NN 112/2007 (31.10.2007.), Pravilnik o mjerama kontrole afričke svinjske kuge

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

3317

Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O MJERAMA KONTROLE AFRIČKE SVINJSKE KUGE

Poglavlje I.
SVRHA DONOŠENJA, PODRUČJE PRIMJENE I POJMOVNIK

Svrha donošenja

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju minimalne mjere za kontrolu afričke svinjske kuge.

Pojmovnik

Članak 2.

U ovom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
(a) Svinja – životinja iz porodice Suidae, uključujući divlje svinje;
(b) Divlja ili poludivlja svinja – svinja koja se ne drži ili uzgaja na gospodarstvu;
(c) Gospodarstvo – poljoprivredni ili drugi objekti smješteni na području države na kojima se trajno ili privremeno uzgajaju ili drže svinje. Ovaj pojam ne uključuje klaonice, prijevozna sredstva i ograđena područja na kojima se drže i love divlje ili poludivlje svinje; a veličina i konstrukcija ograđenih područja mora biti takva da se na njima ne mogu primjenjivati mjere određene člankom 5. stavkom 1. ovoga Pravilnika;
(d) Dijagnostički priručnik – priručnik iz članka 18. stavka 3. ovoga Pravilnika;
(e) Svinja sumnjiva da je zaražena virusom afričke svinjske kuge – svaka svinja ili lešina/trup svinje na kojoj su vidljivi klinički znakovi bolesti ili karakteristične postmortalne promjene ili rezultati laboratorijskih pretraga provedenih u skladu s dijagnostičkim priručnikom, ukazuju na moguću prisutnost afričke svinjske kuge;
(f) Pojava afričke svinjske kuge ili svinja zaražena virusom afrič­ke svinjske kuge – svaka svinja ili lešina/trup svinje:
– u koje su klinički znakovi ili postmortalne promjene afričke svinjske kuge službeno potvrđeni, ili
– u koje je afrička svinjska kuga službeno potvrđena na temelju laboratorijske pretrage provedene u skladu s dijagnostičkim priručnikom;
(g) Izbijanje afričke svinjske kuge – gospodarstvo na kojem je otkrivena jedna ili više pojava afričke svinjske kuge;
(h) Primarno izbijanje – izbijanje u skladu s člankom 2. alinejom sedmom Pravilnika o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca (»Narodne novine«, broj 179/04);
(i) Zaraženo područje – područje države na kojem se, nakon potvrde jedne ili više pojava afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja, provode mjere iskorjenjivanja bolesti u skladu s člankom 15. ili člankom 16. ovoga Pravilnika;
(j) Primarni slučaj afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja – svaka pojava afričke svinjske kuge koja je utvrđena u divljih ili poludivljih svinja na području na kojem se ne provode mjere u skladu s člankom 15. ili člankom 16. ovoga Pravilnika;
(k) Kontaktno gospodarstvo – gospodarstvo na koje je afrička svinjska kuga mogla biti unesena bilo kao rezultat njegovog smještaja ili zbog kretanja osoba, svinja ili vozila, ili na bilo koji drugi način;
(l) Posjednik – svaka fizička ili pravna osoba, koja je vlasnik svinja ili je odgovorna za uzgoj navedenih životinja, uz financijsku dobit ili bez nje;
(m) Nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: Uprava) – Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo);
(n) Službeni veterinar – veterinar imenovan od ministra Ministarstva;
(o) Obrada – jedan od postupaka za visokorizične materijale, utvrđenih u skladu s posebnim propisima, koji se primjenjuju na način da se izbjegne rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge;
(p) Usmrćivanje – usmrćivanje svinja u skladu s člankom 2. točkom 6. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (»Narodne novine«, broj 116/05);
(r) Klanje – klanje svinja u skladu s člankom 2. točkom 7. Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju;
(s) Vektor – krpelj vrste Ornithodorus erraticus.

Prijava afričke svinjske kuge

Članak 3.

1) Afrička svinjska kuga mora se prijaviti u skladu s Pravilnikom o načinu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest životinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti životinja te obliku i sadržaju propisanih obrazaca.
2) Ne dovodeći u pitanje druge posebne propise koji se odnose na obvezu prijavljivanja bolesti životinja, Uprava o svakom izbijanju afričke svinjske kuge ili potvrđenoj primarnoj pojavi afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja, mora:
(a) obavijestiti o bolesti Europsku komisiju i druge države članice Europske unije i dostaviti im, u skladu s Prilogom I. ovoga Pravilnika, informacije o:
– izbijanjima afričke svinjske kuge, koja su potvrđena na gospodarstvima,
– pojavama afričke svinjske kuge potvrđenim u klaonicama ili u prijevoznim sredstvima,
– primarnim pojavama afričke svinjske kuge potvrđenim u divljih ili poludivljih svinja,
– rezultatima epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika;
(b) u skladu s člankom 16. stavkom 5. točkom (a) i stavkom 6. ovoga Pravilnika, dostaviti informacije Europskoj komisiji i drugim državama članicama Europske unije o daljnjim slučajevima koji su potvrđeni u divljih ili poludivljih svinja na području zaraženom afričkom svinjskom kugom.

Mjere u slučaju sumnje na izbijanje afričke svinjske
kuge na gospodarstvu

Članak 4.

1) Kada se na gospodarstvu nalazi jedna ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom afričke svinjske kuge, državni veterinarski inspektor mora odmah provesti službeno ispitivanje kako bi se potvrdila ili isključila pojava navedene bolesti u skladu s postupcima određenim u dijagnostičkom priručniku.
2) Tijekom nadzora na gospodarstvu službeni veterinar, mora u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja (»Narodne novine«, broj 51/07) provesti kontrolu:
– Registra svinja na gospodarstvu,
– identifikacijskih oznaka svinja.
3) Ako Uprava smatra da se pojava afričke svinjske kuge na gospodarstvu ne može isključiti državni veterinarski inspektor odmah mora staviti gospodarstvo pod službeni nadzor i narediti:
(a) prebrojavanje i popis svih svinja različitih kategorija na gospodarstvu koje pokazuju znakove bolesti, uginule ili sumnjive da su zaražene. Popis se mora ažurirati kako bi se evidentirale novo-oprašene i novo-uginule svinje tijekom razdoblja sumnje. Ovi se podaci na zahtjev moraju pokazati i mogu se provjeriti prilikom svakog nadzora;
(b) da se sve svinje na gospodarstvu zatvore u objekt u kojem žive ili na neko drugo mjesto gdje se mogu zatvoriti i izolirati;
(c) da niti jedna svinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti. Ako je potrebno, državni veterinarski inspektor može proširiti zabranu napuštanja gospodarstva i na druge vrste životinja, te zahtijevati primjenu odgovarajućih mjera za uništavanje glodavaca ili insekata;
(d) da niti jedna lešina svinje ne smije biti iznesena s gospodarstva bez odobrenja državnog veterinarskog inspektora;
(e) da se s gospodarstva ne smiju iznositi meso, proizvodi od mesa svinja, sjeme, jajne stanice ili embriji svinja, hrana za životinje, oprema, materijali ili otpad kojima bi se mogla prenijeti afrička svinjska kuga, bez odobrenja državnog veterinarskog inspektora. Meso, proizvodi od mesa svinja, sjeme, jajne stanice ili embriji svinja ne smiju se iznositi s gospodarstva u svrhu stavljanja u promet u na tržište Europske unije;
(f) da kretanje osoba na i s gospodarstva mora pismeno odobriti državni veterinarski inspektor;
(g) da kretanje vozila na i s gospodarstva mora pismeno odobriti državni veterinarski inspektor;
(h) da se na ulazima i izlazima iz objekata u kojima su smještene svinje, te na ulazima i izlazima s gospodarstva koristi odgovarajući način dezinfekcije. Svaka osoba koja ulazi ili izlazi s gospodarstava na kojima se drže svinje mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge. Osim toga, sva se prijevozna sredstva prije napuštanja gospodarstva moraju temeljito dezinficirati;
(i) da se provede epidemiološko istraživanje u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika.
4) Kada to zahtijeva epidemiološka situacija, državni veterinarski inspektor može:
(a) na gospodarstvu iz stavka 3. ovoga članka primijeniti mjere predviđene člankom 5. stavkom 1. ovoga Pravilnika. Ako smatra da to okolnosti dopuštaju, državni veterinarski inspektor može ograničiti primjenu ovih mjera samo na svinje za koje se sumnja da su zaražene ili kontaminirane virusom afričke svinjske kuge, te na dio gospodarstva na kojem se one drže, uz uvjet da su te svinje bile smještene, držane i hranjene potpuno odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu. U svakom slučaju, od usmrćenih svinja mora se uzeti dovoljan broj uzoraka, kako bi se u skladu s dijagnostičkim priručnikom potvrdila ili isključila prisutnost virusa afričke svinjske kuge;
(b) uspostaviti privremenu zonu kontrole oko gospodarstva iz stavka 3. ovoga članka. Na gospodarstvima unutar te zone na kojima se drže svinje, primjenjuju se sve ili samo neke mjere iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
5) Mjere iz stavka 3. ovoga članka ostaju na snazi dok se postojanje afričke svinjske kuge službeno ne isključi.

