga.

Ako više državno odvjetništvo u postupku pred sudom višeg stupnja odustane od žalbe u cijelosti ili djelomično, obavijestit će o tome niže državno odvjetništvo i naznačiti razloge zbog kojih je do odustajanja došlo.

Ako više državno odvjetništvo prigodom razmatranja predmeta u postupku povodom pravnog lijeka ustanovi nedostatke u radu nižeg državnog odvjetništva, upozorit će na to i po potrebi dati odgovarajuće naputke.

e) Provjere, radnje i izvješća

Članak 78.

Kad državno odvjetništvo primi usmeni ili pisani prijedlog za djelovanje na koje je ovlašteno više državno odvjetništvo, provest će potrebne provjere i nakon toga će spis dostaviti nadležnom višem državnom odvjetništvu.

Na isti način postupit će se i kad državno odvjetništvo na bilo koji način sazna za događaj iz djelokruga višeg državnog odvjetništva ili nekog drugog tijela.

O poduzetim radnjama i razlozima neudovoljavanja prijedlogu državno će odvjetništvo uvijek i redovito, sve do ustupanja spisa, izvještavati više državno odvjetništvo.

f) Obavijest stranci

Članak 79.

Ako državno odvjetništvo ne uvaži prijedlog stranke, dužno ju je o tome obavijestiti. Obavijest sadrži razloge zbog kojih nije uvažen prijedlog.

2. U graĐansko-upravnim predmetima

a) Zastupanje

Članak 80.

U zastupanju Republike Hrvatske i drugih pravnih osoba temeljem punomoći državno odvjetništvo poduzima radnje koje je ovlaštena poduzimati stranka u postupku.

Pravna sredstva iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadležno državno odvjetništvo.

Nadležna državna odvjetništva dužna su u slučajevima kada se radi o imovinskim stvarima od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku ili iznimno visoke vrijednosti, a treba se odreći tužbenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne strane, zaključiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka o tome izvijestiti Državno odvjet­ništvo Republike Hrvatske, koje će bez odgode o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske može dati uputu za postupanje u sporovima iz stavka 3. ovoga članka.

b) Davanje mišljenja

Članak 81.

Građansko-upravni odjel državnog odvjetništva daje na zah­tjev državnih tijela pravna mišljenja iz svoje nadležnosti, te mišljenja po posebnim propisima.

Državno odvjetništvo će dati pravno mišljenje u roku od 30 dana odnosno u roku određenom posebnim zakonom.

Rok za davanje pravnog mišljenja teče od dana dostave cjelokupne dokumentacije potrebne za davanje mišljenja.

XV. POSTUPANJE S VRIJEDNOSTIMA I DRUGIM STVARIMA

1. DrŽanje predmeta, isprava i novca

Članak 82.

Predmeti, isprave i druge stvari koje se uz spise dostavljaju državnom odvjetništvu u pravilu će se držati u spisu ako je to moguće i ako iz posebnih razloga ne treba s njima drukčije postupati.

Ako se radi o većoj svoti novca i drugih vrijednosti, a predmet se ne može odmah riješiti, novac i druge vrijednosti pohranit će se na čuvanje novčarskoj ustanovi.

Članak 83.

Manja svota novca i druge vrijednosti kao i privremeno čuvanje novca i vrijednosti u državnom odvjetništvu obavlja se na način da se odmah po primitku predaju namješteniku zaduženom za materijalno-financijsko poslovanje, koji će ispod bilješke o primitku novca ili druge vrijednosti napisati broj računo­vodstvenog popisa i bilješku potpisati.

Članak 84.

Predmeti koji se ne mogu držati i čuvati u državnom odvjetništvu, kao eksploziv, oružje, streljivo, pokvarljiva roba i sl., predat će se na čuvanje tijelima unutarnjih poslova, odnosno ustanovi ili tvrtki koja se bavi čuvanjem i prometom odgo­varajuće vrste robe.

Članak 85.

Zaposlenik koji prima podneske i pošiljke dužan je provjeriti jesu li uz podnesak ili u pošiljci predane vrijednosti ili predmeti koji su navedeni kao prilog.

Predavatelju podneska i predmeta potvrdit će se primitak i na spisu ispod prijamnog štambilja napisat će se količina i vrijednost primljenih stvari, a ako se radi o velikom broju stvari, napisat će se poseban popis i priložiti ga spisu.

Članak 86.

Stvari koje nedvojbeno pripadaju oštećeniku, a koje nije potrebno zadržati kao dokaz u postupku ili ih nije potrebno zadržati iz nekih drugih razloga, vratit će se oštećeniku uz potvrdu o vraćanju.

Članak 87.

Prigodom osnivanja državnoodvjetničkog spisa za podneske uz koje su priložene vrijednosti, isprave i druge stvari, označit će se olovkom crvene boje u desnom gornjem kutu popisa spisa da su primljene stvari s oznakom Corpora delicti, kao i upisati podbroj spisa iz pomoćne knjige.

2. Popis predmeta

Članak 88.

Za spise iz članka 95. ovoga Pravilnika prigodom preuzimanja ustrojit će se pomoćna knjiga uz popis predmeta po rednom broju i datumu primitka i upisati poslovni broj spisa iz glavnog upisnika.

Članak 89.

Ostale stvari koje se nalaze u državnom odvjetništvu dostavit će se sudu uz zahtjev za istragu, optužni prijedlog ili optužnicu i potvrdu o predaji stvari, koja će se pohraniti u državnoodvjet­ničkom spisu.

Zaposlenik koji otprema spis dužan je priložiti Corpora delicti prema odluci u spisu.

Ako se stvari ne nalaze u državnom odvjetništvu umjesto potvrde o predaji stvari, napisat će se gdje se stvari nalaze.

Članak 90.

Ako se kaznena prijava odbaci, istovremeno će se riješiti o daljnjem postupku s oduzetim stvarima.

Ako se podnese prijedlog za obustavu postupka, ujedno će se predložiti i o daljnjem postupanju s oduzetim stvarima.

Članak 91.

Za pravilnost poslovanja, stanje i kretanje novca, stvari, vrijednosnih isprava i drugih oduzetih stvari, odgovoran je upravitelj pisarnice. Na kraju svake kalendarske godine obavlja popis preuzetih vrijednosti, isprava i stvari.

XVI. RAD PISARNICE SA SPISIMA

1. Preuzimanje poŠiljki

Članak 92.

Primitak podnesaka, brzojava, paketa i drugih pošiljki u državnom odvjetništvu tijekom radnog vremena obavlja zaposlenik državnoodvjetničke pisarnice.

Primitak pošiljki koje se odnose na novčano poslovanje, kao i primitak novca, obavlja zaposlenik zadužen za materijalno-financijsko poslovanje.

Žurne pošiljke, brzojave i telefakse koji stignu izvan radnog vremena, primit će i otvoriti državni odvjetnik, dužnosnik ili drugi zaposlenik koji obavlja dežurstvo.

Članak 93.

Ako državno odvjetništvo nije nadležno za postupanje po određenom podnesku koji podnositelj hoće predati, zaposlenik koji zaprima podnesak dužan je podnositelja uputiti nadležnom tijelu.

Ako i nakon toga podnositelj zahtijeva da se podnesak primi, on će se zaprimiti, ali će se na njemu naznačiti bilješkom da je upozoren i da mu je dana uputa.

Članak 94.

Prigodom neposrednog primitka podneska zaposlenik će upo­zoriti podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga, prijepisa, nedostatak adrese, potpisa, nečit­ljivost i nerazumljivost podneska i sl.) i istovremeno zatražiti da se nedostaci odmah uklone.

Ako podnositelj i nakon upozorenja ne otkloni nedostatak, primit će se tako neuredan ili nepotpun podnesak, ali će se napisati bilješka o upozorenju stranci i o kakvu se nedostatku radi. Na podnesku će se ispod bilješke o primitku staviti olovkom u boji napomena o kakvu se nedostatku radi (npr. »nedovoljno primjeraka«, »nepotpuna adresa«, »nema potpisa« i sl.) i bilješka o danom upozorenju.

Zaposlenik koji prima podnesak dužan je stranku koja predaje podnesak neposredno, a želi dati u zapisnik, uputiti dužnosniku ili savjetniku, ako stranka želi izjavu dati neposredno u zapisnik kod tog državnog odvjetništva.

Članak 95.

Preuzimanje pošiljki upućenih preko pošte kao i preuzimanje pošiljki iz poštanskog pretinca obavlja zaposlenik određen za dostavu i otpremu pošte.

Ako je omot preporučene pošiljke ili pošiljke na kojoj je oz­na­čena vrijednost oštećen, zaposlenik za primitak pošte ne smije pošiljku preuzeti bez komisijski utvrđenog sadržaja o stanju po­šiljke, a nakon toga preuzet će pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.

Članak 96.

Primitak podnesaka od suda, drugih tijela, udruga i sl. potvr­đuje se stavljanjem državnoodvjetničkog pečata, upisom datuma i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici.

Na zahtjev podnositelja podneska izdat će se i posebna pot­vr­da o primitku stavljanjem prijamnog štambilja i upisivanjem datuma.

2. Otvaranje poŠiljki

Članak 97.

Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara zaposlenik pisarnice zadužen za primitak pošte.

Vrlo tajne, tajne i pošiljke od višeg državnog odvjetništva otvara državni odvjetnik ili zaposlenik koga on odredi.

Pošiljke upućene na ruke državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika predaju se neotvorene osobi kojoj su upućene.

Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara zaposlenik zadužen za materijalno-financijsko poslovanje.

Članak 98.

Prigodom otvaranja omotnice ne smije se oštetiti poštanski žig te podnesak i prilozi u omotu.

Osoba koja otvara pošiljku dužna je provjeriti odgovaraju li brojevi spisa napisani na omotu brojevima podnesaka u omotu.

O svim nedostacima napisat će se bilješka i ako je to moguće, odmah će se obavijestiti pošiljatelj.

Uz primljeni podnesak uvijek će se priložiti omotnica kad je datum predaje pošti od važnosti ili se iz samog podneska ne može utvrditi pošiljatelj i sl.

Ako je u jednoj omotnici bilo više podnesaka kojima bi trebalo priložiti omotnice, omotnica će se priložiti jednom podnesku, a na ostalim će se napisati redni broj upisnika pod kojim je upisan podnesak uz koji je priložena omotnica.

3. Primanje novca i vrijednosnih papira

Članak 99.

Kad je uz podnesak dostavljena neka isprava, stvar, vrijednosni papir, novac ili slično, primitak se mora zabilježiti na podnesku.

Novac, dragocjenosti ili drugi vrijednosni papiri predat će se nakon toga odmah zaposleniku određenom za materijalno-financijsko poslovanje.

Ako je priložen gotov novac ili državni biljeg za sudsku, upravnu ili javnobilježničku pristojbu, a podnesak ne podliježe pristojbi, novac ili državni biljeg, ako nije nalijepljen, vratit će se pošiljatelju, a nalijepljeni će se državni biljeg poništiti.

4. Prijamni Štambilj

Članak 100.

Na sve primljene podneske stavlja se otisak prijamnog štambilja i upisuje datum primitka. Ako je podnesak u zatvorenom omotu, a prijamna služba nije ovlaštena da ga otvori, otisak prijamnog štambilja s datumom dospijeća stavit će se na omotnicu.

Ako je podnesak upućen nekom drugom, stavit će se na njemu zabilješka »pogrešno dostavljeno« i podnesak će se poslati onom na koga je naslovljeno.

Takav se podnesak ne upisuje u upisnik.

Članak 101.

Otisak prijamnog štambilja stavlja se u pravilu u gornji desni kut prve stranice podneska. Ako to nije moguće, onda se stavlja na pogodno mjesto na prvoj stranici podneska, vodeći računa da tekst ostane čitljiv i razumljiv. Ako ni to nije moguće, onda se otisak štambilja stavlja na poleđinu prve stranice podneska.

Članak 102.

Zaposlenik koji prima podnesak upisuje podatke u odgo­varajuće odjeljke prijamnog štambilja kao što su »primljeno«, »prilozi«, »vrijednost«, a ako se radi o podnesku hitne naravi, stavlja se i štambilj »žurno«, te se uz taj otisak upisuje i datum istjecanja roka, ako je spis vezan za određeni rok.

5. Spisi hitne naravi

Članak 103.

Nakon primitka i pregleda spisa zaposlenik će izdvojiti spise hitne naravi i odmah ih predati upravitelju pisarnice.

Upravitelj pisarnice odnosno upisničar dužan je sve primljene spise uvesti u odgovarajući upisnik i imenik istog dana kada su zaprimljeni u državno odvjetništvo i predati ih u rad državnom odvjetniku ili dužnosniku određenom godišnjim rasporedom poslova.

6. Osnivanje spisa

Članak 104.

Podnesak kojim se osniva spis stavlja se u poseban omot i upisuje u popis podnesaka koji je otiskan na unutarnjoj strani omota spisa.

Na omotu se označava predmet na koji se odnosi podnesak, naziv upisnika kraticom, redni broj upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je podnesak upisan u upisnik (npr. K-DO-333/01, P-DO-333/01).

Prvi se podnesak upisuje na omotu spisa pod rednim brojem 1, a kasniji se podnesci i otpravci upisuju pod sljedećim rednim brojevima.

Popunjavanje omota spisa obavlja zaposlenik pisarnice dr­žav­nog odvjetništva odgovoran za taj posao, uključujući i ispu­njavanje podataka o primitku, kao i popis otpravaka iz državnog odvjetništva, osim konačne odluke u predmetu koji popunjava državni odvjetnik, odnosno dužnosnik ili savjetnik.

7. Razdvajanje i spajanje spisa

Članak 105.

Ako se rad na predmetu nastavi pod oznakom drugog upisnika ili pod drugim brojem istog upisnika, na omotu spisa precrtava se prijašnja oznaka, a ispod nje upisuje se nova.

Precrtavanje prijašnje oznake obavlja se olovkom u crvenoj boji povlačenjem vodoravne crte preko prijašnje oznake, tako da prijašnja oznaka ostane i dalje čitljiva.

U omotu spisa ispod posljednjeg upisa pod prijašnjom oznakom upisuje se nova oznaka pod kojom će se predmet voditi (npr. »nastavljeno pod K-DO-169/01, P-DO-169/01). U tom slučaju redni brojevi upisa pojedinih podnesaka na omotu spisa ne počinju rednim brojem 1, već se dalje nastavljaju.

Članak 106.

