HRVATSKI SABOR
398
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. veljače 2015. godine.
Klasa: 011-01/15-01/11
Urbroj: 71-05-03/1-15-2
Zagreb, 17. veljače 2015.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
Članak 1.
U Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00. – vjerodostojno tumačenje, 53/03., 167/03. – Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja, 44/06. – Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, 19/07., 20/09. – vjerodostojno tumačenje, 145/10., 24/11. – Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, 93/11. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske i 120/11. – pročišćeni tekst) u članku 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i na ženski rod.«.
Članak 2.
U članku 3. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Birač na istim izborima može glasovati samo jedanput.«.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.«.
Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:
»Nitko ne može zahtijevati izjašnjenje birača o njegovu glasačkom opredjeljenju.«.
Iza dosadašnjeg stavka 3., koji je postao stavak 4., dodaje se stavak 5. koji glasi:
»Birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjeljenje.«.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.
Članak 3.
U članku 4. stavku 1. riječi: »,osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom lišeni poslovne sposobnosti« brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»Zastupnici u Saboru imaju pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obnašaju dužnost.«.
Članak 4.
Članak 5. mijenja se i glasi:
»Predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Sabor i saziva Sabor na prvo zasjedanje.
Odlukom o raspisivanju izbora iz stavka 1. ovoga članka određuje se dan provedbe izbora.
Dan provedbe izbora je neradni dan.
Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora iz stavka 1. ovoga članka do dana izbora za zastupnike u Sabor mora proteći najmanje 30 dana.«.
Članak 5.
U članku 6. riječi: »u stranoj državi« brišu se.
Članak 6.
U članku 7. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama, birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi te birači lišeni slobode, glasuju na posebnim biračkim mjestima određenima u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica Republike Hrvatske glasuju u sjedištu diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske za zastupnike izborne jedinice prema svom prebivalištu na području Republike Hrvatske, uz prethodnu registraciju ili potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta.«.
Članak 7.
U članku 8. iza riječi: »izbornoj jedinici« stavlja se zarez i dodaju riječi: »a na kandidiranje i izbor zastupnika u Sabor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju«.
Članak 8.
U članku 9. stavku 1. riječi: »državni tajnik« zamjenjuju se riječima: »zamjenik ministra«, iza riječi: »ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik« riječi: »i pomoćnik« brišu se, ispred riječi: »tajnik Vlade Republike Hrvatske« dodaje se riječ: »glavni«, ispred riječi: »tajnik ministarstva« dodaje se riječ: »glavni«, a riječ: »podžupan« zamjenjuje se riječima: »zamjenik župana«.
U stavku 2. riječ: »prema« zamjenjuje se riječima: »u skladu s«, a iza riječi: »smatra nespojivom« dodaje se riječ: »dužnosti«.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje.
Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za:
1. kaznena djela iz Glave IX. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 125/11. i 144/12.) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva:
– genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo,
2. kaznena djela iz Glave X. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 125/11. i 144/12.) protiv života i tijela: teško ubojstvo,
3. kaznena djela iz glave XXVIII. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 125/11. i 144/12.) protiv službene dužnosti: zloupotrebe položaja i ovlasti.«.
Članak 9.
Članak 12. briše se.
Članak 10.
U članku 16. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»Odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju ne odnose se na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina.«.
Članak 11.
U članku 18. stavku 1. iza riječi: »političke stranke« dodaju se riječi: »registrirane u Republici Hrvatskoj«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»Za pravovaljanost kandidature iz stavka 1. ovoga članka potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača.«.
Članak 12.
U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora iz članka 5. ovoga Zakona«.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:
»Političke stranke predlažu liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa birača. Za pravovaljanost prijedloga liste izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor potrebno je prikupiti najmanje 1500 potpisa birača.
Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja stranačke liste i kandidature.
Na stranačkoj listi mora biti toliko kandidata koliko se zastupnika bira u Sabor.
Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja zastupnika koji se biraju u Sabor, odnosno ako nije ispunjena pretpostavka iz stavka 4. ovoga članka, stranačka lista nije pravovaljana.«.
