NN 71/2017 (20.7.2017.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo (041624) u obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

1699

Na temelju članka 8. stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/2009, 24/2010 i 22/2013) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU

O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO (041624) U OBRAZOVNOM SEKTORU ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO

I.

Ovom odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO.

II.

Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO, sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka primjenjivat će se od školske godine 2017./2018. za učenike prvog razreda srednje škole. Učenici koji su se u eksperimentalni program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo (041604) upisali ranijih godina nastavljaju školovanje po programu i nazivlju koji su ranije upisali.

IV.

Ovom odlukom stavlja se van snage nastavni plan i program za zanimanje tehničar za računalstvo (040604) objavljen u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 2, Zagreb, kolovoz 1996.

V.

Učenici koji su se u program obrazovanja iz točke IV. ove odluke upisali ranijih godina nastavljaju svoje obrazovanje po programu koji su ranije upisali.

VI.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 602-03/17-05/00088

Urbroj: 533-25-17-0008

Zagreb, 28. lipnja 2017.

Ministrica
prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.

STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO

Popis kratica

ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje

BIOS – Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav

CISC procesor – Complex Instruction Set Computer, računalna arhitektura kod koje se uvrštava što je moguće više naredbi na mikrorazini

CLI – Command-line Interface, tekstualno korisničko sučelje

CMS − Classroom Management Software, programska potpora za upravljanje učionicom

CSMA/CD protokol – Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection, osluškivanje višestrukog pristupa s otkrivanjem kolizije

CSS – Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomoću HTML jezika

DGU – Državna geodetska uprava

DHCP – Dynamic Host Configuration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP adresa i mrežnih postavki

DMA – Direct Memory Access, upravljačka komponenta koja omogućuje memorijskim jedinicama pristup glavnoj memoriji računala

DOS – Disk Operating System, operacijski sustav za diskove

DRAM – Dynamic Random-access Memory, dinamička radna memorija

DZS – Državni zavod za statistiku

EU – Europska unija

FTP – File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka

GPS – Global Positioning System, globalni pozicijski sustav

ICMP − Internet Control Message Protocol, komunikacijski mrežni protokol

ARP – Address Resolution Protocol, komunikacijski mrežni protokol

ICT – Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska tehnologija

IPTV – Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a

IP − Internet Protocol, internetski protokol

IT – Information Technology, informacijska tehnologija

LCD – Liquid Crystal Display, zaslon s tekućim kristalima

LED – Light-emitting Diode, svjetleća dioda

MBR – Master Boot Record, glavni startni zapis

MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja

NAT − Network Address Translation, proces modifikacije IP adresa

DNS – Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama domenskih naziva

NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NN – Narodne novine

OO model − Object-Oriented Model, objektno usmjeren model

OS – Operating System, operacijski sustav

PC – Personal Computer, osobno računalo

PHP – Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen programiranju dinamičnih web stranica

PLC – Programmable Logic Controller, programibilni logički upravljač (»industrijsko računalo«)

POP – Post Office Protocol, protokol za prijenos elektroničke pošte

RAID – Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova, memorijski sustav koji se temelji na polju diskova

RH – Republika Hrvatska

RiSC procesor – Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim naredbama

SCSI – Small Computer System Interface, standard za priključivanje perifernih jedinica na računalni sustav

SISD računalo – Single Instruction, Single Dana, računalo kod kojeg jedan procesor obavlja jedan niz naredbi s podatcima na jednoj memoriji

SMTP – Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektroničke pošte

SNMP – Simple Network Management Protocol, jednostavni mrežni protokol za nadzor i upravljanje uređajima u TCP/IP mrežama

SSL/TLS – Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za sigurnu komunikaciju putem interneta

TCP – Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mreži

TFTP – Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka korištenjem UDP protokola

UDP – User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka ieđu aplikacijama na umreženim računalima

UNIX – Uniplexed Information and Computing System → UNICS → UNIX, vrsta operacijskog sustava

USB – Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica

VHDL − VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a VHSIC − Very-High-Speed Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi

VLSM – Variable Length Subnet Masking, promjenjiva duljina maske podmreže

VoIP – Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvučne komunikacije putem IP-a

VPN – Virtual Private Network, virtualna privatna mreža

WAN – Wide Area Network, mreža širokog područja (globalna mreža)

WLAN – Wireless Local Area Network, bežična lokalna mreža

WWW − World Wide Web, svjetska mreža, multimedijski računalni sustav za objavljivanje i razmjenu informacija

XML – EXtensible Markup Language, proširljivi jezik za označavanja podataka i dokumenata

Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.