Na način propisan u prethodnom članku ovoga Pravilnika postupit će se i u slučaju spajanja više spisa.

Spajanje spisa obavlja se na ranije zaprimljeni spis, ako je rad s tim spisom još u tijeku. Ako je rad na ranije zaprimljenom spisu dovršen, spajanje se obavlja s kasnije zaprimljenim spisom, ako je to moguće.

Članak 107.

Ako se spisi privremeno spajaju, svaki zadržava svoju oznaku, a to će se naznačiti na omotu spisa koji se spaja (npr. »spojen 15. 5. 2001. godine na br. K-DO-85/01«, P-DO-85/01).

Nakon razdvajanja spisa upisat će se na istom mjestu (npr. »razdvojen 15. 9. 2001. godine od spisa K-DO-85/01, P-DO-85/01«).

Isto tako će se na omotu spisa na koji su spojeni ostali spisi označiti (npr. »spojen s K-DO-100/01, P-DO-85/01«), koja će se oznaka nakon razdvajanja precrtati.

Članak 108.

Ako su neki prilozi iz određenog spisa potrebni i za rješavanje u drugom spisu, preslikat će se ili prepisati i takvi uložiti u drugi spis.

Članak 109.

Pri razdvajanju spisa u odvojeni spis uložit će se i oni dijelovi spisa koji su tamo potrebni, a ostali će se preslikati ili prepisati.

Razdvojeni spisi, ako se ne ustupaju drugom odvjetništvu, upisat će se u upisnik pod novim brojem ako već nisu bili upisani.

To će se zabilježiti na prvoj stranici omota spisa kao i u popisu podnesaka.

8. Predaja spisa u rad

Članak 110.

Nakon osnivanja i sređivanja spisa upravitelj pisarnice odnosno upisničar predaje spis isti dan u rad voditelju odjela ili odsjeka, odnosno zaduženom dužnosniku.

Prije predaje spisa u upisniku će se u odjeljku »Primjedba« olovkom upisati komu je spis dodijeljen na rad.

Članak 111.

Dostavljanje predmeta državnom odvjetniku, dužnosniku ili savjetniku obavlja se putem primopredajne knjige za unutarnju dostavu, u koju zadužena osoba upisuje datum i potpisuje primitak spisa.

Na isti način zadužena osoba razdužuje se sa spisima, s time da im upravitelj pisarnice ili voditelj službe prijepisa potvrđuje primitak spisa.

Kad pisarnica poslije donesene odluke primi spis od zaduženog dužnosnika ili službenika, stavlja ispod izvornika odluke datum primitka spisa, a zatim obavlja daljnje radnje koje je potrebno obaviti u svezi s odlukom.

Prije potpisivanja otpravka upravitelj pisarnice ili voditelj prijepisa sravnjuju prijepis s izvornikom.

Sravnjivanje otpravka ili odluke izgovorene izravno ili preko diktafona obavlja dužnosnik ili službenik koji je rješavao predmet.

Zaposlenik pisarnice ili prijepisa koji je obavio pojedinu radnju upisuje datum kad je radnja obavljena i stavlja svoj potpis.

9. Pisanje otpravaka

Članak 112.

Otpravci odluka moraju biti pisani pisaćim strojem i svi primjerci prijepisa moraju biti čitljivi.

Sudu i drugim primateljima uvijek se dostavlja prvi primjerak otpravka izrađen na memorandumu.

Članak 113.

Ovlaštena osoba upisuje odluku u popis podnesaka, kao i kraće odluke, bilješke i slično i daje pisarnici naredbu za postupanje sa spisom (prepisivanje, čuvanje do određenog roka, stavljanje u arhiv i sl.).

Naredbe se upisuju iza zadnjeg broja upisa o kretanju spisa.

Članak 114.

Dužnost je ovlaštene osobe koja je zadužena spisom da prije predaje spisa izdvoji dijelove spisa koji ostaju u državnom odvjetništvu od dijela spisa koji se dostavlja uz odluku, te složi dijelove spisa po redu primitka i izdvajanje pojedinih dijelova spisa zabilježi na popisu.

10. Otprema poŠte

Članak 115.

Nakon što su spisi spremni za otpremu, upravitelj pisarnice ili voditelj prijepisa predaje spis zaposleniku zaduženom za otpremu pošte. Spisi za otpremu predaju se bez omotnica, osim spisa tajne prirode s oznakom »TAJNO« i »VRLO TAJNO«.

Omotnica u kojoj se otprema spis treba imati otisak pečata državnog odvjetništva, kao i oznaku onih brojeva spisa koji se nalaze u njoj.

Adresa primatelja piše se pisaćim strojem ili velikim slovima pisanim rukom.

Članak 116.

Zaposlenik zadužen za otpremu pošte dužan je prije otpreme provjeriti jesu li pošiljke pravilno naslovljene, ima li potreban broj primjeraka i postoji li dostavnica i slično.

Nakon toga će u odgovarajućem odjeljku bilješke o otpremi u dostavnu knjigu za poštu potvrditi kad je pošiljka otpremljena, a zatim će spis vratiti zaposleniku koji mu ga je predao.

Članak 117.

Omotnica u kojoj se otprema spis treba imati otisak pečata državnog odvjetništva, kao i oznaku onih brojeva spisa koji se nalaze u njoj.

Adresa primatelja piše se pisaćim strojem ili velikim slovima pisanim rukom.

Članak 118.

Zaposlenik određen za otpremu pošte vodi dostavnu knjigu za poštu, u koju se upisuju pošiljke koje se prethodno razvrstavaju na obične i preporučene.

Na osnovi dostavne knjige zaposlenik određen za otpremu pošte svakodnevno pravda utrošak poštarine koji se upisuje u dostavnu knjigu.

11. Rokovi i roČiŠta

Članak 119.

Ako spise treba držati do određenog roka, ti se spisi stavljaju u rokovnik odnosno u poseban svežanj za čuvanje.

Upravitelj pisarnice dužan je dan prije isteka roka spis predati osobi zaduženoj za rad na tom predmetu.

Ako je u pojedinom spisu stigao kakav podnesak prije isteka roka, spis će se odmah predati odgovarajućem dužnosniku ili službeniku ne čekajući istek roka.

Dužnosnik ili službenik iz stavka 3. ovoga članka na omotu spisa stavlja na odgovarajućem mjestu znak »R« (rasprava ili ročište), odnosno znak »Kal« uz kojeg se stavlja datum zakazane rasprave ili ročišta, odnosno dan kad istječe određeni rok (npr. »R-20/06«, »Kal-17/07«).

Članak 120.

Spisi u kojima je zakazana glavna rasprava drže se odvojeno od onih koji se drže u rokovima, i to u posebnim omotima u ormaru s pretincima, koji su označeni prema broju dana u mjesecu, a može se voditi i poseban popis ročišta.

XVII. STATISTIKA

1. SreĐivanje i dostava podataka

Članak 121.

Državna odvjetništva sređuju i dostavljaju statističke podatke o svom radu na tiskanicama i obrascima, propisanim Zakonom o državnoj statistici i Programom statističkih istraživanja Republike Hrvatske za odgovarajuću godinu.

Članak 122.

Statistička izvješća popunjavaju se na posebnim obrascima, na temelju podataka iz pojedinih upisnika.

Popunjeni statistički listovi i redovita statistička izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima u propisanim rokovima.

2. IzvjeŠĆa o radu

Članak 123.

Državno odvjetništvo podnosi višem državnom odvjetništvu izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku, te radnjama koje su poduzeli, kao i podatke o neriješenim predmetima.

Godišnji izvještaj u kaznenom dijelu sadrži pregled primljenih, riješenih i neriješenih predmeta, pregled pojedinih optuženja, te pregled izjavljenih pravnih lijekova.

Godišnji izvještaj u građansko-upravnom dijelu sadrži pregled podnesenih tužbi, prijedloga, zahtjeva za davanje mišljenja riješenih i neriješenih predmeta, pregled zastupanja po pojedinim vrstama sporova, te pregled izjavljenih pravnih lijekova i drugo.

3. Popisni list

Članak 124.

Državnoodvjetnička pisarnica vodi za svakog dužnosnika i savjetnika mjesečni popisni list koji sadrži: ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, vrsta radnji, rokove u kojima su riješeni, broj raspravnih dana i ročišta, te broj podnesenih pravnih lijekova i drugih izvanpostupovnih radnji.

Na kraju kalendarske godine daje se zbrojni popisni list za proteklu godinu.

Članak 125.

Poslovima u svezi sa statističkom službom upravlja upravitelj pisarnice, a izvješća dostavlja državnom odvjetniku.

4. Druga izvjeŠĆa

Članak 126.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može prema potrebi tražiti od nižih državnih odvjetništava da podnose i izvješća o određenim pojavama i dostavljaju druge statističke podatke.

XVIII. PRIVREMENO I STALNO ČUVANJE SPISA I STAVLJANJE U ARHIV

1. Čuvanje spisa

Članak 127.

U tijeku radnog vremena spisi ne smiju ostati bez nadzora.

Štambilji i pečati moraju se držati tako da budu dostupni samo djelatnicima koji s njima rukuju.

Poslije radnog vremena spisi i drugi materijali naročito pe­čati i štambilji drže se u zaključanim ormarima, stolovima ili kasama.

Članak 128.

Spisi u kojima je postupak u tijeku čuvaju se u pisarnici u posebnim omotima razvrstani po vrstama odluka i po rednim brojevima spisa.

Članak 129.

Obvezatni napuci i drugi napuci zavedeni u odgovarajuće upis­nike, osim onih zavedenih u »Vrlo tajno«, odlažu se u odgovarajuće omote »zbirke naputaka«, složenih redoslijedom primitka, po vrstama materije na koju se odnose i ulažu se u omote prema oznakama odgovarajućih upisnika.

Članak 130.

Nakon pravomoćnosti i dovršenja rada na pojedinim predmetima, pregledat će se spisi i donijeti naredbe o stavljanju spisa u arhiv. Tom naredbom odredit će se ujedno i rok čuvanja u arhivu, što će se na omotu spisa označiti otiskom štambilja (npr. »Čuvati do kraja 2001. god.«).

Naredbu »Stavi spis u arhiv« donosi državni odvjetnik ili spisom zaduženi dužnosnik.

Članak 131.

U priručnom arhivu koji se nalazi u pisarnici čuvaju se spisi dovršeni u tekućoj godini i prethodnoj godini složeni u omote u zasebnom ormaru.

Krajem godine prenose se u opći arhiv svi spisi kojima je od njihova dovršenja prošlo više od jedne kalendarske godine.

Članak 132.

Opći arhiv zajednički je za sve vrste predmeta i knjiga, a smješten je u posebnoj prostoriji zaštićenoj od vlage, požara, prašine, oštećenja i slično.

Članak 133.

Vrlo tajni i tajni spisi, te pojedini spisi povijesnog ili drugog značenja za koje državni odvjetnik odredi da se posebno čuvaju, čuvat će se odvojeno od ostalih spisa u kasi ili trezoru složeni redoslijedom njihova osnivanja.

2. Izdvajanje spisa

Članak 134.

U općem arhivu na mjestu izdvojenih spisa ulažu se bilješke o tome gdje se spis nalazi ili se ulaže potpisana potvrda zaposlenika kojem je spis iz arhiva uručen.

Zahtjev za izdavanje spisa iz arhiva može tražiti samo državni odvjetnik ili dužnosnik.

Nakon vraćanja spisa u arhiv potpisana će se potvrda poniš­titi.

Članak 135.

Arhivom upravlja zaposlenik koga za to posebno odredi državni odvjetnik. On izdaje i ulaže spise u arhiv i vodi bilježnicu izdanih spisa.

3. Rokovi Čuvanja spisa

Članak 136.

Rokovi čuvanja pojedinih kaznenih spisa uloženih u opći arhiv jesu:

1. Spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je zaprijećena kazna zatvora preko 5 godina čuvaju se 10 godina.

2. Spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je zaprijećena kazna zatvora do 5 godina čuvaju se 5 godina.

3. Svi ostali spisi, ako za pojedine posebnim propisima nije što drugo određeno, čuvaju se 5 godina.

4. Spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je postupak prekinut čuvaju se do nastupanja apsolutne zastare, a rokovi predviđeni ovim člankom Pravilnika mogu se i mijenjati sukladno zakonskim propisima.

5. Rokovi čuvanja počinju teći istekom godine u kojoj je predmet stavljen u arhiv.

6. Predmeti u kojima je postupak prekinut, kao i predmeti protiv nepoznatih počinitelja čuvaju se do zastare kaznenog progona.

Članak 137.

Rokovi čuvanja pojedinih građansko-upravnih spisa ulože­nih u opći arhiv jesu:

1. Spisi u svezi s provođenjem postupka ovrhe, osim onih za koje je utvrđen dulji rok čuvanja, ostali R, za koje nije određen dulji rok čuvanja, čuvaju se 5 godina.

2. Spisi koji se odnose na upravni postupak, ovršni postupak, radne sporove, smetanje posjeda, stambene sporove i ostale parnične sporove, te pravna mišljenja i zemljišnoknjižne predmete čuvaju se 10 godina, nakon dovršetka postupka.

3. Spisi koji se odnose na stvarnopravne zahtjeve i izvansudske nagodbe čuvaju se 20 godina.

Članak 138.

Spisi koji su nakon isteka rokova propisanih u članku 136. i 137. ovoga Pravilnika izdvojeni iz općeg arhiva i predani nadležnom područnom državnom arhivu ili uništeni, upisat će se u odgovarajućem upisniku u odjeljku za upis datuma kad je obavljeno izdvajanje spisa iz arhiva.

4. Spisi koji se trajno Čuvaju

Članak 139.

U općem arhivu čuvaju se trajno, odnosno do predaje nadležnom državnom arhivu, svi upisnici i pomoćne knjige koje se odnose na spise za koje su istekli rokovi čuvanja određeni u članku 143. ovoga Pravilnika.

Članak 140.

Trajno se čuvaju, odnosno do predaje državnom arhivu:

1. Upisnici, imenici i osobnici zaposlenika u državnom odvjetništvu.

2. Spisi iz posebnog arhiva državnog odvjetnika određeni po članku 133. ovoga Pravilnika.

3. Spisi iz »zbirke obvezatnih naputaka«.

Spisi iz st. 1. toč. 1. - 3. ovoga članka, mogu se izlučiti iz posjeda Državnog odvjetništva Republike Hrvatske samo pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.

Članak 141.