Mjere u slučajevima kada je potvrđeno izbijanje afričke svinjske kuge na gospodarstvu

Članak 5.

1) U slučajevima kada je prisutnost afričke svinjske kuge na gospodarstvu službeno potvrđena, državni veterinarski inspektor, uz mjere iz članka 4. stavka 3. ovoga Pravilnika, naređuje:
(a) da se sve svinje na gospodarstvu bez odgode usmrte pod službenim nadzorom, na način da se izbjegne rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge tijekom prijevoza ili usmrćivanja;
(b) da se prilikom usmrćivanja svinja uzme dovoljan broj uzoraka u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se mogao utvrditi način unošenja virusa afričke svinjske kuge na gospodarstvo, te vrijeme tijekom kojeg je virus mogao biti prisutan na gospodarstvu, prije nego je bolest prijavljena;
(c) da se lešine uginulih ili usmrćenih svinja obrade pod službenim nadzorom;
(d) da se, kad je to moguće, pronađe i pod službenim nadzorom obradi meso svinja koje su zaklane tijekom razdoblja između mogućeg unošenja uzročnika afričke svinjske kuge na gospodarstvo i poduzimanja službenih mjera;
(e) da se pronađe sjeme, jajne stanice i embriji svinja uzetih s gospodarstva tijekom razdoblja između vjerojatnog unošenja uzročnika afričke svinjske kuge na gospodarstvo i poduzimanja službenih mjera, te pod službenim nadzorom unište na način da se izbjegne rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge;
(f) da se moraju obraditi sve tvari i otpad za koje postoji vjerojatnost da su kontaminirani, kao što je krmivo, te da se moraju uništiti svi materijali za jednokratnu upotrebu koji mogu biti kontaminirani, a posebno oni koji se upotrebljavaju za usmrćivanje, a ovi se postupci moraju obaviti u skladu s uputama službenog veterinara;
(g) nakon uklanjanja svinja zgrade u kojima su boravile, vozila upotrijebljena za prijevoz svinja ili njihovih lešina, oprema, stelja, gnoj i gnojnica koja je vjerojatno kontaminirana, moraju se očistiti i/ili dezinficirati, a ako je potrebno mora se obaviti i dezinsekcija, u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika;
(h) u slučaju primarnog izbijanja bolesti izolat virusa afričke svinjske kuge mora se podvrgnuti laboratorijskom postupku propisanom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se utvrdio njegov genotip;
(i) da se provede epidemiološko istraživanje u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika.
2) U slučajevima kada se izbijanje bolesti potvrdi u laboratoriju, zoološkom vrtu, parku prirode ili na ograđenom prostoru na kojem se svinje drže u znanstvene svrhe ili radi očuvanja vrsta ili očuvanja rijetkih pasmina, Uprava može odobriti odstupanja od primjene stavka 1. točaka (a) i (e) ovoga članka, uz uvjet da navedena odstupanja nisu protivna temeljnim interesima Europske unije.
3) O odstupanjima iz stavka 2. ovoga članka mora se odmah obavijestiti Europska komisija.

Mjere u slučajevima kada je potvrđeno izbijanje afričke svinjske kuge na gospodarstvu koje se sastoje od različitih proizvodnih jedinica

Članak 6.

1) Kada se prisutnost afričke svinjske kuge potvrdi na gospodarstvu koje se sastoje od dviju ili više odvojenih proizvodnih jedinica, Uprava može, kako bi se završio tov svinja, odobriti odstupanje od primjene odredbe članka 5. stavka 1. točke (a) ovoga Pravilnika, za proizvodne jedinice sa zdravim svinjama unutar zaraženog gospodarstva, uz uvjet da službeni veterinar potvrdi da su struktura, veličina i udaljenost tih proizvodnih jedinica, te postupci koji se u njima provode takvi da te proizvodne jedinice imaju posve odvojene objekte i opremu za smještaj, držanje i hranidbu svinja, tako da se virus ne može širiti iz jedne proizvodne jedinice u drugu.
2) U slučaju primjene odstupanja iz stavka 1. ovoga članka, Uprava donosi detaljna pravila za njegovu primjenu u svrhu osiguranja zdravlja životinja.
3) O primjeni odstupanja iz stavka 1. ovoga članka, Uprava mora odmah obavijestiti Europsku komisiju.

Mjere na kontaktnim gospodarstvima

Članak 7.

1) Kontaktna gospodarstva su ona gospodarstva za koja službeni veterinar, na temelju epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika, smatra ili utvrdi mogućnost da je afrička svinjska kuga unesena ili s drugih gospodarstava na gospodarstvo iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika, ili s gospodarstva iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika na druga gospodarstva.
2) Na gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 4. ovoga Pravilnika, dok se prisutnost afričke svinjske kuge službeno ne isključi.
3) Ukoliko epidemiološka situacija to zahtijeva, državni veteri­nar­ski inspektor određuje primjenu mjera iz članka 5. stavka 1. ovo­ga Pravilnika na kontaktnim gospodarstvima iz stavka 1. ovoga članka.
4) Pri usmrćivanju svinja mora se uzeti dovoljan broj uzoraka u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se na tim gospodarstvima potvrdila ili isključila prisutnost virusa afričke svinjske kuge.

Epidemiološko istraživanje

Članak 8.

1) Epidemiološko istraživanje, u odnosu na slučajeve sumnje ili izbijanja afričke svinjske kuge, provodi se na temelju upitnika koji je sastavni dio Kriznog plana iz članka 21. ovoga Pravilnika.
2) Istraživanje iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti najmanje sljedeće:
(a) razdoblje tijekom kojeg je virus afričke svinjske kuge mogao biti prisutan na gospodarstvu prije nego što je bolest prijavljena ili prije nego se na bolest posumnjalo;
(b) mogući izvor virusa afričke svinjske kuge na gospodarstvu i utvrđivanje drugih gospodarstava na kojima su svinje mogle biti zaražene ili kontaminirane iz istog izvora;
(c) kretanje osoba, vozila, svinja, lešina, sjemena, mesa ili bilo kakvih drugih materijala ili sredstava koji su mogli prenijeti virus na gospodarstvo ili s njega;
(d) mogućnost da širenje bolesti uzrokuju vektori ili divlje ili poludivlje svinje.
3) Ukoliko rezultati epidemiološkog istraživanja ukazuju da se afrička svinjska kuga mogla proširiti s gospodarstava ili na gospodarstva koja se nalaze u drugim državama, o tome se mora odmah obavijestiti Europsku komisiju i navedene države.

Određivanje zaraženih i ugroženih područja

Članak 9.

1) Odmah, nakon što je u svinja na gospodarstvu afrička svinjska kuga službeno potvrđena, Uprava određuje zaraženo područje u krugu od najmanje 3 kilometra, koje je uključeno u ugroženo područje u krugu od najmanje 10 kilometara, oko mjesta izbijanja bolesti. U navedenim područjima primjenjuju se mjere iz članaka 10. i 11. ovoga Pravilnika.
2) Kod određivanja ovih područja, Uprava mora uzeti u obzir:
(a) rezultate epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika;
(b) zemljopisni položaj, osobito prirodne ili umjetne barijere;
(c) položaj i udaljenost gospodarstava;
(d) sheme kretanja i trgovine svinjama te broj klaonica i postrojenja za obradu lešina/trupova;
(e) objekte i postrojenja, te broj raspoloživog osoblja za kontrolu svakog kretanja i premještanja svinja unutar ovih područja, osobito svinja koje se moraju premjestiti s gospodarstva podrijetla radi usmrćivanja.
3) Ako područje uključuje dijelove područja jedne ili više susjednih država, Uprava mora pri određivanju područja surađivati s nadležnim tijelom navedene države ili država.
4) Državni veterinarski inspektor mora poduzeti sve potrebne mjere, uključujući upotrebu istaknutih znakova i upozorenja, te medija, kao što su novine i televizija, kako bi se osiguralo da sve osobe u zaraženim ili ugroženim područjima budu u potpunosti upoznate s ograničenjima koja su na snazi u skladu s člancima 10. i 11. ovoga Pravilnika, kao i one mjere koje smatraju prikladnim za odgovarajuću provedbu tih mjera.

Mjere u zaraženom području

Članak 10.