Članak 13.
U članku 21. stavku 2. riječi: »najmanje 500 potpisa« zamjenjuju se riječima: »najmanje 1500 potpisa«.
Iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:
»Osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste, u skladu s odredbama ovoga Zakona, je prvi kandidat na listi.
Na neovisnoj listi mora biti toliko kandidata koliko se zastupnika bira u Sabor.
Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja zastupnika koji se biraju u Sabor, odnosno ako nije ispunjena pretpostavka iz stavka 2. ovoga članka, neovisna lista nije pravovaljana.«.
Članak 14.
Iza članka 21. dodaje se članak 21.a koji glasi:
»Članak 21.a
Prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih lista i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor predlagatelji lista dužni su poštovati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama.
Lista za izbor zastupnika u skladu je s načelima iz stavka 1. ovoga članka ako je na listi najmanje 40% pripadnika svakog spola. Lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40% pripadnika svakog spola nije pravovaljana.«
Članak 15.
U članku 22. stavku 1. riječi: »raspisivanja izbora« zamjenjuju se riječima: »stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora iz članka 5. ovoga Zakona«.
U stavku 3. riječi: »političkih stranaka ili stranačke koalicije« zamjenjuju se riječima: »dviju ili više političkih stranaka«. U drugoj rečenici riječi: »ili stranačke koalicije« brišu se.
Stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.
Članak 16.
U članku 23. stavku 1. riječi: »predaje lista izbornih jedinica za izbor zastupnika u Sabor,« zamjenjuju se riječima: »isteka roka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona«, a iza riječi: »predložene liste« dodaju se riječi: »te imena i prezimena kandidata«.
Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
»Zbirna lista sadrži naziv svake liste izborne jedinice. Na zbirnu listu izborne jedinice najprije se unose stranačke liste koje su predložene u svim izbornim jedinicama, a nakon toga stranačke, odnosno neovisne liste u toj izbornoj jedinici, prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka koje su predložile listu, odnosno prema abecednom redu prezimena prvih kandidata na neovisnoj listi. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.
Državno izborno povjerenstvo će u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske sve prihvaćene liste za svaku izbornu jedinicu, kao i zbirnu listu izbornih lista svake izborne jedinice radi njihove javne objave.«.
Članak 17.
U članku 25. stavku 1. riječi: »kao prihvaćena« brišu se, a druga rečenica mijenja se i glasi: »Za neovisnu listu odluku o odustajanju donosi osoba ovlaštena za zastupanje liste.«.
U stavku 2. iza riječi: »jedinice« dodaju se riječi: »u roku iz stavka 1. ovoga članka«.
Članak 18.
U članku 26. stavku 1. podstavku 1. riječi: »neovisni kandidat« zamjenjuju se riječima: »kandidat grupe birača«.
Članak 19.
U članku 27. stavku 1. riječ: »dotičnog« zamjenjuje se riječju: »tog«.
U stavku 2. riječi: »članka 12.« zamjenjuje se riječima: »članka 42.«.
Članak 20.
U članku 28. stavku 2. riječi: »nositelja lista, odnosno« brišu se.
Članak 21.
Članak 29. mijenja se i glasi:
»Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni su pratiti izbornu promidžbu te su u razdoblju izborne promidžbe svim sudionicima u izborima dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa. Nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu.
Nakladnici svih medija dužni su u praćenju izborne promidžbe i predstavljanju izbornih aktivnosti kandidata u izborima jamčiti novinarsku neovisnost, profesionalnost i stručnost, dosljedno poštivanje novinarskoga kodeksa te posebno temeljnog načela slobode izražavanja koje je propisano odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje Europske unije o temeljnim pravima, vodeći se pri tome interesima javnosti.«.
Članak 22.
