NN 135/2005 (14.11.2005.), Pravilnik o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

2531

Na temelju članka 17. Zakona o zaštiti potrošača (»Narodne novine«, br. 96/03.) i članka 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine«, br. 158/03) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi

PRAVILNIK

O SIROVINSKOM SASTAVU I NAZIVIMA TEKSTILA

 

OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Tekstilni proizvodi mogu se stavljati na tržište prije ili za vrijeme njihove industrijske prerade ili tijekom bilo kojeg stupnja distribucije samo ako zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika.

 

Članak 2.

(1) Za potrebe ovoga Pravilnika »tekstilni proizvod« je svaka sirovina, poluproizvod ili gotovi proizvod, djelomično ili u cijelosti ručno izrađen proizvod te djelomično ili potpuno izrađen konfekcijski proizvod koji se sastoji isključivo od tekstilnih vlakana, bez obzira na primijenjeni postupak miješanja ili sastavljanja.

(2) Za potrebe ovoga Pravilnika »tekstilno vlakno« je:

– jedinica tvari koja ima svojstvo savitljivosti, finoće i visokog odnosa dužine prema najvećoj poprečnoj dimenziji, što ga čini prikladnim za primjenu u tekstilijama,

– savitljive trake ili cijevi, čija primjetna širina ne prelazi 5 mm, uključujući i vrpčasta vlakna rezana od širih traka ili folija, proizvedene od sirovina koje se koriste u proizvodnji vlakana navedenih točkama 19. do 44. Dodatka I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, i prikladne za primjenu u tekstilijama; primjetna širina je širina trake ili cijevi kada je namotana, izravnana, stiješnjena ili uvijena, ili prosječna vrijednost u slučaju kada širina nije jednolična.

(3) Sljedeći proizvodi smatraju se tekstilnim proizvodima i podložni su odredbama ovoga Pravilnika:

– proizvodi koji sadrže najmanje 80 % masenog udjela tekstilnih vlakana

– tekstilije za namještaj, kišobrani, suncobrani i sjenila koja sadrže najmanje 80 % masenog udjela tekstilnih vlakana

– kao i tekstilni dijelovi višeslojnih podnih obloga, madraca i opreme za kampiranje, te tople podstave obuće, rukavica i rukavice bez prstiju, pod uvjetom da ti dijelovi ili podstave čine najmanje 80 % mase čitavog proizvoda

– tekstilije sadržane u drugim proizvodima čiji su nedjeljivi dio ukoliko je naveden njihov sastav.

 

UPORABA TEKSTILNIH NAZIVA

 

Članak 3.

(1) Nazivi i opisi vlakana iz članka 2. ovoga Pravilnika navedeni su u Dodatku I., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Nazivi navedeni u Dodatku I. ovoga Pravilnika smiju se upotrebljavati samo za vlakna čija je vrsta opisana pod istim rednim brojem.

(3) Ni jedan od naziva iz Dodatka I. ovoga Pravilnika ne smije se upotrebljavati za bilo koju drugu vrstu vlakana, ni kao zaseban naziv, ni u korijenu rječi niti kao pridjev, ni na kojem jeziku.

(4) Riječ »svila« ne smije se upotrebljavati kao oznaka oblika ili određenog izgleda tekstilnog vlakna kao filamentne pređe.

 

NAVOĐENJE SIROVINSKOG SASTAVA PROIZVODA OD JEDNE VRSTE VLAKANA

 

Članak 4.

(1) Tekstilni proizvodi smiju se opisivati sa »100 %«, »čisto« ili »u cijelosti« ako se sastoje samo od jedne vrste vlakna. Ne smiju se upotrebljavati slični nazivi.

(2) Tekstilni proizvod može sadržavati do 2 % masenog udjela drugih vrsta vlakana, pod uvjetom da se ta količina temelji na tehničkim razlozima i nije rezultat rutinskog dodavanja. Vrijednost dozvoljenog odstupanja može se povećati do 5 % kada su tekstilni proizvodi dobiveni postupkom grebenanja.

 

NAVOĐENJE VUNENIH KOMPONENTI

 

Članak 5.

(1) Vuneni proizvod opisuje se kao »runska vuna« samo ako se sastoji isključivo od vunenih vlakana koja prethodno nisu bila sastavni dio nekog drugog gotovog proizvoda i koja nisu bila podvrgnuta drugim postupcima predenja i/ili valjkanja (pustenja), osim onih koje zahtijeva proizvodnja samoga proizvoda, niti su oštećena u preradi ili uporabi.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, gore navedeni naziv može se upotrebljavati u opisima vune koja je sastavni dio mješavine vlakana kada:

a) vuna koju sadrži takva mješavina zadovoljava zahtjeve navedene u stavku 1. ovoga članka

b) vuna koja čini najmanje 25 % ukupne mase mješavine

c) osim vune, u mješavini češljanih vlakana se nalazi još samo jedna vrsta drugog češljanog vlakna.

