KOLEKTIVNI UGOVORI

1591

HRVATSKA LUTRIJA d.o.o. Zagreb, zastupana po direktorici Vesni Bakran (dalje u tekstu: Poslodavac) s jedne strane i

SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, zastupan po pred­sjednici Ani Knežević i REPUBLIČKI SINDIKAT RADNIKA HRVAT­SKE POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA (RSRHPT), zastupan po predsjedniku Jadranku Veharu (dalje u tekstu: Sindikati) s druge strane, sklopili su u Zagrebu, 11. svibnja 2004. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Kolektivnim ugovorom (dalje u tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze ugovornih strana, te pitanja iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Članak 2.

Ovaj Ugovor primjenjuje se na članove Sindikata potpisnike ovog Ugovora.

Članak 3.

Prema odredbama ovog Ugovora Poslodavac je pravna osoba, za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prema odredbama ovoga Ugovora, radnik je fizička osoba, koja obavlja određene poslove za Poslodavca, na temelju Ugovora o radu.

Članak 4.

Ovaj Ugovor primjenjuje se na radnike, koji su temeljem Ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 5.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu je sklopljen kada su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Ugovor o radu mora se sklopiti prije početka rada.

Rok za prihvat Ugovora o radu ili izmjene Ugovora iznosi uvijek najmanje 8 dana.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:

1) strankama, njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, mje­stu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

2) nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava,

3) danu otpočinjanja rada,

4) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju Ugovora o radu na određeno vrijeme,

5) probnom radu (ako se ugovara),

6) pripravništvu (ako se Ugovor o radu sklapa s pripravnikom),

7) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna,

8) trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, odnosno načinu određivanja trajanja tog odmora,

9) osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdoblju isplate primanja na koja radnik ima pravo,

10)  otkaznim rokovima,

11) drugim pravima i obvezama radnika i Poslodavca.

Umjesto pojedinih uglavaka koje predviđa Zakon o radu, može se u Ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivni ugovor grane, odnosno grupacije, ovaj Kolektivni ugovor ili Pravilnik Poslodavca koji uređuje ta pitanja.

2. Uvjeti za sklapanje Ugovora o radu

Članak 6.

Poradi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova poslodavac može prije sklapanja Ugovora o radu uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima za obavljanje kojih je po Pravilniku ministra nadležnog za rad potrebito prethodno ispitivanje, odnosno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, a na teret Poslodavca.

Članak 7.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje određenih poslova.

Provjera sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti za poslove za koje je posebnim Pravilnikom poslodavca, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, propisano radno iskustvo ili stručna sprema.

Članak 8.

Radnik je dužan stupiti na rad na dan određen ugovorom o radu.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti uvid u pravilnike Poslodavca, odnosno ovaj Kolektivni ugovor, kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa.

Članak 9.

Prilikom stupanja na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima i radnim zadacima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog odnosa, te zaštitom na radu.

Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj ili radnik s određenim radnim iskustvom, kojega za to odredi neposredni rukovoditelj.

3. Probni rad

Članak 10.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad za radnike koji obavljaju poslove od prve do treće grupe složenosti ne može se utvrditi u trajanju dužem od dva mjeseca; za radnike koji obavljaju poslove od četvrte do šeste grupe složenosti u trajanju dužem od tri mjeseca i za radnike koji obavljaju poslove od sedme do desete grupe složenosti – u trajanju dužem od četiri mjeseca.

Članak 11.

Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopljen ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

Otkazni rok za radnike koji nisu udovoljili za vrijeme probnog rada iznosi sedam dana.

4. Pripravnici

Članak 12.

Radnici koji su završili III., IV., V., VI., VII. i VIII. stupanj stručne spreme, a nemaju radno iskustvo mogu zasnovati radni odnos kao pripravnici.

Dužina pripravničkog staža utvrđuje se u različitom trajanju s obzirom na stupanj stručne spreme, kako slijedi:

1. za poslove trećeg i četvrtog stupnja stručne spreme – 6 mjeseci,

2. za poslove petog i šestog stupnja stručne spreme – 9 mjeseci,

3. za poslove sedmog i osmog stupnja stručne spreme – 12 mjeseci.

Pripravnik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o potrebi i odluci Poslodavca.

Članak 13.

Pravilnik o radu regulira način praćenja i ocjenjivanja pri­prav­nika.

Provjeru znanja i sposobnosti pripravnika, u vidu stručnog ispita prije isteka roka pripravničkog staža provodi stručna tročlana komisija, koja se sastoji od dva člana i mentora, a koju imenuje Poslodavac.

Članak 14.

Najmanje jedan član komisije i mentor iz članka 13. ovog Ugovora moraju imati najmanje onaj stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja koji ima i pripravnik čije znanje i sposobnosti se provjeravaju.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora uz suglasnost komisije skratiti i to najviše na polovinu vremena utvrđenog Ugovorom o radu.

Članak 15.

Pripravnik ne može samostalno obavljati poslove za koje se osposobljava.

Pripravnik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom kao i drugi radnici ako ovim Ugovorom, drugim Ugovorom ili Ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Pripravnik ostvaruje pravo na plaću u visini od 80% od os­nov­ne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

Čanak 16.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati Ugovor o radu.

5. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 17.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.

Ako Ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

6. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 18.

Radnik može iznimno sklopiti Ugovor o radu na određeno vrijeme, a naročito kada se radi o:

1. zamjeni privremeno odsutnog radnika,

2. sezonskom poslu,

3. vremenski i stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju opsega posla,

4. privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,

5. ostvarenju određenog poslovnog pothvata ili ukrcaju posade na brod.

Članak 19.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.

Članak 20.

Poslodavac ne smije s istim radnikom sklopiti jedan ili više uzastopnih Ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 1. ovoga članka.

7. Obavljanje drugih poslova

Članak 21.

Ako potreba posla, organizacija rada i druge izvanredne okolnosti zahtijevaju, radnik je dužan na osnovu usmenog ili pisanog naloga Poslodavca obavljati i druge poslove istog stupnja stručne spreme koji bitno ne odstupaju od poslova za koje je zaključio Ugovor o radu, a najduže 30 dana.

U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Članak 22.

Poslodavac se obvezuje da neće ugrožavati postojeća radna mjesta povjeravanjem poslova iz djelatnosti Hrvatske Lutrije d.o.o. drugim fizičkim osobama putem ugovora koji nisu Ugovor o radu (ugovor sa studentima i sl.), te pravnim osobama putem Ugovora o poslovnotehničkoj suradnji i sl.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 23.

