MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI
582
Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08, 71/10 i 139/10) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi
PRAVILNIK
O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju trajanje i program specijalizacije, mjerila za prijam specijalizanata, način polaganja specijalističkog ispita za medicinske sestre – medicinske tehničare u hitnoj medicinskoj pomoći te mjerila koja moraju ispunjavati zdravstvene ustanove za obavljanje specijalizacije za medicinske sestre – medicinske tehničare u hitnoj medicinskoj pomoći.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe s nazivom medicinski tehničar.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.
Specijalizant jest medicinska sestra koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga) te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga izdano rješenje ministra nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) o odobrenju specijalizacije. Specijalizant u smislu ovoga Pravilnika jest i medicinska sestra s kojom je nakon provedenog javnog natječaja u zdravstvenoj ustanovi zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme uz ugovoreni probni rad u trajanju od 6 mjeseci te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga upućenog nakon isteka probnog roka izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije.
Voditelj programa specijalističkog usavršavanja jest prvostupnik sestrinstva, specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći s najmanje petnaest godina radnog iskustva na radnom mjestu za koje je predviđena specijalizacija. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj te nadzire rad svih glavnih mentora i mentora za specijalizaciju u hitnoj medicinskoj pomoći. Voditelja programa specijalističkog usavršavanja imenuje ministar na vrijeme od šest godina. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja ostvaruje godišnju naknadu za rad. Iznos naknade odlukom utvrđuje ministar.
Glavni mentor i mentor su medicinske sestre specijalisti u djelatnosti hitne medicinske pomoći koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije.
Članak 3.
Medicinske sestre se mogu stručno usavršavati u obliku specijalizacije u djelatnosti hitne medicinske pomoći.
Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu.
Plan i program specijalizacije tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
Članak 4.
Odobrenje za specijalizaciju ministar daje na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatske komore medicinskih sestara.
Članak 5.
Specijalizacija se može odobriti medicinskoj sestri koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse te kojoj je izdano odobrenje za samostalan rad (licenca).
Medicinskoj sestri iz stavka 1. ovoga članka koja nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, ministar može odobriti specijalizaciju za potrebe tijela ili osoba iz članka 140. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Članak 6.
Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad raspisuju natječaj za odabir kandidata za specijalističko usavršavanje.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, natječaj se ne raspisuje za medicinske sestre koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na radnim mjestima za koje je Planom i programom iz Priloga I. ovoga Pravilnika određena specijalizacija, a nemaju uvjeta za priznavanje iz članka 33. ovoga Pravilnika.
Medicinske sestre iz stavka 2. ovoga članka upućuju se na specijalizaciju, na temelju popisa za pristupanje specijalizaciji, iz članka 36. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Kandidat za odobrenje specijalizacije (u daljnjem tekstu: kandidat) pored uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika mora ispunjavati sljedeće uvjete:
– završeno temeljno obrazovanje za medicinsku sestru,
– odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske komore medicinskih sestara.
Prednost pri odabiru ima kandidat koji ima:
– dulji radni odnos u određenoj zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži specijalizacija,
– prvostupnik sestrinstva ili student sestrinstva,
– dokaz aktivnosti na polju stručnog usavršavanja (aktivno i pasivno sudjelovanje na stručnim skupovima, pisanje stručnih radova, aktivno sudjelovanje u radu stručnih društava, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.).
Članak 7.
Prijedlog za odobrenje specijalizacije Ministarstvu podnosi osoba ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
Zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad sa specijalizantom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.
Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od vremena trajanja specijalizacije.
U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ugovoriti i iznos naknade štete koju je medicinska sestra, u slučaju kad otkazuje ugovor o radu prije isteka ugovorene obveze rada iz stavka 2. ovoga članka, obvezna isplatiti zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti veći od 2/3 iznosa troškova specijalizacije iz članka 19. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako medicinska sestra otkaže ugovor o radu i uz pribavljenu suglasnost ministra zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, obveza rada iz stavka 2. ovoga članka nastavlja se u toj zdravstvenoj ustanovi.
Članak 9.
Plan i program specijalizacije podrazumijeva integriranu teorijsku i praktičnu nastavu, koja se u pravilu u cijelosti odvija u zdravstvenim ustanovama.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dio teorijske i kabinetske nastave može se odvijati u strukovnim zdravstvenim obrazovnim ustanovama te visokim učilištima s kojima pojedina zdravstvena ustanova mora imati sklopljen ugovor o provođenju takve vrste nastave. Obavljanje određenog dijela teorijske nastave mora biti usklađeno s vremenom obavljanja praktične nastave, kako bi se specijalizantu omogućilo istovremeno usvajanje teorijskog i praktičnog znanja.
Ugovor iz stavka 2. ovoga članka mora biti sastavni dio dokumentacije iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 10.
Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije Ministarstvu je potrebno dostaviti pisanu suglasnost osobe koja je preuzela obvezu glavnog mentora.
Mentori su u pravilu medicinske sestre voditelji pojedinih stručnih jedinica ili medicinske sestre koje sudjeluju u pojedinim oblicima stručne edukacije te doktori medicine specijalisti pojedinih grana specijalnosti koji su sastavni dio Plana i programa specijalizacije, odnosno doktori medicine koji rade na poslovima hitne medicine najmanje 5 godina.
Glavnog mentora i mentore imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije. Glavni mentor i mentori moraju biti radnici u zdravstvenoj ustanovi kojoj je dano ovlaštenje za provođenje određene specijalizacije ili uže specijalizacije.
Glavni mentor i mentor mora biti stručnjak iste grane specijalnosti za koju se specijalizant usavršava.
Članak 11.
Glavni mentor je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža u cijelosti te točnost podataka u specijalističkoj knjižici.
U tijeku specijalizacije glavni mentor obavlja provjeru znanja specijalizanta putem kolokvija i seminarskih radova i to najmanje četiri puta godišnje. Mentori obavljaju provjeru znanja specijalizanta kontinuirano i o tome podnose izvješće glavnom mentoru.
Ako glavni mentor tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz Plana i programa ili nema sklonosti prema struci za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje Ministarstvo te osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Glavni mentor tijekom specijalizacije može povući svoju suglasnost o mentorstvu iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pisanom obliku dostaviti Ministarstvu te osobi ili tijelu iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizantu.
Ako Ministarstvo utvrdi da glavni mentor neodgovorno vodi specijalizanta, o tome obavješćuje osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizanta te on gubi status mentora.
Glavni mentor i mentori za svoj rad po mentorstvu dobivaju godišnju naknadu od osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Iznos naknade iz stavka 6. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.
Ako glavni mentor ili mentor tijekom specijalizacije izgubi status mentora iz razloga iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade.
Članak 12.
Glavni mentori i mentori mogu biti medicinske sestre specijalisti u djelatnosti hitne medicinske pomoći koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije za medicinske sestre.
Glavnom mentoru i mentorima može se istovremeno dodijeliti najviše pet specijalizanata.
Glavni mentor obvezan je obavljati poslove utvrđene člankom 11. stavkom 1. i 2. ovoga Pravilnika najmanje dva sata tjedno sa svakim specijalizantom, a mentori najmanje pet sati tjedno.
Članak 13.
Glavni mentor uz uvjet iz članka 10. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:
– najmanje 12 godina rada na području hitne medicinske pomoći,
– završen studij sestrinstva,
– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,
– uspješno završena edukacija za mentore.
Mentor uz uvjet iz članka 10. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:
– najmanje 10 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti,
– završen studij sestrinstva,
– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,
– uspješno završena edukacija za mentore.
Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, mentor može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, s najmanje 15 godina rada na radnom mjestu u djelatnosti hitne medicinske pomoći na obavljanju poslova hitne medicinske pomoći, a u izvanbolničkoj djelatnosti u timu na terenu. Prednost pri odabiru mentora imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u timu hitne medicinske pomoći na terenu. Mentori mogu biti i doktori medicine specijalisti pojedinih grana specijalnosti koji su sastavni dio Plana i programa specijalizacije, odnosno doktori medicine koji rade na poslovima hitne medicine najmanje 5 godina.
Glavne mentore i mentore odlukom će imenovati ministar. Imenovani glavni mentori i mentori obvezni su završiti edukaciju za mentore. Doktori medicine ne moraju završiti edukaciju za mentore.
Edukaciju mentora provodit će Ministarstvo organiziranjem tečajeva za mentore.
Visinu naknade za polaznike tečaja za mentore određuje ministar.
Članak 14.
Ako privatni zdravstveni radnik osobno traži specijalizaciju iz hitne medicinske pomoći, obvezan je prilikom zahtjeva za odobrenje specijalizacije dostaviti i ime zaposlenog zdravstvenog radnika koji će ga mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije.
Članak 15.
Ministarstvu je potrebno, uz dokumentaciju iz članka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, dostaviti i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj će se obavljati specijalističko usavršavanje o mogućnosti obavljanja specijalizacije, uz naznačeni datum početka.
Članak 16.
Specijalističko usavršavanje može se provoditi u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač je Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, koje ispunjavaju sljedeće uvjete u odnosu na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu:
– u zdravstvenoj ustanovi obavljaju se stručni poslovi propisani Planom i programom specijalizacije,
– zdravstvena ustanova ima odgovarajući prostor i opremu za izvanbolničku djelatnost sukladno Prilogu VI. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,
– u zdravstvenoj ustanovi u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlene najmanje dvije medicinske sestre – specijalisti hitne medicinske pomoći te dva specijalista određene grane specijalizacije ili uže specijalizacije koje su sastavni dio obveznih obilazaka iz Priloga I. ovoga Pravilnika, a sastavni su dio specijalizacije te najmanje jednog liječnika specijalista odgovarajuće specijalizacije za edukaciju specijalizanata hitne medicinske pomoći u toj specijalističkoj grani i liječnika specijalista hitne medicine ili liječnika koji radi na poslovima hitne medicine u toj zdravstvenoj ustanovi.
Članak 17.
Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se može obavljati specijalističko usavršavanje.
Članak 18.
Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju mjerila iz članka 16. ovoga Pravilnika obvezne su u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti Ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja.
Zahtjev treba sadržavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 16. ovoga Pravilnika.
Ministar rješenjem na vrijeme od šest godina ovlašćuje zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz članka 16. ovoga Pravilnika, za provođenje specijalističkog usavršavanja za specijalizacije u djelatnosti hitne medicinske pomoći.