U navedenim slučajevima mora se prikazivati puni sastav u postotcima.

(3) Dozvoljeno odstupanje koje se temelji na tehničkim razlozima vezanim uz proizvodnju ograničava se na 0,3 % vlaknastih nečistoća kada su proizvodi koji se navode u stavcima 1. i 2. ovoga članka, uključujući vunene proizvode, dobiveni postupkom grebenanja.

 

NAVOĐENJE DVO- ILI VIŠEKOMPONENTNIH MJEŠAVINA VLAKANA

 

Članak 6.

(1) Tekstilni proizvod sastavljen od dvije ili više vrsta vlakana, od kojih jedna čini najmanje 85 % ukupne mase, označava se:

– nazivom te vrste vlakna i postotkom njegova masenog udjela, ili

– nazivom te vrste vlakna i riječima »najmanje 85 %«, ili

– punim sastavom proizvoda u postotcima.

(2) Tekstilni proizvod sastavljen od dvije ili više vrsta vlakana, od kojih ni jedna ne čini 85 % ukupne mase, označava se nazivom i postotkom masenih udjela najmanje dvije glavne vrste vlakana i nazivima drugih vrsta sadržanih vlakana, silaznim redoslijedom prema masenim udjelima, sa ili bez navođenja postotaka njihovih masenih udjela.

Pri tome vrijedi:

a) vlakna koja zasebno čine manje od 10 % ukupne mase proizvoda mogu se zajednički označiti nazivom »ostala vlakna«, i ukupnim postotkom masenog udjela;

b) kada se navodi naziv vlakna koje čini manje od 10 % ukupne mase proizvoda, mora se navesti potpuni sastav proizvoda u postotcima

(3) Proizvodi čija je osnova iz čistog pamuka i potka iz čistog lana i kod kojih lan čini najmanje 40 % ukupne mase neškrobljene tkanine mogu se nazivati »pamučno-lanena tkanina« pri čemu se dodaje opis sastava »čista pamučna osnova – čista lanena potka«.

(4) Ako su tekstilni proizvodi namijenjeni krajnjem potrošaču, u postotnim se sastavima navedenim u stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga članka:

a) dozvoljava količina stranih vlakana do 2 % ukupne mase tekstilnog proizvoda pod uvjetom da se ta količina temelji na tehničkim razlozima i nije dodana kao dio rutinskog postupka: ovo se dozvoljeno odstupanje povećava na 5 % kada su proizvodi dobiveni postupkom grebenanja, ne dovodeći u pitanje dozvoljeno odstupanje navedeno u članku 5., stavku 3. ovoga Pravilnika;

b) dozvoljava odstupanje koje zahtijeva proizvodni proces u visini od 3 % između izraženih postotaka vlakana i postotaka dobivenih analizama, u odnosu na ukupnu masu vlakana prikazanih na etiketi; takvo se dozvoljeno odstupanje također primjenjuje na vlakna koja su, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, navedena silaznim redoslijedom po masi, bez podataka o njihovom postotnom udjelu. Ovo se odstupanje također primjenjuje na članak 5., stavak 2., točku b) ovoga Pravilnika.

Dozvoljena se odstupanja u analizama izračunavaju odvojeno; ukupna masa koju treba uzeti u obzir prilikom izračunavanja odstupanja navedenog pod točkom b) je masa vlakana gotovog proizvoda koja se umanjuje za masu stranih vlakana utvrđenih primjenom odstupanja navedenih pod točkom a).

Ukupno dozvoljena odstupanja navedena pod točkama a) i b) dopuštena su samo ako se bilo koja strana vlakna pronađena analizama, prilikom primjene odstupanja navedenih pod točkom a), pokažu jednakog kemijskog sastava kao jedna ili više vrsta vlakana navedenih na etiketi.

Iznimno, za proizvode za koje proizvodni proces zahtijeva dozvoljena odstupanja veća od onih koja se navode pod točkama a) i b), ista se mogu odobriti samo u iznimnim slučajevima ako je usklađenost proizvoda provjerena prema odredbama članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika i kada proizvođač za to odstupanje da odgovarajuće obrazloženje.

(5) Naziv »mješavina vlakana« ili »neodređeni tekstilni sastav« može se upotrebljavati za bilo koji proizvod čiji se sastav ne može jednostavno utvrditi u vrijeme proizvodnje.

 

Članak 7.