Nakon isteka rokova čuvanja spisi se izdvajaju iz arhiva državnog odvjetništva i s njima se postupa prema napucima pod­ručnog državnog arhiva.

U odgovarajućim upisnicima će se upisati izdvajanje spisa iz arhiva upisivanjem datuma izdvajanja u odjeljku »primjedba«.

5. Prijenos spisa

Članak 142.

Prije početka rada novoosnovanih državnih odvjetništava obavlja se prijenos svih spisa u kojima nije dovršen postupak.

Dovršeni i arhivirani spisi ostaju u arhivu državnog od­vjetništva koje je do tada bilo nadležno za postupanje na području novoosnovanog državnog odvjetništva.

Članak 143.

U slučaju prestanka rada državnog odvjetništva ili promjene nadležnosti neriješeni spisi predaju se državnom odvjetništvu koje preuzima nadležnost za postupanje u tim predmetima.

Koje će državno odvjetništvo preuzeti arhivsku građu iz stav­ka 1. ovoga članka, odlučit će državni odvjetnik Republike Hrvat­ske.

XIX. STRUČNA KNJIŽNICA

Članak 144.

Državno odvjetništvo skrbi o redovitoj nabavi novih izdanja zakona i drugih propisa, stručnih časopisa i publikacija, zbirki sudskih odluka i službenih glasila potrebnih za što uspješnije i stručnije obavljanje poslova.

Krajem godine službena glasila i drugi stručni časopisi uvezat će se zajedno s kazalom i čuvati u knjižnici.

Članak 145.

Tekstovi zakona i drugih propisa koji su često u uporabi nabavit će se u dovoljnom broju primjeraka za sve dužnosnike i službenike državnog odvjetnika.

Državni odvjetnik ili osoba koju on odredi skrbit će se da svi zaposlenici kojima je potrebno na pogodan način upoznaju odmah izmjene i dopune postojećih propisa.

Članak 146.

Zaposlenik kojeg odredi državni odvjetnik brinut će se o stručnoj knjižnici, nabavi i popunjavanju knjižnice.

Isti zaposlenik vodit će poseban popis izdanih knjiga i časopisa na uporabu u posebnoj bilježnici.

O nabavi novih izdanja komentara, zakonskih propisa odlu­čuje državni odvjetnik na prijedlog voditelja odjela ili odsjeka.

XX. VOĐENJE UPISNIKA I POMOĆNIH KNJIGA

1. Upisnici i pomoĆne knjige

Članak 147.

Upisnici služe za upisivanje podnesaka kojima se u državnom odvjetništvu osniva spis za pojedini predmet i za upisivanje tijeka postupka i pojedinih radnji obavljenih u pojedinom postupku.

Pomoćne knjige službe za upisivanje podataka na temelju kojih se mogu brže i lakše pronaći spisi kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne upisuju u upisnike.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti vo­đenje pomoćnih knjiga koje služe radi olakšanja u obradi pred­meta, praćenju rokova, provedbi istražnih radnji i sl., radi učinko­vitijeg postupanja državnog odvjetništva.

2. VoĐenje upisnika i pomoĆnih knjiga

Članak 148.

Upisnike i pomoćne knjige vode zaposlenici pisarnice odre­đeni godišnjim rasporedom poslova.

Upisnici i pomoćne knjige vode se u pravilu zasebno za svaku vrstu predmeta i za svaku kalendarsku godinu.

Državna odvjetništva s manjim opsegom poslova mogu koristiti jednu knjigu upisnika ili pomoćnih knjiga za više godina. Tada se na sredini prve stranice lista iza kojeg počinju upisi u narednoj godini olovkom crvene boje označava godina.

3. Oznake upisnika i pomoĆnih knjiga

Članak 149.

Upisnici i pomoćne knjige sastoje se od potrebnog broja ara­ka propisanih tiskanica koji su uvezani u knjigu s tvrdim koricama.

Na korici se stavlja oznaka upisnika ili pomoćne knjige i godina na koju se odnosi (npr. Kazneni upisnik K-DO-2001, Parnični upisnik P-DO-2001.).

4. Provjera ranijeg upisa

Članak 150.

Prije osnivanja spisa i njegova upisivanja u upisnik ili po­moćnu knjigu upisničar je dužan provjeriti je li već obavljen upis.

U upisnik se upisuje prvi podnesak kojim se osniva spis u državnom odvjetništvu, a kasniji se podnesci upisuju samo u popis podnesaka.

Upisivanje u upisnike i pomoćne knjige obavlja se po redoslijedu primitka, i to tintom i čitljivo.

Bilješke o kretanju spisa i sl. upisuju se olovkom, a kasnije se brišu ili precrtavaju.

5. PogrjeŠni upisi

Članak 151.

Pogrješni upisi ne smiju se brisati, već će se cijeli upis precrtati kosom crtom olovkom crvene boje i u odjeljku »Primjedba« upisat će se »pogrješan upis«.

Pogrješni upisi u pojedinim odjeljcima upisnika kao i u po­moćnim knjigama, precrtat će se vodoravnom crtom i upisat će se točan upis.

Spisi upisani iz pogrješnog upisa u upisniku dobivaju slje­deći redni broj, a na kraju godine se od zadnjeg broja upisa odbiju pogrješni upisi.

6. Upis spajanja spisa

Članak 152.

Prigodom spajanja spisa u upisniku će se tintom upisati u odjeljku »Primjedba« (npr. »spojen na broj K-DO-56/01, P-DO-56/01 ), a ako se spisi privremeno spajaju, zabilješka će se upisati olovkom.

Zabilješka upisana u upisniku stavit će se i na omot spisa s kojim se spis spaja (npr. »spojen spis« K-DO-65/01, P-DO-65/01).

Na isti će se način zabilježiti i razdvajanje spisa upisivanjem bilješke (npr. »izdvojen spis broj K-DO-75/01, P-DO-75/01«).

7. Upis dovrŠenog spisa

Članak 153.

Ako je postupak u pojedinom predmetu dovršen, redni broj tog spisa u upisniku će se obilježiti olovkom crvene boje znakom konačnog rješenja (okomite i vodoravne crte).

Isti će se znak u tom slučaju staviti i ispred poslovnog broja spisa na omotu spisa.

Spis koji se odnosi na više osoba označit će se kao konačno dovršen tek kad je postupak dovršen u odnosu na sve osobe.

Ako su u svim spisima, upisanim na jednom listu upisnika, postupci dovršeni, u donjem lijevom kutu tog lista upisnika olov­kom crvene boje stavit će se znak četverokuta.

8. ZakljuČivanje upisnika

Članak 154.

Na kraju svake godine (31. prosinca) upisnici se zaključuju. Zaključivanje se obavlja tako da se iza posljednjeg upisanog poslovnog broja stavlja zabilješka koja sadrži: dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, redne bro­jeve poništenih upisa, broj riješenih spisa, te broj i točan popis spisa koji su na kraju godine ostali neriješeni.

Tu zabilješku upisuje u upisnik i potpisuje upisničar, a svojim potpisom potvrđuje državni odvjetnik, odnosno zaposlenik kojeg on odredi.

9. Prijenos nedovrŠenih spisa

Članak 155.

Spisi koji ne budu dovršeni do isteka druge kalendarske godine, računajući od dana upisa, prenijet će se na početku tekuće kalendarske godine zajedno sa svim upisima i prijašnjim oznakama u upisnik za tekuću godinu i upisat će se redoslijedom njihova primitka, prije svih predmeta iz te godine.

Ispod posljednjeg prenesenog spisa u novom upisniku po­vlači se olovkom u boji vodoravna crta ispod koje se nastavlja upisivanje spisa primljenih u tekućoj godini, počevši od rednog broja 1.

Prijenos spisa zabilježit će se u starom upisniku u odjeljku »Primjedba«, a redni će se broj tog spisa zaokružiti olovkom crvene boje.

Upisnici iz kojih su preneseni svi neriješeni spisi u nove upisnike odlažu se u opći arhiv.

10. Upisi u imenik

Članak 156.

Ako se jedan spis odnosi na više osoba, svaka će se osoba upisati u imenik posebno.

U imenik se upisuje puno ime odnosno naziv osobe s mjestom prebivališta, odnosno sjedišta.

U kaznenim spisima upisuju se imena prijavljenih osoba, a u građanskim i upravnim spisima upisuju se imena obiju stranaka.

Činjenicu upisa podataka u imenik upisničar označava stavljanjem iznad rednog broja spisa u upisniku znaka »V«.

11. Pregled upisnika

Članak 157.

Državni odvjetnik ili zaposlenik kojeg on odredi obavlja pregled upisnika i drugih pomoćnih knjiga najmanje dva puta godišnje i obavljeni pregled bilježi u pregledanim knjigama stavljanjem datuma pregleda i svoga potpisa.

12. Upisnici

Članak 158.

Općinska državna odvjetništva vode ove upisnike:

– za kaznene predmete

1.  Kazneni upisnik za poznate punoljetne počinitelje kaznenih djela,

     »K-DO« (obrazac br. 1)

2.  Kazneni upisnik za mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela

     »KMP-DO« (obrazac br. 1a)

3.  Kazneni upisnik za nepoznate počinitelje kaznenih djela

     »KN-DO« (obrazac br. 2)

4.  Upisnik za razne kaznene predmete (razne pritužbe, molbe, upozorenja, izvankazneni postupak)

     »KR-DO« (obrazac br. 3)

5.  Kazneni upisnik za maloljetne počinitelje svih vrsta kaznenih djela

     »KM-DO« (obrazac br. 4)

6.  Upisnik za upravni i prekršajni postupak

     »UPP-DO« (obrazac br. 5)

7.  Upisnik za građanske stvari (molbe i podneske stranaka i postupci po službenoj dužnosti)

     »G-DO« (obrazac br. 6)

8.  Upisnik za izvanpostupovne radnje u predmetima maloljetnih počinitelja kaznenih djela

     »UM - DO« (obrazac br. 7)

9.  Upisnik počinitelja kaznenih djela - djeca

     »KD - DO« (obrazac br. 7a).

– za građanske i upravne predmete

1. Parnični upisnik »P-DO (obrazac br. 21)

2. Ovršni upisnik »O-DO« (obrazac br. 22)

3. Izvanparnični upisnik »Ip-DO« (obrazac br. 23)

4. Upisnik pravnih mišljenja »M-DO« (obrazac br. 24)

5. Upisnik upravnih stvari »U-DO« (obrazac br. 25)

6. Upisnik upravnih sporova »Us-DO« (obrazac br. 26)

7. Upisnik adhezionih postupaka »A-DO« (obrazac br. 27)

8. Upisnik preventivne djelatnosti »N-DO« (obrazac br. 28)

9. Upisnik raznih ostalih stvari »R-DO« (obrazac br. 29).

U općinskim državnim odvjetništvima s većim opsegom poslova mogu se, na temelju odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditi posebni upisnici za pojedinu vrstu pravnih stvari.

Članak 159.

Županijska državna odvjetništva vode ove upisnike:

– za kaznene predmete

 1.  Kazneni upisnik za poznate punoljetne počinitelje kaznenih djela

      »K-DO« (obrazac br. 1)

 2.  Kazneni upisnik za mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela

      »KMP-DO« (obrazac br. 1a)

 3.  Kazneni upisnik za nepoznate počinitelje kaznenih djela

      »KN-DO« (obrazac br. 2)

 4.  Upisnik za razne kaznene predmete (razne pritužbe, molbe, upozorenja, izvankazneni postupak)

      »KR-DO« (obrazac br. 3)

 5.  Upisnik o gospodarskim prijestupima iz prvostupanjske nadležnosti (razno)

      »PR-DO« (obrazac br. 3d)

 6.  Kazneni upisnik za maloljetne počinitelje kaznenih djela

      »KM-DO« (obrazac br. 4)

 7.  Upisnik za upravni i prekršajni postupak

      »UPP-DO (obrazac br. 5)

 8.  Upisnik za građanske stvari (molbe i podneske stranaka i postupci po službenoj dužnosti)

      »G-DO« (obrazac br. 6)

 9.  Upisnik počinitelja kaznenih djela – djeca

      »KD-DO« (obrazac br. 7a)

10. Upisnik počinitelja gospodarskih prijestupa

      »PP-DO« (obrazac br. 8)

11. Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku

      »KŽ-DO« (obrazac br. 9)

12. Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku za maloljetne osobe

      »KŽM-DO« (obrazac br. 10).

– za građanske i upravne predmete

1. Parnični upisnik »P-DO (obrazac br. 21)

2. Ovršni upisnik »O-DO« (obrazac br. 22)

3. Izvanparnični upisnik »Ip-DO« (obrazac br. 23)

4. Upisnik pravnih mišljenja »M-DO« (obrazac br. 24)

5. Upisnik upravnih stvari »U-DO« (obrazac br. 25)

6. Upisnik upravnih sporova »Us-DO« (obrazac br. 26)

7. Upisnik adhezionih postupaka »A-DO« (obrazac br. 27)

8. Upisnik preventivne djelatnosti »N-DO« (obrazac br. 28)

9. Upisnik raznih ostalih stvari »R-DO« (obrazac br. 29).

Članak 160.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi ove upisnike:

– za kaznene predmete

1. Upisnik predmeta izvanrednog ublažavanja kazne, preis­pitivanja sudskih odluka i sukoba nadležnosti sudova

    »KR-DO« (obrazac br. 3a)

2. Upisnik pritužbi i drugih podnesaka u kaznenopravnim postupcima

    »KR-I-DO« (obrazac br. 3b)

3. Upisnik predmeta koji se odnose na ustup ili preuzimanje kaznenog progona, zamolnice, izručenja i međunarodnu pravnu pomoć

    »KR-II-DO« (obrazac br. 3c)

6. Kazneni upisnik za počinitelje kaznenih djela u drugostupanjskom postupku

    »KŽ-DO« (obrazac br. 9)

7. Upisnik počinitelja gospodarskih prijestupa – drugostupanjski postupak

    »PŽ-DO« (obrazac br. 11)

8. Upisnik molbi stranaka za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i pojedini kazneni predmeti

    »KZZ-DO« (obrazac br. 12)

– za građanske i upravne predmete

1. Parnični upisnik »P-DO (obrazac br. 21)

2. Ovršni upisnik »O-DO« (obrazac br. 22)

3. Izvanparnični upisnik »Ip-DO« (obrazac br. 23)

4. Upisnik pravnih mišljenja »M-DO« (obrazac br. 24)

5. Upisnik upravnih stvari »U-DO« (obrazac br. 25)

6. Upisnik upravnih sporova »Us-DO« (obrazac br. 26)

7. Upisnik adhezionih postupaka »A-DO« (obrazac br. 27)

8. Upisnik preventivne djelatnosti »N-DO« (obrazac br. 28)

9. Upisnik raznih ostalih stvari »R-DO« (obrazac br. 29).

– za zahtjeve za zaštitu zakonitosti i revizije

1. Upisnik molbi stranaka ili po službenoj dužnosti za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv odluka sudova u građanskim stvarima

    »G-DO« (obrazac br. 6a)

2. Upisnik molbi stranaka ili po službenoj dužnosti za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv odluka upravnog suda ili u prekršajnom postupku

    »UZ-DO« (obrazac br. 6b)

3. Upisnik dostavljenih predmeta po službenoj dužnosti u povodu uloženih revizija stranaka

    »G-I-DO« (obrazac br. 13)

4. Upisnik prijedloga stranaka za podizanje tužbi po Zakonu o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu

    »G-II-DO« (obrazac br. 13a)

5. Upisnik raznih građanskopravnih podnesaka stranaka

    »GR-DO« (obrazac br. 14)

6. Upisnik raznih podnesaka stranaka u upravnom postupku

    »UR-DO« (obrazac br. 14).

