435
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Željko Potočnjak, predsjedavajući sudac, te suci Marko Babić, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Jasna Omejec, Agata Račan, Aldo Radolović i Nevenka Šernhorst, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom drugog propisa, na sjednici održanoj 16. siječnja 2008. godine, donio je
I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s
Ustavom i zakonom članka 3. stavka 2., članka 5. stavka 3. te članaka 8., 9. i
10. Izmjena i dopuna Statuta Istarske županije (»Službene novine Istarske
županije«, broj 12/01.).
II. Rješenje će se objaviti u »Narodnim novinama« i »Službenim novinama Istarske
županije«.
Obrazloženje
1. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom
odredaba Izmjena i dopuna Statuta Istarske županije (»Službene novine Istarske
županije«, broj 12/01., u daljnjem tekstu: ID Statuta), navedenih u izreci,
podnijeli su: Šimun Penava, Domagoj-Ante Petrić, Teodor Mažuranić, Luka
Gavranović, Patricio Marcos Petrić i Monica Marta Petrić, svi iz Zagreba.
Osporenim odredbama ID Statuta izmijenjene su odredbe članaka 3., 6., 23., 24. i
26. Statuta Istarske županije (»Službene novine Istarske županije«, broj 12/01.,
u daljnjem tekstu: Statut).
Napominje se da u Statutu Istarske županije od 19. svibnja 2003. (»Službene
novine Istarske županije«, broj 6/03. – pročišćeni tekst) te Izmjenama i
dopunama Statuta Istarske županije od 2. kolovoza 2004. (»Službene novine
Istarske županije«, broj 10/04.) osporene odredbe nisu mijenjane.
2. S obzirom da prijedlog nije sadržavao sve što je potrebno da bi se po njemu
moglo postupati, predlagateljima je prijedlog vraćen radi dopune navodima iz
kojih će biti razvidno u odnosu na koji zakon i koje odredbe tog zakona postoji
nesuglasnost osporenih odredbi ID Statuta, odnosno s kojim su odredbama Ustava
te odredbe nesuglasne.
Iz dopune prijedloga proizlazi da predlagatelji navedene odredbe ID Statuta
osporavaju ukazujući na njihov sadržaj prije izmjena (članci 3., 5., 23. i 26.
Statuta), a zbog njihove nesuglasnosti sa Zakonom o područjima županija, gradova
i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/97., 124/97., 50/98.,
68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99., 44/00.,129/00., 92/01., 79/02.,
83/02., 25/03., 107/03. i 175/03., u daljnjem tekstu: Zakon o područjima/97) te
s člankom 133. stavkom 2. Ustava (pogrešno u prijedlogu naveden članak 134.
Ustava).
Hrvatski sabor je na sjednici od 13. srpnja 2006. donio Zakon o područjima
županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 86/06.,
u daljnjem tekstu: Zakon o područjima/06), koji je stupio na snagu 28. srpnja
2006. Člankom 38. tog Zakona propisano je da danom njegova stupanja na snagu
prestaje važiti Zakon o područjima/97.
3. Na temelju članka 25. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u
daljnjem tekstu: Ustavni zakon), prijedlog je dostavljen na očitovanje Istarskoj
županiji (u daljnjem tekstu: Županija), koje očitovanje je zaprimljeno tijekom
postupka.
Prijedlog nije osnovan.
4. Za ocjenu suglasnosti osporenih odredbi ID Statuta s Ustavom mjerodavne su
sljedeće odredbe Ustava:
Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost... poštivanje prava čovjeka... vladavina prava... najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 12.
U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu
se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod
uvjetima propisanim zakonom.
Članak 15. stavci 1., 2. i 4.
U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih
manjina.
Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom
koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.
(...)
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.
Članak 133. stavak 2. Ustava
Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije
određuje se na način propisan zakonom.
5. Ocjena je Ustavnog suda da osporene odredbe ID Statuta nisu u nesuglasnosti s
Ustavom i mjerodavnim zakonima.
5.1. Odredbama članaka 9. i 10. ID Statuta uređena je ravnopravna službena
uporaba hrvatskog i talijanskog jezika pa je njihova suglasnost s Ustavom i
zakonom ocjenjivana zajedno.
Člankom 9. ID Statuta izmijenjen je članak 24. Statuta te glasi:
U Istarskoj županiji ravnopravna službena upotreba hrvatskog i talijanskog
jezika ostvaruje se:
1. u radu svih tijela županije u samoupravnom djelokrugu
2. u postupku pred upravnim tijelima
Tijela iz stavka 1. ovog članka omogućit će korištenje i priznati valjanost
privatnih pravnih isprava i kada su sastavljene na talijanskom jeziku.