Uz dozvoljena odstupanja navedena u članku 4. stavku 2., članku 5. stavku 3. te članku 6. stavku 4. ovoga Pravilnika, u sastavu vlakana navedenom u člancima 4. i 6. ovoga Pravilnika, ne treba navoditi uočljiva, samostalna vlakna koja su u potpunosti ukrasne prirode i ne prelaze 7 % mase gotovog proizvoda, isto se odnosi na vlakna (npr. metalna vlakna) koja se dodaju s namjerom postizanja antistatičkog efekta i koja ne prelaze više od 2 % mase gotovog proizvoda. Za proizvode navedene u članku 6. stavku 3. ovoga Pravilnika, ti se postotci ne izračunavaju u odnosu na ukupnu masu tkanine, nego posebno u odnosu na masu osnove i u odnosu na masu potke.

 

OZNAČIVANJE I OBILJEŽAVANJE PROIZVODA

 

Članak 8.

(1) Tekstilni proizvodi iz članka 2. ovoga Pravilnika moraju se označiti uvijek kada se stavljaju na tržište, bilo u proizvodne ili komercijalne svrhe.

Kada ti proizvodi nisu namijenjeni prodaji krajnjem potrošaču ili kada se isporučuju prema narudžbi države ili neke druge javno pravne osobe, označavanje se može zamijeniti ili nadopuniti pratećim komercijalnim ispravama.

(2) Nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana, na koje se odnose članci 3. do 6. i Dodatak I. ovoga Pravilnika, moraju se jasno navesti u komercijalnim ispravama. Ne smiju se upotrebljavati kratice u prodajnim ugovorima, mjenicama i računima.

»Mehanizirani procesni kod« može se upotrebljavati ako se u istom dokumentu navede i objašnjenje.

Nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana, na koje se odnose članci 3. do 6. i Dodatak I. ovoga Pravilnika, moraju biti jasno, čitljivo i u jedinstvenom natpisu, kada se stavljaju na tržište ili prodaju potrošaču, te u katalozima i prodajnoj literaturi, na pakiranjima, etiketama i oznakama.

Pojedinosti i podaci koji nisu propisani ovim Pravilnikom moraju se zasebno navoditi. Ova se odredba ne odnosi na robne marke ili ime poduzeća koji mogu stajati neposredno ispred ili iza podataka danih u skladu s ovim Pravilnikom.

Kada se tekstilni proizvod stavlja na tržište ili prodaje potrošaču, kako je to navedeno u točki 1. ovoga članka, robna marka ili ime poduzeća koje se navodi sadrži u cijelosti ili kao pridjev ili u korijenu riječi neki od naziva navedenih u Dodatku I. ovoga Pravilnika ili naziv koji se lako može s nekim od njih zamijeniti, tada robnoj marki ili imenu poduzeća moraju, u obliku jasnog i čitljivog natpisa, neposredno prethoditi ili za njim slijediti nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana navedeni u člancima 3. do 6. i u Dodatku I. ovoga Pravilnika.

c) Kada se tekstilni proizvodi stavljaju na tržište ili se prodaju krajnjem potrošaču na području Republike Hrvatske za označavanje se upotrebljava hrvatski jezik i latinično pismo.

Kod svih vrsta namotaka, vitica, klubaka ili neke druge male količine konca za šivanje, krpanje ili vezenje, dozvoljeno je obilježavanje na skupnom pakiranju ili izlošku.

d) Kod opisa ili pojedinosti propisanih u člancima 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika koji se odnose na značajke proizvoda, smiju se upotrijebiti i drugi opisi i pojedinosti ako su u skladu s praksom dobrih poslovnih običaja.

 

NAVOĐENJE SIROVINSKOG SASTAVA PROIZVODA OD DVIJE ILI VIŠE KOMPONENATA

 

Članak 9.

(1) Svaki tekstilni proizvod načinjen od dva ili više sastavnih dijelova, koji imaju različite sadržaje vlakana, mora nositi oznaku s navedenim sastavom vlakana svakog dijela posebno. Takvo označivanje nije obavezno za one sastavne dijelove koji čine manje od 30% ukupne mase proizvoda, s izuzetkom glavnih podstava.

(2) Kada više tekstilnih proizvoda ima isti sastav vlakana i čine jedinstveni artikl, tada je potrebna samo jedna etiketa.

(3) Iznimno od odredaba članka 12. ovoga Pravilnika:

a) sirovinski sastav sliedećih artikala rublja označuje se, navođenjem sastava cijelog proizvoda ili pojedinačnih dijelova dolje navedenih, bilo skupno ili pojedinačno:

– za grudnjake: vanjska i unutarnja tkanina košarica i stražnjeg dijela

– za steznike: prednja, stražnja i bočna stranica

– za steznike s grudnjakom: vanjska i unutarnja tkanina košarica, prednja, stražnja i bočna stranica.