U članku 30. stavku 1. riječi: »jednakosti svih političkih stranaka koje su istakle« zamjenjuju se riječima: »pravične zastupljenosti sudionika u izborima koji su istaknuli«, a riječi: »i jednake mogućnosti predstavljanja programa i promidžbe političkih stranaka« zamjenjuju se riječima: »pravične mogućnosti predstavljanja njihovih programa i vođenja izborne promidžbe«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»Pravilima iz stavka 1. ovoga članka razradit će se i utvrditi oblici i vrijeme praćenja izborne promidžbe političkih stranaka, oblik, trajanje i druga pitanja vezana za oglašavanje, način predstavljanja programa političkih stranaka, kandidata na stranačkim i na neovisnim listama, kandidata za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina, stranačkih dužnosnika te pravila za emisije s izbornim sučeljavanjima.«.
Stavak 3. briše se.
Članak 23.
Članak 38. mijenja se i glasi:
»140 zastupnika u Sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Sabor.
Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.
Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).«.
Članak 24.
Članak 40. mijenja se i glasi:
»Broj zastupnika u Sabor koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način:
– ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata dobila ta lista,
– preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,
– izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,
– ako na temelju podstavaka 2. i 3. ovoga članka nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.«.
Članak 25.
Članak 42. mijenja se i glasi:
»Zastupnici imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ako zastupniku mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.
Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.
Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje.
Zastupnika izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada ga zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada ga zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici za izbor zastupnika nacionalnih manjina zamjenjuje zamjenik izabran u istoj izbornoj jedinici.«.
Članak 26.
Članak 44. mijenja se i glasi:
»Broj zastupnika u Sabor koji će biti izabrani s kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvrđuje se na sljedeći način:
– ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj važećih glasova svake kandidacijske liste (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko od tri zastupnička mjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračka masa liste) sadrži zajednički djelitelj, uključujući i decimalne ostatke,
– preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,
– izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,
– ako na temelju podstavaka 2. i 3. ovoga članka nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.«.
Članak 27.
U članku 56. točki 3. riječ: »utvrđuje« zamjenjuje se riječima: »propisuje i objavljuje«.
Točka 4. mijenja se i glasi:
»4. određuje biračka mjesta i imenuje predsjednika i članove biračkog odbora u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske,«.
U točki 6. iza riječi: »jedinica« dodaju se riječi: »i pruža im stručnu pomoć«.
Točka 8. mijenja se i glasi:
»8. nadzire financiranje izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu,«.
Točka 10. mijenja se i glasi:
»10. informira građane o provedbi izbora te mogućnosti ostvarenja zaštite biračkog prava u izbornom postupku,«.
Članak 28.
Članak 57. mijenja se i glasi:
»Obvezatne upute iz članka 56. točke 3. ovoga Zakona objavljuju se u »Narodnim novinama« i na drugi odgovarajući način.«.
Članak 29.
U članku 69. stavku 2. iza riječi: »stranačkom sastavu« dodaju se riječi: »trenutačnog saziva«.
U stavku 3. riječi: »na koji se održavaju izbori za zastupnike« zamjenjuju se riječima: »održavanja izbora«. U drugoj rečenici iza riječi: »izbornim povjerenstvima« dodaju se riječi: »u tako određenom roku«, a riječ: »ova« zamjenjuje se riječju: »nadležna«.
Članak 30.
U članku 70. riječ: »izbora« zamjenjuje se riječima: »dana održavanja izbora«, a riječi: »u inozemstvu« zamjenjuju se riječima: »izvan Republike Hrvatske«.
Članak 31.
Članak 71. mijenja se i glasi:
»Birači na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar nadležan za Oružane snage.
Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova Hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar nadležan za pomorski promet.
Birači lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima za provedbu glasovanja koja će odrediti ministar nadležan za zatvorski sustav.
Birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar nadležan za vanjske i europske poslove.
Birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Prijedlog za imenovanje biračkih odbora na biračkim mjestima iz stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka nadležna ministarstva dostavit će povjerenstvima za provedbu izbora u roku od osam dana od dana određivanja biračkog mjesta.
Po zaprimljenom prijedlogu iz stavka 6. ovog članka nadležna povjerenstva za provedbu izbora imenovat će članove biračkog odbora na posebnim biračkim mjestima.