Poslodavac je dužan primjenjivati propise iz područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način.

Svake dvije godine Poslodavac je dužan o trošku društva omogućiti sistematski pregled radnika.

Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija informirati radnike, odnosno povjerenika zaštite na radu o tehnološkim značajkama i mogućim utjecajima tehnologije na zdravlje i sigurnost radnika.

Članak 24.

Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće ili neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije zbog svoga postupka biti doveden u lošiji položaj, i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je po posebnim propisima i pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

Prava iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, kao ni u slučaju elementarne nepogode ili katastrofe.

Članak 25.

Poslodavac ima na području zaštite na radu prvenstveno sljedeće obveze:

* osigurati po zahtjevu radnika radnu odjeću i obuću – prodavačima igara

– radno odijelo – 2 kom jednom godišnje,

– radnu obuću – 1 par godišnje,

– radnicima u skladištu, distribuciji, vozačima, serviserima na terenu, kontrolorima i organizatorima poslovanja prsluke za hladno vrijeme,

– terenskim radnicima zaštitnu obuću,

* prilagoditi posao svakom radniku izborom sredstava za rad i izborom radnih tehnoloških postupaka, kao i smanjivanjem štetnih utjecaja na zdravlje radnika,

* prilagoditi posao tehničkom napretku i poznavanju napretka struke u zemlji i svijetu,

* zamjenjivati opasne s bezopasnim ili manje štetnim radnim (tehnološkim) postupcima, sredstvima za rad, materijalima i izvorima energije,

* razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline,

* osigurati klimatizaciju radnog prostora u ljetnim mjesecima,

* savjetovati se s radnicima odnosno njihovim zastupnicima o pitanjima razvoja i uvođenja novih tehnologija.

Sve mjere u svezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja radnika na radu provode se na trošak Poslodavca.

Svaki radnik obvezan je brinuti o osobnoj zaštiti i zdravlju u skladu sa svojom osposobljenošću, te pisanim i usmenim uputama Poslodavca.

Poslodavac je obvezan osigurati prodavačima u kiosku korištenje WC-a.

Članak 26.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik radnika ima prava i dužnosti:

* sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada i uvođenju nove tehnologije,

* biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

* primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu,

* izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji će povjerenik prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor,

* pozvati inspektora u nadzor ako ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

* obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad,

* staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

* svojom aktivnošću poticati ostale radnike na siguran način rada.

1. Zaštita dostojanstva

Članak 27.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja od strane Poslodavca, nadređenih osoba, suradnika i ostalih osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obav­ljanju svojih poslova.

Uznemiravanje ili spolno uznemiravanje teža je povreda radne obveze koja za posljedicu ima otkaz Ugovora o radu.

Radnik koji smatra da je prema njemu postupljeno protivno odredbi st. 1. ovog članka ima pravo uložiti pritužbu osobi zaduženoj za primanje i rješavanje pritužbi, što može učiniti osobno ili preko radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, najkasnije u roku od osam dana od dana kada je bio izložen takvom postupanju.

Pritužbe je dužna primati i rješavati osoba koju dogovorno imenuju Poslodavac i Sindikati.

Rok za rješavanje pritužbe je najkasnije osam dana od dana zaprimanja ili saznanja za pritužbu.

U razdoblju od podnošenja do rješenja pritužbe radnik ima pravo izostati s rada uz naknadu plaće u visini kao da je radio, uz suglasnost osobe iz st. 4. ovog članka.

Sve osobe koje sudjeluju u postupku primanja i rješavanja pritužbi dužne su čuvati tajnost podataka koje pritom saznaju.

2. Zaštita privatnosti

Članak 28.

Poslodavac je dužan štititi privatnost radnika sukladno Zakonu.

Radnik koji ne dostavi potrebne podatke ili ne prijavi promjenu podataka ili preda neistinite podatke snosi štetne posljedice.

Poslodavac uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća imenuje osobu koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa Zakonom.

IV. RADNO VRIJEME

1. Tjedno radno vrijeme

Članak 29.

Puno radno vrijeme svih radnika, uključujući i odmor (stanku) iznosi 40 sati tjedno.

Nedjelja je u pravilu dan tjednog odmora.

Ako radnik radi u nedjelju, mora mu se u sljedećem tjednu osigurati dan tjednog odmora.

Raspored radnog vremena Poslodavac mora u pisanom obli­ku staviti na uvid radnicima.

Poslodavac je obvezan voditi evidenciju prisutnosti na radu, koja radniku i radničkom vijeću na njihov zahtjev treba biti predočena na uvid.

Članak 30.

Raspored redovnog tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak dnevnog radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora utvrđuje Poslodavac nakon savjetovanja sa Radničkim vijećem.

40-satni radni tjedan se mora raspodijeliti na odgovarajuću satnicu, zasebno za radnike na prodajnim mjestima i zasebno za radnike u administraciji i ostale radnike.

Pripremne radnje za otvaranje i zatvaranje prodajnih mjesta uključene su u puno dnevno radno vrijeme i ne smiju prelaziti 40-satni radni tjedan. Ako prelaze, vode se i obračunavaju kao prekovremeni rad.

Plan godišnjeg fonda sati izrađuje se u skladu s tjednim fondom sati utvrđenim ovim Ugovorom.

2. Prekovremeni rad

Članak 31.

Svako odstupanje od utvrđenog radnog vremena, koje nije preraspodjela radnog vremena, predstavlja prekovremeni rad a može iznositi najviše 10 sati tjedno.

3. Preraspodjela radnog vremena

Članak 32.

Ako priroda posla zahtijeva da tijekom jednog razdoblja radno vrijeme traje duže, a tijekom drugog razdoblja traje kraće od punog radnog vremena, Poslodavac donosi odluku o preraspodjeli radnoga vremena, uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, a dostavlja se radniku najmanje osam dana prije preraspodjele.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u roku od jedne godine od prestanka potrebe za preraspodjelom radnog vremena, a najkasnije do 30. lipnja naredne godine.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 50 sati tjedno.

4. Noćni rad i rad u smjenama

Članak 33.

Rad u vremenu između 22 sata i 6 sati ujutro sljedećega dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan, a dan tjednog odmora u pravilu je nedjelja.