Člankom 10. ID Statuta izmijenjen je članak 26. Statuta te glasi:
Na dijelu ili cijelom području općina i gradova u Istarskoj županiji, gdje
prebivaju pripadnici talijanske nacionalne zajednice, sukladno njihovim
statutima, hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi.
Za osporavanje članka 9. ID Statuta predlagatelji nisu u prijedlogu naveli
posebne razloge, dok za članak 10. ID Statuta navode da »županija nema ovlasti
uređivati pitanje uporabe manjinskog jezika, osim u odnosu na rad svojih
predstavničkih i izvršnih tijela u samoupravnom djelokrugu.« Smatraju da tom
odredbom »Istarska županija je preuzela ovlasti države.«
Navodi predlagatelja nisu osnovani.
Prema odredbi članka 12. stavka 2. Ustava, u pojedinim lokalnim jedinicama uz
hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik
te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom.
U vrijeme podnošenja prijedloga bio je na snazi Ustavni zakon o ljudskim pravima
i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici
Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 65/91., 27/92., 34/92. – pročišćeni tekst,
68/95., 51/00. i 105/00. – pročišćeni tekst i 155/02.; u daljnjem tekstu:
Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama).
Odredbama tog Ustavnog zakona bilo je propisano da će u općinama u kojima
pripadnici etničke i nacionalne zajednice ili manjine čine većinu u ukupnom
broju stanovnika u službenoj uporabi biti uz hrvatski jezik i latinično pismo i
jezik i pismo te etničke i nacionalne zajednice ili manjine (članak 7. stavak
2.) te da jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi službenu uporabu dvaju ili
više jezika i pisama vodeći računa o broju pripadnika i interesima etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina (članak 8.).
Za ovu ocjenu mjerodavne su odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina (»Narodne novine«, broj 155/02.), koji je stupio na snagu 23. prosinca
2002. (dan objave) te stavio izvan snage navedeni Ustavni zakon o ljudskim
pravima i slobodama.
Člankom 12. stavcima 2. i 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina
propisano je:
(2) Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici
nacionalne manjine ostvaruje se i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima
koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, čine dio unutarnjeg pravnog poretka
Republike Hrvatske i kada je to propisano statutom jedinice... područne
(regionalne) samouprave u skladu s odredbama posebnog zakona o uporabi jezika i
pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
(3) Ostali uvjeti i način službene uporabe jezika i pisma kojim se služe
pripadnici nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima i u postupku
pred upravnim tijelima jedinica... područne (regionalne) samouprave,..., uređuju
se posebnim zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.
Razvidno je da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina omogućava županijama
da svojim statutima propisuju ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma kojim
se služe pripadnici nacionalnih manjina u tim županijama.
Razmatrane su i odredbe Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u
Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 51/00., 56/00. – ispr. i 155/02., u
daljnjem tekstu: Zakon o uporabi jezika i pisma) kao posebnog propisa za
uređenje pitanja ravnopravne uporabe jezika i pisma pripadnika nacionalnih
manjina. Od mjerodavnih odredbi tog Zakona navodimo:
Članak 5. stavak 1.
Na području... županije ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalne
manjine ostvaruje se:
1. u radu predstavničkih i izvršnih tijela... županije,
2. u postupku pred upravnim tijelima... županije,
3. u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, pred ustrojstvenim
jedinicama središnjih tijela državne uprave koja postupaju u prvom stupnju, pred
sudbenim tijelima prvog stupnja, državnim odvjetništvima i državnim
pravobraniteljstvima prvog stupnja, javnim bilježnicima i pravnim osobama koje
imaju javne ovlasti, a koji su ovlašteni postupati na području općine ili grada
koji su u ravnopravnu službenu uporabu uveli manjinski jezik i pismo.
Članak 8.
U... županijama u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, rad... županijskih skupština... odvija se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i jeziku i pismu nacionalne manjine koji su u ravnopravnoj službenoj uporabi.
Članak 11.
Pripadnici nacionalnih manjina, čiji je jezik i pismo u ravnopravnoj službenoj
uporabi, imaju u postupku prvog i drugog stupnja pred upravnim tijelima...
županija ista prava kao i u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja.
Slijedom iznijetog, ocjena je Ustavnog suda da osporene odredbe članaka 9. i 10
ID Statuta nisu u nesuglasju s Ustavom i zakonom.