1) U zaraženom području državni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:
(a) popis svih gospodarstava, što je prije moguće, a najkasnije u roku od sedam dana, te nakon što se odredi zaraženo područje, službeni veterinar mora na gospodarstvu provesti nadzor kako bi obavio klinički pregled svinja, te kontrolu Registra svinja na gospodarstvu i identifikacijske oznake svinja u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja.
(b) zabranu premještanja i prijevoza svinja po javnim ili privatnim putevima, osim, ako je nužno, po putevima na gospodarstvu kada takvo premještanje i prijevoz odobri državni veterinarski inspektor u skladu s točkom (f) ovoga stavka. Iznimno od ove točke:
– navedena zabrana se ne primjenjuje na prijevoz svinja cestovnim ili željezničkim putevima bez istovara ili zaustavljanja,
– može se odobriti odstupanje od navedene zabrane u slučaju svinja za klanje koje dolaze izvan zaraženog područja i koje se dopremaju u klaonicu smještenu u zaraženom području na neodgodivo klanje;
(c) kamioni i druga vozila i oprema koji se koriste za prijevoz svinja ili drugih životinja ili materijala koji mogu biti kontaminirani (kao što su lešine, krmivo, gnoj, gnojnica i drugo) moraju se što je prije moguće nakon kontaminacije očistiti, dezinficirati, te se po potrebi na njima mora obaviti dezinsekcija ili drugi postupak u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika. Niti jedan kamion ili vozilo koji su upotrijebljeni za prijevoz svinja ne smije napustiti zaraženo područ­je dok se ne očiste i dezinficiraju, te dok ih državni veterinarski inspektor ne pregleda i ponovno odobri za prijevoz;
(d) niti jedna druga domaća životinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti bez odobrenja državnog veterinarskog inspektora;
(e) o svim oboljelim ili uginulim svinjama na gospodarstvu mora se odmah obavijestiti državni veterinarski inspektor koji zatim provodi odgovarajuća istraživanja u skladu s postupkom navedenim u dijagnostičkom priručniku;
(f) zabranu premještanja svinja s gospodarstva na kojem se drže najmanje 40 dana nakon provedenog preliminarnog čišćenja i dezinfekcije, te po potrebi i dezinsekcije zaraženih gospodarstava. Nakon 40 dana, u skladu s uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, državni veterinarski inspektor može odobriti premještanje svinja s gospodarstva, kako bi se prevezle izravno u:
– klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja,
– objekt za obradu ili mjesto gdje se svinje mogu odmah usmrtiti i njihove lešine obraditi pod službenim nadzorom,
– druge objekte smještene unutar zaraženog područja, samo u iznimnim okolnostima,
– o primjeni odredbe iz alineje treće ove točke Uprava mora odmah obavijestiti Europsku komisiju.
(g) sjeme, jajne stanice ili embriji svinja ne smiju biti stavljeni u promet s gospodarstava koja se nalaze u zaraženom području;
(h) svaka osoba koja ulazi na gospodarstva u zaraženom području ili s njih izlazi mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge.
2) Kada zabrane iz stavka 1. ovoga članka zbog daljnjih izbijanja bolesti traju duže od 40 dana, te je radi toga ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u držanju svinja, državni veterinarski inspektor može u skladu s uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, na utemeljeni zahtjev posjednika odobriti premještanje svinja s nekog gospodarstva u zaraženom području kako bi se prevezle izravno u:
(a) klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja;
(b) objekt za obradu ili mjesto gdje se svinje mogu odmah usmrtiti i njihove lešine obraditi pod službenim nadzorom;
(c) druge objekte smještene unutar zaraženog područja, samo u iznimnim okolnostima.
(d) o primjeni odredbe iz točke (c) ovoga stavka Uprava mora odmah obavijestiti Europsku komisiju.
3) Državni veterinarski inspektor može odobriti premještanje svinja s gospodarstva, pod uvjetom:
(a) da je službeni veterinar obavio klinički pregled svinja na gospodarstvu, posebno onih koje će se premještati, uključujući mjerenje tjelesne temperature u skladu s postupcima navedenim u dijagnostičkom priručniku, te je proveo nadzor Registra svinja na gospodarstvu i identifikacijskih oznaka svinja u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja;
(b) da pregledi i nadzor iz točke (a) ovoga stavka ne ukazuju na pojavu afričke svinjske kuge i da se na gospodarstvu postupalo u skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja;
(c) da se svinje prevoze u vozilima koje je zapečatio državni veterinarski inspektor;
(d) da se vozila i oprema koji su bili korišteni u prijevozu svinja odmah nakon prijevoza očiste i dezinficiraju u skladu s odredbama članka 12. ovoga Pravilnika;
(e) ako se svinje šalju na klanje ili usmrćivanje, da se od tih svinja uzme dovoljan broj uzoraka u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se mogla potvrditi ili isključiti prisutnost virusa afričke svinjske kuge na tim gospodarstvima;
(f) ako se svinje prevoze u klaonicu da:
– se državni veterinarski inspektor odgovoran za klaonicu obavijesti o namjeri dopreme svinja, te državni veterinarski inspektor odgovoran za otpremu svinja obavijesti o njihovom dolasku na klao­nicu,
– se po dolasku u klaonicu svinje drže i kolju odvojeno od drugih svinja,
– tijekom ante i post mortem pregleda koji se obavlja u određenoj klaonici, državni veterinarski inspektor uzme u obzir sve znakove koji ukazuju na prisutnost afričke svinjske kuge,
– se svježe meso tih svinja ili obradi ili označi specijalnom oznakom, te da se obrađuje odvojeno u skladu s posebnim propisima i u objektima koje je za tu svrhu odredila Uprava. Meso se mora poslati u navedeni objekt na način da se pošiljka zapečati prije otpreme i ostane zapečaćena tijekom prijevoza.
4) Mjere u zaraženom području primjenjuju se najmanje dok se:
(a) ne obavi čišćenje, dezinfekcija, a po potrebi i dezinsekcija zaraženog gospodarstva;
(b) svinje na svim gospodarstvima klinički i laboratorijski ne pregledaju u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa afričke svinjske kuge. Navedeni pregledi mogu se obavljati tek kad protekne 45 dana od provedbe preliminarnog čišćenja, dezinfekcije, a po potrebi i dezinsekcije na zaraženim gospodarstvima.
5) Iznimno od stavka 1. točke (f) i stavaka 2. i 4. ovoga članka, propisano razdoblje od 40 i 45 dana može se smanjiti na 30 dana, ako je Uprava, u skladu s dijagnostičkim priručnikom, provela intenzivan program uzimanja uzoraka i testiranja koji omogućava isključivanje prisutnosti afričke svinjske kuge na odnosnom gospodarstvu.

Mjere u ugroženom području

Članak 11.