V. ODMORI I DOPUSTI

1. Godišnji odmor

Članak 34.

Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana.

U dane godišnjeg odmora ne uračunava se subota, nedjelja, blagdani, neradni dani i državni praznici.

Za svakog radnika utvrđuje se ukupno trajanje godišnjeg odmora tako da se zakonom propisanom najkraćem trajanju godišnjeg odmora pribrajaju dani godišnjega odmora utvrđeni prema sljedećim kriterijima:

a) na osnovi dužine radnog staža radniku pripada sljedeći broj radnih dana godišnjega odmora:

– od 1 – 5 godina radnog staža                                  1 radni dan

– od 5 – 10 godina radnog staža                             2 radna dana

– od 10 – 15 godina radnog staža                           3 radna dana

– od 15 – 20 godina radnog staža                           4 radna dana

– od 20 – 25 godina radnog staža                          6 radnih dana

– od 25 – 30 godina radnog staža                          8 radnih dana

– od 30 – 35 godina radnog staža                        10 radnih dana

– preko 35 godina radnog staža                           12 radnih dana

b) na osnovi složenosti poslova radniku pripada sljedeći broj radnih dana godišnjeg odmora:

– radniku na poslovima visoke i više str. sp.             5 radna dana

– radniku na poslovima srednje str. sp.                    4 radna dana

– ostalim radnicima                                                  3 radna dana

c) na osnovi uvjeta rada                              od 2 do 4 radna dana

d) na osnovi zdravstvenoga stanja

–  ako je radnik invalid rada ili  radnik s
tjelesnim oštećenjem većim od 70 posto               3 radna dana

e) na osnovi socijalnih prilika radnika

–  roditelju djeteta sa smetnjama u psiho-
fizičkom razvoju                                                  3 radna dana

–  samohranom roditelju                                          2 radna dana

–  radniku za svako dijete do petnaest
godina starosti                                                        1 radni dan

Kriteriji se primjenjuju kumulativno.

Plan korištenja (raspored) godišnjih odmora utvrđuje Poslodavac uz savjetovanje s Radničkim vijećem.

O rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, radnika se mora obavijestiti pisanim putem najmanje 15 dana prije korištenja.

Radnik ima pravo dva dana godišnjeg odmora koristiti kada on to želi.

O korištenju tih dana odmora mora obavijestiti Poslodavca najmanje 7 radnih dana prije korištenja.

2. Plaćeni dopust

Članak 35.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na dane plaćenoga dopusta za važne osobne potrebe, a posebice u svezi:

*  zaključenja braka                                                          5 dana

*  rođenja djeteta                                                              5 dana

*  smrti člana uže obitelji (supružnika, srodnika
po krvi u pravoj liniji i njihovih supružnika,
brata ili sestre, pastorčad i posvojenoga djeteta,
djeteta bez roditelja uzetoga na uzdržavanje,
očuha ili maćehe, posvojitelja ili osobe koju
je radnik po zakonu dužan uzdržavati ili osobe
sa kojom radnik živi u izvanbračnoj zajednici                 4 dana

    (iznimno radnici koji zbog smrtnog slučaja moraju putovati u neko udaljeno ili teško dostupno mjesto imaju pravo na 2 dodatna radna dana plaćenog
dopusta)

*  selidbe u drugo mjesto                                                  3 dana

*  selidbe u istome mjestu                                                  2 dana

*  elementarne nepogode                                                  5 dana

*  teške bolesti člana uže obitelji (roditelji, djeca)
izvan mjesta stanovanja                                                 3 dana

* dragovoljnog davanja krvi                                              2 dana

Ukoliko se tijekom kalendarske godine ponovi neki od slučajeva iz st. 1. ovoga članka, radnik ima pravo ponovno odsustvovati s rada uz naknadu plaće.

3. Neplaćeni dopust

Članak 36.

Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust do najviše 30 dana u slučajevima:

* njege člana obitelji,

* gradnje ili adaptacije kuće ili stana,

* liječenja na vlastiti trošak,

* obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

Kada to okolnosti zahtijevaju i dozvoljavaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

Za vrijeme neplaćenoga dopusta, koji je odobren u trajanju dužem od 30 dana, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.

U okviru predviđenih okolnosti radnik je dužan zahtjev za neplaćeni dopust uputiti Poslodavcu najmanje 15 dana prije početka korištenja neplaćenog dopusta.

VI. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU

Članak 37.

Poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

– osnovne plaće

– stimulativnog dijela plaće

– povećanja plaće temeljem radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći i – pripa­dajućih dodataka u plaći (u daljnjem tekstu: dodaci)

Članak 38.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno, najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju zakašnjenja isplate plaće, Poslodavac je obvezan radniku obračunati i isplatiti zakonske kamate zajedno s plaćom, osim u slučaju da do kašnjenja nije došlo krivnjom Poslodavca.

Članak 39.

Poslodavac je dužan radniku prilikom isplate plaće uručiti obračun plaće iz kojeg je radniku jasno vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, stimulativni dio plaće, povećanje plaće temeljem radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći i pripadajući dodaci u plaći.

U slučaju zakašnjenja isplate plaće ili neisplate plaće u cijelosti, Poslodavac je dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti u obliku vjerodostojne isprave.

Obračun plaće treba biti usklađen s obračunskom listom koja je sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora (Prilog 2.).

Članak 40.

Poslodavac je obvezan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku po pisanom zahtjevu radnika, uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdrav­stve­no osiguranje.

Poslodavac može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka.

1. Osnovna plaća

Članak 41.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora i predstavlja najniži iznos kojega je Poslodavac dužan isplatiti radniku.

Članak 42.

Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove iznosi 3.000,00 kuna (najniža osnovna plaća 2.450,00 kn + 550,00 kn za topli obrok) bruto, a usklađenje se vrši 1. siječnja i 1. srpnja, sukladno porastu troškova života.

Najniža osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati na bazi 40-satnog radnog tjedna.

Članak 43.

Plaća određenoga radnog mjesta utvrđuje se tako da se os­nov­na plaća najnižeg stupnja složenosti poslova množi s koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada radno mjesto, odnosno poslovi.

Tako utvrđenoj plaći dodaju se i ostali dodaci i stimulativni dio utvrđen odredbama ovog Kolektivnog ugovora da bi se dobio puni iznos bruto plaće određenog radnog mjesta.