5.2. Osporenim člankom 8. ID Statuta izmijenjen je članak 23. Statuta te glasi:
Istarska županija njeguje istrijanstvo kao tradicionalni izraz regionalne
pripadnosti istarskog plurietnosa.
Članak 23. Statuta prije izmjene glasio je: Istarska županija priznaje
istrijanstvo kao izraz regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa.
Predlagatelji smatraju da članak 23. Statuta i u izmijenjenom tekstu treba
ukinuti jer se njime »utvrđuje pravo na posebno priznanje istrijanstva«, što je
suprotno Ustavu, prema kojemu, navode predlagatelji, »svi građani Republike
Hrvatske imaju ista prava i slobode« te »nema priznavanja regionalne
pripadnosti«. Predlagatelji smatraju da »posebnim isticanjem istrijanstva
određeni stanovnici Istarske županije dolaze u povoljniji položaj od onih koji
nisu obuhvaćeni tim pojmom te se time uvodi diskriminacija kao pravni pojam u
zakonodavni poredak Republike Hrvatske«.
U odnosu na osporavanje ove odredbe ID Statuta, Ustavni sud ističe:
Prema Izvorišnim osnovama Ustava, Republika Hrvatska je ustanovljena kao
nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih
manjina, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima
hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava.
Člankom 14. Ustava jamče se prava i slobode neovisno o rasi, boji kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom
podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim
osobinama te jednakost pred zakonom.
Člankom 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne
novine«, broj 33/01., 129/05. i 109/07.) propisano je što se sve može urediti
statutom županije, dok je područni (regionalni) djelokrug županije, suglasno
članku 134. stavcima 2. i 3. Ustava, podrobnije propisan člankom 20. tog Zakona.
Imajući u vidu Ustavom i zakonom zajamčenu samoupravnu nadležnost županije (tzv.
samoupravni rezervat županije), ocjena je Ustavnog suda da županija, uređujući
pitanja od svog područnog (regionalnog) značenja, ima pravo statutom urediti
promicanje svojih etničkih, kulturnih i drugih osobitosti.
U konkretnom slučaju, osporenom statutarnom odredbom ne propisuje se niti se
priznaje »regionalna pripadnost« županije u administrativnom smislu jer je takva
»pripadnost« određena posebnim zakonom koji utvrđuje područja županija u
Republici Hrvatskoj. Isto tako, tom se odredbom ne stvara »diskriminacija« niti
»određeni stanovnici Istarske županije dolaze u povoljniji položaj« u odnosu na
ostale stanovnike Županije s obzirom da Ustav jamči svim građanima Republike
Hrvatske jednaka prava i jednaku pravnu zaštitu.
Stoga je ocijenjeno da članak 8. ID Statuta, odnosno izmijenjeni članak 23.
Statuta, nije nesuglasan s Ustavom i zakonom.
5.3. Predlagatelji u svom prijedlogu osporavaju odredbu članka 6. stavka 3. ID
Statuta, koji propisuje:
Autohtone etničke i kulturne te druge osobitosti Istre zaštićene su sukladno
odredbama ovog Statuta i drugim propisima.
Prijedlog za ukidanje te odredbe predlagatelji obrazlažu navodima, prema kojima:
»Županija nije nadležna da uređuje Ustav Republike Hrvatske niti Ustavni zakon o
ljudskim pravima« pa time »Istarska županija preuzima ovlasti države u zaštiti
ljudskih prava«.
U odnosu na osporavanje odredbe članka 6. stavka 3. ID Statuta, navodi se
sljedeće:
U ocjeni te odredbe Sud je pošao od članka 15. stavka 4. Ustava, kojim se
pripadnicima svih nacionalnih manjina »jamči sloboda izražavanja nacionalne
pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija«.
Raniji Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama u članku 5. propisivao je da
»etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj imaju pravo na
kulturnu autonomiju«.
S obzirom da taj Ustavni zakon više nije na snazi (v. t. 6.), za ocjenu osporene
statutarne odredbe mjerodavan je članak 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina, koji propisuje da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih
prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, od kojih je u točki 4. navedena
»kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te
očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije«.
Sukladno navedenom, ocijenjeno je da odredba članka 6. stavka 3. ID Statuta nije
nesuglasna s Ustavom i zakonom.
5.4. Odredba osporenog članka 3. stavka 2. ID Statuta glasi:
Tekst »ISTARSKA ŽUPANIJA – REGIONE ISTRIANA« ispisuje se na pečatu, žigu,
natpisnoj ploči predstavničkog, izvršnog i upravnog tijela Županije, kao i
pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, te zaglavlju akata.