U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka zdravstvena ustanova predlaže glavne mentore i mentore za istu granu specijalizacije.
O svakoj promjeni uvjeta iz članka 16. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna je izvijestiti Ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastale promjene.
Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka, ministar rješenjem oduzima ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja koje se u toj zdravstvenoj ustanovi provodi, a specijalizantu će rješenjem odrediti drugu zdravstvenu ustanovu za nastavak obavljanja specijalističkog usavršavanja.
Članak 19.
Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.
Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja program specijalističkog usavršavanja, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.
Članak 20.
Stranci pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu obavljati specijalističko usavršavanje uz prethodnu suglasnost ministra.
Članak 21.
Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od mjesec dana od dana izdavanja rješenja o odobrenju specijalizacije.
U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanja propisanog programa, dogovoriti obavljanje specijalizacije specijalizanta u jedinicama zdravstvenih ustanova koje ispunjavaju uvjete za provođenje specijalističkog usavršavanja s mentorima te utvrditi datum početka specijalizacije.
Članak 22.
Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 40 sati tjedno. Vrijeme provedeno na specijalizaciji smatra se vremenom provedenim na radu, a plaća se na temelju ugovora o radu sukladno Zakonu o radu.
Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida.
O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije osoba ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika obvezni su izvijestiti Ministarstvo, koje će ocijeniti opravdanost prekida.
Iznimka od stavka 3. ovoga članka jest stručno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći te bolest specijalizanta/bolest djeteta u trajanju duljem od 30 dana. Za taj prekid prilaže se potvrda ravnatelja, odnosno čelnika osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalističkog ispita.
Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produžuje za vrijeme za koje je prekid trajao.
Članak 23.
Specijalistički staž upisuju u specijalističku knjižicu glavni mentor i mentori u stručnim jedinicama u kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje, prema propisanom Planu i programu.
Obrazac specijalističke knjižice is stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 24.
Nakon obavljenog programa specijalističkog usavršavanja specijalizant polaže specijalistički ispit.
Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku od tri mjeseca od završetka specijalističkog usavršavanja.
Članak 25.
Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se Ministarstvu najmanje mjesec dana prije pristupanja polaganju ispita.
Prijava treba sadržavati molbu kandidata, molbu osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika za čije potrebe se kandidat specijalistički usavršavao, izvornik rješenja o odobrenju specijalizacije te uredno popunjenu specijalističku knjižicu.
Članak 26.
Ispitivači na specijalističkim ispitima medicinskih sestara su specijalisti u djelatnosti hitne medicinske pomoći s radnim iskustvom od najmanje 15 godina na tom području, dokazanim aktivnim sudjelovanjem u stručnom radu (stručna društva, seminari, objavljivanje stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i drugo), dokazom o obavljenoj edukaciji iz stručnih ili znanstvenih disciplina relevantnih za sestrinstvo i dokazom o završenom studiju sestrinstva.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju nedostatnog broja medicinskih sestara sa završenim studijem sestrinstva, ispitivač može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu prednost pri odabiru imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u terenskom radu u timu hitne medicinske pomoći.
Listu ispitivača za pojedine zdravstvene ustanove donosi ministar, a temeljem prethodno pribavljenog mišljenja nadležne komore i stručnog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Članak 27.
Ministar rješenjem odobrava polaganje specijalističkog ispita kojim imenuje ispitnu komisiju i tajnika te datum polaganja specijalističkog ispita.
Ispitna komisija broji tri člana, od kojih je jedan glavni mentor specijalizanta, drugi je medicinska sestra – specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći te doktor medicine specijalist hitne medicine ili doktor medicine koji najmanje 5 godina radi na poslovima hitne medicine.
Ispitna komisija i tajnik na specijalističkim ispitima imaju pravo na naknadu.
Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.
Članak 28.
Specijalistički ispit polaže se u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju djelatnost hitne medicine koje određuje ministar.
Zdravstvene ustanove u kojima se polažu specijalistički ispiti moraju imati bar dva ispitivača iste grane specijalnosti.
Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, kandidati kojima se radni staž priznaje kao specijalistički, po završetku propisane dodatne edukacije specijalistički ispit polažu u Ministarstvu.
Specijalistički ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela te praktičnih provjera vještina.
Članak 29.
Opći uspjeh kandidata na specijalističkom ispitu ocjenjuje se sa položio ili nije položio.
Ocjena se daje većinom glasova članova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita.
Obrazac zapisnika o polaganju specijalističkog ispita tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 30.
Medicinskoj sestri koja je položila specijalistički ispit ili je na temelju članka 33. ovoga Pravilnika stekla status specijalista izdaje se uvjerenje na obrascu koji je tiskan u Prilogu IV. i njegov je sastavni dio.
Ministarstvo vodi evidenciju o medicinskim sestrama koje su položile specijalistički ispit.
Članak 31.
Kandidat koji ne položi specijalistički ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitna komisija, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita. Ako kandidat ne položi ispit drugi puta, može ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca.
Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje specijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitna komisija, a koje ne može biti kraće od tri mjeseca. Troškove specijalističkog usavršavanja u tom slučaju kandidat snosi sam.
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj puta nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija, a koji ne smije biti dulji od tri mjeseca. Troškove ispita u tim slučajevima kandidat snosi sam.
Članak 32.
Po položenom / priznatom specijalističkom ispitu stječe se naziv medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći.
Medicinskim sestrama koje imaju završen studij sestrinstva po položenom, odnosno priznatom specijalističkom ispitu u nazivu se umjesto »medicinska sestra-medicinski tehničar« upisuje naziv zanimanja stečen po završetku studija.
Članak 33.
Medicinskim sestrama, sukladno članku 143. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se specijalistički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan, program i trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od Plana i programa propisanog ovim Pravilnikom.
Članak 34.
Medicinskim sestrama koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na području zdravstvene zaštite najmanje 15 godina, a u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje je određena specijalizacija najmanje 10 godina priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći po obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi prema Prilogu V. ovoga Pravilnika i položenom specijalističkom ispitu.
Medicinske sestre koje danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju završen studij sestrinstva priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći ako rade u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži priznavanje statusa specijaliste najmanje 7 godina, a po obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi prema Prilogu V. ovoga Pravilnika i položenom specijalističkom ispitu.
Iznimno od stavka 2. ovog članka prvostupnicima sestrinstva koji danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika u djelatnosti hitne medicinske pomoći rade najmanje 15 godina priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći.
Članak 35.
Zahtjev za priznavanje statusa specijalista iz članka 34. ovoga Pravilnika Ministarstvu podnosi medicinska sestra.
Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– potvrdu zdravstvene ustanove o ispunjavanju uvjeta iz članka 34. ovoga Pravilnika,
– diplomu, odnosno svjedodžbu o završnom ispitu,
– odobrenje za samostalan rad,
– dokaz o obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika, ako je propisana.
Članak 36.
Zdravstvene ustanove obvezne su najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika Ministarstvu dostaviti godišnji plan potrebnih specijalizacija.
U planu iz stavka 1. ovoga članka mora biti iskazan broj medicinskih sestara koje ispunjavaju uvjete za priznavanje specijalizacije, kao i popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za pristupanje specijalizaciji.
Zdravstvene ustanove obvezne su po godišnjem planu specijalizacija kandidatima koji ispunjavaju uvjete za priznavanje specijalizacije, omogućiti u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebne obilaske u svrhu stjecanja dodatnih znanja i vještina kao preduvjeta za polaganje specijalističkog ispita.
Članak 37.
Za djelatnosti za koje je ovim Pravilnikom određena obveza specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara, zdravstvene ustanove obvezne su osigurati svim medicinskim sestrama u navedenim djelatnostima specijalizaciju u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 38.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dodatnom specijalističkom stručnom usavršavanju medicinskih sestara – medicinskih tehničara (»Narodne novine«, br. 52/10).
Članak 39.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/11-04/06
Urbroj: 534-07-11-1
Zagreb, 17. veljače 2011.
Potpredsjednik Vlade i
ministar zdravstva i socijalne skrbi
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.
PRILOG I.
PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE
Specijalističko usavršavanje za medicinske sestre traje jednu godinu, od čega klinička nastava i/ili praktično osposobljavanje mora biti zastupljeno s najmanje 50% ukupnog trajanja programa.
Program specijalističkog usavršavanja sastoji se od dva dijela i to općeg temeljnog dijela, koji je zajednički svim programima specijalizacija u sestrinstvu, odnosno užih specijalizacija te posebnog dijela koji je usmjeren na određeno područje rada medicinske sestre.
Opći temeljni dio u trajanju od 160 sati, sastavljen je od predmeta:
– Socijalna medicina,
– Osnove informatike,
– Klinička farmakologija i toksikologija,
– Komunikacijske vještine, vještine podučavanja i temeljna saznanja o istraživanjima,
– Upravljanje i zakonodavstvo,
– Etika.
Opći temeljni dio programa može se provoditi u kliničkim ustanovama ili obrazovnim ustanovama koje provode formalno sestrinsko obrazovanje, a koje određuje ministar.
I. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJE
Trajanje: ukupno 160 sati (4 tjedna)
1. SOCIJALNA MEDICINA
Broj nastavnih sati: 20
Socijalna medicina jest disciplina koja se bavi proučavanjem međusobnog utjecaja društvenih odnosa sa zdravljem i bolesti.
Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s mjerama zdravstvene zaštite kao što su unapređenje zdravlja i preventivne mjere; zdravstvenim odgojem, zdravstvenim sustavom i zdravstvenim ustanovama, zaštitom okoliša i brigom o zdravlju zajednice.
Uži cilj, temeljen na prikupljenim pokazateljima, praćenje je i analiza zdravstvenoga stanja pučanstva uz utvrđivanje prioritetnih zdravstvenih problema.
Nositelj programa: doktor medicine koji se bavi djelatnošću socijalne medicine.
2. OSNOVE INFORMATIKE
Broj nastavnih sati: 20 sati vježbe (iskustvena nastava)
Cilj nastave je usvojiti sljedeće:
– osnovne pojmove informatičke tehnologije: temeljni pojmovi, informacijska tehnologija, dijelovi osobnog računala, softver, računalne mreže, sigurnost u radu s računalima, utjecaj računala na zdravlje i okoliš, sigurnost podataka
– uporaba računala i rukovanje datotekama: računalna okolina, prozori, datoteke i mape, ispis, virusi
– obrada teksta: korištenje aplikacija, osnovni postupci, oblikovanje i uređivanje teksta, tablice
– prezentacijske tehnike: korištenje aplikacija, slajdovi, animacija, uređivanje prezentacija
– informacije i tehnologije: internet i elektronička pošta
Nositelj programa: informatičar ili drugi stručnjak koji se bavi informatičkom djelatnošću.
3. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA
Broj nastavnih sati: 25
Klinička farmakologija prati i proučava pojedinosti vezane za primjenu lijekova.
Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s osnovnim skupinama lijekova, njihovom apsorpcijom, biološkom valjanosti, distribucijom u organizmu, trajanju i jačini učinka lijeka, toksičnosti pojedinih lijekova, nuspojavama, i specifičnim skupinama lijekova.
Nositelj programa: klinički farmakolog ili specijalista grane specijalnosti koji se bavi u svom radu kliničkom farmakologijom.
4. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I VJEŠTINE PODUČAVANJA
Broj nastavnih sati: 40 (10 teorijska nastava + 30 vježbe)
Cilj nastave jest da specijalizant usvoji opće pojmove iz komunikologije; aktivno slušanje, vještine pregovaranja (persuazije), vještine donošenja odluke, asertivnost, empatija, postupci s agresivnom osobom.
Nositelj programa: psiholog, pedagog.
5. ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJE
Broj nastavnih sati: 20
Cilj nastave jest da specijalizant usvoji osnove zakonskih propisa vezanih uz profesionalnu odgovornost medicinskih sestara. U sklopu toga potrebno je obraditi minimalno Ustav Republike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o sestrinstvu, Zakon o zaštiti prava pacijenta, Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Nositelj programa: diplomirani pravnik/magistar prava
6. ETIKA
Broj nastavnih sati: 25 (15 teorijska nastava + 10 seminari)
Ciljevi nastave su obrazložiti pojmove etika, moral, društvene norme, deontologija.
Objasniti, obrazložiti i usvojiti temeljna načela medicinske etike, kodeks etike medicinskih sestara, prava pacijenta.
Nositelj programa: medicinska sestra koja se bavi sestrinskom etikom kao užim područjem svojega rada ili medicinska sestra koja se bavi formalnom nastavom iz predmeta etike u obrazovnim ustanovama.
II. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Cilj
Cilj programa specijalističkog usavršavanja je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskog tehničara za samostalno pružanje skrbi u svojoj domeni rada, kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi, a temeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama za zbrinjavanje hitnih stanja u skladu s etičkim načelima, na humani način pun poštovanja, s dodatnom psihosocijalnom potporom.
|
SADRŽAJ PROGRAMA |
TJEDNI |
SATI |
TEORIJSKI DIO |
PRAKTIČNI DIO |
|
|
1. |
anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje |
4 |
160 |
80 |
80 |
|
2. |
interna medicina |
5 |
200 |
80 |
120 |
|
3. |
kirurgija s trumatologijom |
5 |
200 |
80 |
120 |
|
4. |
ginekologija s porodiljstvom |
2 |
80 |
30 |
50 |
|
5. |
pedijatrija |
3 |
120 |
45 |
75 |
|
6. |
neurologija |
1 |
40 |
20 |
20 |
|
7. |
psihijatrija |
1 |
40 |
20 |
20 |
|
8. |
infektologija |
1 |
40 |
40 |
0 |
|
9. |
oftalmologija |
0,5 |
20 |
20 |
0 |
|
10. |
otorinolaringologija |
1 |
40 |
20 |
20 |
|
11. |
hitna medicinska pomoć |
12,5 |
500 |
70 |
430 |
|
specijalistički dio – ukupno |
36 |
1440 |
505 |
935 |
|
|
opći temeljni dio specijalizacije |
4 |
160 |
100 |
60 |
|
|
Ukupno |
40 |
1600 |
605 |
995 |
|
|
1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA |
4 tjedna/160 sati |
|
1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU |
80 sati |
|
1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG |
40 sati |
|
1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG |
40 sati |
1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU 80 sati
Teorijski dio 40 sati
|
• |
Farmakologija u anesteziji – (Adrenalin, Atropin, Amiodaron, Nalokson i dr.) |
|
|
• |
auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja |
|
|
• |
Nadzor vitalnih znakova |
|
|
• |
Mehanička ventilacija |
|
|
• |
Oksigenoterapija |
|
|
• |
Otvaranje dišnog puta |
|
|
• |
Održavanje prohodnosti dišnog puta |
|
|
o |
Orofaringealna intubacija |
|
|
o |
Nazofaringealna intubacija |
|
|
o |
Laringealna maska (LMA) |
|
|
o |
Endotrahealna intubacija |
|
|
o |
Komplikacije pri intubaciji |
|
|
• |
Osnovni principi nadoknade tekućine |
|
Praktični dio 40 sati
|
• |
Metode otvaranje dišnog puta |
|
|
• |
Metode održavanje dišnog puta |
|
|
o |
Orofaringealna intubacija |
|
|
o |
Nazofaringealna intubacija |
|
|
o |
Laringealna maska (LMA), Igel maska |
|
|
o |
Endotrahealna intubacija |
|
|
• |
Čišćenje dišnog puta |
|
|
• |
Uporaba mehaničkog respiratora (bolnički i transportni) |
|
|
• |
Asistirana ventilacija |
|
|
• |
Primjena kisika |
|
|
• |
Poznavanje algoritma davanja lokalne anestezije (asistencija) |
|
|
• |
Poznavati primjenu lijekova |
|
|
• |
Auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja |
|
1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje |
|
• |
Venski put – periferni, centralni, (otvaranje, održavanje, spe-cifičnosti) |
|
• |
Krvarenja vanjska i unutarnja (procjena i obrada) |
Praktični dio 20 sati
|
• |
Postupci otvaranja perifernog venskog puta |
|
• |
Načini održavanja perifernog venskog puta |
|
• |
Poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija) |
1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Brza intubacija u slijedu |
|
• |
Određivanje ocjenskih ljestvica |
|
• |
Postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«) |
|
• |
Pulsna oksimetrija i kapnometrija |
|
• |
Utvrđivanje smrti |
Praktični dio 20 sati
|
• |
Brza intubacija u slijedu (asistencija) |
|
• |
Ocjene ozljeda (GCS i PGCS) |
|
• |
Uporaba pulsnog oksimetra |
|
• |
Uporaba kapnometra |
|
• |
Uporaba glukometra |
|
• |
Uporaba perfuzora |
|
• |
Utvrđivanje smrti |
VJEŠTINE
|
1. |
uporaba pulsnog oksimetra |
|
2. |
uporaba glukometra |
|
3. |
uporaba kapnometra |
|
4. |
zbrinjavanje dišnog puta |
|
• osnovne tehnike otvaranja dišnog puta |
|
|
• čišćenje dišnog puta |
|
|
• održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike) |
|
|
• asistirana ventilacija |
|
|
5. |
primjena kisika |
|
6. |
prepoznati indikacije, pripremiti opremu i izvođenje endotrahealne intubacije |
|
7. |
prepoznati indikacije, pripremiti opremu i postavljanje laringealne i Igel maske |
|
8. |
ventilacija na endotrahealni tubus i LMA |
|
9. |
prepoznati indikacije i koristiti transportni respirator |
|
10. |
otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta |
|
11. |
nadoknada tekućine |
|
12. |
priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog venskog puta |
|
13. |
priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu |
|
14. |
korištenje perfuzora |
|
15. |
poznavati primjenu i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i Amiodaron |
|
16. |
poznavati primjenu i djelovanje lijekova – Nalokson |
|
17. |
određivanje ocjenskih ljestvica |
|
18. |
postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«) |
KOMPETENCIJE
|
– |
Prepoznaje septičko stanje |
|
– |
Opisuje podjelu i uzroke šoka |
|
– |
Prepoznaje stanje šoka i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Prepoznaje anafilaksiju i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Primjenjuje ordiniranu terapiju (inhalacije, per os, intramuskularno, intrakutano, subkutano, rektalno, na sluznicu, u ET tubus, intravenski, intraosalno) |
|
– |
Izvodi postupke otvaranja, fiksiranja i održavanja prohodnosti perifernog venskog puta intravenskom kanilom |
|
– |
Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, djelovanje, doze, moguće nuspojave, te primjenjuje lijekove: nitroglicerin, adrenalin, atropin, glukagon, 50%-tnu glukozu, salbutamol, antagonist opioida (nalokson), diazepam, furosemid, morfij, amiodaron, tramal |
|
– |
Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, doze, te primjenjuje fiziološku otopinu |
|
– |
Priprema potreban pribor, i izvodi postupak nadoknade tekućine ordinirane od strane liječnika |
|
– |
Prepoznaje indikacije, izračunava potrebne količine i provodi liječenje kisikom |
|
– |
Prepoznaje uzroke srčanog zastoja i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Provodi temeljne postupke održavanja života uz primjenu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) u skladu s protokolima |
|
– |
Provodi osnovne tehnike otvaranja dišnoga puta |
|
– |
Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i koristi pomagala za otvaranje i održavanje prohodnosti dišnih putova |
|
– |
Postavlja orofaringealni tubus |
|
– |
Postavlja nazofaringealni tubus |
|
– |
Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, moguće komplikacije, te provodi sukciju gornjeg dišnog puta pomoću katetera i tvrde cijevi širokog promjera |
|
– |
Provodi Sellickov postupak |
|
– |
Provodi postupak umjetnog disanja metodama: »usta na usta« sa štitnikom, džepnom maskom, samoširećim balonom i maskom |
|
– |
Postavlja laringealnu i Igel masku |
|
– |
Provodi umjetno disanje putem endotrahealnog tubusa i laringealne maske |
|
– |
Provodi postupak vanjske masaže srca |
|
– |
Opisuje doze, indikacije, kontraindikacije i način primjene lijekova koji se koriste u oživljavanju |
|
– |
Prepoznaje letalne poremećaje srčanog ritma (asistolija, ventrikulska fibrilacija, ventrikulska tahikardija bez pulsa, električna aktivnost bez pulsa) i provodi postupak sukladno protokolu |
|
– |
Objašnjava mehanizam defibrilacije |
|
– |
Objašnjava razloge za ranu defibrilaciju |
|
– |
Primjenjuje automatski vanjski defibrilator (AVD) |
|
– |
Opisuje dijelove manualnog defibrilatora (način rukovanja, funkcije, potrebni pribor) i provjerava ispravnost istoga |
|
– |
Izvodi sigurnu defibrilaciju manualnim defibrilatorom |
|
– |
Opisuje algoritam naprednih postupaka održavanja života i provodi hitnu medicinsku pomoć u skladu s protokolom |
|
– |
Prepoznaje značaj terapijskog pothlađivanja, priprema opremu i bolesnika, te asistira prilikom postupka |
|
– |
Nadzire stanje bolesnika nakon oživljavanja |
|
– |
Utvrđuje sigurne znakove smrti |
|
– |