U Tarifnom dijelu koji će biti sastavni dio ovog Ugovora izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova, odnosno radnih mjesta, na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a prema popisu radnih mjesta – bodova Ur.broj: 07/1-8845/04 (Prilog 1.).

Svi poslovi, odnosno radna mjesta, razvrstat će se u najmanje 10 grupa, a odnos između osnovne plaće i najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta, ne može biti manji od 1 : 6.

Za sve poslove i radna mjesta koja neće biti sadržana u tarif­nom dijelu ovog Ugovora, odnosno koja će nakon sklapanja ovog Ugovora biti aktom o organizaciji i sistematizaciji otvorena, Poslodavac će u dogovoru sa Sindikatima utvrditi tarifu tih poslova, poštujući pri tome utvrđeni odnos iz stavka 4. ovog članka.

2. Stimulativni dio plaće

Članak 44.

Sredstva za isplatu stimulativnog dijela plaće mogu iznositi do najviše 30% ukupnih sredstava za plaće za određeni mjesec.

Članak 45.

Stimulativni dio plaće utvrđuje se na osnovi ocjene radnog doprinosa radnika.

Ocjenu radnog doprinosa radnika na kraju mjeseca donosi rukovoditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik radi na kraju mjeseca.

Svaki radnik ima pravo prigovora na svoju stimulaciju.

Ocjena radnog doprinosa određuje se na temelju sljedećih kriterija:

1. zalaganja radnika na radu i rezultata njegova rada,

2. kvalitete i količine obavljenog rada,

3. odnosa prema strankama i drugim radnicima,

4. postupanja sa sredstvima i predmetima rada,

5. doprinosa radnika racionalnosti i učinkovitosti poslovanja, unapređivanja i osiguravanja kvalitete rada, unapređivanja organizacije rada, te kreativnosti radnika u radu.

Članak 46.

Mjerila stimulativnog dijela plaće utvrdit će potpisnici ovog Ugovora u roku od 120 dana od dana potpisivanja Ugovora i mjerila će biti njegov sastavni dio.

3. Dodatak na radni staž

Članak 47.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 posto.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovoga članka, pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod Poslodavca.

4. Jednokratni dodatak plaći

Članak 48.

Radnik ima pravo na pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora (regres za godišnji odmor) najmanje u visini od 1.600,00 kuna neto.

Jednokratni dodatak plaći iz prethodnog stavka isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik koristi godišnji odmor, a najkasnije do kraja srpnja tekuće godine.

Pravo na regres za godišnji odmor radnik ostvaruje kod Poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na godišnji odmor.

5. Povećanje plaće

Članak 49.

Osnovna plaća radnika povećava se najmanje:

*  za rad noću                                                                40 posto

*  za prekovremeni rad                                                  50 posto

*  za rad nedjeljom                                                        40 posto

*  za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni                    10 posto

*  za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata              15 posto

*  za rad u kiosku                                                           5 posto

Za rad na dane zakonom propisanih blagdana i neradnih dana, te na dan Uskrsa radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu pripada kada ne radi te na plaću uvećanu za 50%.

Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnih stavaka se kumuliraju osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom nedjelja.

6. Plaća pripravnika

Članak 50.

Za vrijeme pripravništva radnik prima plaću u visini od 80% od osnovne plaće pripadajućeg radnog mjesta.

VII. NAKNADA PLAĆE

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio u sljedećim slučajevima:

a) godišnjeg odmora,

b) plaćenoga dopusta,

c) državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

d) za vrijeme prekida rada do kojega je došlo bez krivnje radnika,

e) ako radnik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite,

f) vojne vježbe,

g) obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,

h) obrazovanja ili osposobljavanja sindikalnog povjerenika,

i) traženja novog zaposlenja u vrijeme otkaznog roka,

j) sudjelovanje u sportskim susretima radnika Poslodavca.

Članak 52.

U slučaju odsutnosti radnika s rada zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće najmanje u visini 90 posto od osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju.

Poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 42 dana, ovisno o broju dana bolovanja, s time da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 90 posto osnovice iz st. 1. ovoga članka.

Članak 53.

Za rad u Radničkom vijeću predstavnici imaju pravo na naknadu plaće kao da su radili za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom Poslodavca i Radničkog vijeća.

VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Troškovi prijevoza

Članak 54.

Radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, odnosno ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

U slučaju kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prijevoza različitih cijena, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prijevoza koja je najpovoljnija za Poslodavca.

U slučaju da na određenoj relaciji nema javnog prijevoza, a zbog udaljenosti objektivno postoji trošak prijevoza, Poslodavac je obvezan općim aktom utvrditi iznos kojim nadoknađuje radniku trošak prijevoza, vodeći pri tome računa o cijeni koja se isplaćuje drugim radnicima za slične udaljenosti.

Poslodavac je dužan naknaditi stvarne troškove prijevoza radniku i za vrijeme bolovanja.

Svim radnicima koji to žele Poslodavac je dužan kupiti godišnju kartu.

2. Dnevnice

Članak 55.

Za vrijeme provedeno na službenom putovanju u zemlji po nalogu Poslodavca, radniku pripada dnevnica u iznosu od najmanje 170,00 kuna, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Dnevnica se obračunava prema trajanju putovanja i to:

a) puna dnevnica od 12 do 24 sata,

b) polovina dnevnice od 8 do 12 sati.

3. Korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 56.

Radnik kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na nadoknadu troškova u iznosu 30% cijene litre benzina po prijeđenom kilometru, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe, određuje Poslodavac.

4. Nagrada učenicima i studentima

Članak 57.

Poslodavac je obvezan isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse, sukladno propisima o neoporezivom dijelu.

Tijekom praktičnog rada u Društvu, učenici i studenti imaju pravo na nadoknadu stvarnog troška javnog prijevoza na posao i s posla.

Ostala prava i obveze učenika i studenata odnosno Poslodav­ca, regulirat će se međusobnim ugovorom, sukladno Zakonu.