1. OPĆI DIO

1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije

Tehničar za računalstvo

1.2. Cilj strukovnog kurikuluma

Cilj strukovnog kurikuluma stjecanje je kompetencija propisanih standardom kvalifikacije tehničar za računalstvo.

1.3. Trajanje obrazovanja

Četiri godine

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja

Završena osnovna škola

2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

2.1. Nastavni plan

*Napomena: U trećem razredu polaznik bira jedan od šest ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajuća tri nastavna predmeta (programerski izborni moduli) ili dva nastavna predmeta (sistemski izborni moduli). U četvrtom razredu polaznik bira jedan od šest ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajuća tri nastavna predmeta.

2.2. Nastavni program

2.2.1. Općeobrazovni dio

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Cilj predmeta:

• naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

• steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

• steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda
Opis predmeta:

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.



Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Slušanje i govorenje

1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno

3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza

5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika

3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika

4. navesti jezična pravila

5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini

6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

Pisanje

1. sastavljati različite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije

3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno

4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst

5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost

Analiza književnih tekstova

1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama

2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima

3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja

4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora

5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima

6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu

Analiza neknjiževnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta

3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst

4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja

7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora

8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima

9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Slušanje – monološki obliciJavni govor
Govorenje – monološki obliciGovor
Govorenje – dijaloški obliciOluja ideja
Funkcija glasova u jeziku

Fonem, alofon, fon

Fonem i grafem

Tvorba i podjela glasova

Podjela glasova prema otvoru

Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvučnosti

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Glasovne promjene

Jednačenje glasova po zvučnosti

Jednačenje glasova po mjestu tvorbe

Gubljenje suglasnika

Palatalizacija

Sibilarizacija

Jotacija

Vokalizacija

Nepostojano a

Pravogovorna i pravopisna norma

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Vrjednote govornog jezika

Pravopis ili ortografija

Pisanje velikog i malog slova

Pravopisni i rečenični znakovi

Pisanje glasova č/ć, dž/đ,

Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća

Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti

Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici)

Pisanje − opisivanjeOpisivanje kao postupak
Pisanje − pripovijedanje

Pripovijedanje kao postupak

Priča

Tehničko izvješće

Obavijest

Životopis

Molba

Priča i novela

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Ranko Marinković, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio

Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka

Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče

Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija

Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza

Dubravko Horvatić, Đavo u podne

Vjekoslav Kaleb, Gost

Roman

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Pavao Pavličić, Večernji akt

Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje

Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

Drama

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, Škrtac

Pero Budak, Mećava

Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina

Lirika

Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke

Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević

Ep

Polaznici čitaju pet pjevanja.

Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

Čitanje − opisivački tekstoviPostupak opisivanja u različitim vrstama tekstova
Čitanje −pripovjedački tekstovi

Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova

Molba

Životopis

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.




Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.
Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Slušanje – monološki obliciPredavanje
Slušanje – dijaloški obliciIntervju
Govorenje – monološki obliciPredavanje
Govorenje – dijaloški obliciAnketa
Morfem i morfologija

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Gramatičke kategorije

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Promjenjive riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Nepromjenjive riječi

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljećaNajvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
Pisanje – izlaganje

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Cijeli se svijet igra

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Prometeji

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Žena u književnom djelu

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Čitanje − izlagački tekstovi

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.
Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Slušanje – monološki obliciIzvješće
Slušanje – dijaloški obliciRazgovor na temu
Govorenje – monološki obliciIzvješće
Govorenje – dijaloški obliciSlužbeni razgovor
SintaksaSintaksa
Spojevi riječiTipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi
Ustrojstvo rečenice

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Rečenice po sastavuJednostavne i složene rečenice
Nezavisno složena rečenicaSastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica
Zavisno složena rečenica

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Povezivanje rečenica u tekstuRed riječi u rečenici
Pravopisna pravila u sintaksiUporaba razgodaka i pravopisnih znakova
Hrvatski jezik u 19. stoljećuLjudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
Pisanje − dokazivanje

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Jureći vlak braće Lumière

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Društveni angažman

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Unutarnji svijet

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Čitanje − dokazivački tekstovi