1) U ugroženom području državni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:
(a) popis svih gospodarstava na kojima se drže svinje;
(b) zabranu premještanja i prijevoz svinja javnim ili privatnim putevima, osim, ako je nužno, putevima na gospodarstvima kada takvo premještanje i prijevoz odobri državni veterinarski inspektor. Ova se zabrana ne primjenjuje na prijevoz svinja cestovnim ili željezničkim putevima, bez istovara ili zaustavljanja, ili svinja za klanje koje dolaze izvan ugroženog područja na neodgodivo klanje u klaonicu koja se nalazi u ugroženom području;
(c) kamioni i druga vozila te oprema koji se koriste za prijevoz svinja ili drugih životinja ili materijala koji mogu biti kontaminirani (kao što su lešine, krmivo, gnoj, gnojnica i drugo) moraju se nakon kontaminacije što je prije moguće očistiti, dezinficirati, te se po potrebi na njima mora obaviti dezinsekcija ili drugi postupak u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika. Niti jedan kamion ili vozilo koji su upotrijebljeni za prijevoz svinja ne smije napustiti ugroženo područje dok se ne očiste i dezinficiraju;
(d) zabranu ulaska i izlaska domaćih životinja na gospodarstvo, tijekom prvih 7 dana nakon određivanja ugroženog područja, bez odobrenja državnog veterinarskog inspektora;
(e) da se o svim oboljelim ili uginulim svinjama na gospodarstvu mora odmah obavijestiti državni veterinarski inspektor koji zatim provodi odgovarajuća istraživanja u skladu s postupkom navedenim u dijagnostičkom priručniku;
(f) zabranu premještanja svinja s gospodarstva na kojem se drže najmanje 30 dana nakon provedenog preliminarnog čišćenja i dezinfekcije, te po potrebi dezinsekcije zaraženih gospodarstava. Nakon 30 dana, u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 3. ovoga Pravilnika, državni veterinarski inspektor može odobriti premještanje svinja s navedenog gospodarstva, kako bi se prevezle izravno u:
– klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja,
– objekt za obradu ili mjesto gdje se svinje mogu odmah usmrtiti i njihove lešine obraditi pod službenim nadzorom, ili
– druge objekte smještene unutar zaraženog ili ugroženog područja, samo u iznimnim okolnostima,
– o primjeni odredbe iz alineje treće ove točke Uprava mora odmah obavijestiti Europsku komisiju,
– ako se svinje upućuju na klanje, mogu se odobriti odstupanja od primjene članka 10. stavka 3. točaka (e) i (f) alineje četvrte, a posebno u odnosu na označavanje svježeg mesa navedenih svinja, njegovog daljnjeg korištenja i odredište obrađenih proizvoda.
(g) sjeme, jajne stanice ili embriji svinja ne smiju biti stavljeni u promet s gospodarstava koja se nalaze u ugroženom području;
(h) svaka osoba koja ulazi na gospodarstva u zaraženom području ili s njih izlazi mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge.
2) Kada zabrane iz stavka 1. ovoga članka zbog daljnjih izbijanja bolesti traju duže od 40 dana, te je radi toga ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u držanju svinja, državni veterinarski inspektor može u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 3. ovoga članka, na utemeljeni zahtjev posjednika, odobriti premještanje svinja s gospodarstva u ugroženom području kako bi se prevezle izravno u:
(a) klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja;
(b) objekt za obradu ili mjesto gdje se svinje mogu odmah usmrtiti i njihove lešine obraditi pod službenim nadzorom;
(c) u druge objekte smještene unutar zaraženog ili ugroženog područja, u iznimnim okolnostima;
(d) o primjeni odredbe iz točke (c) ovoga stavka Uprava mora odmah obavijestiti Europsku komisiju.
3) Mjere u ugroženom području primjenjuju se najmanje dok se:
(a) ne obavi čišćenje, dezinfekcija, a po potrebi i dezinsekcija zaraženog gospodarstva;
(b) svinje na svim gospodarstvima klinički, a ako je potrebno i laboratorijski ne pregledaju u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa afričke svinjske kuge. Navedeni pregledi ne mogu se obavljati dok ne protekne 40 dana od provedbe preliminarnog čišćenja, dezinfekcije, a po potrebi i dezinsekcije na zaraženim gospodarstvima.
4) Propisano razdoblje iz stavka 1. točke (f) ovoga članka može se smanjiti na 21 dan, razdoblje iz stavaka 2. ovoga članka na 30 dana, a razdoblje iz stavka 3. ovoga članka na 20 dana, ako je Uprava, u skladu s dijagnostičkim priručnikom, provela intenzivan program uzimanja uzoraka i testiranja koji omogućava isključivanje prisutnosti virusa afričke svinjske kuge na odnosnom gospodarstvu.

Čišćenje, dezinfekcija i dezinsekcija

Članak 12.

1) Dezinficijensi i insekticidi koji se upotrebljavaju, te njihove koncentracije moraju biti odobreni od Uprave.
2) Čišćenje, dezinfekcija, a po potrebi i dezinsekcija obavljaju se pod službenim nadzorom u skladu s:
– uputama službenog veterinara, i
– načelima i postupcima navedenim u Dodatku II. ovoga Pravilnika.

Ponovno uvođenje svinja na gospodarstva nakon
izbijanja bolesti

Članak 13.

1) Ponovno uvođenje svinja na gospodarstva iz članka 5. ovoga Pravilnika dopušteno je nakon isteka 40 dana od završetka čišćenja, dezinfekcije i po potrebi dezinsekcije na gospodarstvu u skladu sa stavcima 2. do 5. ovoga članka.
2) Kod ponovnog uvođenja svinja mora se uzeti u obzir način držanja svinja na navedenom gospodarstvu koje mora biti u skladu s jednim od postupaka navedenih u stavcima 3. i 4. ovoga članka.
3) U slučaju gospodarstava na kojima pojava bolesti nije povezana s vektorima, primjenjuje se sljedeći postupak:
(a) u slučaju gospodarstava na kojima se svinje drže na otvorenom, prvo se moraju uvesti sentinel svinje koje su pretražene i polučile negativan rezultat na nazočnost protutijela za virus afričke svinjske kuge ili koje dolaze s gospodarstava na kojima nije bilo nikakvih ograničenja povezanih s afričkom svinjskom kugom. Sentinel svinje se u skladu s uputstvima državnog veterinarskog inspektora moraju jednakomjerno rasporediti po cijelom zaraženom gospodarstvu, te se od njih nakon 45 dana, uzimaju uzorci i pretražuju na prisutnost protutijela za virus afričke svinjske kuge u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Niti jedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo dok se ne dobiju negativni rezultati serološkog pretraživanja i ako niti jedna svinja nije razvila protutijela za virusa afričke svinjske kuge, može se pristupiti daljnjem uvođenju svinja na gospodarstvo;
(b) kod svih drugih oblika uzgoja, ponovno uvođenje svinja odvija se ili u skladu s odredbama iz točke (a) ovoga stavka ili se uvode sve svinje uz uvjet da:
– se sve svinje uvedu unutar roka od 20 dana i da dolaze s gospodarstava koja nisu bila podvrgnuta nikakvim ograničenjima povezanim s afričkom svinjskom kugom,
– se svinje u obnovljenom stadu podvrgnu serološkom pretraživanju u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Uzimanje uzoraka za ovaj pregled obavlja se najranije 45 dana nakon dolaska posljednjih svinja,
– niti jedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo dok se ne dobiju negativni rezultati serološkog pretraživanja.
4) U slučaju gospodarstava na kojima je pojava bolesti bila povezana s vektorima, nije dopušteno ponovno uvođenje svinja najmanje šest godina, osim:
(a) ako su uspješno, pod službenim nadzorom, provedeni specifični postupci za uništavanje vektora iz prostorija ili mjesta na kojima će se svinje držati ili na kojima svinje mogu doći u kontakt s vektorom, ili
(b) ako se može dokazati da prisutnost vektora više ne predstavlja značajan rizik od prenošenja afričke svinjske kuge. Nakon navedenog, primjenjuju se mjere utvrđene stavkom 3. točkom (a) ovoga članka. Osim navedenih mjera, nakon potpune repopulacije niti jedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo dok se ne provedu daljnja serološka pretraživanja na afričku svinjsku kugu s negativnim rezultatima, na uzorcima uzetim od svinja na gospodarstvu najranije 60 dana nakon potpune repopulacije, u skladu s dijagnostičkim priručnikom.
5) Kada pojava bolesti nije bila povezana s vektorima i ako je prošlo više od šest mjeseci od završetka čišćenja i dezinfekcije na gospodarstvu, državni veterinarski inspektor može odobriti odstupanje od stavka 3. ovoga članka, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju.
6) Ponovno uvođenje domaćih životinja drugih vrsta, osim svinja na gospodarstva iz članka 5. ovoga Pravilnika mora odobriti državni veterinarski inspektor, pri čemu mora uzeti u obzir rizik od širenja zaraze ili od prisutnosti vektora pri ponovnom uvođenju.

Mjere koje se provode u slučajevima sumnje ili potvrde afričke svinjske kuge u klaonici ili u prijevoznom sredstvu

Članak 14.

1) Kada se pojavi sumnja na afričku svinjsku kugu u klaonici ili u prijevoznom sredstvu, državni veterinarski inspektor odmah mora provesti službeno ispitivanje kako bi se postojanje bolesti potvrdilo ili isključilo, u skladu s postupcima navedenim u dijagnostičkom priručniku.
2) Ukoliko se u klaonici ili prijevoznom sredstvu otkrije slučaj afričke svinjske kuge, državni veterinarski inspektor mora narediti:
(a) da se sve prijemljive životinje u klaonici ili prijevoznom sredstvu usmrte bez odgode;
(b) da se trupovi, unutarnji organi i otpad moguće zaraženih i kontaminiranih životinja obrade pod službenim nadzorom;
(c) da se čišćenje, dezinfekcija i po potrebi dezinsekcija zgrada i opreme, uključujući vozila, obave pod nadzorom službenog veterinara u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika;
(d) provođenje epidemiološkog istraživanja, kako je određeno člankom 8. ovoga Pravilnika;
(e) da se izolat virusa afričke svinjske kuge podvrgne laboratorijskom postupku navedenom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se identificirao genotip virusa;
(f) da se mjere iz članka 7. ovoga Pravilnika primijene na gospodarstvo s kojeg su dopremljene zaražene svinje ili lešine, te na druga kontaktna gospodarstva. Ako epidemiološko istraživanje ne pokaže drukčije, na gospodarstvo podrijetla zaraženih svinja ili lešina primjenjuju se mjere određene člankom 5. stavkom 1. ovoga Pravilnika;
(g) da se niti jedna vrsta životinja ne doprema na klanje niti prevozi dok ne protekne najmanje 24 sata od čišćenja, dezinfekcije i po potrebi dezinsekcije, koja se provodi u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika.

Mjere u slučajevima sumnje ili potvrde afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja

Članak 15.