Sirovinski sastav za artikle rublja koji nisu navedeni u prvoj točki, označuje se navođenjem sastava cijelog proizvoda ili skupno ili pojedinačno, sastava različitih dijelova. Takvo označivanje nije obavezno za sastavne dijelove koji čine manje od 10% ukupne mase proizvoda. Zasebno označivanje različitih dijelova navedenih artikala rublja mora biti takvo da krajnji potrošač s lakoćom shvati na koji se dio proizvoda odnose pojedinosti navedene na etiketi;

b) sirovinski sastav tekstilnih proizvoda tiskanih postupkom jetkanja navodi se za proizvod u cjelini ili zasebnim navođenjem sastava osnovne tkanine i jetkanih dijelova, pri čemu se, pri navođenju sirovinskog sastava navodi na koji se sastavni dio proizvoda sirovinski sastav odnosi;

c) sirovinski sastav vezenih tekstilnih proizvoda navodi se za proizvod u cjelini ili zasebnim navođenjem sastava osnovne tkanine i pređe za vezenje, pri čemu se pri navođenju sirovinskog sastava navodi na koji se sastavni dio (osnovna tkanina ili pređa) proizvoda sirovinski sastav odnosi;

Ako količina vezenih udjela iznosi manje od 10 % površine proizvoda, potrebno je navesti samo sastav osnovne tkanine;

d) sirovinski sastav pređa koje se sastoje od jezgre i omotača načinjenih od različitih vrsta vlakana, koji se kao takvi stavljaju na tržište, navodi se za proizvod u cjelini ili zasebnim jasnim navođenjem sastava jezgre i omotača;

e) sirovinski sastav baršunastih i plišanih tekstilnih i sličnih proizvoda navodi se za proizvod u cjelini ili pojedinačno, kada proizvod ima jasno odvojenu poleđinu i uporabnu stranu, sastavljene od različitih vrsta vlakana, pri čemu se kod označivanja sirovinskog sastava navodi na koji dio se sastav odnosi;

f) sirovinski sastav podnih obloga i sagova, kod kojih su poleđina i uporabna strana sastavljene od različitih vrsta vlakana, može se navesti samo za uporabnu stranu, pri čemu se navodi da se sirovinski sastav odnosi samo na tu površinu.

 

Članak 10.

(1) Iznimno od odredaba članaka 8. i 9. ovoga Pravilnika:

a) ne zahtijeva se označivanje naziva ili sirovinskog sastava, ako su tekstilni proizvodi navedeni u Dodatku III. ovoga Pravilnika, u jednom od stupnjeva obrade navedeni u članku 2. stavak 1. ovoga Pravilnika. Odredbe članaka 8. i 9. primjenjuju se kad takvi proizvodi nose etiketu ili oznaku s nazivom ili sastavom, ili robnu marku ili ime poduzeća koje sadrži u cijelosti, ili kao pridjev, ili u korijenu riječi neki od naziva navedenih u Dodatku I. ovoga Pravilnika, ili naziv koji se lako zabunom može s nekim od njih zamijeniti;

b) kad su tekstilni proizvodi navedeni u Dodatku IV. ovoga Pravilnika iste vrste i sastava, mogu se stavljati na tržište zajedno pod jednom skupnom etiketom, navodeći pojedinosti o sastavu određene ovim Pravilnikom;

c) sirovinski sastav tekstilnih proizvoda koji se prodaju na metre, navodi se samo na komadu tkanine ili roli koja se prodaje.

(2) Proizvodi navedeni pod točkama b) i c) stavka 1. ovoga članka stavljaju se na tržište tako da se krajnji potrošač može u potpunosti upoznati sa sirovinskim sastavom tih proizvoda.

 

Članak 11.

Odredbe o postotcima vlakana navedenih u člancima 4., 5. i 6 ovoga Pravilnika ne odnose se na sljedeće dijelove proizvoda:

1. tekstilni proizvodi:

netekstilni dijelovi, porubi, etikete i značke, rubne i završne trake koje ne čine nedjeljivi dio proizvoda, gumbi i kopče presvučeni tekstilnim materijalom, pomoćni dodaci, ukrasi, neelastične vrpce, elastični konci i trake dodani na određenim i ograničenim dijelovima proizvoda te, u skladu sa zahtjevima navedenim u članku 7. ovoga Pravilnika, uočljiva samostalna isključivo ukrasna vlakna i antistatička vlakna;

2. a) podne obloge i sagovi: svi dijelovi osim uporabne površine;

b) tkanine za tapeciranje: osnove i potke materijala za povezivanje i punila koje nisu dio uporabne površine; zastori i zavjese; osnove i potke materijala za povezivanje i punila koje nisu dio prave strane tkanine;

c) ostali tekstilni proizvodi: tkanine koje se koriste kao osnovni materijal ili kao podloga, učvršćenja i ojačanja, međuslojevi i platnene poleđine, konci za šivanje i povezivanje, osim ako zamjenjuju osnovu i/ili potku tkanine, punila koja nemaju izolacijsku ulogu i podstave prema članku 9. stavak 1. ovoga Pravilnika.