13. Ostali upisnici

Članak 161.

U svim državnim odvjetništvima obvezatno se moraju voditi i sljedeći upisnici: »T«, »VT«, »A«, »O«, »R« i »P« - svi prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

14. Imenici i pomoĆne knjige

Članak 162.

a) Imenici

Općinska državna odvjetništva vode imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike K-DO, KMP-DO, KN-DO, KD-DO i KR-DO (obrazac br. 62 Sudskog poslovnika).

Imenik uz upisnike UPP-DO, G-DO i IRM-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

Imenik uz upisnike P-DO, O-DO, Ip-DO, N-DO, U-DO, Us-DO, R-DO i M-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

Županijska državna odvjetništva vode imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike DK-DO, KMP-DO, KN-DO, KD-DO, KR-DO, KŽ-DO, i KŽM-DO (obrazac br. 62 Sudskog poslovnika).

Imenik uz upisnike PR-DO, UPP-DO, GD-DO, PP-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

Imenik uz upisnike P-DO, O-DO, Ip-DO, N-DO, U-DO, Us-DO, R-DO i M-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi imenik uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike KŽ-DO i PŽ-DO (obrazac br. 62 Sud­skog poslovnika).

Imenik uz upisnike KR-DO, KR-I-DO, KR-II-DO, KZZ-DO, G-I-DO, G-II-DO, U-DO, GR-DO i UR-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

Imenik uz upisnike P-DO, O-DO, Ip-DO, N-DO, U-DO, Us-DO, R-DO i M-DO(obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

b) Pomoćne knjige

Državna odvjetništva vode ove pomoćne knjige:

Knjigu pritvora (KP)                (obrazac br. 82 SP)

Knjigu oduzetih predmeta (KOP)          (obrazac br. 18 PUPDO)

Knjigu ročišta (KR)                 (obrazac br. 17 SP)

Primopredaj. knjigu za unutar. dostavu (obrazac br. 19 PUPDO)

Dostavnu knjigu za poštu          (obrazac br. 16 PUPDO)

Dostavnu knjigu za mjesto        (obrazac br. 17 PUPDO)

Dnevnik službenih putovanja     (obrazac br. 20 PUPDO)

Bilježnicu izdanih spisa iz arhiva             (obrazac br. 27 SP).

15. Vrste upisnika

a) Kazneni upisnici

Članak 163.

U Kazneni upisnik »K-DO« upisuju se počinitelji kaznenih djela punoljetne osobe sa svim obilježjima zahtjeva za provođenje kaznenog postupka, podacima oštećenika ili drugog prijavitelja kaznenog djela.

Kazneni upisnik prati kretanje spisa do dovršetka postupka i arhiviranja prema podacima obrasca broj 1 ovoga Pravilnika.

Članak 164.

U Kazneni upisnik mlađih punoljetnika (»KMP-DO«) upisuju se kaznene prijave protiv mlađih punoljetnih osoba i punoljetnih osoba koje su počinile kaznena djela na štetu djece i maloljetnika, te odluke donesene tijekom postupka, prema obrascu broj 1a ovoga Pravilnika.

Članak 165.

U Kazneni upisnik za nepoznate počinitelje kaznenih djela (»KN-DO«) upisuju se određene protupravne radnje za koje nisu poznati počinitelji kaznenih djela i podaci o djelovanju državnog odvjetnika u otkrivanju kaznenih djela, te rezultat rada tijela kaznenog postupanja, prema obrascu broj 2 ovog Pravilnika.

Članak 166.

Kazneni upisnici za razne kaznene predmete »KR-DO««KR-I-DO«, »KR-II-DO« osnivaju se za razne pritužbe, molbe, upozorenja, izvan kaznenog postupka.

U Kazneni upisnik za razne kaznene predmete (»KR-DO«) upisuju se svi podaci o podnositelju pritužbe i predmetu koji bi bio predmetom raspravljanja i odluke državnog odvjetništva, odnosno njegove izvanpostupovne aktivnosti, kao i drugi podaci prema obrascu broj 3.

U Kazneni upisnik za razne kaznene predmete (»KR-I-DO«) upisuju se razni zahtjevi koji se odnose na izvanredno ublaža­vanje kazne, preispitivanje sudskih odluka i sukobi nadležnosti, prema obrascu broj 3a, na pritužbe i ostale podneske upućene državnom odvjetništvu i na pojedine predmete nižih državnih odvjetništava u kojima su odlučivali, prema obrascu broj 3b.

U Kazneni upisnik za razne kaznene predmete (»KR-II-DO«) upisuju se zahtjevi za ustup ili preuzimanje kaznenog progona, zamolnice, izručenja i međunarodnu pravnu pomoć, prema obrascu broj 3c ovoga Pravilnika.

U Upisnik gospodarskih prijestupa iz prvostupanjske nadležnosti (razno) (»PR-DO«) upisuju se svi podaci o podnositelju pritužbe i predmetu koji bi bio predmetom raspravljanja i odluke državnog odvjetništva, odnosno njegove izvanpostupovne aktivnosti, kao i drugi podaci prema obrascu broj 3c.

Članak 167.

U Kazneni upisnik za maloljetne počinitelje (»KM-DO«) upisuju se podaci o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela i odlukama donesenim tijekom postupka, prema obrascu broj 4 ovoga Pravilnika.

Članak 168.

U Upisnik za upravni postupak (»UPP-DO«) upisuju se svi predmeti koji se odnose na upravne poslove iz nadležnosti bilo kojeg odvjetništva, a koji su zaprimljeni u općinskom državnom odvjetništvu. Isto tako, u taj upisnik unose se i svi predmeti koji se odnose na prekršajni postupak iz nadležnosti državnih odvjetništava, prema obrascu broj 5 ovoga Pravilnika.

Članak 169.

U Upisnik za građanske stvari (»G-DO«) - upisuju se molbe i prijedlozi stranaka za revizije i zahtjeve za zaštitu zakonitosti u raznim građanskim stvarima, kao i izvanredni pravni lijekovi koje državna odvjetništva podnose po službenoj dužnosti, s oznakama imena stranaka koje su podnositelji i njihovih protustranaka u istom predmetu, prema obrascu broj 6, i 6b ovoga Pravilnika.

Članak 170.

U Upisnik izvanpostupovnih radnji (»UM-DO«) upisuju se podaci za izvanpostupovne radnje u predmetima maloljetnih počinitelja kaznenih djela, prema obrascu broj 7 ovoga Pravilnika.

Članak 171.

U Upisnik počinitelja kaznenih djela – djeca (»KD-DO«) unose se izvješća o djeci počiniteljima kaznenih djela, te upisuje vrsta i broj počinjenih kaznenih djela i povratništvo, prema obrascu broj 7a ovoga Pravilnika.

Članak 172.

U Upisnik prijavljenih osoba zbog gospodarskih (privrednih) prijestupa (»PP-DO«) upisuju se podaci o počiniteljima gospodarskih (privrednih) prijestupa kao odgovornih osoba i odgovornih tvrtki, prema obrascu broj 8 ovoga Pravilnika.

Članak 173.

U Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku počinitelja kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda (»KŽ-DO«) u povodu žalbi na presude općinskih sudova upisuju se podaci o pred­metu prvostupanjskog kaznenog postupka, optuženicima i žaliteljima, prema obrascu broj 9 ovoga Pravilnika.

Članak 174.

U Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku za maloljetne osobe kazneni (»KŽM-DO«) upisuju se podaci o podnositelju žalbe, prvostupanjskoj odluci, načinu rješavanja žalbe i drugi podaci, prema obrascu broj 10 ovoga Pravilnika.

Članak 175.

U Upisnik počinitelja gospodarskih (privrednih) prijestupa – drugostupanjski postupak (»PŽ-DO«) upisuju se podnositelji žalbi, odgovorne i pravne osobe, podaci o odluci koja se pobija, načinu rješavanja žalbe i drugi podaci, prema obrascu broj 11 ovoga Pravilnika.

Članak 176.

U Kazneni upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti (»KZZ-DO«) upisuju se svi prijedlozi za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti ili podaci u kaznenim predmetima u kojima po službenoj dužnosti državno odvjetništvo podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti, podaci o osobi koja je podnijela prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, podaci o predmetu i sadržaju predmeta, kao i podaci o predspisu, ako je bio razmatran u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, prema obrascu broj 12 ovoga Pravilnika.

b) Građanski i upravni upisnici

Članak 177.

U Parnični upisnik »P-DO« upisuju se stranke u parničnom postupku koje državno odvjetništvo zastupa po zakonu ili po punomoći, prema obrascu broj 21 ovoga Pravilnika.

U ovaj upisnik upisuju se i spisi u kojima je izdan platni nalog.

Članak 178.

U Ovršni upisnik (»O-DO«) upisuju se ovršni spisi u kojima su stranke koje po zakonu ili po punomoći zastupa državno odvjetništvo, prema obrascu broj 22 ovoga Pravilnika.

Članak 179.

U Izvanparnični upisnik (»Ip-DO«) upisuju se izvanparnični i zemljišnoknjižni spisi u kojima su stranke državna tijela, odnosno pravne osobe koje po zakonu ili po punomoći zastupa državno odvjetništvo, prema obrascu broj 23 ovoga Pravilnika.

Članak 180.

U Upisnik pravnih mišljenja (»M-DO«) upisuju se spisi u kojima državno odvjetništvo daje mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora ili o drugim imovinsko-pravnim pitanjima, prema obrascu broj 24 ovoga Pravilnika.

Članak 181.

U Upisnik upravnih stvari (»U-DO«) upisuju se spisi u kojima je kao stranka u upravnom postupku pravna osoba ili državno tijelo koje po zakonu zastupa državno odvjetništvo, prema obrascu broj 25 ovoga Pravilnika.

Članak 182.

U Upisnik upravnih sporova (»Us-DO«) upisuju se upravni sporovi u kojima jednu od stranaka zastupa državno odvjetništvo po zakonu ili po punomoći, prema obrascu broj 26 ovoga Pravil­nika.

Članak 183.

U Upisnik adhezionih postupaka (»A-DO«) upisuju se spisi kaznenog postupka u kojima je u adhezionom postupku podnesen zahtjev za naknadu štete počinjene na imovini Republike Hrvat­ske, županija ili Grada Zagreba, prema obrascu broj 27 ovoga Pravilnika.

Članak 184.

U Upisnik preventivne djelatnosti (»N-DO«) upisuju se spisi u kojima državno odvjetništvo prije pokretanja parnice ili drugog postupka poduzima mjere za sporazumno rješenje spornog odnosa, prema obrascu broj 28 ovoga Pravilnika.

U taj se upisnik upisuju i spisi u kojima se pravna ili fizička osoba, koja namjerava pokrenuti parnicu ili drugi postupak protiv stranke koju državno odvjetništvo zastupa po zakonu, obraća nad­ležnom državnom odvjetništvu s prijedlogom da se sporni odnos riješi bez pokretanja parnice ili drugog postupka.

Članak 185.

U Upisnik raznih ostalih stvari (»R-DO«) upisuju se spisi koji se odnose na druge vrste predmeta, koji se ne upisuju u prethodne upisnike, prema obrascu broj 29 ovoga Pravilnika.

c) Upisnici zahtjeva za zaštitu zakonitosti u građanskim
i upravnim stvarima i izjavljenih revizija

Članak 186.

U Upisnik za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (»G-DO«) upisuju se prijedlozi za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv odluka sudova u građanskim stvarima po molbi stranaka ili po službenoj dužnosti. U upisniku se upisuju podaci o imenima stranaka, vrsti spora, njihovoj vrijednosti, ako se tim podacima raspolaže, prema obrascu broj 6a ovoga Pravilnika.

Članak 187.

U upisnik izjavljenih revizija (G-I-DO) upisuju se sve revizije koje po službenoj dužnosti dostavljaju sudovi. U upisniku se upisuju podaci o imenima stranaka, vrsti spora, njihovoj vrijednosti, ako se tim podacima raspolaže, prema obrascu broj 13 ovog Pravilnika.

Na podnesku kojim se dostavlja revizija upisuju se podaci o uvjetima propisanim člankom 390. Zakona o parničnom postupku.

Članak 188.

U Upisnik podnesenih tužbi (»G-II-DO«) upisuju se prijedlozi za podizanje tužbi po Zakonu o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu, s oznakom imena odnosno naziva stranaka ili tijela koje dostavljaju spis, odnosno traže postupanje državnog odvjetništva i kratak sadržaj podneska, prema obrascu broj 13a ovoga Pravilnika.

Članak 189.

U upisnik (UZ-DO) Državno odvjetništva Republike Hrvat­ske upisuju se svi predmeti u povodu prijedloga stranaka za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presuda Upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, kao i prijedlozi za postupanje državnog odvjetnika u stvarima u kojima je on isključivo nadležan za postupanje po Zakonu o državnom odvjetništvu i Zakonu o općem upravnom postupku.

U upisnik se upisuje ime predlagatelja i predmet spora.

U upisnik se upisuju i svi predmeti u kojima državni odvjetnik poduzima ili će poduzeti izvanpostupovne radnje, prema obrascu 6b. ovog Pravilnika.

Članak 190.

U upisnik (»GR-DO«) upisuju se podnesci stranaka koji se odnose na razne građanske predmete, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

Članak 191.