Prema navodima predlagatelja, ta je odredba u nesuglasnosti s točkom XVIII.
Zakona o područjima/97 jer »Županija nema ovlaštenja za mijenjanje naziva
jedinice područne samouprave, odnosno uvrštavanja u službeni jedinstveni naziv
prijevod na bilo koji strani jezik«. Iz tih razloga ta je odredba, smatraju
predlagatelji, nesuglasna i s odredbom članka 133. stavka 2. Ustava. Predlaže se
njeno ukidanje.
Člankom 133. stavkom 2. Ustava propisano je da se područje županije određuje na
način propisan zakonom. Budući da se osporenom odredbom članka 3. stavka 2. ID
Statuta ne određuje područje Županije, članak 133. stavak 2. Ustava nije
mjerodavan.
Zakonom o područjima/97 bile su utvrđene županije, gradovi i općine u Republici
Hrvatskoj, određen je njihov naziv, područje i sjedišta te su uređena i druga
pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave,
odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave (članak 1.); u članku 5. tog Zakona
(točka XVIII.) bili su navedeni gradovi i općine s naseljima u sastavu Županije.
O nazivu županije u članku 5. Zakona o područjima/97 bilo je propisano:
Naziv... županije određuje se ovim Zakonom prema nazivu naselja u kojem je
sjedište predstavničkog tijela... jedinice lokalne uprave i samouprave.
Naziv... županije može se odrediti i prema povijesnom ili zemljopisnom
obilježju.
Zakon o područjima/06 u članku 1. propisuje:
Ovim se Zakonom utvrđuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju
područja svih županija... u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta,...,
postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja
za područno ustrojstvo jedinica... područne (regionalne) samouprave.
Članak 3. Zakona o područjima/06 sadrži popis svih županija na području
Republike Hrvatske. Istarska županija navedena je pod točkom XVIII. Sastav te
Županije (gradovi, općine, naselja) propisan je u članku 21. tog Zakona.
Prema mišljenju Ustavnog suda, osporenom odredbom članka 3. stavka 2. ID Statuta
ne određuje se naziv Županije, već se propisuje dvojezično ispisivanje naziva
Županije na pečatu, žigu, natpisnim pločama i zaglavlju akata.
Sukladno odredbi članka 12. stavka 2. Ustava te odredbama članka 12. stavaka 2.
i 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ovlast županija, kao
lokalnih jedinica, da statutom urede primjenu dvojezičnosti, ukoliko su u tim
županijama u službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, pobliže je
uređena Zakonom o uporabi jezika i pisma, kojim se propisuju uvjeti službene
uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina, kojima se osigurava ravnopravnost s
hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, sukladno zakonu (članak 1.).
Prema odredbama tog Zakona, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma
nacionalnih manjina ostvaruje se pod uvjetom da je to, u odnosu na rad svojih
tijela, u samoupravnom djelokrugu statutom propisala županija na čijem je
području u pojedinim općinama i gradovima u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik
i pismo nacionalne manjine (članak 4. stavak 1. t. 4.); u tim županijama
osigurava se dvojezično ispisivanje teksta pečata i žigova, natpisnih ploča
predstavničkih, izvršnih i upravnih tijela županija te zaglavlja akata (članak
8. stavak 2.).
Stoga je ocjena Ustavnog suda da osporena odredba članka 3. stavka 2. ID Statuta
nije nesuglasna s Ustavom i zakonom.
6. Osporavajući odredbu članka 6. stavka 3. ID Statuta, predlagatelji su ukazali
i na odredbu članka 5. stavka 2. Statuta, kojom je bilo propisano:
Svi građani uživaju jednaka prava temeljena na principima poštivanja ljudskih
prava, sloboda, ravnopravnosti i jednakosti, prava na rad i socijalnu zaštitu.
Budući da je člankom 4. ID Statuta izmijenjen članak 5. Statuta, na način da je
brisan osporeni stavak 2. tog članka, nema pretpostavki za ustavnosudsku ocjenu
te odredbe.
7. Ocijenivši da osporene odredbe ID Statuta nisu u nesuglasju s člancima 14.,
15. i 134. stavkom 2. Ustava, kao niti s odredbama mjerodavnih zakona, na
temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u izreci (točka
I.).
Objava ovog rješenja (točka II. izreke) temelji se na članku 29. stavku 1.
Ustavnog zakona.
Broj: U-II-425/2002
Zagreb, 16. siječnja 2008.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjedavajući sudac
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.