1) Kad dobije obavijest o sumnji na zarazu u divljih ili poludivljih svinja, državni veterinarski inspektor poduzima odgovarajuće mjere kako bi se potvrdilo ili isključilo prisustvo bolesti, uključujući ispitivanje i laboratorijsko pretraživanje uzoraka uzetih od svih odstrijeljenih ili nađenih uginulih divljih ili poludivljih svinja te informiranje vlasnika svinja i lovca.
2) Nakon što potvrdi primarni slučaj afričke svinjske kuge, a u cilju sprječavanja širenja zaraze Uprava mora:
(a) osnovati stručno tijelo koje uključuje veterinare, lovce, biologe – stručnjake za divlje životinje i epidemiologe. Ovo stručno tijelo pomaže Upravi u:
– proučavanju epidemiološke situacije i određivanju zaraženog područja u skladu s člankom 16. stavkom 5. točkom (b) ovoga Pravilnika,
– određivanju odgovarajućih mjera koje se primjenjuju na zaraženom području uz mjere iz točaka (b) i (c) ovoga stavka, a ove mjere mogu uključivati i privremenu zabranu lova i zabranu hranjenja divljih ili poludivljih svinja,
– izradi plana iskorjenjivanja bolesti koji se dostavlja Europskoj komisiji u skladu s člankom 16. ovoga Pravika,
– obavljanju kontrola u svrhu procjene učinkovitosti mjera za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge na zaraženom području;
(b) odrediti stavljanje pod službeni nadzor gospodarstava sa svinjama unutar određenog zaraženog područja i posebno naređuje da:
– se obavi službeni popis svih kategorija svinja na svim gospodarstvima, a posjednik svinja mora ovaj popis redovito ažurirati. Podaci o popisu moraju se na zahtjev predočiti i provjeriti prilikom svakog nadzora. Na gospodarstvima gdje se svinje drže na otvorenom, prvi se popis može izraditi na temelju procjene;
– se sve svinje na gospodarstvu drže unutar gospodarskih zgrada ili na nekom drugom mjestu na kojem mogu biti izolirane od divljih ili poludivljih svinja. Nije dopušten pristup divljih ili poludivljih svinja bilo kakvom materijalu koji bi kasnije mogao doći u doticaj sa svinjama na gospodarstvu;
– niti jedna svinja ne uđe, niti napusti gospodarstvo, osim uz odobrenje državnog veterinarskog inspektora, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju;
– se na ulazima i izlazima objekata ili nastambi u kojima se drže svinje, te na ulazima i izlazima s gospodarstva, upotrijebe odgovarajuća sredstva za dezinfekciju i po potrebi dezinsekciju;
– sve osobe koje dolaze u doticaj s divljim ili poludivljim svinjama primjenjuju odgovarajuće higijenske mjere kako bi se smanjio rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge;
– se sve uginule ili oboljele svinje na gospodarstvu, sa simptomima afričke svinjske kuge testiraju na prisutnost virusa afričke svinjske kuge;
– se niti jedan dio divlje ili poludivlje svinje, bilo da je odstrijeljena ili pronađena mrtva, kao niti bilo kakav materijal ili oprema koji bi mogli biti kontaminirani virusom afričke svinjske kuge ne unesu na gospodarstvo na kojem se drže svinje;
– se svinje, njihovo sjeme, embriji ili jajne stanice ne iznose iz zaraženog područja u svrhu trgovine unutar Europske unije;
(c) osigurati da sve divlje svinje koje su odstrijeljene ili pronađene uginule na zaraženom području pregleda službeni veterinar i da se pretraže na afričku svinjsku kugu u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Lešine svih životinja za koje se utvrdi da su pozitivne obrađuju se pod službenim nadzorom. Kada je rezultat ovakvog pretraživanja negativan na afričku svinjsku kugu, meso navedenih svinja ne smije biti stavljeno u promet. Dijelovi koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani, obrađuju se pod službenim nadzorom;
(d) osigurati da se izolat virusa afričke svinjske kuge podvrgne laboratorijskom postupku navedenom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se identificirao genotip virusa.
3) Kada se afrička svinjska kuga pojavi u divljih ili poludivljih svinja na graničnom području Republike Hrvatske, pri određivanju mjera kontrole afričke svinjske kuge Uprava surađuje s nadležnim tijelom susjedne države.

Planovi za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge
iz populacije divljih svinja

Članak 16.

1) Ne dovodeći u pitanje mjere utvrđene člankom 15. ovoga Pravilnika, u roku od 90 dana od potvrđivanja primarnog slučaja afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja, Uprava dostavlja Europskoj komisiji pisani plan mjera koje se poduzimaju kako bi se bolest iskorijenila na području koje je određeno kao zaraženo, te plan mjera koje se primjenjuju na gospodarstvima u tom području.
2) Plan iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostavljen Europskoj komisiji na procjenu i odobravanje.
3) Navedeni plan može se kasnije izmijeniti i dopuniti kako bi se uskladio s novonastalom situacijom. Ako se ove izmjene i dopune odnose na ponovno određivanje zaraženog područja, Uprava, bez odgode, o tome obavještava Europsku komisiju i druge države članice Europske unije, a ako se ove izmjene i dopune odnose na druge odredbe plana, Uprava podnosi izmijenjeni i dopunjeni plan Europskoj komisiji na procjenu i odobravanje.
4) Nakon što se mjere predviđene planom iz stavka 1. ovoga članka odobre, one na dan određen kod odobravanja zamjenjuju mjere prethodno utvrđene člankom 15. ovoga Pravilnika.
5) Plan iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o:
(a) rezultatima epidemioloških istraživanja i kontrola provedenih u skladu s člankom 15. ovoga Pravilnika te o zemljopisnoj rasprostranjenosti bolesti;
(b) opseg zaraženog područja unutar teritorija države. Kod određivanja zaraženog područja, Uprava uzima u obzir:
– rezultate provedenih epidemioloških istraživanja i zemljopisnu rasprostranjenost bolesti,
– populaciju divljih ili poludivljih svinja na tom području,
– postojanje većih prirodnih ili umjetnih barijera kretanju divljih ili poludivljih svinja;
(c) načinu suradnje između biologa, lovaca, lovačkih organizacija, službi koje se bave divljim životinjama i veterinarskih tijela (zdravlje životinja i javno zdravlje);
(d) aktivnostima u odnosu na obavještavanje u svrhu podizanja svijesti lovaca o mjerama kojih se moraju pridržavati u okviru plana iskorjenjivanja;
(e) posebnim nastojanjima da se utvrdi proširenost zaraze u populaciji divljih ili poludivljih svinja, istraživanjem odstrijeljenih ili pronađenih mrtvih divljih ili poludivljih svinja, laboratorijskim testiranjem te epidemiološkim istraživanjem po dobnim kategorijama;
(f) zahtjevima kojih se moraju pridržavati lovci kako bi se izbjeglo širenje zaraze;
(g) metodama neškodljivog uništavanja divljih ili poludivljih svinja koje se pronađu mrtve ili su odstrijeljene, a koje se temelje na:
– obradi pod službenim nadzorom, ili
– pregledu koji obavlja službeni veterinar i laboratorijskom testiranju kako je određeno dijagnostičkim priručnikom. Lešine svih divljih ili poludivljih svinja u kojih je nalaz pozitivan obrađuju se pod službenim nadzorom. Kada je rezultat pretraživanja negativan na afričku svinjsku kugu, meso takvih svinja ne smije biti stavljeno u promet. Dijelovi koji nisu namijenjeni za ljudsku prehranu obrađuju se pod službenim nadzorom;
(h) epidemiološkom istraživanju koje se obavlja na svakoj divljoj ili poludivljoj svinji, bilo da je odstrijeljena ili pronađena mrtva. To istraživanje mora uključivati popunjavanje upitnika koji obuhvaća sljedeće podatke:
– zemljopisno područje na kojem je životinja odstrijeljena ili pronađena mrtva,
– datum kada je životinja odstrijeljena ili pronađena mrtva,
– o osobi koja je životinju odstrijelila ili ju je pronašla mrtvu,
– dob i spol svinje,
– ako je odstrijeljena: simptome prije nego što je bila odstrijeljena,
– ako je pronađena mrtva: stanje lešine,
– laboratorijski nalazi;
(i) o programima nadzora i preventivnim mjerama koje se primjenjuju na gospodarstva unutar određenog zaraženog područja i, ako je potrebno, u njegovoj okolini, uključujući prijevoz i premještanje životinja unutar navedenog područja te iz i u to područje; s tim da preventivne mjere moraju najmanje uključivati zabranu kretanja svinja, njihovog sjemena, embrija ili jajnih stanica iz zaraženog područja u svrhu prometa, te mogu uključivati privremenu zabranu uzgoja svinja i osnivanja novih gospodarstava;
(j) drugim kriterijima koji moraju biti zadovoljeni da bi se mjere ukinule;
(k) tijelu koje je odgovorno za nadzor i koordinaciju službi odgovornih za provedbu plana;
(l) informacijskom sustavu uspostavljenom kako bi stručno tijelo imenovano u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) ovoga Pravilnika moglo redovito provjeravati rezultate plana za iskorjenjivanje bolesti;
(m) o mjerama za praćenje bolesti, koje se stavljaju na snagu najranije 12 mjeseci nakon dijagnosticiranja posljednjeg slučaja afričke svinjske kuge u divljih ili poludivljih svinja na određenom zaraženom području, a ove mjere za praćenje ostaju na snazi najmanje 12 dodatnih mjeseci i uključuju najmanje one odredbe koje su već na snazi u skladu s točkama (e), (g) i (h) ovoga stavka.
6) Izvješće o epidemiološkoj situaciji u određenom području te rezultati plana iskorjenjivanja bolesti dostavljaju se svakih šest mjeseci Europskoj komisiji i drugim državama članicama Europske unije.