Za potrebe ove odredbe:

– osnovni materijal ili podloga tekstilnih proizvoda koji služe kao poleđina za uporabnu površinu, posebno u dekama i dvostrukim tkaninama, kao i poleđine baršunastih ili plišanih materijala i srodnih proizvoda, ne uzimaju se kao poleđine koje se skidaju.

– učvršćenja i ojačanja su pređe ili materijali, dodani na određenim i ograničenim dijelovima tekstilnih proizvoda da bi ih ojačali ili im dali krutost ili debljinu.

– masne tvari, vezivna sredstva, sredstva za otežavanje, škrobna i zaštitna apreturna sredstva, proizvodi za impregniranje, pomoćna sredstva za bojadisanje i tiskanje i ostali proizvodi koji se upotrebljavaju za preradu tekstila. Ovi proizvodi ne smiju biti prisutni u količinama koje bi mogle navesti potrošača na pogrešne zaključke.

 

ODREĐIVANJE SIROVINSKOG SASTAVA PROIZVODA

 

Članak 12.

(1) Provjere sukladnosti sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda s podacima danim u ovom Pravilniku provode se metodama određenim posebnim propisom o metodama kvantitativne analize dvokomponentnih mješavina tekstilnih vlakana i propisom o metodama kvantitativne analize trokomponentnih mješavina tekstilnih vlakana.

(2) U tu svrhu, postotci vlakana iz članaka 4., 5. i 6. ovoga Pravilnika određuju se, uz primjenu odgovarajuće vrijednosti dogovornog trgovačkog dodatka utvrđenog u Dodatku II. ovoga Pravilnika, na suhu masu svakog vlakna, nakon uklanjanja dijelova navedenih pod brojem 1., 2. i 3. u članku 12. ovoga Pravilnika.

 

Članak 13.

(1) Ne smije se zabraniti ili spriječiti stavljanje na tržište tekstilnih proizvoda koji zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne utječu na primjenu drugih važećih propisa koji se odnose na zaštitu industrijskog i komercijalnog vlasništva, oznaku podrijetla, oznaku nastanka proizvoda i na sprječavanje nelojalnog tržišnog natjecanja.

 

Članak 14.

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na tekstilne proizvode koji:

(1) su namijenjeni izvozu u treće zemlje;

(2) ulaze u državu pod carinskim nadzorom radi provoza

(3) su uvezeni iz trećih zemalja radi unutarnje prerade;

(4) su ugovorom dani u rad osobama koje rade u vlastitim kućanstvima ili samostalnim tvrtkama koje rade iz materijala dostavljenih bez prijenosa prava vlasništva.

 

Članak 15.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik, odgovoran je da su tekstilni proizvodi iz članka 2. ovoga Pravilnika, koji se stavljaju na tržište, sukladni odredbama ovoga Pravilnika i odgovoran je za točnost navedenih podataka. Trgovac na malo je odgovoran da tekstilni proizvodi koje prodaje imaju propisane nazive, opise i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana, sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

 

Članak 16.

(1) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da tekstilni proizvodi iz članka 2. ovoga Pravilnika ne zadovoljavaju odredbama ovoga Pravilnika, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik, odnosno trgovac na malo, dužni su uskladiti proizvod s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik, odnosno trgovac na malo ne postupi na način kako je to propisano u stavku 1. ovoga članka, nadležno inspekcijsko tijelo mora poduzeti sve odgovarajuće mjere da spriječi stavljanje na tržište takvog proizvoda ili mora osigurati da se taj proizvod povuče s tržišta.

 

Članak 17.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Pravilnika u nadležnosti je inspekcijskih tijela, sukladno članku 105. Zakona o zaštiti potrošača i članka 14. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, u skladu s njihovim djelokrugom.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 18.

Danom primjene ovoga Pravilnika prestaje se primjenjivati članak 2. Pravilnika o primjeni hrvatskih normi pri obilježavanju, označivanju i pakiranju tekstilnih proizvoda te pri označavanju, deklariranju i pakiranju gotove kože, krzna i proizvoda od prirodne i umjetne kože (»Narodne novine«, 31/97.).

 

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2006.

 

Klasa: 018-04/00-01/03

Urbroj: 526-01-04-549

Zagreb, 1. kolovoza 2005.      