Izvodi pregled oboljele osobe (početni i detaljni pregled, stalna procjena) koristeći ABCDE, SOPIE, PQRST |
|
– |
Mjeri vitalne znakove (puls, tlak, disanje, temperatura) |
|
– |
Koristi pulsni oksimetar |
|
– |
Poduzima primjerene postupke s obzirom na izmjerene vrijednosti pulsne oksimetrije |
|
– |
Koristi kapnograf/kapnometar |
|
– |
Koristi glukometar |
|
– |
Trajno nadzire vitalne znakove primjenom neinvazivnih metoda (monitoring) |
|
– |
Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i postavlja laringealnu masku kod oživljavanja |
|
– |
Opisuje postupak, priprema pribor i provodi endotrahealnu intubaciju u skladu s protokolom |
|
– |
Prepoznaje i priprema pribor, opisuje protokol i asistira pri brzoj indukciji u slijedu (RSI) |
|
– |
Objašnjava mehaničku ventilaciju (modalitete disanja, komplikacije mehaničke ventilacije) |
|
– |
Opisuje principe rukovanja respiratorom (održavanje, kontrola ispravnosti, dijelove respiratora, kontrolna ploča, krivulje i ventilacijski parametri, alarmi) |
|
– |
Priprema pribor, asistira pri uvođenju centralnog venskog katetera i postavljanju invazivnog monitoringa centralnog venskog tlaka |
|
– |
Priprema pribor, asistira pri uvođenju arterijskog katetera i postavljanju invazivnog monitoringa arterijskog tlaka |
|
– |
Koristi perfuzor i infuzijske pumpe i priprema ih za primjenu (izmjena štrcaljke na perfuzoru, postavljanje sistema na infuzijskoj pumpi, poznavanje funkcije izračunavanja protoka) |
|
– |
Koristi sustav za zagrijavanje infuzijskih otopina i krvnih derivata |
|
– |
Koristi sustav za grijanje/hlađenje bolesnika |
|
2. INTERNA MEDICINA |
5 tjedana/200 sati |
|
|
2.1. KORONARNA JEDINICA |
60 sati |
|
|
2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA |
30 sati |
|
|
2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA |
30 sati |
|
|
2.4. HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA |
70 sati |
|
|
2.5. SEMINARI |
10 sati |
2.1. KORONARNA JEDINICA 60 sati
Teorijski dio 20 sati
|
Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje: |
|
|
• |
osnovnih poremećaja srčanog ritma |
|
• |
primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti |
|
• |
simptoma i znakova kardiovaskularnih poremećaja |
|
• |
stabilna i nestabilna angina pectoris |
|
• |
akutnog infarkta miokarda |
|
• |
akutnog koronarnog sindroma |
|
• |
kardiogenog šoka |
|
• |
srčanog zastoja |
|
• |
plućne embolije |
|
• |
hipertenzivne krize |
|
• |
sinkope |
|
• |
tamponade srca |
|
• |
disekcije aorte |
Praktični dio 40 sati
|
• |
snimanje EKG-a |
|
• |
prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma |
|
• |
prepoznati stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju (asistencija) |
|
• |
elektrostimulaciju srca (asistencija) |
2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati
Teorijski dio 25 sat
|
Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje: |
|
|
• |
krvarenja iz gastrointestinalnog trakta |
|
• |
akutnog pankreatitisa |
|
• |
akutnog zatajenja jetre |
|
• |
abdominalnih kolika |
|
• |
akutnog zatajenja bubrega |
|
• |
renalnih kolika |
Praktični dio 5 sati
• postavljanje nazogastrične sonde
2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati
Teorijski dio 10 sati
|
Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje: |
|
|
• |
akutne respiratorne insuficijencije i zastoja disanja |
|
• |
astmatskog statusa |
|
• |
pneumotoraksa |
|
• |
ARDS (akutni respiratorni distres sindrom) |
|
• |
TBC |
|
• |
Strano tijelo u donjem dišnom putu |
|
• |
Ostale dijagnostičke i terapijske metode u pulmologiji |
Praktični dio 20 sati
|
• |
Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji |
|
• |
Poznavanje primjene lijekova |
2.4. HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA 70 sati
Teorijski dio 20 sati
|
Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje: |
|
|
• |
komplikacije dijabetesa (hipoglikemija, hiperglikemija) |
|
• |
ketoacidoze kod alkoholičara |
|
• |
akutnih anemija |
|
• |
akutne koagulopatije |
|
• |
DIK |
|
• |
alergijske reakcije |
|
• |
anafilaktički šok |
|
• |
otrovanja |
Praktični dio 50 sati
|
• |
postavljanje nazogastrične sonde i ispiranje želuca |
|
• |
prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja |
|
• |
zbrinjavanje hitnih internističkih stanja |
|
• |
osnove medicinske propedeutike |
|
• |
Uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu |
SEMINARSKI RAD – na zadanu temu od mentora 10 sati
VJEŠTINE
|
1. |
poznavanje djelovanja lijekova |
|
2. |
poznavati primjenu lijekova: Acetilsalicilnu kiselinu, Salbutamol, Nitrolingual spray, Glukoza, Aminofilin, Furosemid, Morfij, Tramal, Aktivni ugljen |
|
3. |
snimanje EKG-a |
|
4. |
prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma |
|
5. |
prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju |
|
6. |
postavljanje nazogastrične sonde |
|
7. |
Ispiranje želuca |
|
8. |
prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja |
|
9. |
zbrinjavanje hitnih internističkih stanja |
|
10. |
prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji |
|
11. |
uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu |
|
12. |
osnove medicinske propedeutike |
KOMPETENCIJE
|
– |
Uzima uzorke krvi i urina za analizu |
|
– |
Primjenjuje ocjenske ljestvice za procjenu intenziteta boli |
|
– |
Prepoznaje načine ulaska otrova u organizam i načine eliminacije otrova |
|
– |
Priprema potreban pribor i izvodi ispiranje želuca |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove otrovanja/predoziranja lijekovima, opojnim drogama, etanolom, ugljičnim monoksidom i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Opisuje kliničku sliku kod otrovanja gljivama i biljkama i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Opisuje kliničku sliku kod uboda i ugriza otrovnih životinja i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Navodi načela samozaštite i hitne medicinske skrbi kod najčešćih bojnih otrova |
|
– |
Opisuje čimbenike rizika kardiovaskularnih bolesti |
|
– |
Provodi snimanje 12 kanalnim EKG-om |
|
– |
Prepoznaje osnovne poremećaje srčanog ritma i provodi hitnu medicinsku pomoć kod: bradikardija (kompletni AV blok), tahikardije uskih QRS kompleksa, tahikardije širokih QRS kompleksa |
|
– |
Opisuje postupak, priprema opremu, te asistira kod transkutane elektrostimulacije |
|
– |
Opisuje postupak, priprema bolesnika i opremu, te asistira kod hitne sinkronizirane kardioverzije |
|
– |
Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod akutnog koronarnog sindroma |
|
– |
Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod stabilne i nestabilne angine pectoris |
|
– |
Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod srčane insuficijencije |
|
– |
Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod plućnog edema |
|
– |
Provodi hitnu medicinsku pomoć kod osobe s akutnom boli u prsnome košu |
|
– |
Provodi hitnu medicinsku pomoć kod hipertenzije kao hitnog stanja |
|
– |
Razlikuje tromboflebitis od flebotromboze |
|
– |
Prepoznaje stanje i provodi hitnu medicinsku pomoć kod opstrukcije dišnog puta |
|
– |
Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod osobe koja je pri svijesti |
|
– |
Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod osobe koja je bez svijesti |
|
– |
Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod trudnica i pretilih osoba |
|
– |
Razlikuje astmatski status od astme |
|
– |
Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod astmatskog statusa i astme |
|
– |
Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod akutnog pogoršanja kronične opstruktivne plućne bolesti |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove plućne embolije i provodi postupak hitne medicinske pomoći po protokolu |
|
– |
Prepoznaje hemoptou i provodi postupak hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove akutne respiratorne insuficijencije i provodi postupak hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju pleuralne punkcije |
|
– |
Prepoznaje smetnje disanja i provodi postupak hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove krvarenja iz probavnog sustava i provodi postupak hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje simptome i znakove upalnih bolesti probavnog sustava i abdominalne boli |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika za uvođenje nazogastrične sonde |
|
– |
Uvodi nazogastričnu sondu |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika za primjenu klizme |
|
– |
Primjenjuje klizmu |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju abdominalne punkcije |
|
– |
Prepoznaje znakove hematurije |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove infekcije urinarnog sustava |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove akutne bubrežne insuficijencije |
|
– |
Opisuje indikacije za hitnu dijalizu |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri uvođenju dijaliznog katetera |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove akutnog zastoja urina |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika, i uvodi uretralni kateter kod muškaraca i žena |
|
– |
Razlikuje simptome i znakove hipoglikemije od hiperglikemije |
|
– |
Objašnjava primjenu glukoze ili glukagona kod hipoglikemije izmjerene glukometrom |
|
– |
Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod bolesnika u hipoglikemiji |
|
– |
Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod bolesnika u hiperglikemiji |
|
3. KIRURGIJA S TRAUMATOLOGIJOM |
5 tjedana/200 sati |
|
3.1. DJEČJA KIRURGIJA |
40 sati |
|
3.2. OPĆA KIRURGIJA |
40 sati |
|
3.3. TRAUMATOLOGIJA |
40 sati |
|
3.4. HITNA KIRURŠKA |
80 sati |
3.1. DJEČJA KIRURGIJA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Opekline i ozebline kod djece |
|
• |
Kemijske i električne ozljede kod djece |
|
• |
Šok kod djece |
|
• |
Primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta |
|
• |
Vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta |
Praktični dio 20 sati
|
• |
Primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta |
|
• |
Zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih i djece |
|
• |
Određivanje postotka opečene površine tijela |
|
• |
Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda |
|
• |
Imobilizacija |
3.2. OPĆA KIRURGIJA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Mjere za sprječavanje infekcija |
|
• |
Opekline i ozebline odraslih |
|
• |
Kemijske i električne ozljede odraslih |
|
• |
Postupak sa amputiranim dijelom |
Praktični dio 20 sati
|
• |
Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena |
|
• |
Zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih |
|
• |
Određivanje postotka opečene površine tijela |
|
• |
Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda |
3.3. TRAUMATOLOGIJA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Ocjenske ljestvice u traumatologiji za odrasle |
|
• |
Politrauma odraslih i djece |
|
• |
Crash i blast sindrom |
|
• |
Trauma trudnice |
Praktični dio 20 sati
|
• |
Metode zaustavljanja krvarenja |
|
• |
Zavojni materijal i najčešći zavoji |
|
• |
Primjena imobilizacijskih sredstava |
|
a) Longete |
|
|
b) Sadreni zavoji |
3.4. HITNA KIRURŠKA AMBULANTA 80 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Pregled hitnog kirurškog pacijenta |
|
• |
Vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta |
|
• |
Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe |
|
• |
Ubodi i ugrizi otrovnih životinja |
|
• |
Traumatski šok i antišok terapija |
Praktični dio 60 sati
|
• |
Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe |
|
• |
Pregled hitnog kirurškog pacijenta |
|
• |
Zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu |
|
• |
Priprema instrumenata za primarnu obradu rane |
|
• |
Zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa |
|
• |
Priprema pribora i poznavanje postupka kod torakalne drenaže |
VJEŠTINE
|
1. |
Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe |
|
2. |
Pregled hitnog kirurškog pacijenta |
|
3. |
Metode zaustavljanja krvarenja |
|
4. |
Zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu |
|
5. |
Poznavati i provoditi temeljne tehnike instrumentiranja |
|
6. |
Primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji |
|
7. |
Postupci sa amputiranim dijelovima tijela |
|
8. |
Zbrinjavanje opeklina i ozeblina djece i odraslih |
|
9. |
Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda djece i odraslih |
|
10. |
Prepoznati tenzijski pneumotoraks, pripremiti opremu te izvođenje dekompresije iglom |
|
11. |
Određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu |
|
12. |
Uvođenje urinarnog katetera – muški |
|
13. |
Uvođenje urinarnog katetera – žene |
|
14. |
Zbrinjavanje ozlijeđene trudnice |
|
15. |
Primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete) |
KOMPETENCIJE
|
– |
Procjena ozlijeđene osobe (početna procjena, brzi trauma pregled ili ciljani pregled, detaljni pregled, stalna procjena) |
|
– |
Prepoznaje stanja koja ozlijeđenog životno ugrožavaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Izvodi tehnike zaustavljanja krvarenja |
|
– |
Opisuje važnost mehanizma nastanka ozljede |
|
– |
Provodi antitetanusnu zaštitu prema odredbi liječnika |
|
– |
Procjenjuje mišićno-koštane ozljede i pruža hitnu medicinsku pomoć |
|
– |
Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć osobama s prijelomima ekstremiteta |
|
– |
Zbrinjava amputirani dio tijela |
|
– |
Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć osobama s iščašenjima zglobova |
|
– |
Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije patele |
|
– |
Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije lakta |
|
– |
Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije ramena |
|
– |
Opisuje postupak i asistira kod nekomplicirane dislokacije kuka |
|
– |
Prepoznaje ozljede glave i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje značaj RTS (revidirana trauma bodovna skala) |
|
– |
Prepoznaje ozljede grudnog koša i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje ozljede zdjelice i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje ozljeda trbuha i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje ozljede kralježnice i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje ozljeda ekstremiteta i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Provodi hitnu medicinsku pomoć kod opeklina |
|
– |
Provodi hitnu medicinsku pomoć kod smrzotina |
|
– |
Prepoznaje politraumu i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Primjenjuje postupke okretanja ozlijeđenog u liniji |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja ovratnik |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja neoprenske udlage |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja Kramerove udlage |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja vakuum udlage |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i koristi rasklopna nosila |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i koristi vakuum madrac |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i primjenjuje prsluk za imobilizaciju i izvlačenje iz vozila |
|
– |
Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja ozlijeđenog na dugu dasku s bočnim fiksatorima glave uz uporabu kaiša za fiksaciju tijela |
|
– |
Izvodi deimobilizaciju |
|
– |
Postavlja Madsenov zavoj, Desaultov zavoj, gips longete |
|
– |
Provodi mjere za sprečavanje infekcija (čišćenje i dezinfekcija aparata, opreme, medicinskih instrumenata i vozila, pranje ruku, korištenje zaštitne opreme, dezinfekcija kože pacijenta prije invazivnog postupka) |
|
– |
Provodi postupak pripreme rane za kiruršku obradu (ispiranje, sterilno pokrivanje) |
|
– |
Provodi temeljne tehnike instrumentiranja |
|
– |
Primjenjuje zavojni materijal (klasični zavoji, zavoji za opekline, kompresivni zavoj) |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira kod zbrinjavanja ventilnog pneumotoraksa |
|
– |
Opisuje postupak, priprema pribor i asistira pri provođenju hitne torakalne drenaže |
|
– |
Opisuje pribor i priprema sustave za hitnu drenažu toraksa (aktivna sukcija-torakalna pumpa na vakuum, Heimlichova valvula) |
|
– |
Provodi postupke zbrinjavanja ozlijeđene trudnice |
|
4. GINEKOLOGIJA S PORODILJSTVOM |
2 tjedna/80 sati |
|
4.1. RAĐAONICA |
60 sati |
|
4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA |
20 sati |
4.1. RAĐAONICA 60 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Porod (porođajna doba, posteljica, porod na zadak) |
|
• |
Patološki porod |
|
• |
Pripreme za porod na terenu (priprema trudnice, opreme i okoline) |
|
• |
Torba (set) za porod |
|
• |
Lijekovi u porodu |
|
• |
Zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje |
|
• |
Trauma trudnice |
|
• |
Transport trudnice |
|
• |
Oživljavanje trudnice |
Praktični dio 40 sati
|
• |
Vođenje poroda |
|
• |
Partalno praćenje fetusa i rodilje |
|
• |
Pravilno disanje trudnice |
|
• |
Epiziotomija |
|
• |
Opstretički pregled |
|
• |
Porod i pregled posteljice |
|
• |
Zbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom i dr.) |
|
• |
Zbrinjavanje rodilje (kontrola vitalnih funkcija i krvarenja) |
4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA 20 sati
Teorijski dio 10 sati
|
• |
Hitna stanja u ginekologiji (šok, tromboembolijska bolest, nepravilna krvarenja izvan menstrualnog ciklusa, bol u zdjelici) |
|
• |
Patologija trudnoće (opstretički šok i koagulopatije (DIK), krvarenja, pobačaj, ektopična trudnoća, preeklampsija i eklampsija, placenta previa, abrupcija placente) |
|
• |
Patologija III i IV porođajnog doba |
|
• |
postpartalna krvarenja |
|
• |
atonija maternice |
Praktični dio 10 sati
|
• |
Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji |
|
• |
Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći |
VJEŠTINE
|
1. |
Vođenje poroda u kući i tijekom prijevoza |
|
2. |
Pregled posteljice |
|
3. |
Zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje |
|
4. |
Oživljavanje trudnice |
|
5. |
Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji |
|
6. |
Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći |
KOMPETENCIJE
|
– |
Prepoznaje simptome vaginalnog krvarenja koje nije uzrokovano trudnoćom i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje funkcionalne promjene u trudnoći |
|
– |
Prepoznaje vaginalno krvarenje u trudnoći i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje simptome i znakove preeklampsije i eklampsije i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Objašnjava faze fiziološkog poroda |
|
– |
Manualno dovršava normalni porod na terenu |
|
– |
Asistira pri porodu u hitnom bolničkom prijemu |
|
– |
Ocjenjuje osnovne parametre vitalnosti novorođenčeta APGAR testom |
|
– |
Prepoznaje postupke hitne medicinske pomoći kod porođaja na zadak, ispale pupkovine, prezentacije ekstremitetima |
|
– |
Provodi postupak opskrbe majke i novorođenčeta |
|
– |
Provodi postupak s posteljicom |
|
– |
Provodi specifične postupke oživljavanja trudnice |
|
– |
Procjenjuje i zbrinjava žrtve seksualnog nasilja, prikuplja dokaze i pruža primjerenu potporu |
|
5. PEDIJATRIJA |
3 tjedna/120 sati |
|
5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOG |
30 sati |
|
5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG |
50 sati |
|
5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA |
40 sati |
5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati
Teorijski dio 15 sati
|
• |
Asfiktično novorođenče |
|
• |
Održavanje tjelesne temperature |
|
• |
Proširenje i ventilacija pluća |
|
• |
Lijekovi u oživljavanju novorođenčeta |
|
• |
Specifična neonatalna farmakologija (posebni lijekovi) |
|
• |
Temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi |
|
• |
Načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta |
|
• |
Konvulzije novorođenčeta |
|
• |
Respiratorni distres sindrom |
Praktični dio 15 sati
|
• |
Temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi |
|
• |
Poznavanje i uporaba inkubatora |
|
• |
Prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta |
|
• |
Periferni venski pristup |
5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 50 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
Poremećaj svijesti |
|
• |
Farmakologija u pedijatriji |
|
• |
Hitna stanja u pedijatriji (šok, anafilaksija, otrovanja, konvulzije) |
|
• |
Dehidracija |
|
• |
Oprema za zbrinjavanje vitalno ugroženog djeteta |
|
• |
Procjena kritičnog djeteta |
Praktični dio 30 sati
|
• |
Pristup bolesnom djetetu |
|
• |
Prepoznavanje i procjena kritičnog djeteta |
|
• |
Napredni postupci održavanja života djece |
|
• |
Zbrinjavanje konvulzija |
|
• |
Periferni venski pristup |
|
• |
Intraosealni pristup |
5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati
Teorijski dio 10 sati
|
• |
Hitna stanja u pedijatriji (asmatički napad, konvulzije, hipoglikemija) |
|
• |
Temeljni i napredni postupci održavanja života djece |
Praktični dio 30 sati
|
• |
Temeljni i napredni postupci održavanja života djece |
VJEŠTINE
|
1. |
procjena kritičnog djeteta |
|
2. |
temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece |
|
3. |
napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece |
|
4. |
primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama |
|
5. |
prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji |
|
6. |
pravilna uporaba inkubatora |
KOMPETENCIJE
|
– |
Opisuje strukturalne i funkcionalne posebnosti dječje dobi |
|
– |
Izvodi postupke mjerenja vitalnih znakova (puls, krvni tlak, disanje, temperatura) |
|
– |
Uspostavlja periferni venski put kod novorođenčeta i djece |
|
– |
Provodi temeljne postupke održavanja života novorođenčadi i djece u skladu s protokolima |
|
– |
Provodi osnovne tehnike otvaranja dišnoga puta kod djece |
|
– |
Opisuje indikacije, kontraindikacije i način postavljanja jednostavnih pomagala za otvaranje i održavanje prohodnosti dišnih putova kod djece |
|
– |
Postavlja orofaringealni tubus kod djece |
|
– |
Postavlja nazofaringealni tubus kod djece |
|
– |
Opisuje indikacije, kontraindikacije, moguće komplikacije, te provodi sukciju gornjeg dišnog puta pomoću katetera kod djece |
|
– |
Provodi umjetno disanje metodom »usta na nos i usta« sa štitnikom kod dojenčeta |
|
– |
Provodi umjetno disanje metodom »usta na usta« sa štitnikom kod djece |
|
– |
Provodi umjetno disanja sa samoširećim balonom i maskom kod djece |
|
– |
Provodi vanjsku masažu srca kod dojenčadi |
|
– |
Provodi vanjsku masažu srca kod djece |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i izvodi intraosealni pristup |
|
– |
Provodi napredne postupke održavanja života kod djece u skladu s protokolom |
|
– |
Prepoznaje opstrukciju dišnog puta i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod dojenčeta |
|
– |
Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod djeteta |
|
– |
Prepoznaje i provodi hitnu medicinsku pomoć djeteta sa sumnjom na epiglotitis |
|
– |
Prepoznaje i provodi hitnu medicinsku pomoć djeteta kod sumnje na bronhiolitis |
|
– |
Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć kod astmatskog statusa i astme kod djece |
|
– |
Prepoznaje anafilaksiju kod djece i provodi postupke hitne medicinske pomoći u skladu s protokolima |
|
– |
Ocjenjuje i provodi hitnu medicinsku pomoć kod djeteta s poremećajem svijesti |
|
– |
Provodi hitnu medicinsku pomoć kod konvulzija |
|
– |
Primjenjuje supozitorije ili klizme diazepama |
|
– |
Prepoznaje stanje dehidracije kod djeteta |
|
– |
Prepoznaje hipoglikemiju i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje i postavlja imobilizacijska pomagala primjerena dječjoj dobi |
|
– |
Opisuje i koristi inkubator |
|
6. NEUROLOGIJA |
1 tjedan/40 sati |
|
6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOG |
20 sati |
|
6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA |
20 sati |
6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA 20 sati
Teorijski dio 10 sati
|
• |
anatomija i fiziologija živčanog sustava |
|
• |
simptomatologija najčešćih hitnih neuroloških stanja |
|
• |
poremećaji stanja svijesti(smetenost, somnolencija, koma) |
|
• |
epilepsija |
|
• |
cerebrovaskularni inzult |
Praktični dio 10 sati
|
• |
nadoknada tekućine |
|
• |
priprema pribora za sukciju |
|
• |
postavljanje nazogastrične sonde |
6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA 20 sati
Teorijski dio 10 sati
|
• |
farmakologija (terapija najčešćih hitnih neuroloških stanja) |
|
• |
neurološka procjena pacijenta (neurološki status, Glasgow coma skala, reakcija zjenica) |
|
• |
tranzitorna ishemična ataka |
|
• |
migrena /glavobolje |
|
• |
vertigo |
Praktični dio 10 sati
|
• |
mjerenje vitalnih parametara |
|
• |
oksigenoterapija |
|
• |
postavljanje venskog puta |
|
• |
postavljanje trajnog srčanog nadzora (monitoring) |
|
• |
procjena neurološkog statusa pacijenata |
|
• |
priprema i poznavanje postupka lumbalne punkcije |
VJEŠTINE
|
1. |
prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji |
|
2. |
procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta |
|
3. |
procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta |
|
4. |
primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske) |
KOMPETENCIJE
|
– |
Opisuje čimbenike rizika za nastanak cerebrovaskularnih poremećaja |
|
– |
Opisuje primarnu i sekundarnu prevenciju cerebrovaskularnog inzulta |
|
– |
Primjenjuje procjenu stanja svijesti (AVPU) |
|
– |
Koristi Glasgow koma skalu |
|
– |
Ocjenjuje stupanj poremećaja svijesti |
|
– |
Prepoznaje cerebrovaskularne poremećaje i provodi mjere hitne medicinske pomoći |
|
– |
Prepoznaje uzroke akutne glavobolje |
|
– |
Pruža hitnu medicinsku skrb kod epileptičkog napada i epileptičkog statusa |
|
– |
Prepoznaje vrtoglavicu i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
|
– |
Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju lumbalne punkcije |
7. PSIHIJATRIJA 1 tjedan/40 sati
HITNA PSIHIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
suicidalnost depresivnih bolesnika |
|
• |
delirium tremens alcoholicum |
|
• |
status epilepticus |
|
• |
akutno stanje agresivnosti, homocidalnosti i suicidalnosti |
|
• |
akutna alkoholna intoksikacija |
|
• |
akcindentalna apstinencijska kriza ovisnika |
|
• |
intoksikacije |
|
• |
kriza pacijenata koji su pod djelovanjem antabusa unijeli alkohol u organizam |
|
• |
neželjeni efekti konvulzivne terapije |
|
• |
neželjeni efekti psihofarmakoterapije |
|
• |
akutne histeričke manifestacije |
|
• |
epileptična sumračna stanja |
|
• |
patološko napito stanje |
|
• |
stanja akutne anksioznosti |
|
• |
krizna stanja |
|
• |
zlostavljana osoba i dijete |
Praktični dio 20 sati
|
• |
aktivno poznavanje komunikacijskih vještina prilagođenih specifičnim stanjima psihičkih bolesnika |
|
• |
zbrinjavanje hitnih stanja u psihijatriji |
VJEŠTINE
|
1. |
poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika |
|
2. |
razlikovati specifičnosti pojedinih ovisnosti |
|
3. |
prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobe |
KOMPETENCIJE
|
– |
Prepoznaje osnovna akutna stanja povezana s poremećajem ponašanja |
|
– |
Adekvatno komunicira s osobom s akutnim poremećajem ponašanja |
|
– |
Procjenjuje rizik za suicid |
|
– |
Rješava probleme s nasilnim bolesnikom, te primjenjuje primjerene tehnike samozaštite |
|
– |
Objašnjava proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije |
|
– |
Prepoznaje zlostavljane osobe i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
8. INFEKTOLOGIJA teorija/40 sati
HITNA INFEKTOLOŠKA AMBULANTA 40 sati
Teorija 15 sati
|
• |
Infekcije |
|
• |
Meningitis |
|
• |
Status febrilis,Sepsa |
|
• |
Meningokokna sepsa |
|
• |
Tetanus |
|
• |
Hepatitis |
|
• |
AIDS |
|
• |
Postupci i procedure osobne zaštite u radu sa infektološkim pacijentima |
Seminarski rad – Rad na zadanu temu od mentora 25 sati
VJEŠTINE
|
1. |
poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom |
|
2. |
postupci s infektivnom opremom i otpadom |
KOMPETENCIJE
|
– |
Provodi osobne mjere zaštite i zbrinjava infektivnog bolesnika (koristi zaštitna sredstva i opremu, provodi izolaciju) |
|
– |
Provodi postupak zbrinjavanja sredstava i opreme koja je bila u kontaktu s infektivnim bolesnikom (čisti i dezinficira opremu i vozilo) i provodi mjere zbrinjavanja infektivnog otpada |
9. OFTALMOLOGIJA 20 sati
HITNA OFTALMOLOŠKA AMBULANTA 20 sati
Teorijski dio 20 sati
• Akutni glaukom
• Ozljede oka
• Strana tijela u oku
• Opekline oka
• Iridociklitis
VJEŠTINE
1. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologiji
KOMPETENCIJE
|
– |
Prepoznaje i zbrinjava hitna stanja u oftalmologiji |
10. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 tjedan/40 sati
HITNA OTORINOLARINGOLOŠKA AMBULANTA 40 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
anatomija i fiziologija uha, grla i nosa |
|
• |
simptomatologija najčešćih hitnih stanja u otorinolaringologiji |
|
• |
indikacije za konikotomiju i traheotomiju |
|
• |
strano tijelo u uhu, grlu, nosu |
|
• |
akutna oteklina larinksa |
|
• |
epistaksa |
Praktični dio 20 sati
|
• |
zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu |
|
• |
priprema pacijenata i pribora za ispiranje uha |
|
• |
priprema pacijenata i pribora za konikotomiju i traheotomiju |
|
• |
priprema pacijenta i instrumenata za tamponadu nosa |
VJEŠTINE
|
1. |
prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji |
|
2. |
zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu |
|
3. |
prepoznati indikacije i izvođenje konikotomije iglom |
KOMPETENCIJE
|
– |
Prepoznaje i zbrinjava hitna stanja u otorinolaringologiji |
|
– |
Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i komplikacije konikotomije iglom |
|
– |
Izvodi konikotomiju iglom |
|
– |
Opisuje postupak, priprema pribor i asistira kod provođenja konikotomije setom za konikotomiju |
|
– |
Priprema bolesnika i pribor za tamponadu nosa |
|
– |
Opisuje postupak, priprema pribor i asistira kod traheotomije |
|
– |
Prepoznaje epistaksu i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
11. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 12,5 tjedana/500 sati
11.1. NASTAVNI CENTAR 90 sati
11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati
11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati
11.4. HELIKOPTERSKA HMP (HEMS) 10 sati
11.5. RAD NA TERENU 280 sati
11.1. NASTAVNI CENTAR 90 sati
Teorijski dio 30 sati
|
• |
organizacijski modeli HMP kod nas i u svijetu |
|
• |
vozila, oprema, djelatnici u izvanbolničkim uvjetima |
|
• |
mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme |
|
• |
medicinska dokumentacija o izvršenoj intervenciji |
|
• |
farmakologija u hitnoj medicini |
|
• |
temeljni i napredni postupci održavanja života djece i odraslih |
|
• |
pregled vitalno ugrožene osobe –ABCDE pristup |
|
• |
načini primjene lijekova |
|
• |
venski pristup, alternativni pristupi |
|
• |
nadoknada tekućina |
|
• |
ocjenske ljestvice |
|
• |
pregled pacijenta |
|
• |
primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe |
|
• |
zbrinjavanje dišnog puta |
|
• |
šok |
|
• |
mehanizmi nastanka ozlijede |
|
• |
trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama |
|
• |
akcidentalna stanja: |
|
– poremećaji uzrokovani povišenom ili sniženom temperaturom okoline |
|
|
– utapanje |
|
|
– udar groma |
|
|
– udar električne struje |
|
|
– visinska bolest |
|
|
– dekompresijska bolest |
|
|
– vješanje |
|
|
– otrovanja |
|
|
– akutni radijacijski sindrom |
|
|
• |
kemijske katastrofe i masovne nesreće |
|
• |
načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta |
Praktični dio 60 sati
• temeljni i napredni postupci održavanja života djece i odraslih
• pregled i zbrinjavanje trauma pacijenta
• RSI
• zbrinjavanje dišnog puta
• mjerenje i nadzor vitalnih funkcija
• trajni nadzor vitalnih funkcija (monitoring)
• primjena transportnog respiratora
• vanjska stimulacija srca, AED, defibrilacija
• imobilizacija i deimobilizacija
• skidanje kacige
• tehnike izvlačenja
• zaustavljanje krvarenja
• zavojni materijal
• torakocinteza iglom
• venski put, alternativni pristupi
• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama
11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati
Teorijski dio 10 sati
|
• |
Upoznavanje s PDJ (funkcija, zaposlenici, zaduženja) |
|
• |
Uloga med. tehničara-sestre u PDJ (komunikacija unutar centra, odgovornost) |
|
• |
Sustav veza |
|
• |
Grafički dijagram toka (prijam, »spremanje« i predaja poziva, specifičnosti disponiranja) |
|
• |
Komunikacija s timovima, hitnim prijemom prihvatne bolnice i srodnim službama (policija, vatrogasci, kontrola leta, služba 112) |
Praktični dio 30 sati
|
• |
Praktični dio (javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu) |
11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati
Teorijski dio 20 sati
|
• |
organizacija rada hitnog bolničkog prijama – menadžment odjela |
|
• |
trijaža u hitnom bolničkom prijmu |
|
• |
medicinska dokumentacija |
|
• |
indikatori kvalitete |
|
• |
komunikacija sa izvanvanbolničkim i bolničkim službama |
|
• |
smjernice za rizične procedure |
|
• |
sustav kvalitete u sestrinstvu – indikatori kvalitete |
Praktični dio 60 sati
|
• |
trijaža u hitnom bolničkom prijmu – rad uz mentora |
|
• |
rad u operacijskoj sali-instrumentarij i koncept rad u op. sali prilikom obrade rana i opeklina |
|
• |
rad u gipsaonici |
|
• |
protokoli za procjenu hitnih pacijenata |
11.4. HELIKOPTERSKA HMP (HEMS) 10 sati
Teorijski dio
|
• |
osnovne karakteristike helikoptera |
|
• |
upoznavanje s opremom |
|
• |
priprema ozljeđenika za prijevoz |
|
• |
praktični rad na zemlji (navođenje helikoptera na zemlji, vitlanje na metalnom užetu, rad sa »sjedalom« i »vrećom«, unošenje pacijenta u helikopter i dr.) |
|
• |
nadzor i mogućnosti zbrinjavanja bolesnika tijekom leta |
11.5. RAD NA TERENU 280 sati
Teorijski dio
|
• |
Seminarski radovi – 3 seminarska rada na zadanu temu od mentora. |
Praktični dio 280 sati
|
• |
zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog tima HMP uz mentora liječnika |
|
• |
timski rad |
|
• |
korištenje sustava veza na terenu |
|
• |
standardna oprema u vozilu i održavanje |
VJEŠTINE
|
1. |
mjerenje vitalnih funkcija |
|
2. |
temeljni postupci održavanja života odraslih |
|
3. |
napredni postupci održavanja života odraslih |
|
4. |
pregled vitalno ugrožene osobe |
|
5. |
intraosalni pristup |
|
6. |
koristiti AED |
|
7. |
izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom |
|
8. |
zbrinjavanje akcidentalnih stanja |
|
9. |
poznavanje mehanizma ozljede |
|
10. |
imobilizacija i demobilizacija |
|
11. |
tehnike izvlačenja |
|
12. |
skidanje kacige |
|
13. |
stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga |
|
14. |
transportni položaji |
|
15. |
nadzor pacijenta tijekom transporta |
|
16. |
odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova |
|
17. |
prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching) |
|
18. |
komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija, vatrogasci, služba 112, Gorska služba spašavanja, Centar za traganje i spašavanje na moru) |
|
19. |
koristiti sustave veza na terenu i u dispečerskom centru |
|
20. |
ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji 21.trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama |
|
22. |
specijalna farmakologija u hitnoj medicini |
|
23. |
organizira ili suorganizira i provodi spašavanje u masovnim nesrećama i kemijskim katastrofama |
|
24. |
poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS) |
|
25. |
organizacija službe pri organiziranju skupova. |
|
26. |
zna predvidjeti i ocijeniti reakciju ljudi u pojedinim i masovnim slučajevima te savladavati neadekvatno ponašanje |
|
27. |
koristi adekvatnu proceduru te informiranje i postupak u slučaju smrti ili kriminalističkom slučaju |
|
28. |
održavanje vozila i opreme |
KOMPETENCIJE
|
– |
Organizacija hitne medicinske službe (HMS) |
|
– |
Opisuje organizacijske modele HMS kod nas i u svijetu |
|
– |
Navodi i koristi medicinsku opremu u vozilu izvanbolničke HMS |
|
– |
Navodi i koristi medicinsku opremu u objedinjenom hitnom bolničkom prijmu (OHBP) |
|
– |
Koristi sustav veza na terenu i prijavno dojavnoj jedinici (PDJ) |
|
– |
Komunicira s drugim žurnim službama |
|
– |
Koristi se računalom i primjenjuje osnove informatike |
|
– |
Prepoznaje strukturu i organizaciju HMS u velikim nesrećama i katastrofama |
|
– |
Primjenjuje START trijažu u velikim nesrećama i katastrofama |
|
– |
Prepoznaje specifičnosti hitne medicinske pomoći tijekom leta helikopterom i provodi potrebne intervencije sukladno protokolima |
|
– |
Provodi bolničku trijažu i retrijažu u skladu s protokolima |
|
– |
Opisuje principe rukovanja transportnim respiratorom (održavanje, kontrola ispravnosti, dijelovi respiratora, kontrolna ploča, krivulje i ventilacijski parametri, alarmi, izmjena boce s kisikom) |
|
– |
Prikuplja podatke, analizira i procjenjuje stanje ozlijeđenog ili oboljelog (glavna tegoba, prethodni događaj/pojava simptoma, mehanizam ozljede, rizični faktori za ozbiljne bolesti ili ozljede, vrijeme događaja/pojave simptoma, relevantna povijest bolesti) |
|
– |
Primjenjuje tehnike izvlačenja ozlijeđenog iz vozila |
|
– |
Provodi pravilan postupak skidanja kacige |
|
– |
Primjenjuje transportne položaje u skladu s vrstom bolesti/ozljede |
|
– |
Razlikuj vrste transportnih sredstava u HMS i pravilno ih koristi u skladu s vrstom bolesti/ozljede |
|
– |
Priprema vitalno ugroženog bolesnika i opremu, te sudjeluje u međubolničkom transportu |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove, te provodi hitnu medicinsku pomoć kod stanja uzrokovanih povišenom temperaturom okoliša |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove općeg pothlađivanja |
|
– |
Provodi specifične postupke oživljavanja pothlađene osobe |
|
– |
Provodi metode zagrijavanja pothlađene osobe primjerene hitno-medicinskom okružju |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove utapanja |
|
– |
Provodi postupke hitne medicinske pomoći kod utopljenika |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove, te provodi hitnu medicinsku pomoć kod električnog udara i udara munje |
|
– |
Prepoznaje simptome i znakove akutnog radijacijskog sindroma i provodi postupke hitne medicinske pomoći |
PRILOG II.
OBRAZAC SPECIJALISTIČKE KNJIŽICE
PRILOG III.
OBRAZAC ZAPISNIKA O POLAGANJU SPECIJALISTIČKOG ISPITA
PRILOG IV.
OBRAZAC UVJERENJA O POLOŽENOM SPECIJALISTIČKOM ISPITU
PRILOG V.
PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE SUKLADNO ČLANKU 34. STAVKU 1. I 2. PRAVILNIKA
Popis teorijskih znanja koje je potrebno usvojiti i praktičnih vještina koje je potrebno obaviti kao preduvjet za pristupanje specijalističkom ispitu za djelatnost hitne medicinske pomoći za kandidate kojima se radni staž priznaje kao specijalistički.
Plan i program je podijeljen na teorijsku nastavu, vježbe u kabinetima vještina i praktičnu nastavu, kao i rad na terenu koji se obavljaju sukladno članku 9. Ovoga Pravilnika.
Predavače za teorijsku nastavu kao i mentore za provođenje vježbi u kabinetima vještina i praktične nastave imenuje ministar nadležan za zdravstvo (medicinske sestre- medicinski tehničari i liječnici) osim u obrazovnim institucijama.
Broj polaznika u skupini za vježbe u kabinetima je maksimalno 10 po timu.
Od početka edukacije do pristupanja specijalističkom ispitu ne smije proći više od 3 mjeseca, osim zbog opravdanih razloga (bolest/bolest djeteta).