Mjere za sprječavanje širenja virusa afričke svinjske kuge putem vektora

Članak 17.

1) Ako je na gospodarstvu na kojem je potvrđena afrička svinjska kuga moguća prisutnost vektora ili se na prisutnost vektora sumnja, državni veterinarski inspektor mora osigurati:
(a) da se u zaraženom objektu i njegovoj okolini inspekcijskim nadzorom utvrdi prisutnost vektora i ako je potrebno, uhvati primjerak vektora u skladu s Dodatkom III. ovoga Pravilnika;
(b) kada je prisutnost vektora potvrđena:
– provedbu odgovarajućih laboratorijskih testova, kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost virusa afričke svinjske kuge u vektora,
– uspostavljanje daljnjih odgovarajućih mjera praćenja, nadzora i kontrole na takvom gospodarstvu i na područjima oko njega;
(c) kada je prisutnost vektora potvrđena, ali kontrolu nad njima nije moguće provesti, na gospodarstvu se najmanje šest godina ne uzgajaju svinje, a ako je potrebno, niti druge domaće životinje.
2) Informacije o provedbi mjera stavka 1. ovoga članka Uprava dostavlja Europskoj komisiji i drugim državama članicama.
3) Dodatne mjere za praćenje i kontrolu vektora i sprječavanje pojave afričke svinjske kuge moraju biti u skladu s mjerama koje je donijela Europska komisija.

Dijagnostički postupci i biosigurnosni zahtjevi

Članak 18.

1) Dijagnostički postupci, uzimanje uzoraka i laboratorijski testovi u svrhu otkrivanja prisutnosti afričke svinjske kuge provode se u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Za koordinaciju standarda i metoda dijagnosticiranja odgovoran je nacionalni laboratorij za afričku svinjku kugu u skladu s Dodatkom IV. ovoga Pravilnika.
2) Nacionalni laboratorij iz Dodatka IV. ovoga Pravilnika surađuje s referentnim laboratorijem Europske unije iz Dodatke V. ovoga Pravilnika.
3) Kako bi se osigurali jednoobrazni postupci dijagnosticiranja afričke svinjske kuge i odgovarajuća diferencijalna dijagnostika za klasičnu svinjsku kugu, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, Uprava mora donijeti dijagnostički priručnik za afričku svinjsku kugu, kojim se utvrđuje najmanje sljedeće:
(a) minimalni standardi kvalitete koji se moraju primjenjivati u dijagnostičkim laboratorijima za afričku svinjsku kugu i pri prijevozu uzoraka;
(b) kriteriji i postupci koji se moraju primjenjivati kod kliničkih ili post mortem pregleda koji se obavljaju u svrhu potvrđivanja ili isključivanja afričke svinjske kuge;
(c) kriteriji i postupci koji se primjenjuju pri prikupljanju uzoraka od živih svinja ili njihovih lešina, kako bi se laboratorijskim pretragama potvrdila ili isključila prisutnost afričke svinjske kuge, uključujući metode uzimanja uzoraka za serološko ili virološko pretraživanje koje se provodi u okviru primjene mjera određenih ovim Pravilnikom;
(d) laboratorijski testovi koji se koriste za dijagnosticiranje afričke svinjske kuge, uključujući kriterije za ocjenu rezultata laboratorijskih testova;
(e) laboratorijske tehnike za genotipizaciju izolata virusa afričke svinjske kuge.
4) Kako bi se osigurali uvjeti biosigurnosti u svrhu zaštite zdravlja životinja, rukovanje i korištenje virusa afričke svinjske kuge, njegovog genoma i protutijela, te cjepiva, u svrhu istraživanja, postavljanja dijagnoze ili proizvodnje, dopušteno je samo na mjestima, te u ustanovama i laboratorijima, koje odobri Uprava. Popis odobrenih mjesta, ustanova i laboratorija mora se dostaviti Europskoj komisiji, te isti mora biti redovito ažuriran.
5) Izmjene i dopune Dodataka IV. i V. ovoga Pravilnika i dijagnostičkog priručnika moraju biti u skladu s izmjenama i dopunama koje je donijela Europska komisija.

Upotreba, proizvodnja i prodaja cjepiva
za afričku svinjsku kugu

Članak 19.

1) Korištenje cjepiva za afričku svinjsku kugu je zabranjeno.
2) Rukovanje, proizvodnja, skladištenje, opskrba, distribucija ili prodaja cjepiva afričke svinjske kuge na području države obavlja se pod službenim nadzorom.

Provjere Europske unije

Članak 20.

Stručnjaci Europske komisije mogu sa stručnjacima Uprave provoditi provjere na licu mjesta, ukoliko je to potrebno, da bi se osigurala jednoobrazna primjena odredbi ovoga Pravilnika. Uprava u tu svrhu osigurava stručnjacima Europske komisije svu potrebnu pomoć.

Krizni plan

Član 21.

1) Uprava izrađuje krizni plan kojim se određuju mjere koje se provode u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge, uzimajući u obzir lokalne čimbenike, kao što je posebice gustoća populacije svinja koja će vjerojatno utjecati na širenje afričke svinjske kuge. Krizni plan mora omogućiti pristup objektima, opremi, osoblju i drugim odgovarajućim materijalima potrebnim za brzo i djelotvorno iskorjenjivanje bolesti.
2) Kriteriji i zahtjevi koji se primjenjuju pri izradi kriznog plana određeni su u Dodatku VI. ovoga Pravilnika. Zahtjevi iz ovoga stavka mogu se mijenjati i dopunjavati, kako bi se uzela u obzir specifična priroda afričke svinjske kuge i napredak u razvoju mjera za kontrolu bolesti.
3) Krizni plan Uprava dostavlja Europskoj komisiji na procjenu i davanje prijedloga za njegove eventualne izmjene i dopune, potrebne radi postizanja sukladnosti kriznog plana s planovima drugih država članica Europske unije.
4) Krizni plan, po potrebi izmijenjen i dopunjen Uprava dostavlja Europskoj komisiji na odobrenje.
5) Krizni plan može se naknadno mijenjati i dopunjavati, uzimajući u obzir novonastalu situaciju. Uprava svakih pet godina ažurira plan i dostavlja ga Europskoj komisiji na odobrenje.

Nacionalni krizni stožer, lokalni krizni stožeri i stručno tijelo

Članak 22.

1) U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge Uprava mora aktivirati potpuno funkcionalan Nacionalni krizni stožer za nadzor bolesti.
2) Nacionalni krizni stožer za nadzor bolesti usmjerava i prati rad lokalnih kriznih stožera za nadzor bolesti iz stavka 3. ovoga članka i odgovoran je za:
(a) određivanje potrebnih mjera kontrole;
(b) osiguravanje brze i djelotvorne provedbe navedenih mjera putem lokalnih kriznih stožera za nadzor bolesti;
(c) dodjeljivanje kadrova i drugih resursa lokalnim kriznim stožerima za nadzor bolesti;
(d) dostavljanje informacija Europskoj komisiji, državama članicama Europske unije i drugim zainteresiranim državama, veterinarskim organizacijama, poljoprivrednim, trgovinskim i drugim zainteresiranim tijelima;
(e) suradnju s dijagnostičkim laboratorijima;
(f) suradnju s tiskom i drugim medijima;
(g) suradnju s policijom kako bi se osiguralo provođenje određenih mjera.
3) U slučaju izbijanja afričke svinjske kuge Uprava mora aktivirati potpuno funkcionalne lokalne krizne stožere za nadzor bolesti.
4) Pojedine zadaće Nacionalnog kriznog stožera za nadzor bolesti mogu se prenijeti na Lokalni krizni stožer za nadzor bolesti u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (p) Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 69/06), uz uvjet da time nisu ugroženi ciljevi Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu bolesti.
5) Uprava osniva trajno operativno stručno tijelo kako bi joj se osigurala stručna pomoć u slučaju izbijanja bolesti.
6) U slučaju izbijanja bolesti stručno tijelo pomaže Upravi najmanje u:
(a) epidemiološkom istraživanju;
(b) uzimanju uzoraka, testiranju i interpretaciji rezultata laboratorijskih testova;
(c) utvrđivanju mjera za kontrolu bolesti.
7) Uprava mora osigurati da nacionalni i lokalni krizni stožeri za nadzor bolesti te stručno tijelo imaju osoblje, prostore, uređaje i opremu, uključujući potrebne komunikacijske sustave, te jasnu i djelotvornu naredbodavnu i upravljačku strukturu, kako bi se osigurala žurna provedba mjera za kontrolu bolesti određenih ovim Pravilnikom.
8) Pojedinosti u odnosu na osoblje, prostore, uređaje i opremu te naredbodavnu i upravljačku strukturu nacionalnih i lokalnih kriznih stožera za nadzor bolesti te stručnog tijela utvrđuju se u okviru kriznog plana iz članka 21. ovoga Pravilnika.
9) Kod utvrđivanje ostalih kriterija i zahtjeva u odnosu na funkciju i dužnosti Nacionalnog kriznog stožera za nadzor bolesti, lokalnih kriznih stožera za nadzor bolesti i stručnog tijela mogu se koristiti preporuke ili zahtjevi Europske komisije.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 23.