5. Solidarna pomoć

Članak 58.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u sljedećim slučajevima:

*  u slučaju smrti radnika potporu u visini od
najmanje                                                              7.500,00 kn

*  u slučaju smrti člana uže obitelji potporu u
visini od najmanje                                                 3.000,00 kn

*  zbog invalidnosti potporu u visini od najmanje
godišnje                                                               2.500,00 kn

*  zbog bolovanja dužeg od 90 dana potporu
u visini od  najmanje godišnje                               2.500,00 kn

*  zbog otklanjanja posljedica elementarnih
nepogoda potporu u visini od najmanje
godišnje                                                               5.000,00 kn

Članak 58.a

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole, prema sljedećim kriterijima:

–  za djecu predškolskog uzrasta – godinu dana
prije škole                                                              450,00 kn

–  za djecu u osmogodišnjoj školi                               810,00 kn,

–  za djecu u srednjoj školi                                     1.170,00 kn,

a isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje započeto, odnosno od dana smrti radnika.

 Djeci samohranih roditelja isplaćuje se novčana pomoć za školovanje jednom godišnje, a najkasnije do 1. rujna u tekućoj godini i to:

–  za djecu predškolskog uzrasta – godinu dana
prije škole                                                              450,00 kn,

–  za djecu u osmogodišnjoj školi                               810,00 kn,

–  za djecu u srednjoj školi                                      1.170,00 kn.

6. Jubilarne nagrade

Članak 59.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni radni staž:

* 10 godina radnog staža, najmanje                          1.500,00 kn

* 15 godina radnog staža, najmanje                          2.000,00 kn

* 20 godina radnog staža, najmanje                          2.500,00 kn

* 25 godina radnog staža, najmanje                          3.000,00 kn

* 30 godina radnog staža, najmanje                          3.500,00 kn

* 35 godina radnog staža najmanje                           4.000,00 kn

* 40 godina radnog staža, najmanje                          5.000,00 kn

U slučaju izmjene propisa isplaćuje se najmanji neoporezivi iznos.

7. Otpremnina za umirovljenje

Članak 60.

Radniku prigodom odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od najmanje četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Društvu.

Članak 61.

Otpremninu iz članka 60. Poslodavac je dužan isplatiti s posljednjom plaćom.

Članak 62.

Radnik kojemu Poslodavac otkazuje Ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada u Hrvatskoj Lutriji d.o.o., osim u slučaju kada se otkaz daje iz razloga uvjetovanih ponašanjem rad­nika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne polovine prosječne plaće radnika ostvarene u tri posljednja mjeseca koja su prethodila prestanku Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada provedenu u Hrvatskoj Lutriji d.o.o..

8. Poklon djeci

Članak 63.

Poslodavac je dužan osigurati radniku poklon za djecu do 15 godina starosti u iznosu od 400,00 kuna.

9. Prigodne nagrade

Članak 64.

Radnik ima pravo na božićnicu u visini od najmanje 1.200,00 kuna godišnje, a isplaćuje se do 15. prosinca tekuće godine.

Radnik ima pravo na dar u naravi u visini do 400,00 kuna godišnje.

Članak 65.

Radnik stariji od 60 godina života (muškarac), odnosno 55 godina života (žena), radnik kojem nedostaje do 5 godina mirovinskog staža za stjecanje prava na punu mirovinu i radnik kod kojega je utvrđena invalidnost, zadržavaju plaću koju su ostvarili u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem su nastale spomenute okolnosti, uvećanu razmjerno prosječnom rastu plaće ostalih radnika.

Naknada plaće na koju ima pravo invalid od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće poslove, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće na poslovima na kojima je do nastupa tih okolnosti radio.

IX. KOLEKTIVNO OSIGURANJE

Članak 66.

Poslodavac je u obvezi kolektivno osigurati radnike za slučaj smrti, profesionalnog oboljenja i nesreće na radu i to na osnovu 24-satnog osiguranja.

Troškove osiguranja iz stavka 1. ovoga članka kod osiguravatelja snosi Poslodavac.

Polica osiguranja sastavni je dio Kolektivnog ugovora.

Poslodavac je dužan osigurati isplatu radniku za slučaj pretrpljenog straha uzrokovanog padom, orobljavanjem, pljačkom za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta u visini od najmanje 5.000,00 kuna.

X. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 67.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

Radnici imaju pravo na jednog člana Nadzornog odbora, kao svog predstavnika, kojeg biraju sukladno odredbama Zakona o radu.

XI. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Članak 68.

Za slučaj nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika, Poslodavac će zajedno s Radničkim vijećem sklopiti poseban sporazum o postupku i načinu, te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika.

Članak 69.

U slučaju jednake radne efikasnosti upotrebljavaju se sljedeći uvjeti za očuvanje zaposlenja:

a) stručna sprema, tj. osposobljenost za rad

–  radnik koji ima potrebnu školsku spremu i
najmanje jednu godinu uspješnog osposo-
bljavanja za rad koji obavlja                                    40 bodova

–  radnik koji nema potrebnu školsku spremu,
s 10 godina rada, stekao je traženu osposo-
bljenost za obavljanje poslova                                 40 bodova

–  radnik koji ima potrebnu školsku spremu,
nema stručne osposobljenosti za rad                        20 bodova

–  radnik koji nema potrebnu školsku spremu,
a ima traženu osposobljenost za obavljanje
poslova                                                                  20 bodova

–  radnik koji nema tražene stručne osposo-
bljenosti za rad                                                        0 bodova

b) duže radno iskustvo

–  ubraja se do pet godina sa svakom godinom
radnog iskustva                                                           2 boda

–  za više od pet godina maksimal. br. bodova             10 bodova

c) duži radni staž kod Poslodavca

–  do deset godina za svaku godinu                           0,5 bodova

–  iznad deset godina po jedan bod,
maksimalni broj bodova                                        10 bodova

–  radnice s 35 godina mirovinskog staža
osiguranja                                                               0 bodova

d) slabije zdravstveno stanje radnika

–  slabije zdravstveno stanje kao posljedica
nesreće na radu kod Poslodavca ili posljedica
profesionalne bolesti                                                5 bodova

e) slabije socijalno stanje

–  u porodici s dva djeteta do 18 godina starosti,
tj. za vrijeme školovanja djece                                10 bodova

–  nezaposleni supružnik                                               5 bodova

–  radnik, supružnik, tj. porodični član zajednič.
domaćin. koji se bavi obrtom, ili je osnivač ili
suosnivač domaćeg ili mješovitog društva, ili
ako samostal. obavlja poljoprivred. djelat.              10 bodova.

XII. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATIMA

Članak 70.