Članove biračkog odbora na biračkim mjestima iz stavka 1. i 5. ovog članka imenuje povjerenstvo izborne jedinice na čijem se području nalaze ta biračka mjesta.
Članove biračkog odbora na biračkim mjestima iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka imenuje povjerenstvo izborne jedinice na čijem je području sjedište trgovačkog društva koje je vlasnik broda, na čijem je području ustanova u kojoj se nalaze osobe lišene slobode, odnosno zapovjedništvo postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske.«.
Članak 32.
Članak 73. briše se.
Članak 33.
U članku 74. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Članak 34.
Članak 75. mijenja se i glasi:
»Glasački listić na kojem se glasuje za jednu od lista izborne jedinice sadrži:
1. naputak o načinu glasovanja,
2. redne brojeve i nazive lista po redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata,
3. serijski broj.«.
Članak 35.
Članak 76. mijenja se i glasi:
»Svakom glasaču na biračkom mjestu uručit će se glasački listić u izbornoj jedinici prema mjestu prebivališta. Glasača koji ima pravo glasovati u izbornoj jedinici za pripadnike nacionalnih manjina mora se upoznati s njegovim pravom da može glasovati za kandidacijsku listu prema mjestu prebivališta ili zatražiti glasački listić za izbor predstavnika nacionalnih manjina te mu uručiti glasački listić sukladno njegovu izboru.
Glasuje se za liste izborne jedinice navedene na glasačkom listiću.
Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Ako birač želi pojedinom kandidatu na toj listi dati preferirani glas, zaokružuje redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.«.
Članak 36.
U članku 77. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
»2. puni i skraćeni naziv političke stranke, odnosno dviju ili više stranaka koje su predložile kandidata. Ako je kandidat predložen od grupe birača u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz njegovo se ime i prezime navodi i naznaka »kandidat grupe birača«,«.
Članak 37.
U članku 79. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
»4. glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.«.
Članak 38.
Iza članka 79. dodaje se članak 79.a koji glasi:
»Članak 79.a
Ako birač zaokruži samo redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći.
Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste u odnosu na glas za listu, glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.
Ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili nije, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti.
Ako je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste.
Ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ako je toj listi dao samo jedan preferirani glas.«.
Članak 39.
U članku 80. stavak 2. mijenja se i glasi:
»U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.«.
Članak 40.
Članak 82. mijenja se i glasi:
»Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi identitet i provjeriti da li je upisan u izvadak iz popisa birača za to biračko mjesto.
Identitet birača utvrđuje se identifikacijskom ispravom, sukladno posebnim zakonima.
Ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član neće mu dozvoliti glasovanje, osim ako birač svoje biračko pravo na tom biračkom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog državnog tijela.
Potvrdu iz stavka 3. ovog članka birač je dužan predati biračkom odboru i ona je sastavni dio izvatka iz popisa birača za to biračko mjesto.«.
Članak 41.
Članak 83. mijenja se i glasi:
»Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim Zakonom, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti odgovor.
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor na dan održavanja izbora.
Nadležna izborna povjerenstva zaprimljene zahtjeve birača za glasovanje izvan biračkog mjesta predaju nadležnim biračkim odborima uz cjelokupan izborni materijal.
Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora koji će birača iz stavka 2. ovoga članka posjetiti u mjestu u kojem se nalazi i omogućiti mu glasovanje.
Birač iz stavka 2. ovoga članka dužan je najmanje jedanput presaviti glasački listić na kojem je glasovao, staviti ga u posebnu omotnicu i zatvoriti je. Član biračkog odbora dužan je nakon povratka na biračko mjesto predati omotnicu predsjedniku biračkog odbora.
Predsjednik biračkog odbora presavijen glasački listić iz omotnice odmah ubacuje u glasačku kutiju na biračkom mjestu.
Na način ostvarivanja biračkog prava birača koji pristupi na biračko mjesto, ali mu je zbog tjelesne mane ili iz drugog razloga onemogućena pristupačnost biračkom mjestu primjenjuju se odredbe stavka 4., 5. i 6. ovoga članka.