Dodaci I. do VI. tiskani su kao prilog ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 24.

Odredbe članka 10. stavka 1. točke b) alineje druge i članka 11. stavka 1. točke f) alineje pete ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Članak 25.

1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odredbe članka 5. stavaka 2. i 3., članka 6. stavka 3., članka 8. stavka 3., članka 10. stavka 1 točke (f) alineje četvrte i stavka 2. točke (d), članka 11. stavka 1. točke (f) alineje četvrte i stavka 2. točke (d), članka 15. stavka 2. točke (b) alineje osme, članka 16. stavaka 1., 2., 3. i 6., članka 17. stavaka 2. i 3., članka 18. stavka 5., članka 21. stavaka 3. do 5., članka 22. stavka 9. te Dodatka I. točke 4.1. ovoga Pravilnika stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Klasa: 011-02/07-01/104
Urbroj: 525-1-07-1
Zagreb, 24. listopada 2007.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.


DODATAK I.

PRIJAVA BOLESTI I DRUGE EPIDEMIOLOŠKE INFORMACIJE
KOJE SE DOSTAVLJAJU EUROPSKOJ KOMISIJI U SLUČAJU KADA
JE POTVRĐENA POJAVA AFRIČKE SVINJSKE KUGE

1. U roku od 24 sata od potvrde svakog primarnog izbijanja afričke svinjske kuge na gospodarstvu, primarne pojave ove bolesti u divljih ili poludivljih svinja ili utvrđivanja slučaja ove bolesti u klaonici ili prijevoznom sredstvu, Uprava mora putem sustava prijavljivanja bolesti životinja dostaviti sljedeće podatke:
(a) datum prijave;
(b) vrijeme prijave;
(c) naziv mjesta, općine;
(d) naziv bolesti;
(e) broj izbijanja ili slučajeva bolesti;
(f) datum postavljanja sumnje na afričku svinjsku kugu;
(g) datum potvrđivanja bolesti;
(h) metode koje su korištene za potvrđivanje bolesti;
(i) da li je bolest potvrđena u divljih ili poludivljih svinja ili svinja na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznom sredstvu;
(j) zemljopisnu lokaciju na kojoj je potvrđeno izbijanje ili pojava afričke svinjske kuge;
(k) da li su primijenjene mjere kontrole bolesti.
2. U slučaju primarnog izbijanja ili pojava bolesti u klaonici, prijevoznom sredstvu ili drugim mjestima, osim podataka iz točke 1. ovoga Dodatka, Uprava mora dostaviti i sljedeće podatke:
(a) broj prijemljivih svinja na mjestu izbijanja, u klaonici ili prijevoznom sredstvu;
(b) broj uginulih svinja u svakoj kategoriji na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznom sredstvu;
(c) za svaku kategoriju, pobol (morbiditet) i broj svinja u kojih je afrička svinjska kuga potvrđena;
(d) broj usmrćenih svinja na mjestu izbijanja bolesti, u klaonici ili prijevoznom sredstvu;
(e) broj obrađenih trupova ili lešina;
(f) u slučaju izbijanja bolesti, udaljenost od najbližeg gospodarstva na kojem se drže svinje;
(g) ako je afrička svinjska kuga potvrđena u klaonici ili u prijevoznom sredstvu, lokaciju gospodarstva ili gospodarstava iz kojih zaražene svinje ili lešine potječu.
3. U slučaju sekundarnih izbijanja afričke svinjske kuge, Uprava mora dostaviti podatke iz točaka 1. i 2. ovoga Dodatka najmanje prvog radnog dana svakog tjedna.
4. Osim podataka iz točaka 1. do 3. ovoga Dodatka, Uprava mora što je prije moguće dostaviti Europskoj komisiji i državama članicama Europske unije, pisano izvješće koje mora sadržavati najmanje sljedeće:
(a) datum kada su svinje na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznom sredstvu usmrćene i njihove lešine obrađene;
(b) rezultate pretraživanja uzoraka uzetih pri usmrćivanju svinja;
(c) u slučaju kada je primjenjeno odstupanje određeno člankom 6. stavkom 1. ovoga Pravilnika, broj usmrćenih i obrađenih svinja, te broj svinja koje će se naknadno zaklati uključujući i rok određen za njihovo klanje;
(d) sve podatke o mogućem izvoru bolesti ili stvarnom izvoru bolesti ukoliko je on utvrđen;
(e) informacije o sustavu kontrole koji je uveden kako bi se osigurala djelotvorna provedba mjera za kontrolu premještanja životinja, određenih člancima 10. i 11. ovoga Pravilnika;
(f) ako se radi o primarnom izbijanju ili pojavi afričke svinjske kuge u klaonici ili u prijevoznom sredstvu, genotip virusa koji je uzrokovao za izbijanje ili pojavu bolesti;
(g) u slučajevima kada su usmrćene na kontaktnim gospodarstvima ili na gospodarstvima na kojima se nalaze svinje sumnjive da su zaražene virusom afričke svinjske kuge, podatke o:
– datumu usmrćivanja i broju svinja u svakoj kategoriji koje su usmrćene na svakom gospodarstvu,
– epidemiološkoj povezanosti između izbijanja ili pojave afričke svinjske kuge i svakog kontaktnog gospodarstva, ili o drugim razlozima koji su doveli do sumnje na afričku svinjsku kuge na svakom sumnjivom gospodarstvu,
– rezultatima laboratorijskih pretraživanja uzoraka uzetih od svinja na gospodarstvima pri njihovom usmrćivanju.
4.1. Kada svinje na kontaktnim gospodarstvima nisu usmrćene, Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji razloge za donošenje ovakve odluke.

DODATAK II.