U upisnik (»UR-DO«) upisuju se podnesci stranaka upućeni državnom odvjetništvu u upravnom postupku, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

16. Upisnici drŽavnoodvjetniČke uprave

Članak 192.

U upisnik »T« upisuju se svi podnesci koji se primaju u državnom odvjetništvu s oznakom »Tajno« ili vlastiti predmeti s takvom oznakom, a njihov je sadržaj takav da nije dostupan svim zaposlenicima državnog odvjetništva, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

Članak 193.

U upisnik »VT«, upisuju se svi predmeti s oznakom »Vrlo tajno« koji su zaprimljeni u državnom odvjetništvu s tom oznakom ili se radi o vlastitim spisima koji imaju takvu oznaku, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

Podnesci upisani u upisnik »VT« nakon upisa moraju biti označeni na omotu spisa oznakama koje upućuju na stupanj nji­hove tajnosti, npr. »državna tajna« i sl.

Članak 194.

U upisnik »A« upisuju se svi predmeti od općeg interesa za državno odvjetništvo, suradnja s drugim tijelima, bez obzira na to da li sadržaji predmeta potječu iz državnog odvjetništva ili su podnesci upućeni državnom odvjetništvu. U upisnik se upisuje kratak sadržaj predmeta, oznaka pošiljatelja i način rješavanja, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

Članak 195.

U upisnik »O« upisuju se svi predmeti koji sadrže obvezatne i druge upute nižim državnim odvjetništvima, upute za rad i sl., prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

Članak 196.

U upisnik »R« vode se svi računovodstveni poslovi državnog odvjetništva, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

Članak 197.

U upisniku »P« upisuju se svi statusni podaci uposlenika u državnim odvjetništvima, prema obrascu broj 14 ovoga Pravilnika.

17. Posebni imenici i knjige

a) Imenici

Članak 198.

Državna odvjetništva vode pomoćne knjige, i to: imenike, knjige pritvora, knjige oduzetih predmeta, knjige ročišta, primopredajne knjige za unutarnju dostavu, dostavne knjige za poštu, bilježnice izdanih knjiga iz arhiva, bilježnice o izdavanju i vraćanju knjiga iz knjižnice i dnevnike službenih putovanja.

Članak 199.

Za svaki upisnik za koji se predviđa da će broj predmeta godišnje biti veći od 100 obvezno se vodi imenik.

Imenik se vodi u uvezanim knjigama, s posebnim listovima za svako slovo abecede.

U jednoj knjizi imenika mogu se upisivati predmeti za više godina. U tom slučaju stavlja se olovkom crvene boje na početku svake godine kod pojedinog slova oznaka tekuće kalendarske godine.

Ako se u jednom predmetu kazneni postupak vodi prema više osoba, svaka će se osoba upisati posebno pod odgovarajuće slovo u isti, odnosno odgovarajući imenik.

Imenici za kaznene upisnike vode se prema prezimenu okrivljenika, a odvojeno prema prezimenu ili nazivu oštećenika.

Imenici za upisnike gospodarskih (privrednih) prijestupa vode se prema prezimenu ili nazivu okrivljene pravne odnosno odgovorne osobe, a posebno prema nazivu oštećene pravne osobe.

Uz upisnik »A« vodi se u pravilu osim osobnog i stvarni imenik.

Općinska državna odvjetništva s manjim opsegom poslova mogu voditi zajednički imenik za više upisnika. U tom slučaju posebno se vodi imenik za sve kaznene predmete, a posebno imenik za predmete državnoodvjetničke uprave.

b) Knjiga pritvora

Članak 200.

U knjigu pritvora upisuju se sve osobe koje su naredbom tijela unutarnjih poslova ili suda stavljene u pritvor, prema obrascu broj 82 Sudskog poslovnika.

c) Knjiga oduzetih predmeta (»KOP«)

Članak 201.

U knjigu oduzetih predmeta (»KOP«) upisuju se predmeti koji su oduzeti u tijeku kaznenog postupka i čuvaju se kod državnog odvjetništva ili druge pravne ili fizičke osobe.

Popis oduzetih predmeta vodi se odvojeno za svaku godinu u knjizi koja može služiti za više godina, prema obrascu broj 18 ovoga Pravilnika.

U knjigu se unosi datum primitka, ime i prezime osobe od koje je predmet oduzet, oznaka broja spisa iz glavnog upisnika te kratak opis predmeta i količina.

d) Knjiga ročišta

Članak 202.

U knjigu sudskih rasprava upisuju se spisi u kojima su zakazane rasprave po danima kada se imaju održati. Rasprave određene za isti dan upisuju se redom po kojem se održavaju uz naznačenje sata i minute određenih za početak rasprave, oznaka spisa, imena okrivljenika, predsjednika vijeća pred kojim se rasprava održava i dužnosnika koji će zastupati optužbu, prema obrascu broj 17 Sudskog poslovnika.

e) Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu

Članak 203.

U primopredajnu knjigu za unutarnju dostavu državno­odvjetnička pisarnica upisuje oznake spisa koji su predani u rad dužnosniku, odnosno savjetniku, i koji su vraćeni na rad pisarnici.

U primopredajnoj knjizi potvrđuje se primitak spisa stavljanjem datuma i potpisa primatelja, prema obrascu broj 19 ovoga Pravilnika.

f) Dostavna knjiga za poštu

Članak 204.

Za otpremu pošiljki putem pošte služi dostavna knjiga za poštu, koja se vodi odvojeno za preporučene i obične pošiljke, prema obrascu broj 16 ovoga Pravilnika.

g) Dostavna knjiga za mjesto

Članak 205.

U dostavnu knjigu za mjesto upisuju se spisi i druge pošiljke koje se dostavljaju neposredno putem dostavljača, prema obrascu broj 17 ovoga Pravilnika.

h) Bilježnica izdanih spisa iz arhiva

Članak 206.

U bilježnicu izdanih spisa iz arhiva upisuju se svi spisi koji su izručeni iz priručnog ili općeg arhiva. Za svaki arhiv vodi se odvojena bilježnica, prema obrascu broj 27 Sudskog poslovnika.

i) Dnevnik službenih putovanja

Članak 207.

U dnevnik službenih putovanja upisuju se sva službena putovanja zaposlenika državnog odvjetništva, prema obrascu broj 20 ovoga Pravilnika.

Članak 208.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti vođe­nje i drugih pomoćnih ili priručnih evidencija kojima se olakšava poslovanje u državnom odvjetništvu ili ostvaruje bolji nadzor nad obavljanjem određenih poslova.

Članak 209.

Osim upisnika, imenika i pomoćnih knjiga propisanih ovim Pravilnikom mogu se voditi i drugi upisnici, imenici i pomoćne knjige, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

XXI. POSLOVANJE S POŠTOM

1. Primitak i predaja poŠiljki

Članak 210.

Primitak i predaja pošiljaka na pošti obavlja se po odredbama propisa o unutarnjem PTT prometu, ako o tome ne postoji poseban ugovor s poštom. Brzojavne i slične pošiljke upućene sudu uvijek dostavlja sama pošta.

2. PunomoĆ

Članak 211.

Državni odvjetnik ovlašćuje jednog, a po potrebi najviše tri zaposlenika za primanje prispjelih pošiljaka. Punomoć sadrži: ime opunomoćenika, vrstu pošiljaka koje on može primati, rok važnosti punomoći, potpis državnog odvjetnika i opunomoćenika, kao i otisak službenog pečata.

Ako je punomoć ograničena na primitak određenih pošiljaka ili samo za određeni slučaj, u punomoći treba točno navesti sva ograničenja.

Punomoć se izdaje za svaki pojedini slučaj ili s važnošću za jednu kalendarsku godinu.

3. Primitak i predaja vrijednosnih poŠiljki

Članak 212.

U prometu s poštom, novčanim zavodima, drugim tijelima i pravnim osobama preuzimanje i predaja novčanih doznaka i vrijed­nosnih pošiljaka obavlja se preko prijamne, odnosno predajne knjige za novac i ostale vrijednosne pošiljke – Knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka i Knjiga za predaju vrijednosnih pošiljaka, prema obrascu broj 97 i 98 Sudskog poslovnika.

Knjige moraju biti uvezane, prošivene jamstvenikom i ovjerene od državnog odvjetnika.

Na kraju godine zaključuju se obje knjige. Bilješku o zaklju­či­vanju knjige potpisuje voditelj novčanog poslovanja, a ovjerava državni odvjetnik.

4. ObiČne, preporuČene i novČane poŠiljke

Članak 213.

Za preuzimanje običnih pošiljaka na pošti državna odvjet­ništva mogu koristiti poštanski pretinac.

Preporučene podneske i druge pošiljke uručuju se ovlaštenim zaposlenicima samo uz potpis ili potvrdu.

Novčana i vrijednosna pisma i slične pošiljke podiže ovlaš­teni zaposlenik s knjigom za primitak.

Kad državnom odvjetništvu stigne poštanska uputnica ili po­pratnica za vrijednosni papir, voditelj novčanog poslovanja pot­pisat će izvornik uputnice ili popratnice i staviti pečat državnog odvjetništva. Tako potvrđena uputnica ili popratnica predaje se pri preuzimanju na pošti zaposleniku koji je ovlašten za podizanje novca odnosno vrijednosnih paketa.

Prije preuzimanja pošiljke zaposlenik će u nazočnosti zaposlenika pošte pregledati pošiljku i uvjeriti se jesu li omoti, pečati (vinjeta i sl.) neoštećeni.

Ako utvrde da su omot i pečat oštećeni, odbit će preuzimanje i zatražiti da se sadržaj paketa odnosno pošiljke utvrdi komisijski. O tom zahtjevu obavijestit će se državni odvjetnik i nadležni zaposlenik pošte.

Neće se preuzeti pošiljke koje su državnom odvjetništvu dostavljene nefrankirane, a za koje treba platiti porto pristojbu.

5. Otprema poŠiljki

Članak 214.

Poštanske pošiljke otpremaju se, u pravilu, putem pošte. Obične pošiljke predaju se pošti radi otpreme putem dostavne knjige za poštu ili na način kako je predviđeno u posebnom ugovoru s javnim poduzećem HP. Pakete, vrijednosne pošiljke i gotov novac predaje s knjigom za predaju službenik ovlašten podizati takve pošiljke na pošti.

Za sve pošiljke državna odvjetništva plaćaju redovite poštanske troškove po odredbama poštanske tarife, ako s poštom nije drukčije ugovoreno. U tu svrhu državna odvjetništva vode Knjigu poštarine, prema obrascu broj 99 Sudskog poslovnika.

XXII. ODREDBE O MINIMUMU POTREBNE OPREME ZA RAD DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA I NJEZINA NABAVA

Članak 215.

Minimum potrebne opreme za rad državnih odvjetništava utvrđuje se prema broju dužnosnika, savjetnika, stručnih suradnika i drugih zaposlenika u državnim odvjetništvima i broju radnih prostorija u kojima su oni smješteni.

Članak 216.

Oprema radnih prostorija je standardizirana i sastoji se:

1. za kabinete, čije su površine najmanje 12 m², od najmanje:

– jednog uredskog stola sa sjedalicom,

– jednog pomoćnog stola s dvije sjedalice,

– jednog ormara za spise i

– jednog ormara za garderobu.

Ako je u kabinetu smješteno više osoba, broj stolova, stolica i ormara utvrđuje se prema broju osoba;

2. za radne prostorije, ako je samo jedna - najmanje 35 m², a ako ih je više svaka najmanje 20 m², u kojima se obavljaju poslovi jedne ustrojstvene jedinice, od najmanje:

– jednog ormara za spise,

– jednog ormara za garderobu,

– jednog ormara za priručni arhiv i

– stolova i stolica prema broju osoba koje koriste prostoriju;

3. za ured državnog odvjetnika, jedna ili više prostorija čija je površina najmanje 35 m², i računovodstvo, jedna prostorija čija je površina najmanje 15 m², od najmanje:

– stolova i stolica prema broju osoba koje se koriste prostorijom,

– jednog ormara za garderobu,

– jednog ormara za spise,

– jednog ormara za priručni arhiv odnosno za materijalno-financijsku dokumentaciju,

– jedne željezne blagajne i

– jedne vitrine za službena glasila;

– jednog konferencijskog stola s odgovarajućim brojem stolica;

4. za arhiv državnog odvjetništva, jedna ili više prostorija od najmanje 15 m², svaka, prema veličini državnog odvjetništva, od najmanje:

– jednog stola i stolice,

– jednog ormara za garderobu i

– posebno rađenih ormara odnosno polica za smještaj spisa državno-odvjetničkog arhiva.

Članak 217.

Radne prostorije moraju imati i predmete, oznake i ambleme koji pokazuju da se tim radnim prostorom koristi tijelo državne vlasti, a koji su uobičajeni za takvu vrstu tijela.

U državnim odvjetništvima broj računala, električnih ili me­ha­ničkih pisaćih strojeva utvrđuje se prema broju dužnosnika, savjetnika i računovodstvenih namještenika.

U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske broj računala, odnosno električnih ili mehaničkih pisaćih strojeva utvrđuje se prema broju daktilografa, ako je posebno ustrojena služba prijepisa, te broju računovodstvenih namještenika.

U općinskim državnim odvjetništvima, županijskim državnim odvjetništvima i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osigurava se i po jedan diktafon za svakog dužnosnika, dok se broj računala za potrebe dužnosnika utvrđuje prema broju dužnosnika koji se služe računalima

Članak 218.

U općinskim državnim odvjetništvima osigurava se najmanje jedna izravna telefonska linija za potrebe ureda državnog odvjetnika.

U županijskim državnim odvjetništvima i Državnom odvjet­ništvu Republike Hrvatske osigurava se telefonska centrala s najmanje dvije izravne i jednom posebnom linijom za potrebe ureda državnog odvjetnika.

Ako je u jednoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela koji se koriste zajedničkom telefonskom centralom, za potrebe državnog odvjetništva osigurat će se najmanji broj izravnih i posebnih telefonskih linija prema mjerilima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 219.

U županijskim državnim odvjetništvima za potrebe prethodnog kaznenog postupka osigurava se najmanje jedan osobni automobil s posebnom opremom.

Članak 220.

Nabavu kapitalnih sredstava (namještaj, računala, pisaći stro­jevi i druga oprema, sistemski softveri, telefonske centrale s pripadajućim instalacijama i aparatima, osobni automobili, financijska imovina, priprema, planiranje i upravljanje projektom, izgradnja sudskih zgrada i investicijsko održavanje službenih zgrada, odnosno radnog prostora i sl.) obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.