Ministar

Branko Vukelić, v. r.

 

DODATAK I

 

PREGLED TEKSTILNIH VLAKANA

 

Br.

Naziv

Opis vlakna

1

Vuna1

Vlakno od ovčje ili janjeće vune (Ovis aries)

2

Alpaka, ljama, deva, kašmir, moher, angora, vikunja, jak, guanako, kašgora, dabar, vidra, popraćeno u nazivu riječju »vuna« ili »dlaka« 1

Dlaka sljedećih vrsta životinja: alpake, ljame, deve, kašmirske koze, angorske koze, angorskog kunića, vikunje, jaka, guanaka, koza kašgora, dabra, vidre

3

Životinjska ili konjska dlaka, sa ili bez naznake vrste životinje (npr. kravlja dlaka, obična kozja dlaka, konjska dlaka)

Dlaka raznih vrsta životinja koje nisu navedene pod 1 ili 2

4

Svila

Vlakno dobiveno isključivo od kukaca koji izlučuju svilu

5

Pamuk

Vlakno dobiveno od sjemenskih čahura biljke pamuka (Gossypium)

6

Kapok

Vlakno dobiveno od unutrašnjosti ploda biljke kapok (Ceiba pentandra)

7

Lan

Vlakno dobiveno od lika biljke lana (Linum usitatissimum)

8

Kudelja

Vlakno dobiveno od lika biljke konoplje (Canabis sativa)

9

Juta

Vlakno dobiveno od lika biljke Corchorus olitorius i Corchorus capsularis. Za potrebe ovog Pravilnika jutom se smatra likovo vlakno dobiveno od sljedećih vrsta biljaka: Hibiscus cannabinus, Hibiscus sabdariffa, Abultilon avicennae, Urena lobata, Urena sinuata

10

Abaka ili manila

Vlakno dobiveno od lišća biljke Musa textilis

11

Alfa ili esparto

Vlakno dobiveno od lišća biljke Stipa tenacissima

12

Kokos

Vlakno dobiveno od ploda biljke Cocos mucifera

13

Žuka ili brnistra

Vlakno dobiveno od lika biljke Cytisus scoparius i/ili Spartium Junceum

14

Ramija

Vlakno dobiveno od lika biljke Boehmeria nivea i Boehmeria tenacissima

15

Sisal

Vlakno dobiveno od lišća biljke Agave sisalana

16

Bengalska ili bombajska konoplja (»Sunn« vlakno)

Vlakno dobiveno od lika biljke Crotalaria juncea

17

Heneken

Vlakno dobiveno od lika biljke Agave Fourcroydes

18

Kantala

Vlakno dobiveno od lika biljke Agave Cantala

19

Acetatno vlakno

Celulozno acetatno vlakno u kojemu je acetilirano manje od 92 %, ali najmanje 74 % hidroksilnih skupina

20

Alginatno vlakno

Vlakno dobiveno iz metalnih soli alginske kiseline

21

Bakarno vlakno

Regenerirano celulozno vlakno dobiveno bakro-amonijakalnim postupkom

22

Modalno vlakno

Regenerirano celulozno vlakno proizvedeno po modificiranom viskoznom postupku s visokom prekidnom silom i visokim mokrim modulom. Prekidna sila (BC) u kondicioniranom stanju i sila (BM) potrebna za 5 postotno istezanje u mokrom stanju je:

(BC) (cN) ≥ 1,3 √T + 2T

(BM) (cN) ≥ 0,5 √T

gdje je T prosječna duljinska masa u deciteksima (dtex)

23

Umjetno proteinsko vlakno

Vlakno dobiveno iz prirodnih proteinskih tvari regeneriranih i stabiliziranih djelovanjem kemijskih agensa

24

Triacetatno vlakno

Celulozno acetatno vlakno u kojemu je acetilirano najmanje 92 % hidroksilnih skupina

25

Viskozno vlakno

Regenerirano celulozno vlakno dobiveno viskoznim postupkom

26

Akrilno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže najmanje 85 % (po masi) akrilonitrilnih jedinica koje se ponavljaju

27

Klorno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže više od 50 % (po masi) vinilkloridnih ili vinilidenkloridnih monomernih jedinica

28

Fluorno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula sastavljenih od alifatskih fluoriranih ugljikovodikovih monomera

29

Modakrilno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže više od 50 % i manje od 85 % (po masi) akrilonitrilnih jedinica koje se ponavljaju

30

Poliamidno vlakno

Vlakna sastavljena od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže ponavljajuće amidne skupine od kojih je najmanje 85 % vezano na alifatske ili cikloalifatske jedinice