Poslodavac je dužan sindikatima osigurati najmanje sljedeće:

* odgovarajući prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka,

* stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj  je to nužno za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

* obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatne liste uz suglasnost radnika, te istu doznačiti na žiro račun Sindikata,

* mogućnost sindikalnog izvješćivanja, umnožavanja i podjela tiska,

* upotrebu e-maila Društva i korištenja podataka s Interneta,

* trošak mobilnog telefona.

Članak 71.

Radnici koji nisu članovi Sindikata za vrijeme važenja ovog kolektivnog ugovora plaćaju doprinos solidarnosti u visini i na način utvrđen Zakonom o radu, a nakon provedbe referenduma. Referendum se provodi u skladu s Pravilnikom o provođenju referenduma o prihvaćanju Kolektivnog ugovora s odredbom o doprinosu solidarnosti. Način plaćanja doprinosa solidarnosti utvrđuje se sporazumom između Sindikata, potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 72.

Sindikati su dužni odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti Poslodavcu.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i godinu dana nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, niti smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika.

Članak 73.

Sindikalnom povjereniku Poslodavac mora osigurati uvjete za rad za nesmetano obavljanje aktivnosti koje se odnose na prava i interese članova Sindikata.

Za ostvarivanje prava iz st. 1. ovoga članka Poslodavac je obvezan osigurati pristup podacima i informacijama koje su važne za ostvarivanje toga prava.

Sindikalni povjerenik obvezan je svoju aktivnost obavljati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja Poslodavca.

Poslodavac je obvezan omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu sindikalnih tijela zbog prisustvovanja sastancima, seminarima, kongresima i sl., prema potrebama posla.

Sindikat je dužan Poslodavcu predočiti poziv za sastanak, seminar, kongres i sl.

Sindikalni povjerenik i članovi povjereništva dužni su prije obavljanja sindikalnih aktivnosti obavijestiti neposrednog rukovoditelja.

Članak 74.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sukladno stavku 1. ovoga članka, sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju članova Sindikata u Društvu i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na tri sata aktivnosti tijekom kalendarske godine.

Ako sindikalna podružnica broji više od 500 članova, sindikalni povjerenik ima pravo svoju funkciju obavljati profesionalno.

XIII. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA  I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Socijalni mir

Članak 75.

Sindikati se suzdržavaju od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i svim pitanjima koja su Ugovorom uređena.

Za sva pitanja koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima, Sindikati se ne odriču prava na štrajk.

Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Kolektivnog ugovora.

Izuzetno od st. 1. i 2. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima radnika uz poštovanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi.

Članak 76.

Sindikati i Poslodavac u slučaju štrajka dogovaraju se koji se nužni poslovi ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

2. Izmjene i dopune Ugovora

Članak 77.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora. Postupak izmjene ili dopune pokreće se u pisanom obliku.

Ukoliko druga strana u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga ne dostavi pisano očitovanje, smatra se da ne prihvaća prijedlog.

Ako druga strana ne prihvati prijedlog, slijedi postupak mirenja sukladno Zakonu.

3. Rješavanje kolektivnih radnih sporova

Članak 78.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokre­će se na pisanu inicijativu jednog od potpisnika ovog Ugovora.

Mirovno vijeće ima predsjednika i četiri člana. Svaki potpisnik Ugovora imenuje po dva člana u Mirovno vijeće.

Članovi Mirovnoga vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća iz redova uglednih znanstvenih, stručnih i javnih radnika, ili s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članak 79.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati ugovorne strane.

Mirovno vijeće će dati pisani prijedlog nagodbe.

Mirenje je uspjelo ako ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba) i pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 80.

Ako ne uspiju pregovaranje i postupak mirenja, ugovorne strane mogu rješavanje kolektivnog radnog spora povjeriti arbitraži od tri člana.

Članovi arbitraže se za svaki slučaj spora imenuju iz šire liste arbitara koju će suglasno utvrditi potpisnici Ugovora.

Postupak za utvrđivanje kršenja odredaba ovog Ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog Ugovora.

4. Tijelo za tumačenje ugovora

Članak 81.

Ugovorne strane po potrebi imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredaba ovog Ugovora i njegovu primjenu.

Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje po tri člana.

Ugovorne strane će imenovati svoje članove u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora.

Tumačenja zajedničkog tijela iz st. 1. ovog članka sastavni su dio ovog Ugovora.

5. Otkaz Ugovora

Članak 82.

Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od 60 dana.

Po otkazivanju Ugovora, svaka ugovorna strana može tražiti zaključivanje novoga Ugovora.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca.

Opći akti Poslodavca moraju biti u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.

Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora, a najkasnije 120 dana od dana potpisivanja Ugovora, odnosno po dogovoru potpisnika.

Potpisnici ovog Ugovora dužni su u istom roku izraditi tarifu iz članka 43. st. 3. ovog Ugovora.

Članak 84.

Kolektivni ugovor se zaključuje na određeno vrijeme u trajanju od dvije godine i smatra se sklopljenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a primjenjuje se od 1. lipnja 2004. godine.

 

ZA POSLODAVCA:                           ZA SINDIKAT
HRVATSKA LUTRIJA                       TRGOVINE HRVATSKE:
d.o.o. Zagreb                                       predsjednica Ana Knežević, v. r.
direktorica Vesna Bakran, v. r.        

ZA REPUBLIČKI SINDIKAT
            RADNIKA HRVATSKE POŠTE
            I TELEKOMUNIKACIJA:
            predsjednik Jadranko Vehar, v. r.