Sredstvima osiguranim državnim odvjetništvima u državnom proračunu za svaku kalendarsku godinu za tekuće poslovanje raspolažu državni odvjetnici sukladno propisima.

XXIII. NADZOR MATERIJALNOG I FINANCIJSKOG POSLOVANJA

Članak 221.

Državni odvjetnik ili dužnosnik kojega on odredi odgovorni su za računovodstvo i unutarnji nadzor prijenosa prihoda i izdataka u državnom odvjetništvu.

Unutarnji nadzor obavlja se sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu, Zakonu o proračunu (»Narodne novine«, br. 92/94) i Pravilniku o proračunskom nadzoru i unutarnjem nadzoru (»Narodne novine«, br. 92/96).

Članak 222.

Unutarnji nadzor obavlja se radi provjere pravilnosti korište­nja proračunskih sredstava, te primjenjivanja zakona i drugih propisa, koji su u izravnoj ili neizravnoj svezi s proračunskim sredstvima osiguranim za obavljanje djelatnosti državnih odvjet­ništava.

Članak 223.

Odluku o unutarnjem nadzoru koji obavljaju zaposlenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa ili dužnosnik kojeg on ovlasti.

Unutarnji nadzor financijskog poslovanja državnih odvjet­ništava obavlja se povremeno ili prema ukazanim potrebama.

O obavljenom nadzoru podnosi se pisano izvješće (zapisnik) ministru nadležnog za poslove pravosuđa.

Jedan primjerak izvješća (zapisnika), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, dostavlja se državnom odvjetniku (odvjetništvu) gdje je obavljen nadzor i neposredno višem državnom odvjetniku (odvjetništvu).

Članak 224.

Odluku o unutarnjem nadzoru u državnom odvjetništvu donosi državni odvjetnik ili dužnosnik kojega on odredi.

U odluci se utvrđuje odgovorna osoba za provođenje unutarnjeg nadzora, u pravilu, od zaposlenika unutarnje organizacijske jedinice u kojoj se obavljaju računovodstveni poslovi.

Provođenje unutarnjeg nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavlja se neprekidno tijekom poslovanja u tekućoj godini, a po potrebi i za proteklo razdoblje.

Zaposlenik zadužen za unutarnji nadzor, dužan je, najmanje jednom mjesečno, izvijestiti državnog odvjetnika o svojim zapažanjima za provedenog unutarnjeg nadzora.

XXIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 225.

Obrasci s uputama za njihovo popunjavanje čine sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 226.

Pojedini izrazi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju ovo značenje:

1. Podnesak je svaki pisani sastav kojim se podnosi, dopunjuje ili mijenja kaznena prijava, prijedlog ili zahtjev za djelovanje državnog odvjetnika i korištenje njegovih ovlasti.

2. Dopis je svaki pisani sastav kojim državno odvjetništvo odgovara na upite stranaka.

3. Pravno sredstvo je svaki pisani sastav državnog odvjet­ništva kojim se potiče, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja sudbenog ili drugog državnog tijela.

4. Odluka je svaki pisani sastav državnog odvjetništva kojim se potiče, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja sudbenog tijela.

5. Prilog je pisani sastav (isprava, tablica, prikaz, crtež i sl.) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku glede dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska.

6. Otpravak je svaki pisani sastav koji izrađuje državno odvjetništvo i dostavlja strankama, drugim zainteresiranim osobama i sudu (zahtjev za provođenje istrage, optuženi prijedlog, optužnica, kazneni nalog, žalba, zahtjev za zaštitu zakonitosti, poziv, dopis i dr.).

7. Predmet je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu kaznenu odnosno pravnu stvar, pitanje, zadaću i sl., i čine posebnu cjelinu.

8. Spis je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu kaznenu odnosno pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složeni u jednom ili više omota označenih istim poslovnim brojem.

9. Svežanj je skup više spisa koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).

10. Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica (ili njezin posebni dio) u sastavu državnog odvjetništva u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: primitak, otvaranje, pregled i raspored pošte, odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje.

11. Arhiv je sastavni dio pisarnice u kojem se čuvaju dovršeni predmeti, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom (područnom) arhivu ili do njihova uništenja.

12. Pod izrazom dužnosnik podrazumijeva se državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika u svakom državnom odvjetništvu.

13. Državni je odvjetnik zajednički izraz za državnog odvjetnika općinskog državnog odvjetništva, županijskog državnog odvjetništva i Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

14. Više državno odvjetništvo je neposredno više državno odvjetništvo. Za općinsko državno odvjetništvo više državno odvjetništvo je županijsko državno odvjetništvo. Za sva državna odvjetništva više državno odvjetništvo je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao najviše državno odvjetništvo u Republici Hrvatskoj.

15. Kratica PUPDO znači Pravilnik o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.

16. Kratica SP znači Sudski poslovnik.

Članak 227.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a obrasci upisnika, njihovi nazivi i kratice, te oznake spisa propisani ovim Pravilnikom primjenjivat će se od 1. siječnja 2003. godine.

Klasa: 700-03/02-01/01
Urbroj: 514-06-03-02-1
Zagreb, 7. kolovoza 2002.

Ministrica
pravosuđa, uprave i
lokalne samouprave
 Ingrid Antičević Marinović, v. r.

 

UPUTA ZA POPUNJAVANJE KAZNENOG UPISNIKA K-DO

Obrazac br. 1. (čl. 163. Pravilnika)

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj prijave. Jedna prijava, bez obzira koliko osoba ima, upisuje se pod jednim rednim brojem. Znači, ako je u jednoj prijavi prijavljeno više osoba, onda će se redni broj upisati u istom stupcu u sljedećem redu u koji se upisuje prva prijavljena osoba. Ostale osobe upisuju se u daljnje redove bez oznake rednog broja spisa. Sljedeća prijava dobiva novi broj koji se upisuje iza posljednje prijavljene osobe iz prijave pod prethodnim rednim brojem.

Ako u svezi s već upisanom prijavom budu naknadno prijav­ljene još neke osobe, one se upisuju u upisnik iza posljednjeg već upisanog okrivljenog s naznakom »pripada rednom broju .....«. Kod rednog broja kome pripada takav novoprimljeni okriv­ljenik u stupcu »Primjedba«, i to kod posljednje upisanog okriv­ljenika stavlja se »novi prijavljeni iza rednog broja .....«.

U stupac 2 - upisuje se datum kada je prijava stigla u prijamnu službu državnog odvjetništva, odnosno to je datum identičan datumu s pečata zaprimljene prijave u državno odvjetništvo.

U stupac br. 3 - upisuje se prezime, ime i mjesto boravišta prijavitelja ili naziv službe, institucije ili poduzeća koja dostavlja prijavu odvjetništvu, s naznakom broja i datuma tog podneska.

U stupac br. 4 - upisuje se stvarni prijavitelj kaznenog djela (oštećena osoba, poduzeće i dr.) bez obzira što su oni prijavu dostavili policijskoj postaji.

U stupac br. 5 - upisuje se redni broj svake prijavljene osobe. Prvoupisana osumnjičena osoba na početku godine ima redni broj 1, a onda redom, redni brojevi do posljednjeg upisa u tekućoj godini.

U stupac br. 6 - upisuju se podaci o osumnjičeniku, i to: prezime, ime, JMBG, ime oca, datum rođenja, prebivalište, zanimanje i državljanstvo. Ako svi podaci nisu vidljivi iz same prijave, treba ih naknado upisati kad budu poznati.

U stupac br. 7 - upisuje se datum o zadržavanju osum­njičenika po nalogu istražnog suca.

U stupac br. 8 - upisuje se datum o pritvoru samo odgo­varajuće osobe koja je pritvorena.

U stupac br. 9 - upisuju se podaci o oštećeniku i visini štete. Ako je kaznenim djelom oštećen građanin, upisuje se prezime i ime te osobe, ako je kaznenim djelom oštećena državna imovina, imovina poduzeća ili druge ustanove, upisuje se naziv tih pravnih osoba. Visina štete upisuje se u kunama.

U stupac br. 10 - upisuje se članak i stavak Kaznenog zakona ili nekog drugog zakona. Prilikom upisa prijave, podatak o kaznenom djelu treba upisati običnom olovkom, a končani upis kemijskom olovkom. Ako se jedna osoba pojavljuje kao počinitelj više kaznenih djela, u ovaj stupac treba upisati sva djela, i to tako da se na prvom mjestu upiše najteže kazneno djelo. Ispod upisa članka i stavka upisuje se datum kada je kazneno djelo počinjeno.

U stupac br. 11 - upisuje se datum kada je odvjetništvo podnijelo zahtjev za prikupljanje potrebnih obavijesti. Uz datum stavlja se naziv tijela od kojeg je obavijest tražena.

U stupac br. 12 - upisuje se datum kada je stavljen zahtjev za istražne radnje. U sredinu stupca upisuje se i zaokružuje datum kada su istražne radnje dovršene i predmet vraćen odvjetništvu na daljnju odluku. Na kraju stupca upisuje se broj suda (KIR) pod kojim su vođene istražne radnje.

U stupac br. 13 - upisuje se datum odluke o odgodi progona.

U stupac br. 14 - upisuje se datum odbačaja kaznene prijave i to za svaku osobu posebno bez obzira da li je prijava odbačena u odnosu na jednu ili više osoba jednim aktom. Ako je prijava odbačena primjenom čl. 28. ili kojeg drugog čl. KZ ili Zakona o kaznenom postupku onda se i taj čl. upisuje na kraju stupca.

U stupce br. 15 i 16 - upisuje se datum optužnog prijedloga i osnovno kazneno djelo iz optužnog prijedloga, a u stupac br. 16 - ostala kaznena djela, i to za svaku optuženu osobu. Ako se radi o kaznenom nalogu, upisuje se i čl.  446. ZKP-a.

U stupce br. 17 i 18 - upisuje se na isti način kao i stupci br. 15 i br. 16.

U stupac br. 19 - upisuje se datum podnošenja zahtjeva za provođenje istrage. Na kraju ovog stupca upisuje se broj (KIO) pod kojim je zahtjev za istragu zaprimljen u istražnom centru.

U stupac br. 20 - upisuje se datum kad je istražni sudac zatražio policijsku upravu da obavi istražne radnje.

U stupac br. 21 - upisuje se datum zahtjeva državnog odvjet­ništva kojim se traži dopuna istrage. Ako je dopuna tražena više puta, datumi zahtjeva upisuju se rednim brojem jedan ispod drugog.

U stupcima br. 22 i 23 - upisuju se datumi kada je državni odvjetnik prisustvovao saslušanju okrivljenika i svjedoka, oče­vidu i vještačenju.

U stupac br. 24 - upisuje se datum dostave spisa nakon završene istrage.

U stupac br. 25 - upisuje se datum rješenja o prekidu istrage.

U stupac br. 26 - upisuje se datum akta državnog odvjetnika kojim odustaje od progona.

U stupac br. 27 - upisuje se datum kada je vijeće suda izvan glavne rasprave donijelo rješenje o obustavi postupka (čl. 201. ZKP)

U stupac br. 28 - upisuje se datum kada je predmet ustupljen drugom državnom odvjetništvu, kao i naziv državnog odvjet­ništva kojem je predmet ustupljen.

U stupce br. 29 i 30 - upisuje se datum kada je optužnica podnesena županijskom ili općinskom su, a zatim osnovno i ostala kaznena djela na način kako je to objašnjeno za stupce br. 15 i 16 . U slučaju kada je vođena istraga, u taj stupac upisuju se sve optužnice nakon istrage.

U stupac br. 31 - upisuje se datum akta kojim je postupak obustavljen kao i odbačaj optužnog prijedloga ili kaznenog naloga.

U stupce br. 32 i 33 - zavisno da li je podnesena optužnica ili optužni prijedlog upisuje se datum održavanja glavne rasprave pred županijskim ili općinskim sudom. Ako je bilo više glavnih rasprava upisuju se redom svi datumi.

U stupac br. 34 - upisuje se datum primitka sudske presude odnosno rješenja o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi ili rješenja o sudskoj opomeni, te vrsta presude odnosno rješenja s naznakom kvalifikacije kaznenog djela i kaznene sankcije. Na kraju stupca upisuje se sudski broj pod kojim je predmet vođen na sudu.

U stupce br. 35 i 36 - upisuju se podaci o djelomičnom odbijanju optužbe odnosno o djelomičnom donošenju oslobađajuće presude.

U stupac br. 37 - upisuje se datum kada je državni odvjetnik podnio žalbu samo radi kazne. Kao žalba samo radi kazne, smatrat će se i ona žalba kojom se državni odvjetnik istovremeno žalio samo radi kazne i iz drugih razloga.

U stupac br. 38 - upisuje se datum kada je državni odvjetnik podnio žalbu samo iz drugih razloga.

U stupac br. 39 - upisuje se datum sudske odluke kojom je uvažena žalba državnog odvjetnika. Uvaženom žalbom smatra se i ona koja je uvažena makar djelomično.

U stupac br. 40 - upisuje se datum sudske odluke kojom je uvažena žalba državnog odvjetnika samo radi kazne.

Stupci br. 41 i 42 - popunjavaju se isto kao stupci br. 39 i 40.

U stupac br. 43 - upisuje se datum drugostupanjske odluke kao i sadržaj drugostupanjske odluke. Na isti način kao što se upisuje sadržaj prvostupanjske odluke u stupac br. 34 ovog upisnika. Na kraju stupca upisuje se broj županijskog suda pod kojim se rješavala žalba na prvostupanjsku odluku.

U stupce 44 i 45 - upisuje se obično i specijalno povratništvo uz oznaku znaka »+« za odgovarajuću osobu.

U stupac br. 46 - upisuje se znak »+« i to u onim spisima gdje je prethodno zamjenik na omotu označio da se radi o organiziranom kriminalitetu.

U stupac br. 47 - evidentiraju se prijedlozi odnosno zahtjevi državnog odvjetnika za pokretanje nekog izvankaznenog postupka s datumom i kratkim sadržajem zahtjeva, te nazivom tijela kojem je upućen.

U stupac br. 48 - upisuju se razni drugi podaci kao npr.: gdje se spis nalazi, razni rokovi, broj svežnja u kojem se spis nalazi, stavljanje u arhiv, ustupanje na nadležnost drugom državnom odvjetništvu i sl.