Glasovanje izvršeno na način utvrđen stavcima 1. i 2. ovoga članka poimenično će se navesti u zapisnik o radu biračkog odbora.«.
Članak 42.
U članku 84. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Potom birački odbor na temelju izvatka iz popisa birača i potvrda nadležnog tijela utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali.«.
Članak 43.
Članak 86. mijenja se i glasi:
»Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:
– broj birača prema izvatku iz popisa birača,
– koliko je birača glasovalo po izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju potvrde nadležnog državnog tijela i koliko ukupno,
– koliko je birača glasovalo za izbornu jedinicu prema mjestu prebivališta, a koliko za izborne jedinice za izbor predstavnika nacionalnih manjina,
– koliko je glasova dobila svaka lista, odnosno koliko je preferiranih glasova dobio pojedini kandidat na toj listi,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina,
– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za postupak glasovanja.
Pisane primjedbe na zapisnik ovlašten je dati svaki član biračkog odbora.
Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici.
Svaki član biračkog odbora i svaki zamjenik ima pravo na presliku ili prijepis zapisnika o radu biračkog odbora, koji svojim potpisima ovjerovljuju svi članovi biračkog odbora.«.
Članak 44.
U članku 87. stavku 2. riječi: »hrvatskom diplomatsko konzularnom predstavništvu« zamjenjuju se riječima: »sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske«.
Članak 45.
U članku 88. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
»3. broj glasova koje je dobila svaka lista, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova te broj glasova koje je dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina.«.
Članak 46.
U članku 89. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
»3. broj glasova koje je dobila svaka lista, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova, broj glasova koje je dobio pojedini kandidat za izbor zastupnika nacionalnih manjina te imena i prezimena kandidata sa svake liste koji su izabrani za zastupnike.«.
Članak 47.
U članku 92. točki 1. iza riječi: » u izbornoj jedinici,« dodaju se riječi: »imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova,«.
Članak 48.
U članku 95. stavku 3. riječi: »u sredstvima javnog priopćavanja« zamjenjuju se riječima: »na svojim mrežnim stranicama«.
Članak 49.
U članku 97. stavku 1. riječi: »nositelji neovisne liste« zamjenjuju se riječima: »osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste«.
Članak 50.
Naslov iznad članka 107. mijenja se i glasi: »PROMATRANJE IZBORA«.
Članak 107. mijenja se i glasi:
»Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbora te rad izbornih tijela imaju:
– promatrači političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno kandidata (u daljnjem tekstu: promatrači političkih stranaka),
– promatrači birača koji su predložili neovisnu listu, odnosno kandidata (u daljnjem tekstu: promatrači birača),
– promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka, odnosno promicanja ljudskih i građanskih prava (u daljnjem tekstu: promatrači nevladinih udruga),
– promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: strani promatrači).
Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a osobito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupan izborni materijal.«.
Članak 51.
Iza članka 107. dodaju se članci 107.a, 107.b, 107.c, 107.d, 107.e, 107.f i 107.g koji glase:
»Članak 107.a
Politička stranka, odnosno udruga dužna je promatraču kojega je odredila izdati potvrdu o svojstvu promatrača. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje političke stranke, odnosno udruge određena statutom ili drugom odlukom donesenom na temelju statuta stranke, odnosno punomoćnik kojega ta osoba ovlasti.
Predlagatelj ili osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste, predlagatelj kandidature kandidata grupe birača, odnosno birači nacionalnih manjina ili kandidat grupe birača dužni su promatraču kojega su odredili izdati potvrdu o svojstvu promatrača. Potvrdu izdaje i potpisuje predlagatelj ili osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste, birači nacionalnih manjina, predlagatelj kandidature kandidata grupe birača ili kandidat grupe birača, odnosno punomoćnik kojega ta osoba ovlasti.
Kandidat na izborima ne smije biti promatrač na izborima za koje je kandidat.