 

RADNA MJESTA – BODOVI

           

	Red.		Stručna	Broj	Bo-
	broj	Naziv	sprema	t.r.	dovi
	1.	Pomoćnik direktora za komunikacije	VSS	1	9900
	2.	Pomoćnik direktora za razvoj softwarea	VSS	1	9900
	3.	Vodite­lj odjela klađe­nja	VSS	1	9000
	4.	Zamjenik vodite­lja odjela klađe­nja	VSS	1	8000
	5.	Rukovodite­lj odjela financijskog
		k­njigovodstva	VSS	1	8000
	6.	Stručni suradnik za pravne poslove	VSS	1	8000
	7.	Glavni bookmaker	VSS	1	7500
	8.	Zamjenik glavnog bookmakera	VSS	1	7000
	9.	Vodeći programer – analitičar	VSS	3	7000
	10.	Specijalist za sistemski SW	VSS	1	7000
	11.	Administrator baze podataka	VSS	2	6800
	12.	Samostalni sistem programer	VSS	2	6500
	13.	Vodite­lj smjene službe za pripremu i
		praće­nje klađe­nja	VŠS/VSS	2	6500
	14.	Specijalist za aplikativni SW	VSS	1	6500
	15.	Bookmaker sportske kladionice	VSS	1	6500
	16.	Referent za zastupa­nje i pravnu pomoć	VSS	2	6500
	17.	Programer analitičar II	VSS	5	6500
	18.	Specijalist za komunikacijski SW	VSS	1	6000
	19.	Sistem programer	VSS	3	6000
	20.	Samostalni referent za pravne poslove	VSS	1	6000
	21.	Samostalni referent za uređe­nje i
		odr. objekata	VŠS/VSS	2	6000
	22.	Bookmaker sportske kladionice II	VSS	4	5900
	23.	Zamjenik vodite­lja smjene službe
		za pripremu i praće­nje klađe­nja	VŠS/VSS	2	5900
	24.	Rukovodite­lj odjela nabave	VŠS/VSS	1	5800
	25.	Pomoćnik direktora HL za odnose
		s javnošću	VSS	1	5700
	26.	Rukovodite­lj kontrole	VŠS/VSS	1	5550
	27.	Programer analitičar	VSS		5500
	28.	Programer analitičar II	VSS	5	5500
	29.	Vodite­lj sigurnosti informacijskog
		sustava	VSS	1	5400
	30.	Tajnica direktora	SSS/VŠS	1	5350
	31.	Rukovodite­lj odjela za financije	VSS	1	5000
	32.	Rukovodite­lj sigurnosti HL	SSS/VŠS	1	4800
	33.	Stručni suradnik za organizaciju,
		praće­nje i kontrolu
		Bingo igara	SSS/VŠS	1	4800
	34.	Tehničar za održava­nje	SSS	1	4710
	35.	Stručni suradnik za praće­nje i
		razvoj igara	VŠS/VSS	2	4550
	36.	Stručni suradnik za igre	VŠS/VSS	2	4550
	37.	Glavni k­njigovođa	VŠS/VSS	1	4500
	38.	Planer I	VŠS/VSS		4500
	39.	Analitičar za pripremu i praće­nje
		klađe­nja I	SSS/VŠS	4	4500
	40.	Rukovodite­lj odjela automata	SSS/VŠS/VSS	1	4100
	41.	Rukovodite­lj odjela interne
		financijske kontrole	VŠS/VSS	1	4000
	42.	Analitičar za pripremu i praće­nje
		klađe­nja II	SSS/VŠS	6	4000
	43.	Stručni suradnik za praće­nje i
		kontrolu casina i automat klubova	VSS	1	4000
	44.	Referent za radne odnose i
		socijalni rad	VŠS/VSS	2	3600
	45.	Referent za lutrijske igre	VŠS/VSS		3600
	46.	Organizator odjela elektronske
		obrade igara	SSS/VŠS	1	3500
	47.	Rukovodite­lj poslovnice Zagreb	SSS/VŠS/VSS	1	3500
	48.	Organizator programer	SSS/VŠS	4	3500
	49.	Samostalni referent nabave	VŠS/VSS	4	3500
	50.	Referent za analizu financij. kontrole	VSS	2	3500
	51.	Organizator odjela za utvrđiva­nje
		dobitaka	SSS/VŠS	1	3500
	52.	Referent za poslovni prostor	SSS/VŠS	2	3400
	53.	Samostalni pravni referent	VSS	1	3300
	54.	Referent za razvoj	VSS	1	3300
	55.	Referent za unutar­nje uređe­nje	VSS	1	3300
	56.	Glavni urednik Glasnika HL	VŠS/VSS	1	3300
	57.	Samostalni pravni referent	VSS	1	3300
	58.	Samostalni referent za radne odnose	VSS	1	3300
	59.	Sistem inže­njer	VSS	3	3300
	60.	Rukovodite­lj poslovnica Krapina,
		Karlovac, Bjelovar,
		Varaždin, Osijek, Rijeka	SSS/VŠS/VSS		3200
	61.	Pomoćni referent za radne odnose	SSS/VŠS	2	3200
	62.	Planer II	VŠS		3000
	63.	Referent analitičar	VŠS/VSS		3000
	64.	Tajnica direktora sektora	SSS/VŠS		3000
	65.	Organizator odjela salda–conti	SSS/VŠS/VSS	1	3000
	66.	Referent za devizno poslova­nje i
		osigura­nje imovine i osoba	VSS	1	3000
	67.	Referent za pravne poslove	VSS	1	3000
	68.	Pravni referent	VŠS/VSS	1	3000
	69.	Samostalni referent za socijalni rad	VŠS/VSS	1	3000
	70.	Referent za radne odnose	VSS	1	3000
	71.	Samostalni struč­njak zaštite	VŠS/VSS	1	3000
	72.	Tajnica u uredu direktora	SSS/VŠS	1	3000
	73.	Koordinator odjela marketinga	VSS	1	3000
	74.	Referent promi­džbe igara	VSS	1	3000
	75.	Referent za dizajn	VŠS/VSS	1	3000
	76.	Referent za praće­nje i razvoj igara	VŠS/VSS		3000
	77.	Glavni blagajnik	SSS	1	2800
	78.	Referent za sigurnost	SSS/VŠS	1	2800
	79.	Sistem operater	SSS	2	2790
	80.	Operater I	SSS	3	2790
	81.	Serviser	SSS	24	2700
	82.	Referent za likvidaturu i obračun
		plaća I	SSS		2700
	83.	K­njigovođa konter I	SSS		2700
	84.	Referent za organizaciju, praće­nje
		i kontrolu Bingo klubova	SSS/VŠS	1	2640
	85.	Kontrolor	SSS/VŠS	9	2600
	86.	Referent za praće­nje igara TV Bingo
		i klađe­nje	VŠS/VSS	2	2600
	87.	Referent za praće­nje rada poslovnica	VŠS/VSS	2	2600