NAČELA I POSTUPCI ČIŠĆENJA, DEZINFEKCIJE I DEZINSEKCIJE

1. Opća načela i postupci:
(a) postupci čišćenja i dezinfekcije, te po potrebi uništavanja glodavaca i insekata upotrebom službeno odobrenih proizvoda, moraju se provoditi pod službenim nadzorom i u skladu s uputama službenog veterinara;
(b) dezinficijensi koji se upotrebljavaju i njihove koncentracije moraju biti službeno odobreni kako bi se osiguralo uništenje virusa afričke svinjske kuge;
(c) djelotvornost dezinficijensa mora se redovito provjeravati prije njihove upotrebe, budući se djelotvornost nekih dezinficijensa dužim skladištenjem smanjuje;
(d) pri izboru dezinficijensa, insekticida i postupaka dezinfekcije i dezinsekcije mora se voditi računa o prostoriji, vozilu i objekatu u kojima se primjenjuju;
(e) uvjeti u kojima se primjenjuju sredstva za odmašćivanje, dezinficijensi i insekticidi moraju biti takvi da ne narušavaju njihovu djelotvornost. Posebno se moraju primjenjivati tehničke upute proiz­vođača, kao što su tlak, minimalna temperatura i potrebno vrijeme djelovanja;
(f) bez obzira na to koji se dezinficijens koristi, moraju se primjenjivati sljedeća opća pravila:
– temeljito natapanje podloge i stelje te fekalija dezinficijensom,
– pranje i čišćenje temeljitim četkanjem i ribanjem podova, rampi, ograda i zidova, ako je moguće nakon otklanjanja ili demontiranja opreme ili instalacija kako se ne bi narušili postupci djelotvornog čišćenja i dezinfekcije,
– daljnja primjena dezinficijensa tijekom minimalnog vremena djelovanja, u skladu s uputama proizvođača,
– voda koja je upotrijebljena za čišćenje mora se ukloniti na način da se izbjegne bilo kakav rizik od širenja virusa, u skladu s uputama službenog veterinara;
(g) kada se čišćenje provodi tekućinama koje se primjenjuju pod tlakom, mora se paziti da ne dođe do ponovnog kontaminiranja već očišćenih površina;
(h) mora se uključiti pranje, dezinfekcija ili uništavanje opreme, instalacija, predmeta ili komponenata za koje postoji vjerojatnost da su kontaminirane;
(i) mora se paziti da nakon postupaka dezinfekcije ne dođe do ponovnog kontaminiranja;
(j) čišćenje, dezinfekcija i dezinsekcija koja se provodi u skladu s ovim Pravilnikom moraju biti uneseni u evidenciju gospodarstva ili vozila, a ako je potrebno službeno odobrenje, mora ih potvrditi službeni veterinar pod čijim nadzorom se ti postupci obavljaju.
2. Posebne odredbe za čišćenje i dezinfekciju zaraženih gospodarstava:
(a) preliminarno čišćenje i dezinfekcija:
– tijekom usmrćivanja životinja moraju se poduzeti sve potreb­ne mjere kako bi se širenje virusa afričke svinjske kuge izbjeglo ili svelo na minimum. Te mjere između ostalog uključuju, instaliranje privremene opreme za dezinfekciju, opskrbu zaštitnom odjećom, tuševe, dekontaminaciju upotrijebljene opreme, instrumenata i uređaja, te prekid napajanja ventilacije strujom,
– lešine usmrćenih životinja moraju se poprskati dezinficijensom,
– ukoliko se lešine zbog obrade moraju premjestiti s gospodarstva, za to se moraju upotrijebiti zatvoreni, nepropusni kontejneri,
– čim se lešine svinja odvezu na obradu, dijelovi gospodarstva na kojima su te životinje bile smještene kao i bilo koji drugi dijelovi drugih zgrada, dvorišta, itd. koji su kontaminirani tijekom usmrćivanja ili tijekom postmortalnog pregleda, moraju se poprskati dezinficijensom odobrenim u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika,
– krv i tkiva proliveni tijekom ili nakon klanja ili veće zagađenje zgrada, dvorišta, uređaja i drugo, moraju se pažljivo sakupiti i obraditi zajedno s lešinama,
– dezinficijens mora ostati na površini najmanje 24 sata;
(b) završno čišćenje i dezinfekcija:
– stajski gnoj i iskorištena stelja moraju se odstraniti i obraditi kako je određeno točkom 3. podtočkom (a) ovoga Dodatka,
– masnoća i nečistoća se moraju ukloniti sa svih površina primjenom sredstva za odmašćivanje i pranjem površina vodom,
– nakon pranja hladnom vodom, mora se ponoviti prskanje dezinficijensom,
– nakon sedam dana u prostorijama se ponovno primjenjuje sredstvo za odmašćivanje, nakon čega se obavlja ispiranje vodom, prskanje dezinficijensom i ponovno ispiranje vodom.
3. Dezinfekcija kontaminirane stelje, gnoja i gnojevke:
(a) gnoj i iskorištena stelja moraju se sakupiti na hrpu, poprskati dezinficijensom i ostaviti tako najmanje 42 dana, ili se moraju uništiti spaljivanjem ili zakapanjem;
(b) gnojevka se mora ostaviti najmanje 60 dana od posljednjeg dodavanja zaraznog materijala, osim ako Uprava ne dopusti smanjenje razdoblja pohrane, za gnojevku koja je u skladu s uputama službenog veterinara djelotvorno obrađena kako bi se uništio virus.
4. Iznimno od točaka 1. i 2. ovoga Dodatka, u slučaju gospodarstva s uzgojem na otvorenom, državni veterinarski inspektor može utvrditi posebne postupke čišćenja i dezinfekcije, uzevši u obzir vrstu gospodarstva i klimatske uvjete.

DODATAK III.

UPUTE ZA PRONALAŽENJE VEKTORA

1. Traženje vektora se mora obaviti u nastambama u kojima se svinje uzgajaju i drže, kao i u okolnom području.
1.1. Vektori se obično pronalaze u starim zgradama, na sjenovi­tim mjestima na kojima su za njih pogodni uvjeti temperature i vlage.
1.2. Najbolji se rezultati postižu kada se traženje obavlja u kasno proljeće, tijekom ljeta i u ranu jesen, jer su to razdoblja u kojima su vektori najaktivniji.
2. Koriste se dva načina:
(a) traženje vektora u zemlji, pijesku ili prašini uzetima s mjesta između stijena (u slučaju kamene gradnje) ili iz pukotina ili spojnica u zidovima, ispod pločica ili iz poda prostorija pomoću četke ili bilo kakvog drugog prikladnog alata. Za traženje mladih ličinki može biti korisno povećalo;
(b) traženje vektora pomoću CO2 zamki. Zamke se moraju ostaviti nekoliko sati u svinjcima, bolje tijekom noći i u svakom slučaju na sjenovitom mjestu na koje ne dopire dnevna svjetlost. Zamke moraju biti konstruirane tako da se vektori privuku dovoljno blizu izvora CO2 tako da se više ne mogu vratiti u svoje obitavalište.

DODATAK IV.

NACIONALNI LABORATORIJI ZA AFRIČKU SVINJSKU KUGU I NJIHOVE ODGOVORNOSTI

1. Nacionalni laboratorij za afričku svinjsku kugu je:
Hrvatski veterinarski institut, 10000 Zagreb.
2. Nacionalni laboratorij za afričku svinjsku kugu odgovoran je za laboratorijsko pretraživanje u svrhu otkrivanja virusa afričke svinjske kuge i identifikacije genotipa virusa u skladu s dijagnostičkim priručnikom. U tu svrhu laboratotrij može sklapati posebne sporazume s Referentnim laboratorijem Europske unije ili s drugim nacionalnim laboratorijima država članica Europske unije.
3. Nacionalni laboratorij za afričku svinjsku kugu odgovoran je za koordiniranje standarda i dijagnostičkih metoda u drugim dijagnostič­kom laboratoriju za afričku svinjsku kugu u državi. U tu svrhu:
(a) oni mogu opskrbljivati pojedine laboratorije dijagnostičkim reagensima;
(b) kontroliraju kvalitetu svih dijagnostičkih reagensa koji se koriste u zemlji;
(c) povremeno organiziraju usporedne testove;
(d) čuvaju izolate virusa afričke svinjske kuge iz potvrđenih slučajeva i izbijanja bolesti na području države.

DODATAK V.

REFERENTNI LABORATORIJ EUROPSKE UNIJE ZA AFRIČKU SVINJSKU KUGU

Referentni laboratorij Europske unije za afričku svinjsku kugu je: Centro de Investigación en Sanidad Animal, 28130 Valdeolmos, Madrid, Spain.

DODATAK VI.

KRITERIJI I ZAHTJEVI ZA KRIZNE PLANOVE

Krizni plan mora zadovoljavati najmanje sljedeće kriterije i zahtjeve:
(a) donošenje mjera koje osiguravaju pravnu osnovu potrebnu za provedbu kriznog plana i koja osigurava brzo i djelotvorno provođenje mjera iskorjenjivanja bolesti;
(b) donošenje mjera koje osiguravaju pristup fondovima za krizne situacije, proračunskim sredstvima i financijskim resursima, kako bi se pokrili svi aspekti borbe protiv izbijanja epidemije afričke svinjske kuge;
(c) mora biti uspostavljena naredbodavna struktura, kako bi se u slučaju izbijanja epidemije osigurao brz i djelotvoran postupak donošenja odluka u vezi epidemije. Ako je potrebno, naredbodav­na struktura može biti pod ovlašću središnje jedinice za donošenje odluka koja je odgovorna za usmjeravanje svih strategija za borbu protiv bolesti. Ravnatelj veterinarske službe mora biti član te jedinice i djelovati kao poveznica između centralne jedinice za donošenje odluka i Nacionalnog kriznog stožera određenog člankom 22. ovoga Pravilnika;
(d) donošenje mjera koje osiguravaju raspoloživost primjerenih resursa za brzu i djelotvornu kampanju, uključujući laboratorijske kadrove, opremu i infrastrukturu;
(e) mora postojati priručnik s uputama. On mora sadržavati potpun i detaljan praktičan opis svih postupaka, uputa i mjera koje se primjenjuju u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge;
(f) osoblje mora redovito sudjelovati u:
– programima obuke koji obuhvaćaju kliničke znakove afričke svinjske kuge, epidemiološka istraživanja i nadzor nad bolešću;
– simulacijskim vježbama postupanja u slučaju krize, koje se organiziraju najmanje dva puta godišnje;
– programima obuke iz područja komunikacijskih vještina i teh­nika, zbog organiziranja kampanja informiranja usmjerenih prema vladi, poljoprivrednicima i veterinarima, u slučaju izbijanja epidemije afričke svinjske kuge.