31

Aramidno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje su sastavljene od aromatskih skupina povezaniz amidnim ili imidnim vezama od kojih je najmanje 85 % neposredno vezano na dva aromatska prstena. Ako su prisutne i imidne veze njihov broj ne prelazi broj amidnih veza

32

Poliimidno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže ponavljajuće imidne skupine

33

Liocelno vlakno2

Regenerirano celulozno vlakno dobiveno otapanjem i predenjem u organskom otapalu bez stvaranja derivata – etilamin postupak

33a

Polilaktidno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže najmanje 85% (po masi) jedinica estera mliječne kiseline koja potječe iz prirodnog šećera i čije je talište kod najmanje 135oC

34

Poliestersko vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže najmanje 85 % (po masi) estera diola i tereftalne kiseline

35

Polietilensko vlakno

Vlakno sastavljeno od nesupstituiranih alifatskih zasićenih linearnih makromolekula ugljikovodika

36

Polipropilensko vlakno

Vlakno sastavljeno od alifatskih zasićenih linearnih makromolekula ugljikovodika, gdje svaki drugi ugljikov atom nisi metilnu skupinu u izotaktičnoj konfiguraciji

37

Polikarbamidno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže ponavljajuću ureilensku (NH-CO-NH) funkcionalnu skupinu

38

Poliuretansko vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže ponavljajuću uretansku (NH-CO-O) funkcionalnu skupinu

39

Vinilalno vlakno

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula čiji se lanac sastoji od polivinil alkohola s različitim stupnjevima acetiliranja

40

Trivinilno vlakno

Vlakno sastavljeno od trojnog polimera, poliakrilonitrila, kloriranog vinil monomera i trećeg vinil monomera, od kojih ni jedan ne predstavlja više do 50 % ukupne mase

41

Elastodiensko vlakno

Elastomerno vlakno sastavljeno od prirodnog ili sintetskog poliizoprena, ili sastavljeno od jednog ili više diena polimeriziranih s jednim ili više vinil monomera, ili bez njih, koje se, rastegnuto na trostruku duljinu od svoje izvorne, nakon otpuštanja ubrzano i u velikoj mjeri vraća na svoju početnu duljinu

42

Elastansko vlakno

Elastomerno vlakno sastavljeno od najmanje 85 % (po masi) segmentiranog poliuretana koje se, rastegnuto na trostruku duljinu od svoje izvorne, nakon otpuštanja ubrzano i u velikoj mjeri vraća na svoju početnu duljinu

43

Stakleno vlakno

Vlakno oblikovano od stakla

44

Odgovarajući naziv prema materijalu od kojeg su sastavljena vlakna npr. metal (metalno, metalizirano), azbest, papir, popraćeno ili ne riječju »pređa« ili »vlakno«

Vlakna dobivena od miješanih ili novih materijala koja nisu gore navedena

 

  _____
1 Naziv »vuna« u točki 1 ovog Dodatka može se također upotrebljavati za obilježavanje mješavine vlakana od ovčje ili janjeće vune i dlaka navedenih u trećem stupcu tablice pod točkom 2.

Ova se odredba primjenjuje na tekstilne proizvode navedene u člancima 4. i 5., kao i na one na koje se odnosi članak 6. pod uvjetom da su djelomično sastavljeni od vlakana navedenih pod točkama 1 i 2.

2 Pod organskim otapalom u osnovi se podrazumijeva mješavina organskih kemikalija i vode

 

 

DODATAK II

 

DOZVOLJENE VRIJEDNOSTI KOJE SE UPOTREBLJAVAJU ZA IZRAČUNAVANJE MASE VLAKANA SADRŽANE U TEKSTILNOM PROIZVODU


 

 _______
1Dozvoljena vrijednost od 17 % također se upotrebljava kada je nemoguće sa sigurnošću utvrditi da li je proizvod koji sadrži vunu i/ili životinjsku dlaku grebenan ili češljan.

 

DODATAK III.

 

PROIZVODI KOJI NE PODLIJEŽU OBAVEZNOM OBILJEŽAVANJU ILI OZNAČAVANJU(Članak 10., stavak 1., točka a)

1. Manžete

2. Remenčići od tekstilnih materijala za ručne satove

3. Etikete i značke (našitci)

4. Podstavljeni držači posuđa odsuđa odtekstimaterijala

5. Prekrivači (grijači) posuda za kavu

6. Prekrivači (grijači) čajnika

7. Zaštitne navlake za rukave

8. Muf-štitnici za ruke osim onih od plišanih materijala

9. Umjetno cvijeće

10. Jastučići za igle

11. Oslikana platna

12. Tekstilni proizvodi za osnovne tkanine, podloge i ojačanja

13. Pust

14. Stari prenapravljeni tekstilni proizvodi, kada je to izričito navedeno

15. Dokoljenice

16. Materijal za pakiranje, koji nije nov i kao takav se prodaje

17. Šeširi od pusta

18. Mekane kutije bez tvrdog dna i sedlarski pribor od tekstilnih materijala

19. Oprema za putovanja od tekstilnih materijala

20. Ručno vezene tapiserije, dovršene ili nedovršene i materijali za njihovu izradu, uključujući pređu za vez koja se prodaje odvojeno od platna i posebno je namijenjena upotrebi u takvim tapiserijama