 

UPUTA ZA POPUNJAVANJE KAZNENOG UPISNIKA ZA MALOLJETNE POČINITELJE

Obrazac br. 4 (čl. 167. Pravilnika)

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj kaznene prijave bez obzira koliko je osoba prijavljeno u jednoj kaznenoj prijavi sve se upisuju pod jednim rednim brojem. Znači, ako je u jednoj prijavi prijavljeno više osoba, onda će se redni broj upisati u istom stupcu u sljedećem redu u koji se upisuje prva prijavljena osoba. Ostale osobe upisuju se u daljnje redove bez oznake rednog broja spisa. Sljedeća prijava dobiva novi broj koji se upisuje iza posljednje prijavljene osobe iz prijave pod prethodnim rednim brojem.

Ako u svezi s već upisanom prijavom budu naknadno prijav­ljene još neke osobe one se upisuju u upisnik iza posljednjeg već upisanog okrivljenog s naznakom »pripada rednom broju .....«. Kod rednog broja kome pripada takav novoprimljeni okrivljeni u stupcu »Napomena«, i to kod zadnjeg upisanog okrivljenika, stav­lja se »novi prijavljeni iza rednog broja .....«.

U stupac 2 - upisuje se datum kada je prijava stigla u prijamnu službu državnog odvjetništva, odnosno to je datum identičan datumu s pečata zaprimljene prijave u državno odvjetništvo.

U stupac br. 3 - upisuje se prezime, ime i mjesto boravišta prijavitelja ili naziv službe, tijela ili pravne osobe koja dostavlja prijavu odvjetništvu, s naznakom broja i datuma tog podneska.

U stupac br. 4 - upisuje se stvarni prijavitelj kaznenog djela (oštećena osoba, pravna osoba i dr.) bez obzira što su oni prijavu dostavili policijskoj postaji.

U stupac br. 5 - upisuje se broj svake prijavljene osobe počevši od broja 1, te zatim svaka sljedeća prijavljena osoba dobiva naredni broj sve do posljednjeg upisa u tekućoj godini. Ovim dobivamo točan broj prijavljenih osoba tijekom jedne godine.

U stupac br. 6 - upisuju se osnovni podaci o osumnjičeniku: prezime i ime, JMBG, ime roditelja, datum i mjesto rođenja, prebivalište, narodnost i državljanstvo. Obzirom na specifičnost maloljetničkog upisnika upisuje se i spol prijavljenika oznakom »M« ili »Ž« (muško ili žensko), te centar za socijalnu skrb (ured ili podružnica) na području na kojem maloljetnik prebiva.

U stupac br. 7 - upisuje se naziv škole koju maloljetnik poha­đa, a ako je zaposlen njegovo zanimanje i naziv tvrtke. Ako je maloljetnik upućen u obrazovni proces, upisuje se zanimanje učenika. Ako se ne školuje niti ne radi upisuje se bez zanimanja i zaposlenja. Ovaj stupac nije strogo određen jer ima raznih varijanti, te se opisno označuje svaki pojedini slučaj (npr. napustio školovanje O.Š. i sl.).

U stupac br. 8 - upisuju se podaci o oštećeniku i visini štete. Ako je kaznenim djelom oštećen građanin, upisuje se prezime i ime te osobe, ako je kaznenim djelom oštećena državna imovina, imovina poduzeća ili druge ustanove, upisuje se naziv tih pravnih osoba. Visina štete upisuje se u kunama.

U stupac br. 9 - upisuje se članak i stavak Kaznenog zakona ili nekog drugog zakona. Prilikom upisa prijave podatak o kaznenom djelu treba upisati običnom olovkom, a konačni upis kemijskom olovkom. Ako se jedna osoba pojavljuje kao počinitelj više kaznenih djela, u ovaj stupac treba upisati sva djela, i to tako da se na prvom mjestu upiše najteže kazneno djelo. Ispod upisa članka i stavka upisuje se datum kada je kazneno djelo počinjeno.

U stupac br. 10 - upisuje se datum upućivanja zahtjeva za potrebnim obavijestima nadležnoj službi, tijelu odnosno ustanovi, kao i potrebne obavijesti defektologa državnog odvjetništva.

U stupac br. 11 - upisuje se datum dovršenih odnosno zaprimljenih potrebnih obavijesti zatraženih u stupcu br. 10.

U stupac br. 12 - upisuje se odluka o pokretanju postupka temeljem čl. 64. st. 1. ZSM-a. U ovaj stupac upisuje se datum započinjanja takva postupka kao i datum završetka.

U stupce od br. 13 do 17 - upisuje se datum odbačaja kaznene prijave prema maloljetnicima iz različitih temelja pa tako:

U stupcu br. 13 - oportunitet čl. 63. st. 1. ZSM-a.

U stupcu br. 14 - oportunitet čl. 64. st. 1. ZSM-a. Upisuje se odbačaj iz razloga uvjetovanog oportuniteta, s tim da se u stupcu br. 12 vremenski označi ova vrsta oportuniteta.

U stupac br. 15 - upisuje se »oportunitet iz čl. 65. st. 1. ZSM-a« upisuje se odbačaj kada je izvršenje ranije izrečene kazne ili odgojne mjere u tijeku ili je maloljetnik smješten u ustanovu odlukom centra za socijalnu skrb.

U stupac br. 16 - upisuje se odbačaj kaznene prijave temeljem čl. 28. KZ.

U stupac br. 17 - upisuje se odbačaj temeljem drugih razloga.

U stupac br. 18 - upisuje se datum stavljanja neposrednog prijedloga za sankciju od strane državnog odvjetnika (bez provođenja pripremnog postupka).

U stupac br. 19 - upisuje se datum stavljanja zahtjeva za pripremni postupak kao i datum njegove otpreme.

U stupac br. 20 - upisuje se datum prijama dovršenog pripremnog postupka od strane suda, te broj sudskog spisa broj (KIM) u kojem je proveden ovaj postupak.

U stupac br. 21 - upisuje se datum zahtjeva za dopunu pripremnog postupka kao i datum njegove otpreme.

U stupac br. 22 - upisuje se trajanje pripremnog postupka, s tim da se izračuna trajanje pripremnog postupka u danima od datuma zahtjeva do datuma dovršenog pripremnog postupka.

U stupce br. 23 do 31 koji nose zajednički naziv »odluka o pripremnom postupku«, koja se sastoji od stavljanja prijedloga za obustavu postupka (stupac 23 do 27), ili stavljanja prijedloga za sankciju (stupac 28 - 31).

U stupcima 23 - 27 - upisuju se datumi obustava postupka iz istih razloga kao i odbačaj prijava (stupac 13, 15, 16 i 17).

U stupcima od 28 - 31 - upisuje se datum prijedloga za sankciju. Pokraj datuma upisuje se točan naziv ili kratica izrečene odgojne mjere, kazne ili sigurnosne mjere.

U stupac br. 32 - upisuje se vrijeme od prijama kaznene prijave iz stupca br. 2 do datuma odluke državnog odvjetnika u stupcima 23 - 31 (izraženo u danima).

U stupac br. 33 - upisuje se datum izricanja kazne, odgojne mjere ili sigurnosne mjere ovisno o tome o kojoj se odluci radi, kao i poslovni broj suda (KM) pod kojim se spis vodi.

U stupac br. 34 - upisuje se datum podnošenja žalbe bilo od strane državnog odvjetnika ili od strane maloljetnika te odluka drugostupanjskog suda o žalbi.

U stupac br. 35 - upisuje se datum i sadržaj odluke drugostupanjskog suda kao i broj pod kojim je predmet vođen.

U stupac br. 36 - upisuje se eventualno kasnija izmjena pravomoćne odluke suda i čiji je prijedlog za izmjenu ove odluke.

U stupac br. 37 - upisuje se datum određivanja pritvora prema maloljetniku kao i njegovo trajanje u danima.

U stupac br. 38 - upisuje se naziv mjere, datum izricanja i njeno trajanje.

U stupac br. 39 - upisuje se vrsta vještačenja i tko je donio odluku o vještačenju.

U stupac br. 40 - upisuje se datum kada je spis ustupljen drugom državnom odvjetništvu na nadležno postupanje kao i naziv državnog odvjetništva kojem je spis ustupljen.

U stupac br. 41 - upisuje se datum odluke o prekidu postupka.

U stupac br. 42 - upisuje se koliko je puta navedeni maloljetnik prijavljivan kao dijete odnosno kao osoba do 14 godina života, a isti podatak dobivamo uvidom u »KM-DO« upisnik.

U stupac br. 43 - upisuje se koliko je puta navedena maloljetna osoba prijavljivana kao počinitelj kaznenog djela prije ove kaznene prijave.

U stupac br. 44 - upisuje se naziv svih ranije izrečenih sankcija prema maloljetniku kao i broj spisa suda u kojem je ta sankcija izrečena.

U stupac br. 45 - upisuju se brojevi spisa iz upisnika tekuće godine bez obzira koliko puta je maloljetnik prijavljen.

U stupac br. 46 - upisuju se prijedlozi odnosno zahtjevi državnog odvjetnika za pokretanje nekog izvanprocesnog postupka s datumom i kratkim sadržajem zahtjeva, te naziv tijela kojem je upućen.

U stupac br. 47 - upisuju se razni drugi podaci kao npr. gdje se spis nalazi, razni rokovi, broj svežnja, stavljanje u arhiv, ustupanje na nadležnost i sl. Također se upisuje prezime zamjenika državnog odvjetnika kojem je ovaj spis dodijeljen s datumom primanja u rad.

 

 

UPUTA ZA POPUNJAVANJE KAZNENOG
UPISNIKA U DRUGOSTUPANJSKOM POSTUPKU
KŽ-DO i KŽM-DO

Obrazac br. 9 (čl. 173. Pravilnika) i obrazac br. 10
(čl. 174. Pravilnika)

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa koji je dostavljen u rad povodom žalbe.

U stupac br. 2 - upisuje se datum prijama prvog podneska.

U stupac br. 3 - upisuje se broj sudskog vijeća, broj spisa i naziv drugostupanjskog suda..

U stupac br. 4. - upisuje se broj i datum prvostupanjske presude, naziv prvostupanjskog suda te broj spisa prvostupanjskog državnog odvjetništva.

U stupac br. 5 - upisuje se prezime, ime i godina rođenja okrivljenika. Upisuju se svi osuđeni prvostupanjskom presudom iako nisu podnosili žalbe, jer se drugostupanjskom presudom prvostupanjska presuda može preinačiti po službenoj dužnosti i za sve presuđene. U toj rubrici označuju se sa oznakama »ML. PL«. sve mlađe punoljetne osobe koje su to bile u vrijeme počinjenja kaznenog djela za koje se vodi postupak.

Ako je kaznenim djelom oštećena maloljetna osoba također se na dno stupca upisuje oznaka »OŠT. MLT«.

U stupac br. 6 - upisuje se naziv počinjenog kaznenog djela.

U stupac br. 7 - upisuje se datum prijama (na sudu) žalbe državnog odvjetnika, odluke o kazni, sigurnosne mjere i oduzimanja imovinske koristi.

U stupac br. 8 - upisuje se datum prijama žalbe državnog odvjetnika zbog drugih razloga.

U stupac br. 9 - upisuje se datum prijama (na sudu) žalbe optuženika zbog odluke o kazni, sigurnosnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi.

U stupac br. 10 - upisuje se datum prijama žalbe optuženika iz drugih razloga.

U stupac br. 11 - upisuje se datum prijama žalbe oštećenika zbog izrečene kazne.

U stupac br. 12 - upisuje se datum prijama žalbe oštećenika podnesene iz drugih razloga.

U stupac br. 13 - upisuje se datum kad se drugostupanjski predmet vraća drugostupanjskom sudu.

U stupac br. 14 - upisuje se mišljenje državnog odvjetnika povodom žalbe iznesene u pisanom prijedlogu i datum kada je dano.

U stupac br. 15 - upisuje se datum izjave odustanka od žalbe državnog odvjetnika.

U stupac br. 16 - upisuje se datum kad je žalba odbačena.

U stupac br. 17 - upisuje se datum prisustvovanja državnog odvjetnika na nejavnoj sjednici vijeća.

U stupcu br. 18 - upisuje se datum prisustvovanja državnog odvjetnika na javnoj sjednici.

U stupcu br. 19 - upisuje se datum prisustvovanja državnog odvjetnika na glavnoj raspravi pred drugostupanjskim sudom.

U stupac br. 20 - upisuje se datum odluke suda kojom se prvostupanjska presuda preinačuje zbog povrede KZ-a.

U stupac br. 21 - upisuje se datum odluke suda kojom je prvostupanjska presuda potvrđena

U stupac br. 22 - upisuje se datum odluke suda kojom je kaz­na povišena.

U stupac br. 23 - upisuje se datum odluke suda kojom je kaz­na ublažena.

U stupac br. 24 - upisuju se datumi odluke suda kojom je pre­inačena sigurnosna mjera i mjera oduzimanja imovinske koristi.

U stupac br. 25 - upisuje se datum odluke suda kojom je prvo­stupanjska odluka ukinuta zbog pogrešno utvrđenog činjenič­nog stanja.

U stupac br. 26 - upisuje se datum odluke suda kojom je prvostupanjska odluka ukinuta zbog bitne povrede odredaba ZKP-a.

U stupac br. 27 - upisuju se eventualni problemi ili pojave koje je zamjenik prethodno označio u spisu.

U stupac br. 28 - upisuju se primjedbe nižem državnom odvjetništvu te odlaganje i arhiviranje spisa.

 

                                                                                                                             

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA »P-DO«

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa. Svaki spis bez obzira koliko ima tužitelja ili tuženika upisuje se pod jednim red­nim brojem. Sljedeći spis dobiva novi redni broj i tako redom.

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br., J. - upisuje se ime i prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili boravišta odnosno sjedišta tužitelja. Ukoliko ima više tužitelja upisat će se svaki od njih.

U stupac br . 4. - upisuje se ime i prezime i mjesto tuženika odnosno sjedište tuženika. Ukoliko ima više tuženika upisat će se svaki od njih.

U stupac br. 5. - upisuje se osnova spora npr. naknada štete, vlasnički spor, otkaz stanarskog prava, itd.

U stupac br. 6 - upisuje se vrijednost predmeta spora.

U stupac br. 7 - upisuje se naziv suda i broj pod kojim se vodi postupak.

U stupac br. 8 - upisuju se datum sudskog ročišta sukladno sudskom pozivu.

U stupac br. 9, 10 i 11 - upisuje se rješenje spora prema stranci koju DO zastupa, te se upisuje datum prvostupanjske presude odnosno rješenja.