Članak 107.b
Političke stranke te osobe iz članka 107.a stavka 2. ovoga Zakona mogu podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana objave zbirnih lista, kandidacijskih lista, odnosno zbirnih lista kandidatura. Uz zahtjev za promatranje izbora podnosi se i potvrda političke stranke, odnosno potvrda predlagatelja kandidature kandidata grupe birača ili kandidata grupe birača o svojstvu promatrača.
Nevladine udruge i strani promatrači mogu podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Uz zahtjev za promatranje izbora nevladina udruga će dostaviti presliku rješenja o upisu u registar udruga, a strani promatrač odobrenje Državnog izbornog povjerenstva.
Na prijedlog međunarodne organizacije koja djeluje u Republici Hrvatskoj status stranog promatrača odobrenjem utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Zahtjevi za promatranje izbora i popis promatrača dostavljaju se nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice na čijem se području namjeravaju promatrati izbori, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora.
Članak 107.c
Službenu iskaznicu promatraču izdaje i uručuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na čijem se području izbori promatraju, a za stranog promatrača iskaznicu izdaje i uručuje Državno izborno povjerenstvo. Promatrač je dužan nositi vidljivo istaknutu službenu iskaznicu za cijelo vrijeme promatranja izbornog postupka i rada izbornog tijela.
Ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nije izdalo iskaznicu, promatrač će se identificirati rješenjem nadležnoga izbornog povjerenstva jedinice kojim je promatraču odobreno promatranje izbora političkoj stranci, odnosno udruzi te osobama iz članka 107.a stavka 2. ovoga Zakona, a strani promatrač odobrenjem Državnog izbornog povjerenstva.
Članak 107.d
Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan tijekom rada biračkog odbora od pripremanja biračkog mjesta prije njegova otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja te ispunjavanja zapisnika o radu biračkog odbora.
Promatraču je dopušteno stavljati obrazložene primjedbe na rad biračkog odbora u zapisnik o radu biračkog odbora ili ih u pisanom obliku priložiti tom zapisniku.
Birački odbor dužan je primiti pisanu primjedbu promatrača i priložiti je zapisniku o radu biračkog odbora i o tome izdati potvrdu.
Promatrač smije dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora.
Promatrač ne smije odgovarati na upite birača, a u slučaju da mu se birač obrati, dužan je uputiti ga predsjedniku ili članu biračkog odbora.
Članak 107.e
Promatrač ima pravo biti nazočan tijekom rada nadležnog izbornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica te upozoravati na uočene nepravilnosti.
Promatračima je dopušteno stavljati obrazložene primjedbe na rad izbornog tijela i dužni su ih u pisanom obliku priložiti zapisniku o radu tog izbornog tijela.
Promatrač ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao te ima pravo biti nazočan primopredaji izbornog materijala.
Članak 107.f
Izborno tijelo čiji se rad promatra ne smije isključiti promatranje, ali smije ograničiti broj promatrača ako nedostatak prostora ili drugi razlozi ne dopuštaju istodobno promatranje svim promatračima. Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidate, nevladinim udrugama i međunarodnim organizacijama mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biralištu ili pri izbornom tijelu.
Izborna tijela dužna su promatračima omogućiti promatranje i praćenje svog rada.
Promatrač ima pravo promatranja cjelokupnog izbornog postupka i pravo uvida u cjelokupan izborni materijal sve do proglašenja službenih konačnih rezultata izbora.
Članak 107.g
Promatrač ne smije ometati rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti promatrača koji ometa rad izbornog tijela. Ako promatrač unatoč opomeni nastavi s ometanjem, predsjednik izbornog tijela ovlašten je naložiti njegovo udaljavanje.
Promatrač ne smije tonski ili video snimati rad izbornog tijela. Također, ne smije nositi bilo kakve oznake, fotografije kandidata ili druge promidžbene materijale te na bilo koji drugi način utjecati na birače.«.
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 52.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 013-01/14-01/07
Zagreb, 13. veljače 2015.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v. r.