21. Patentni zatvarači

22. Gumbi i kopče presvučeni tekstilnim materijalom

23. Korice (omoti) za knjige od tekstilnih materijala

24. Igračke

25. Tekstilni dijelovi obuće, osim toplih podstava

26. Stolnjaci od više sastavnih dijelova i površine od najviše 500 cm ˛

27. Rukavice i hvataljke za hvatanje vrućeg posuđa

28. Grijači jaja

29. Torbice za šminku

30. Vrećice za duhan od tekstilnih materijala

31. Futrole za naočale, cigarete ili cigare, upaljače i češljeve od tekstilnih materijala

32. Zaštitna sportska oprema s izuzetkom rukavica

33. Toaletne torbice

34. Torbe za pribor za čišćenje cipela

35. Pogrebni predmeti

36. Proizvodi za jednokratnu upotrebu s izuzetkom vate

Tekstilni proizvodi namijenjeni samo za jednokratnu upotrebu ili s ograničenim vremenom upotrebe i oni čija uobičajena upotreba onemogućava bilo kakav postupak obnavljanja radi daljnje upotrebe s istom ili sličom namjenom, smatraju se, sukladno ovom Pravilniku, proizvodima za odlaganje.

37. Tekstilni proizvodi koji podliježu propisima o farmaceutskim proizvodima i obuhvaćeni su pozivanjem na te propise, zavoji za medicinsku i ortopedsku upotrebu koji nisu za odlaganje te ortopedski tekstilni proizvodi općenito

38. Tekstilni proizvodi uključujući užad, konopce i strune koji spadaju pod točku 12. Dodatka IV. koji se uobičajeno upotrebljavaju:

a) kao dijelovi opreme u proizvodnji i preradi roba

b) za ugradnju u strojeve, instalacije (npr. instalacije grijanja, klimatizacije ili rasvjete), kućanske i druge uređaje, vozila i druga transportna sredstva, ili za njihov rad i održavanje, ili ostala oprema izuzev nepromočivih prekrivača i tekstilne opreme motornih vozila koja se prodaje odvojeno od vozila

39. Tekstilni proizvodi za zaštitne i sigurnosne svrhe kao što su sigurnosni pojasevi, padobrani, prsluci za spašavanje, tobogani-sustavi za evakuaciju u nuždi, vatrogasna oprema, neprobojni prsluci i specijalna zaštitna odjeća (npr. za zaštitu od vatre, kemikalija i ostalih opasnosti)

40. Zrakom podržavane konstrukcije (npr. sportske dvorane, izložbeni štandovi ili skladišni prostori) pod uvjetom da se dostave pojedinosti o radu i tehnički podaci tih proizvoda

41. Jedra

42. Odjeća za životinje

43. Zastave i stijegovi

 

DODATAK IV.

 

PROIZVODI ZA KOJE JE OBAVEZNO SAMO SKUPNO OBILJEŽAVANJE ILI OZNAČAVANJE(članak 10., stavak 1., točka b)

 

1. Krpe za pod

2. Krpe za čišćenje

3. Rubne i završne trake

4. Pozamanterija

5. Pojasevi

6. Naramenice

7. Podvezice i držači za nogavice

8. Vezice za cipele i čizme

9. Trake

10. Elastike

11. Novi materijal za pakiranje (ambalaža) koji se kao takav prodaje

12. Uzice za pakiranje i poljoprivredu; uzice, užad i konopci osim onih koji spadaju pod točku 38. Dodatka III1.

13. Stolnjaci

14. Rupčići

15. Mrežice za kosu

16. Kravate i leptir mašne, također i za djecu

17. Podbradnici; rukavice za umivanje i ubrusi za lice

18. Konci (pređa) za šivanje, krpanje i vezenje koji se u maloprodaju daju u malim količinama čija neto masa ne prelazi 1 gram

19. Traka za zavjese, zastore i zamračivače.

 _______
1 Za proizvode koji spadaju pod ovu točku i prodaju se rezani na određene oblike ili veličine, skupno obilježavanje je ono na kalemu. Užad i konopci koji spadaju pod ovu točku uključuju i one koji se upotrebljavaju u planinarenju i sportovima na vodi.