	88.	K­njigovođa konter II	SSS		2500
	89.	Referent za likvidaturu i obračun
		plaća II	SSS		2500
	90.	Pomoć. glavn. urednika Glasnika HL	SSS/VŠS	4	2500
	91.	Saldacontist	SSS		2500
	92.	Vodite­lj automat kluba	SSS		2420
	93.	Serviser automata	SSS/VŠS		2420
	94.	Glavni inspektor u casinu	SSS/VŠS		2420
	95.	Organizator operative u odjelu
		software	SSS/VŠS	1	2400
	96.	Organizator odjela transporta i
		skladišta	SSS/VSS	1	2400
	97.	Organizator kontrolor	SSS/VŠS/VSS		2400
	98.	Organizator odjela distribucije	SSS/VŠS	1	2400
	99.	Organizator odjela za kontrolu
		isplaćenih dobitaka i vraćenih
		vrijednosnica	SSS/VŠS	1	2400
	100.	Organizator odjela za odnose s
		poslovnicama, praće­nje i razvoj
		igara	SSS/VŠS/VSS	1	2400
	101.	Referent za tekuće održava­nje
		objekata	SSS/VŠS		2400
	102.	Organizator poslovnice	SSS/VŠS/VSS		2400
	103.	Vodite­lj igračnice	SSS/VŠS		2400
	104.	Operater II	SSS	10	2350
	105.	Glavni blagajnik u casinu	SSS	1	2310
	106.	Inspektor u casinu	SSS		2310
	107.	Referent za poslovnice	SSS/VŠS	1	2300
	108.	Referent za fakturiranje i naplatu	SSS/VŠS	1	2300
		potraživa­nja
	109.	Referent za tehničko održava­nje	SSS/VKV	1	2200
	110.	Referent općih poslova	SSS/VŠS	1	2200
	111.	Referent analitičar		3	2200
	112.	Referent za tekuće održav. Objekata		3	2200
	113.	Referent za održava­nje osnovnih
		sredstava	SSS/VKV	1	2200
	114.	Referent za arhivu		1	2200
	115.	Evidentičar	SSS/VŠS	3	2200
	116.	Referent nabave	SSS	1	2200
	117.	Referent u odjelu automata	SSS	2	2100
	118.	Administrator u poslovnici	SSS		2100
	119.	Vozač direktora	KV/SSS	1	2090
	120.	Krupje I	SSS		2090
	121.	Blagajnik u igračnici	SSS		2090
	122.	Krupje II	SSS		2090
	123.	Daktilograf	NSS/SSS	3	2090
	124.	Referent za isplatu robnih dobitaka i
		reklamaciju	SSS	1	2090
	125.	Serviser uplatnih strojeva	SSS		2090
	126.	Prodavač	KV/SSS		1980
	127.	Kontrolor ulaza u igračnicu	SSS		1955
	128.	Operater-blagajnik u automat klubu	KV/SSS		1955
	129.	Referent u odjelu za kontrolu isplać.
		dobitaka i vraćenih vrijednosnica	SSS		1900
	130.	Referent u odjelu za utvrđiv. Dobitaka	SSS	4	1900
	131.	Vozač-serviser	SSS	1	1900
	132.	Administrator u odjelu marketinga	SSS	1	1900
	133.	Referent transporta	SSS	1	1900
	134.	Skladištar	SSS	2	1900
	135.	Vozač-distributer	SSS		1900
	136.	Referent za uru­džbeni zapisnik	SSS	3	1900
	137.	Radnik na zaprima­nju i otpremi pošte	KV/SSS	2	1900
	138.	Distributer	KV/SSS	2	1900
	139.	Administrator odjela	SSS	1	1900
	140.	Referent distribucije	SSS	1	1900
	141.	Administrator u sektoru lutrijskih igara	SSS	1	1900
	142.	Administrator u sektoru poslovne
		informatike i elektronske obrade igara	SSS	1	1900
	143.	Administrator u sektoru automata i
		igračnica	SSS	1	1900
	144.	Kontrolor ulaza u automat klub	KV/SSS		1870
	145.	Krupje III	KV/SSS		1870
	146.	Dostavljač-distributer	SSS		1870
	147.	Krupje IV	KV/SSS		1870
	148.	Radnik na umnožavanju	KV	1	1650
	149.	Portir-telefonist	NSS/SSS	1	1480
	150.	Dostavljač	NSS	1	1320
	151.	Pomoćni radnik	NKV	1	1320
	152.	Čistačica	NSS		1210
	153.	Pomoćnik direktora HL za razvoj i		1	po
		gospodarske poslove	VSS		ugovor.
	154.	Savjetnik za pravne poslove	VSS	1	po
					ugovoru
	155.	Pomoćnik direktora HL za igre	VSS	1	po
					ugovoru
	156.	Pomoćnik direktora HL za glasila HL	VSS	1	po
					ugovoru
	157.	Savjetnik direktora HL za informatiku	VSS	1	po
					ugovoru
	158.	Direktor sektora razvoja i investicija	VSS	1	po
					ugovoru
	159.	Direktor sektora automata i casina	VŠS/VSS	1	po
					ugovoru
	160.	Pomoćnik direktora sektora		2	po
		automata i casina	VŠS/VSS		ugovoru
	161.	Direktor HL	VSS		po
					ugovoru
	162.	Direktor sektora poslovne informatike	VSS	1	po
		i elektronske obrade igara			ugovoru
	163.	Pomoćnik direktora sektora razvoja i		1	po
		investicija	VSS		ugovoru
	164.	Direktor sektora pravnih, kadrovskih i	VSS	1	po
		općih poslova			ugovoru
	165.	Pomoćnik direktora sektora lutrijskih	VŠS/VSS	1	po
		igara za TV Bingo i klađe­nje			ugovoru
	166.	Pomoćnik direktora sektora lutrijskih	VŠS/VSS	1	po
		igara za terensku prodaju i komitente			ugovoru
	167.	Pomoćnik direktora sektora lutrijskih	VŠS/VSS	1	po
		igara za poslovnice			ugovoru
	168.	Zamjenik direktora sektora lutrijskih	VŠS/VSS	1	po
		igara			ugovoru
	169.	Direktor sektora lutrijskih igara	VŠS/VSS	1	po
		ugovoru
	170.	Pomoćnik direktora sektora gospo-	VSS	1	po
		darstveno-računovodstvenih poslova			ugovoru
	171.	Direktor sektora gospodarstveno-	VSS	1	po
		računovodstvenih poslova			ugovoru
	172.	Pomoćnik direktora sektora poslovne	VSS	1	po
		informatike i elektronske obrade igara			ugovoru