TEORIJSKA NASTAVA 80 sati
|
• |
farmakologija u hitnoj medicini |
|
• |
auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja |
|
• |
ABCDE procjena |
|
• |
ocjenske ljestvice (GCS) |
|
• |
mehanička ventilacija |
|
• |
oksigenoterapija |
|
• |
otvaranje dišnog puta |
|
• |
održavanje prohodnosti dišnog puta |
|
• |
brza intubacija u slijedu |
|
• |
osnovni principi nadoknade tekućine |
|
• |
šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje |
|
• |
venski put – periferni, centralni (otvaranje, održavanje, specifičnosti) |
|
• |
krvarenja – vanjska i unutarnja (procjena i obrada) |
|
• |
postavljanje trajnog nadzora vitalnih znakova («monitoring») |
|
• |
utvrđivanje smrti |
|
• |
osnovni poremećaji srčanog ritma |
|
• |
akutni infarkt miokarda |
|
• |
akutni koronarni sindrom |
|
• |
srčani zastoj i zastoj disanja |
|
• |
plućna embolija |
|
• |
stabilna i nestabilna angina pectoris |
|
• |
hipertenzivna kriza |
|
• |
sinkopa |
|
• |
tamponada srca |
|
• |
disekcija aorte |
|
• |
krvarenja iz gastrointestinalnog trakta |
|
• |
akutni pankreatitis |
|
• |
akutno zatajenje jetre |
|
• |
abdominalna bol |
|
• |
akutno zatajenje bubrega |
|
• |
renalna bol |
|
• |
akutna respiratorna insuficijencija |
|
• |
astmatski status |
|
• |
ARDS (akutni respiratorni distres sindrom) |
|
• |
strano tijelo u dišnom putu |
|
• |
akutne komplikacije Diabetes mellitusa |
|
• |
DIK |
|
• |
akutna otrovanja |
|
• |
opekline i ozebline |
|
• |
ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom |
|
• |
postupak s amputiranim dijelom tijela |
|
• |
Crash i Blast sindrom |
|
• |
trauma trudnice |
|
• |
vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta |
|
• |
primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe |
|
• |
ubodi i ugrizi otrovnih životinja |
|
• |
hitna stanja u ginekologiji i porodiljstvu |
|
• |
porod |
|
• |
zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje |
|
• |
transport trudnice |
|
• |
oživljavanje trudnice |
|
• |
temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčeta |
|
• |
načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta |
|
• |
konvulzije novorođenčeta |
|
• |
hitna stanja u pedijatriji |
|
• |
procjena kritičnog djeteta |
|
• |
temeljni i napredni postupci održavanja života djece |
|
• |
šok kod djece |
|
• |
primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta |
|
• |
hitna stanja u neurologiji |
|
• |
neurološka procjena pacijenta |
|
• |
hitna stanja u psihijatriji |
|
• |
zlostavljana odrasla osoba i dijete |
|
• |
akutne zarazne bolesti |
|
• |
postupci i procedure osobne zaštite kod zbrinjavanja infektoloških pacijenata |
|
• |
mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme |
|
• |
ozljede oka |
|
• |
hitna stanja u otorinolaringologiji |
|
• |
epistaksa |
|
• |
dokumentacija medicinske sestre – medicinskog tehničara |
|
• |
temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih |
|
• |
načini primjene lijekova |
|
• |
mehanizmi nastanka ozlijede |
|
• |
trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama |
|
• |
kemijske katastrofe i masovne nesreće |
|
• |
akcidentalna stanja ili stanja uzrokovana fizičkim čimbenicima |
|
• |
načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta |
|
• |
osnove rada u helikopterskom hitnom medicinskom zbrinjavanju |
|
• |
priprema pacijenta za prijevoz helikopterom |
|
• |
prijavno-dojavna jedinica |
VJEŽBE U KABINETU I PRAKTIČNA NASTAVA 120 sati
|
• |
ABCDE pristup |
|
• |
metode održavanje dišnog puta |
|
• |
orofaringealna intubacija |
|
• |
nazofaringealna intubacija |
|
• |
laringealna maska (LMA) |
|
• |
endotrahealna intubacija |
|
• |
konikotomija |
|
• |
čišćenje dišnog puta (aspiracija) |
|
• |
primjena kisika |
|
• |
metode umjetne ventilacije |
|
• |
tehnike primjene lijekova |
|
• |
postupci otvaranja i održavanja perifernog venskog puta |
|
• |
ocjenske ljestvice |
|
• |
postavljanje trajnog nadzora vitalnih znakova (»monitoring«) |
|
• |
uporaba kapnometra |
|
• |
uporaba glukometra |
|
• |
uporaba perfuzora |
|
• |
primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe (odrasli i djeca) |
|
• |
zbrinjavanje opeklina i ozeblina (odrasli i djeca) |
|
• |
određivanje postotka opečene površine tijela (odrasli i djeca) |
|
• |
metode zaustavljanja krvarenja |
|
• |
zavojni materijal i najčešći zavoji |
|
• |
temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi |
|
• |
procjena kritičnog djeteta (ABCD) |
|
• |
intraosealni pristup |
|
• |
temeljni i napredni postupci održavanja života djece |
|
• |
temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih |
|
• |
snimanje EKG-a |
|
• |
prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma |
|
• |
automatska vanjska defibrilacija (AED) |
|
• |
defibrilacija |
|
• |
sinkronizirana kardioverzija (asistencija) |
|
• |
transkutana elektrostimulacija srca (asistencija) |
|
• |
imobilizacija i deimobilizacija |
|
• |
skidanje kacige |
|
• |
tehnike izvlačenja |
|
• |
trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama |
|
• |
prijavno-dojavna jedinica u županijskim zavodima za hitnu medicinu (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu 8 sati |
|
• |
standardna oprema u vozilu i njezino održavanje |
PRAKTIČNA NASTAVA KOJU JE POTREBNO OBAVITI U STACIONARNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA
|
• |
uporaba mehaničkog respiratora – upoznavanje s radom |
|
|
• |
poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija) |
10x |
|
• |
auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja |
20x |
|
• |
utvrđivanje smrti |
10x |
|
• |
postavljanje nazogastrične sonde |
5x |
|
• |
ispiranje želuca |
5x |
|
• |
uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu |
10x |
|
• |
kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena |
5x M 5x Ž |
|
• |
zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija) |
5x |
|
• |
periferni venski put kod djece |
5x |
|
• |
poznavanje i uporaba inkubatora |
3x |
|
• |
periferni venski put kod novorođenčadi |
5x |
|
• |
porod |
5x |
|
• |
epiziotomija |
5x |
|
• |
postupak s posteljicom |
5x |
|
• |
zbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom) |
5x |
RAD NA TERENU 110 sati
Teorijski dio
• Seminarski rad – 1 seminarski rad na zadanu temu od mentora. 10 sati
Praktični dio 100 sati
|
• |
zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog tima HMP uz mentora liječnika |
|
• |
timski rad |
|
• |
korištenje sustava veza na terenu |
|
• |
standardna oprema u vozilu i održavanje |
PRILOG VI.
UVJETI U POGLEDU PROSTORA I MEDICINSKO--TEHNIČKE OPREME ZA OVLAŠTENE ZDRAVSTENE USTANOVE U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI
Uvjeti u pogledu prostora:
1. 2,5 m2, odnosno 8 m3, po polazniku.
2. Sanitarni čvor.
3. Kabinet za vježbe.
|
Uvjeti u pogledu opreme |
Količina |
|
|
1. |
Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca s pokazivačem djelotvornosti rada za odrasle |
1 na 10 polaznika |
|
2. |
Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca s pokazivačem djelotvornosti rada za djecu stariju od jedne godine |
1 na 10 polaznika |
|
3. |
Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca s pokazivačem djelotvornosti rada za dojenče |
1 na 10 polaznika |
|
4. |
Lutka za vježbu endotrahealne intubacije i postavljanje laringealne maske za odrasle |
1 |
|
5. |
Lutka za vježbanje naprednih postupaka održavanja života |
1 |
|
6. |
Lutka za vježbanje dekompresije pneumotoraksa |
1 |
|
7. |
Model ruke za vježbanje otvaranja iv. puta |
1 na 10 polaznika |
|
8. |
Računalo s monitorom, pisačem i pristupom internetu |
1 |
|
9. |
LCD projektor |
1 |
|
10. |
Videorekorder |
1 |
|
11. |
Tlakomjer |
1 |
|
12. |
Fonendoskop |
1 |
|
13. |
Glukometar |
1 |
|
14. |
Pulsni oksimetar |
1 |
|
15. |
Kapnometar |
1 |
|
16. |
Orofaringealni tubusi za odrasle i djecu |
2 kompleta |
|
17. |
Nazofaringealni tubus za odrasle |
1 komplet |
|
18. |
Laringealne maske za odrasle |
2 kompleta |
|
19. |
Aparat za sukciju |
1 |
|
20. |
Kateteri za sukciju različitog promjera |
5 komada |
|
21. |
Nosni kateter za kisik |
5 komada |
|
22. |
Maska za primjenu kisika sa spremnikom |
5 komada |
|
23. |
Džepna maska za ventilaciju »usta na masku« |
1 na 10 polaznika |
|
24. |
Samošireći balon s maskom i spremnikom |
2 komada |
|
25. |
Laringoskop sa pripadajućim spatulama različitih veličina |
1 komad |
|
26. |
Endotrahealni tubusi za odrasle |
3 od svake veličine (pot. mat.) |
|
27. |
Jednokratne elektrode za nadzor srčane akcije |
1 pakiranje (potrošni mat.) |
|
28. |
Intravenske kanile |
30 komada (potrošni mat.) |
|
29. |
Poveska za zaustavljanje krvarenja |
2 komada |
|
30. |
Sistem za infuziju |
10 komada (potrošni mat.) |
|
31. |
Zavojni materijal (komprese, zavoji …) |
1 komplet po polazniku |
|
32. |
Ovratnik za imobilizaciju vratne kralježnice (univerzalni) |
1 komad na 10 polaznika |
|
33. |
Vakuum madrac |
1 |
|
34. |
Prsluk za imobilizaciju i izvlačenje ozlijeđenog |
1 |
|
35. |
Rasklopna nosila s bočnim stabilizatorima glave i priborom za učvršćivanje pacijenta |
1 |
|
36. |
Duga daska za imobilizaciju s bočnim stabilizatorima glave i priborom za učvršćivanje pacijenta |
1 |
|
37. |
Sredstva za imobilizaciju okrajina |
3 kompleta |
|
38. |
Motociklistička kaciga |
1 |
|
39. |
Transportni defibrilator (iz vozila) |
1 |
|
40. |
Transportni respirator (iz vozila) |
1 |
|
41. |
Stol i stolice s naslonom |
|