U stupac br. J 2 i 13 - upisuje se datum i naziv uloženog prav­nog lijeka protiv odluke suda.

U stupac br. 14 i 15 - upisuje se iznos parničnog troška prema odluci suda te kome je dosuđen.

U stupac bar . 16 - upisuje se naplaćeni iznos parničnog troška i redni broj novčane knjige u koju je novac zaprimljen i zaveden u računovodstvu.

U stupac br. 17 - upisuje se prijenos spisa U upisnik :.0" zbog nepostupanja po sudskoj odluci i novi broj spisa.

U stupac br. 18 - upisuju se primjedbe o određenom spisu spajanje i razdvajanje spisa, kretanje spisa, do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

UPUTA ZA POPUNJAVANJE OVRŠNOG
UPISNIKA »O-DO«

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa. Svaki spis bez obzira koliko ima ovrhovoditelja ili ovršenika upisuje se pod jednim rednim brojem. Sljedeći spis dobiva novi radni broj i tako redom.

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br. 3 - upisuje se oznaka spisa u DO pod kojim je postupak pravomoćno dovršen npr. CP-DO-100/00.

U stupac br. 4. - upisuje se ime i prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili boravišta odnosno sjedište ovrhovoditelja. Ukoliko ima više ovrhovoditelja upisat će se svaki od njih.

U stupac br. 5. - upisuje se ime i prezime i mjesto ovršenika odnosno sjedište ovršenika.

U stupac br. 6 - upisuje se naziv suda i datum donošenja ovršne isprave.

U stupac br. 7 - upisuje se naziv ovršnog suda. i datum rješe­nja o ovrsi.

U stupac br. 8 - upisuje se datum i naziv pravnog lijeka ulo­ženog protiv odluke ovršnog suda.

U stupac br. 9 - upisuje se visina glavnog duga.

U stupac br. 10 - upisuje se sadržaj nenovčane ovršne tražbine.

U stupac br. 11 i 12 - upisuje se iznos troškova parničnog i ovršnog postupka.

U stupac br. 13 i 14 - upisuje se kako je ovrha provedena, u cijelosti ili djelomice, te u kojem iznosu-

U stupac br. 15 - upisuje se broj dnevnika uplate i isplate zaprimljene u računovodstvu.

U stupac br. 16 - upisuju se primjedbe o određenom spisu, spajanje i razdvajanje spisa, kretanje spisa do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

 

UPUTA ZA POPUNJAVANJE IZVANPARNIČNOG UPISNIKA »Ip-DO«.

U stupac br. 1- upisuje se redni broj spisa. Svaki spis bez obzira koliko ima predlagatelja ili protustranaka upisuje se pod jednim rednim brojem. Sljedeći spis dobiva novi redni broj i tako redom.

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br. 3;. - upisuje se ime i prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili boravišta odnosno sjedišta predlagatelja. Ukoliko ima više predlagatelja upisat će se svaki od njih.

U stupac br. 4. - upisuje se ime i prezime i mjesto protustranke odnosno sjedište protustranke. Ukoliko ima više protustranaka upisat će se svaka od njih.

U stupac br. 5 - upisuje se predmet postupka.

U stupac: br. 6 - upisuje se tijelo ili naziv suda kod kojeg se vodi postupak. te broj pod kojim se vodi postupak.

U stupac br. 7 i 8 - upisuje se datum i naziv pravnog lijeka koji je uložen protiv odluke prvostupanjskog suda ili tijela.

U stupac br. 9 i 10 - upisuje se način rješavanja, broj i datum odluke.

U stupac br. 11 - upisuju se primjedbe o određenom spisu, spajanje i razdvajanje spisa, kretanje spisa do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

 

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA PRAVNIH MIŠLJENJA »M-DO«

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br. 3 - upisuje se ime prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili boravišta odnosno sjedišta stranke koja traži pravno mišljenje.

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa.

U stupac br. 4 - upisuje se vrsta ugovora i ugovorne stranke.

U stupac br. 5 - upisuje se kratki sadržaj zahtjeva.

U stupac br. 6 - upisuje se datum kada je mišljenje dano.

U stupac br. 7 - upisuje se primjedba kakvo je pravno mišljenje dano na ugovor (pozitivno ili negativno).

U stupac br. 8. - upisuju se primjedbe o određenom spisu, spajanje i razdvajanje spisa, kretanje spasa do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

 

                                         

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA UPRAVNIH PREDMETA »U-DO«

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa. Svaki spis bez obzira koliko ima predlagatelja ili protustranaka upisuje se pod jednim rednim brojem. Sljedeći spis dobiva novi redni broj i tako redom.

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br. 3. - upisuje se ime i prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili boravišta odnosno sjedište predlagatelja. Ukoliko ima više predlagatelja upisat će se svaki od njih.

U stupac br. 4. - upisuje se ime i prezime i mjesto protustranke odnosno sjedište protustranke. Ukoliko ima više protustranaka upisat će se svaka od njih.

U stupac br. 5 - upisuje se predmet postupka.

U stupac br. 6 - upisuje se upravno tijelo pred kojim se vodi postupak i broj spisa i datum.

U stupac br. 7 i 8 - Upisuje se datum kad je uložen pravni lijek protiv odluke prvostupanjskog tijela i tko ga je uložio.

U stupac br. 9 - upisuje se način rješavanja prijedloga i datum odluke.

U stupac br. 10 - upisuju se primjedbe o određenom spisu. spajanje i razdvajanje spisa, kretanje, spisa do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

 

                                                     

UPUTE ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA UPRAVNIH SPOROVA »US-DO.

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa. Svaki spis bez obzira koliko ima tužitelja ili tuženika upisuje se pod jednim rednim brojem. Sljedeći spis dobiva novi redni broj i tako redom.

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br. 3. - upisuje se ime i prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili. boravišta odnosno sjedište tužitelja. Ukoliko ima više tužitelja upisati će se svaki od njih.

U stupac br. 4. - upisuje se ime i prezime i mjesto tuženika odnosno sjedište tuženika. Ukoliko ima više tuženika upisati će se svaki od njih.

U stupac br. - upisuje se sudska oznaka spisa.

U stupac br. 6, 7 . 8 i 9 - upisuje se datum donošenja određene sudske odluke.

U stupac br. 10 i 11 - upisuje se datum i vrsta pravnog lijeka.

U stupac br. 12 - upisuju se primjedbe o određenom spisu. spajanje i razdvajanje spisa. kretanje spisa do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

 

UPUTE ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA PREVENTIVNE DJELATNOSTI »N-DO«

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj spisa. Svaki spis bez obzira koliko ima predlagatelja ili protustranaka upisuje se pod jednim rednim brojem. Sljedeći spis dobiva novi redni broj i tako redom.

U stupac br. 2 - upisuje se datum kada je spis primljen u pisarnici državnog odvjetništva. Ovaj datum mora biti identičan datumu prijamne štambilje.

U stupac br. 3 i 4 - upisuje se ime i prezime odnosno naziv te mjesto prebivališta ili boravišta odnosno sjedišta osobe koja je podnijela zahtjev, te broj i datum zahtijeva dostavljenog DO radi poduzimanja zaštitne mjere.

U stupac br. 5 - upisuje se naziv tijela kod kojeg se poduzima zaštitna mjera.

U stupac br. 6 - upisuje se sadržaj zaštitne mjere. odnosno iznos tražbine.

U stupac br. 7 i 8 - upisuje se je zaštitna mjera uspjela ili ne, te prijenos u drugi odgovarajući upisnik npr. P-DO-100/00 i dr.

U stupac br. 9 . upisuju se primjedbe o određenom spisu, spajanje i razdvajanje spisa, kretanje spisa do dovršetka rada odnosno arhiviranja spisa i dr.

 

 

UPUTA ZA POPUNJAVANJE KNJIGE ODUZETIH PREDMETA – CD

Obrazac br. 18 (čl. 201. Pravilnika)

U knjigu oduzetih predmeta upisuju se svi predmeti koji su oduzeti tijekom kaznenog postupka bez obzira na to kod koga se čuvaju i bez obzira na stadij postupka. Upisuju se za svaku godinu posebno.

U stupac br. 1 - upisuje se redni broj za svaki kazneni predmet (spis) bez obzira na broj oduzetih predmeta u tom predmetu. Redni broj knjige oduzetih predmeta bilježi se u odgovarajući upisnik u stupac za primjedbe i na omotu spisa.

U stupcu br. 5 - predmeti koji su oduzeti u istom kaznenom predmetu označuju se rednim brojevima 1, 2, 3 itd. Ako su oduzeti predmeti iste vrste i jednake vrijednosti, upisuju se pod istim rednim brojem uz navođenje njihove količine. Pošto su upisani svi predmeti koji su oduzeti u istom kaznenom postupku, ispod posljednjeg upisa u ovom stupcu povlači se vodoravna crta preko cijelog obrasca. Ako kasnije u istom predmetu budu oduzeti još neki drugi predmeti za Čiji upis nema slobodnog prostora, nastavit će se upisivati u prvom slobodnom vodoravnom redu.

U stupac br. 6 - upisuje se vrijednost pojedinog predmeta prema podacima iz zapisnika o popisu i procjeni stvari

U stupce 7 i 8 - upisuje se redni broj odgovarajućeg dnevnika uz naznaku mjesta gdje se predmet nalazi na čuvanju.

Kad svi predmeti koji su upisani u knjigu oduzetih predmeta budu predani i spis bude označen kao svršen, precrtat će se na spisu i u odgovarajućem upisniku oznake koje se odnose na upis oduzetih predmeta u toj knjizi.

Na kraju godine knjiga oduzetih predmeta zaključuje se tako da se vremenskim redoslijedom navedu redni brojevi svih upisa koji se odnose na predmete koji još nisu predani u tekućoj i ranijim godinama. Taj zaključak potpisuje djelatnik koji vodi knjigu oduzetih predmeta i državni odvjetnik.

 

                                                                 

                                                     

O b r a z l o ž e nj e

 

Člankom 45. stavak 1. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine« br. 51/2001) određeno je da ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika.

Člankom 137. st. 2. citiranog Zakona određeno je da će propise za čije je donošenje ovlašten po odredbama tog Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Nakon razmatranja svih otvorenih pitanja i nejasnoća koje se javljaju u svezi spajanja bivšeg Državnog odvjetništva i bivšeg Državnog odvjetništva uočili smo da se u nekim slučajevima nazivi upisnika preklapaju, da su u nekim doduše sitnim ali ne zato nevažnim detaljima različiti bivši pravilnici ovih dvaju državnih tijela koji se do donošenja novog pravilnika imaju primjenjivati, pa je to razlog iz kojega smatramo da bi radi olakšanja ovog zahtjevnog posla bilo dobro prije 14. prosinca 2001. godine donijeti novi pravilnik o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima.

Prilikom izrade prijedloga pravilnika radna skupina državnog odvjetništva imala je utoliko lakši posao, jer je pravilnik bivšeg Državnog odvjetništva napravljen na osnovu prije donesenog pravilnika bivšeg Državnog odvjetništva, pa je veliki dio odredbi bio isti ili sličan.

Stoga je radna skupina izradila prijedlog Pravilnika tako da je:

a) osnova za izradu prijedloga bio je bivši Pravilnik državnog odvjetništva, tako da je većina tih odredbi ostala u potpunosti nepromijenjena u odnosu na Pravilnik koji je do sada bio na snazi,

b) smisleno su slijedeći sadržaj Pravilnika u ove odredbe ubačene one odredbe iz Pravilnika bivšeg Državnog odvjetništva koje su bile različite i koje trebaju ostati s obzirom na različitosti kaznenih i građansko-upravnih odjela,

c) u obrascima su izmijenjeni nazivi sukladno nazivima iz Zakona o državnom odvjetništvu, dakle obrasci bivšeg državnog odvjetništva su osim sitnih gramatičkih korekcija ostali isti osim što je izbačen jedan obrazac »G-DO« jer smo utvrdili da se taj obrazac ne primjenjuje i zabunom je unesen, obrasci bivšeg Državnog odvjetništva ostali su neizmijenjeni osim što je mijenjan naziv pravobraniteljstvo u odvjetništvo i nazivi tabela prilagođeni su nazivima u državnom odvjetništvu, dakle slovo tabele, a zatim oznaka »DO«,

d) kako prema novom Zakonu o državnom odvjetništvu postoje odjeli i odsjeci, to su u Pravilnik unesene nužne odredbe o ovlastima i radu odjela i odsjeka, ali i nužne odredbe o odgovornosti voditelja odjela i odsjeka i u tom dijelu je Pravilnik nadopunjen (čl. 10. i dr.),

e) kako je Zakonom o državnom odvjetništvu određen sadržaj rada kolegija i proširenog kolegija to su u člancima 11.-13. unesene potrebne odredbe kojima je reguliran taj rad (zapisnici, vođenje sjednice i dr.).

U ostalom dijelu nisu vršene nikakve izmjene ili su one zaista samo gramatičke, osim čl. 96. (bivši čl. 104. Pravilnika državnog odvjetništva), jer je uočeno da se odredba st. 2. ne može primijeniti, jer spis dobiva broj tek nakon što poštu pregleda državni odvjetnik i unese se signatura, pa dakle stranci odmah kod prijema nije moguće dati broj odnosno oznaku predmeta.

Kao što je naprijed rečeno u ostalom dijelu zapravo se radi o prenošenju u bivši Pravilnik državnog odvjetništva odredbi iz pravilnika bivšeg državnog pravobraniteljstva, i osim gore navedenih članaka sve do čl. 80. nema nužnih izmjena. Čl. 80. i 81. su članci iz bivšeg pravilnika državnog pravobraniteljstva, ali su oni usklađeni sa Zakonom o državnom odvjetništvu.

Kao što je gore navedeno u čl. 158. su uneseni upisnici koje je vodilo bivše državno odvjetništvo i bivše pravobraniteljstvo, uz nužne izmjene naziva, i u suštini ne radi se o nikakvoj novini nego samo o prenošenju postojećih odredbi. Sukladno tome u čl. 177. -185. su odredbe o tome što se unosi u građansko-upravne upisnike, i te odredbe su preuzete iz bivšeg pravilnika državnog pravobraniteljstva.

Kao i u bivšem pravilniku, iz uz ovaj Pravilnik prileže obrasci upisnika s uputama za njihovo popunjavanje, obrasci su (osim jednog »G-DO« obrasca koji je izbačen) identični i prepisani iz postojećih pravilnika.