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.
Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Slušanje – monološki obliciKomentar
Slušanje – dijaloški obliciDebata
Govorenje – monološki obliciKomentar
Govorenje – dijaloški obliciRazgovor na temu
LeksikologijaUvod u leksikologiju
Jezični sustav i jezični znak

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Leksičko-semantički odnosi

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Raslojenost leksika

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma i jezični purizam

Jezična norma

Jezični purizam

Frazeologija

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Leksikografija

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije

Pisanje − dokazivanjeŠkolski esej
Pisanje −upućivanje

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Stoljeće nemira

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Globalno selo

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Hrvatska književna baština

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Čitanje − dokazivački tekstovi

Kritika

Komentar

Čitanje − upućivački tekstovi

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Cilj predmeta:

• primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke; razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

• razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

• napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

• komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori; bez pripreme se uključiti u razgovor o temama koje su im poznate; ukratko obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

• razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

• primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

• prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

• isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti

• kritički prosuđivati različitosti, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih

Opis predmeta:

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezana s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. identificirati složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanoga jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja

Međukulturno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica/ stilovi života

Moda/modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Briga o zdravlju

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Vrijeme

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

• ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti;

• ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

• VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

• PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

• BROJEVI: glavni i redni

• PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena, načina

• SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjekotom i kao s objektom

• GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost); pojam aktiva i pasiva; modalni glagoli.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.




Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Škola i obrazovanje

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav − usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice

• ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

• PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

• PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

• TVORBA RIJEČI: compounds

• PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga

• SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene

• GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense − Simple Continous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. interpretirati razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi

2. razlikovati pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. komentirati nezahtjevne tekstove

2. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura za engleski jezik:

• Ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

• Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola; pasivne rečenice; modalni glagoli; frazalni glagoli; prijedlozi; upravni i neupravni govor; neizravna pitanja; question tags; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju

Govor

1. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

2. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Posao i obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Strukovno usmjerene teme

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

• pasivne rečenice; odnosne rečenice; pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have; upravni i neupravni govor; neizravna pitanja; složenice; prijedlozi; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Cilj predmeta:

• primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke; razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

• razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

• napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

• komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori; bez pripreme se uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

• razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

• primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

• prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

• isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti

• kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanje tuđih

Opis predmeta:

Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu B1. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. identificirati složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanag jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja

Međukulturalno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne izvanškolske aktivnosti

Svakodnevica / stilovi života

Moda/modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Briga o zdravlju

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Vrijeme

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj

• ČLANOVI: određeni, neodređeni

• ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

• PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

• BROJEVI: glavni i redni

• PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselpräpositonen

• PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

• SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit ….)

• GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturalnost

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Škola i obrazovanje

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav − usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje i proširivanje

• IMENICE: složenice

• ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana

• ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica

• PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva

• PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj, namjernoj

• GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola; konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola i uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje; futur I.; pasiv; reakcija glagola; kondicional; zu+infinitiv.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. interpretirati razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi

2. razlikovati pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. komentirati nezahtjevne tekstove

2. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma i nacionalizma do rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Europsko
okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike.

Može se očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita; prijedlozi s genitivom Fragepronomen, Frageadverbien; pogodbene rečenice u sadašnjosti; vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.




Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanam izričaju

Govor

1. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

2. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Posao i obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Strukovno usmjerene teme

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

• usporedne rečenice; reakcija glagola; particip I.; konjunktiv II. od pomoćnih i modalnih glagola; würde + infinitiv; zavisna rečenice s ob; rečenice s dva objekta; pluskvamperfekt; genitiv kod vlastitih imena; stupnjevanje priloga; veznici entweder…oder; denn; nicht…sondern; ob; seit; um…zu; so…dass; obwohl; darum; deswegen; trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Cilj predmeta:

• razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom šest povijesnih razdoblja

• vrjednovati dokaze

• razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

• interpretirati povijesne podatke

• konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

Opis predmeta:

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

• o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

• vještina kronološkog razmišljanja

• vještina razumijevanja povijesne naracije

• vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

• vještina povijesnog istraživanja

• vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturalna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine i da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.



Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevan život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog nasljeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinenatima

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društva i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Neolitska i urbana revolucija

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Današnji hrvatski prostor u prapovijesti

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Prijelomna vremena − inovacije i velika seoba

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i židovska država

Pojava i razvoj egejske civilizacije

Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima

Stari istok i Grčka između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije staroga svijeta

Helenska i helenistička kultura

Doba velikih carstava

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno naslijeđe

Indija i Kina

Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana

Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Oporavak Zapada

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Slavenski svijet u Europi

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Hrvatska između sredozemnog i srednjoeurop-skog svijeta

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Napomene:U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine te pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima, te kako su nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.




Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

9. raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u 20. stoljeću

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Rađanje moderne Europe

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

Izazovi s Istoka − Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju«

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva − teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljeća

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od 1830. do 1914. godine

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

»Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država 1850. − 1914. godine i važniji globalni trendovi

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta − problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Prvi svjetski rat

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Drugi svjetski rat

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije − oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Napomene:

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.




Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Cilj predmeta:

• razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

• osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim područjima elektrotehnike i računalstva

Opis predmeta:Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.



Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na slijepoj karti imenovati primjere

2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. prepoznati interakcije među prirodnim pojavama pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih čimbenika na organizaciju prostora

5. predstaviti rezultate samostalnog istraživanja stanja okoliša (zraka, vode obližnjega vodenog toka, tla)

6. navesti primjere mogućeg povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

7. navesti primjere racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava

8. objasniti koncept održivog razvoja i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Geografski pristupPodjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

Svemir – postanak i struktura

Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija i geografske karte

Orijentacija u prostoru i određivanjea položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Prirodno-

-geografski procesi i organizacija prostora

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost Zemlje

Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere

Globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Led na Zemlji

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Zaštićena područja

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja naslijeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građana te građana svijeta

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme

Društveno-

-geografski procesi i organizacija prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Cilj predmeta:

• uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

• razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

• usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

• usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

• usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

• razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

• usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

• prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

• shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Opis predmeta:

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.



Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti značajke i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Politika i političko djelovanje

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Politički sustavi

Demokracija − neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustrojstvo Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,

izvršna i sudska vlast

Uvod u ekonomiju

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i marketing

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Hrvatska i Europska unija

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Cilj predmeta:

• stjecati optimalnu količinu kineziološkog teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

• provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

• poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Opis predmeta:

Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantopoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporučuje posebnu pozornost usmjeriti na razvou aerobnih kapaciteta.

Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti.

Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kineziološka teorijska znanja

1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture

2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju

3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije

4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)

5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja

Kineziološke aktivnosti

1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj

2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

5. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju

Transformacija kinantropoloških obilježja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela − povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)

2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)

3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)

4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava stabilnosti lokomotornog sustava)

5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva

2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)

3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)

5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine

6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti)

7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnog tkiva

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min

2. »Leteće« trčanje do 40 m

3. Trčanje do 100 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)

6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak

7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka

8. Bacanje Vortexa u dalj

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Različite varijante premeta strance

11. Stoj na glavi

12. Stoj na rukama, kolut naprijed

13. Odbočka

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama

15. Pomicanje u visu

16. Njihom strance premah odnožno

17. Klimom premah zgrčeno

18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)

19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)

20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju

22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču

23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima

24. Skok »kadet«

25. Skok »jelenji«

V. PLES I AEROBIKA

26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)

27. Disko foks plesovi

28. Aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Bočno bacanje tsuri goshi

30. Nožno bacanje de ashi braai

31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi

32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)

VII. KOŠARKA

33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge

34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom

35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta

36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3)

37. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)

39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika

40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata

41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)

42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje)

IX. ODBOJKA

43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte

44. Odbijanje podlakticama preko glave

45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte

46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

47. Igra (taktika i suđenje)

X. RUKOMET

48. Razne igre s loptom

49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen»

50. Jednostruka križanja

51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte

52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Bekend servis

55. Vodoravni (drive) udarac

56. Osnove taktike igre u paru

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)

59. Forhend (spužvasta loptica)

60. Bekend (spužvasta loptica)

61. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(opći razvoj i održavanje)

1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)

3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)

4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase)

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje fleksibilnosti)

1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)

2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)

3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)

4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)

5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju)

(razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)

1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)

2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)

3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)

4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)

5. Vježbe pravovremenosti − timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)

6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)

1. Standardna metoda (trčanje 20' intenzitetom 50%)

2. Varijabilna metoda (trčanje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%)

3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 x 20" s odmorom 10")

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Ttjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno-izmjenični, sukcesivno-izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.









Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.
Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Olimpizam

2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja

3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja

4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase

5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja

6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji

Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali, voda − postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Tehnika brzog hodanja

2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min

3. Trčanje dionica 150 − 200 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi odrazom svaki treći korak

6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće

7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm)

8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA − POLAZNICI

10. Leteći kolut

11. Raznoška uzduž sprave (kozlić)

12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

13. Stoj na rukama u kolut naprijed

14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju

15. Klimom premah raznožni

16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed

17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji«

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

18. Skokovi s udarcem noge o nogu

19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu

20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima

21. Otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju

22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku

23. »Leteći« skok vijačom

24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag

V. PLES I AEROBIKA

25. Rock plesovi

26. Rumba (okreti, wisq, promenada)

27. Samba (okreti, wisq, promenada)

28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama)

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki

30. Bočno bacanje tsuri goshi

31. Nožno bacanje de ashi braai u kretanju

32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime

VII. KOŠARKA

33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu)

34. Obrambeni skok i zagrađivanje

35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)

36. Slobodna bacanja

37. Zonska obrana

38. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)

40. Udarci na vrata nakon dodane lopte

41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)

42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar)

43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

44. Vršno odbijanje preko glave

45. Niski odbojkaški stav i obrana »oštrih« lopti poluupijačem

46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem

47. Obrana u prednjoj liniji − pojedinačni i grupni blok

48. Igra 6 : 6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje)

X. RUKOMET

49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama

50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »polueret«

51. Povratna lopta – dupli pas

52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Smeč udarac

55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)

56. Forhend i bekend, visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka)

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)

59. Ravni servis

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju)

2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku)

3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci)

4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja)

5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava

6. Pilates s malim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje jakosti)

1. Vježbe relativne jakosti (sklek)

2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 −10 ponavljanja)

3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 −3 ponavljanja)

4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze)

5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti)

1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2')

2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2')

3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6 x 400 m, intenzitet 80 − 90 %, odmor 4')

4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3 x 6', 30" maksimalni intenzitet, 30" 50 %, odmor 5')

5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50 %)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.








Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.
Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj

2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju

3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja

4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja

5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje

6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda

7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min

2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m

3. Trčanje dionica 200 − 300 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Troskok s mjesta

6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču)

7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće

8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)

11. Sastav po izboru polaznika (greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

12. »Jelenji« skok

13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela

14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima

15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima

16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju

17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno

18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka)

19. Sastav (vijača) − sastav prema izboru polaznica

20. Sastav (obruč) −sastav prema izboru polaznica

V. PLES I AEROBIKA

21. Cha-cha-cha

22. Salsa

23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)

24. Step aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

25. Poluga ude garami

26. Udarac rukom naprijed pravocrtni

27. Udarac nogom naprijed pravocrtni

28. Donji, unutarnji i vanjski blok

VII. KOŠARKA

29. Otvaranje za prijem lopte

30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija

31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu

32. Napad na presing čovjek na čovjeka

33. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1

35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar)

36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2

37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar) te oduzimanja lopte

38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

39. Smeč iz zaleta varkom «kuhanjem« iza bloka

40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom

41. Vršno odbijanje u skoku

42. Taktika igre (napad trećom loptom)

X. RUKOMET

43. Finta – varka s presvlačenjem

44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret«

45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1

46. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

47. Rezani forhend drop

48. Bekend dugi udarac (clear)

49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka)

50. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

51. Forhend volej (spužvasta loptica)

52. Bekend volej (spužvasta loptica)

53. Smeč (spužvasta loptica)

54. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak)

3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40)

4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom)

5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja

6. Pilates s velikim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava)

1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj)

2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 x 5 m)

3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe)

4. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5 m, odmor 30")

5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(optimizacija sastava tijela − smanjenje potkožnoga masnog tkiva)

1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30' niskim intenzitetom)

2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)

3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60", a oporavak 20")

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

• nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu što većega kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.







Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.
Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja

2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane

3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata)

4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije

5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem

6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije − Polar, Omron ili Tanita vage)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više

2. Trčanje dionica 300 − 400 m

3. Trčanje – motoričko postignuće

4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće

5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom − motoričko postignuće

6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće

7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. RITMIČKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem

III. PLES I AEROBIKA

9. Bečki valcer (koreografija)

10. Quadrilla (koreografija)

11. Tae-bo aerobika

IV. BORILAČKI SPORTOVI

12. Obrana od pljuske (udarca rukom)

13. Obrana od obuhvata

14. Obrana od hvata za kosu

15. Sprovođenje ključem na ruci

16. Obrana od napada nožem

V. KOŠARKA

17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje

18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama

19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem

20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5)

VI. NOGOMET

21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela

22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)

23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

24. Igra 4 + 1: 4 + 1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

VII. ODBOJKA

25. Tenis servis

26. Tradicionalni sustav 4 − 2 (dizač u prednjoj zoni)

27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed

28. Povezivanje zaštite 1 : 2: 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

29. Igra (taktika i suđenje)

VIII. RUKOMET

30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)

31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom

32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R)

33. Igra (taktika i suđenje)

IX. BADMINTON

34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica

35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)

36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima)

X. TENIS

37. Spin servis

38. Igra mali tenis (taktička primjena osnovnih udaraca u igri)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. LOKOMOTORNI SUSTAV

(prevencija lokomotornih ozljeda)

1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj)

2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora)

3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže)

4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava

II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(optimizacija sastava tijela −povećanje mišićne mase)

1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)

2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama)

3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku)

4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)

5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja,mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

• u izvedbeni nastavni plan i program trebauvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

• zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

• vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima.

Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima:

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu:

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice)

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom, gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

• prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

• vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

• sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

• nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

• jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

• složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.








Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Cilj predmeta:

• omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

• usredotočiti se osobito na značenje kršćanske vjere za cjelovit rast i razvoj polaznika

Opis predmeta:

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

2. opisati temeljna obilježja religioznosti

3. razlikovati prirodne i objavljene religije

4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
U potrazi za smislom života

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Čovjek − religiozno biće

Vjera − iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i Sveto pismo

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus Krist − vrhunac objave

Isus − povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist − pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Tajna stvaranja − govor znanosti i govor vjere

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Napomene:Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Sloboda – izbor i odgovornost

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Život s Crkvom i u Crkvi

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. − 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Napomene:Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Kršćansko poimanje čovjeka

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – moralno biće

Čovjek − polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest − norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

»Muško i žensko stvori ih«

Čovjek − žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba − sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj − odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo ljudskoga života

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Živjeti u istini

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Napomene:Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom − izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika i iskustvo Boga

Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i stvaralaštvo

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Izazovi znanstveno-tehničkog napretka

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada u budućnost

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvaranje, uskrsnuće i život vječni

Napomene:Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Cilj predmeta:

• stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

• razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Opis predmeta:

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina poput filozofske antropologije, političke, pravne i socijalne filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
U potrazi za identitetom

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Prepreke u potrazi

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Orijentacija i zamke na putu

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Ciljevi: lažni, prividni, istinski

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje)

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva.

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka.

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Izazovi suvremenog društva

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Čovjek, priroda, etika

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Kvaliteta života

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Smisao i granice tehnološkog razvoja

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekologija i zaštita okoliša

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Bioetika i biologijske znanosti

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Medicinska bioetika

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ETIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Moral i etika

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike: normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Cilj predmeta:

• usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

• biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

• razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

• prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

• biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

• učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

• učinkovito primjenjivati tehnologiju

• steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.

Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama

2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima

4. diskutirati o rješenju linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovih sustava koristeći linearnu funkciju

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode

2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju

3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Brojevi

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Algebra i funkcije

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Oblik i prostor

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerenje

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

PodatciPrikupljanje, obrada i predočavanje podataka
Napomene:Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.




Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. analizirati kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
BrojeviLogaritam pozitivnog broja
Algebra i funkcije

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Oblik i prostorGeometrija prostora
MjerenjeGeometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam
PodatciAnaliza prikupljenih i obrađenih podataka
Napomene:Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. analizirati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. povezati binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Brojevi

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Algebra i funkcije

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Oblik i prostor

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Mjerenje

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

PodatciVjerojatnost
Brojevi

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Napomene:Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. primijeniti nizove i redove

2. analizirati složene funkcije pomoću svojstava elementarnih funkcija

Podatci

1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti konvergentnost niza uz izračun limesa

2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije

3. derivirati složenu funkciju

4. ispitati svojstva funkcije primjenjujući derivacije

5. nacrtati graf funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći osnovna svojstva integriranja

7. izračunati površinu ispod grafa jednostavnije funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
BrojeviBrojevni sustavi
Algebra i funkcije

Nizovi i redovi

Funkcije

PodatciStatistika
Infinitezimalni račun

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Napomene:Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Cilj predmeta:• dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za određeno zanimanje
Opis predmeta:Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti fizike temelj za primijenjenu znanost, kao što su elektrotehnika i računalstvo. U fizici je važan i karakterističan eksperimentalan pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti o općem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko Zemlje

5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona očuvanja količine gibanja

6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskoga gibanja

7. prosuditi o ravnoteži krutog tijela

8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

9. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

10. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Gibanja

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodan pad

Jednoliko kružno gibanje

Sile i polja

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Sudari

Rotacija krutog tijela

Ravnoteža krutog tijela

Tlak

Uzgon

Protjecanje fluida

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti o kinetičkoj energiji tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. prosuditi sličnosti i razlike elastične potencijalne energije i gravitacijske potencijalne energije

9. primijeniti zakon očuvanja energije

10. povezati zakon očuvanja količine gibanja i zakon očuvanja energije prilikom proučavanja sudara

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Rad i energija

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Gravitacijska i elastična potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Termodinamika

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni.Prijenos topline

Prvi zakon termodinamike

Rad u termodinamici

Drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. riješiti problem u strujnom krugu pomoću 1. i 2. Kirchhoffova pravila

4. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

5. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

6. objasniti Oerstedov pokus

7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na različitim primjerima

9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

10. izložiti primjenu elektromagnetske indukcije

Titranje, valovi i zvuk

1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom

3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka

4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija)

5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova

8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Elektrodinamika

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Lorentzova i Amperova sila

Elektromotor

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Titranje, valovi i zvuk

Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje

Rezonancija

Energija titranja

Nastanak valova i karakteristične valne veličine

Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova

Valovi zvuka

Ultrazvuk

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Elektromagnetski valovi i svjetlost

1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra

2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini

3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala

4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo uz navođenje njezinih svojstava

5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi

6. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva

7. primijeniti jednadžbu leće

8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti)

9. primijeniti jednadžbe optičke rešetke i/ili Youngova pokusa pri rješavanju zadataka i istraživačkom pokusu

Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa

2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrični efekt

4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti α, β i γ raspad i opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg

6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja prilikom nuklearnih reakcija

7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Elektromagnetski valovi i svjetlost

Elektromagnetski titraji

Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova

Spektar i brzina elektromagnetskih valova

Zakoni geometrijske optike

Zrcala

Disperzija svjetlosti

Leće

Interferencija i ogib svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

Atomi i atomske jezgre

Zračenje užarenog tijela

Fotoelektrični efekt

Dualizam u prirodi

Razvoj modela atoma

Struktura atomske jezgre

Radioaktivnost

Nuklearna energija

Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA

Cilj predmeta:

• upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte

• objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije

• razvijati vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka izvođenjem pokusa

• uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije

• prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihova obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja

• razvijati svijest o nužnosti očuvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne odričući se dobrobiti civilizacije i napretka

• osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama

Opis predmeta:Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je nastave kemije steći znanja o temeljnim kemijskim teorijama, ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajući ih dijelom opće kulture. Nastavom kemije polaznici trebaju steći znanja i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje, odnosno usavršavanje u struci.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čestična građa tvari

1. objasniti strukturu atoma

2. navesti podatke koji se mogu iščitati iz periodnog sustava elemenata

3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala

4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na njegov položaj u periodnom sustavu elemenata

5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza

6. objasniti značenje Lewisove simbolike

7. povezati važnost međumolekulskih sila s građom tvari

Osnove elektrokemije

1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom oksidacijskog broja

2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo

3. predvidjeti moguće ishode oksido-redukcijskih procesa na elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja

4. protumačiti pomoću shematskog prikaza Daniellova članka sastavne dijelove članka

5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom članku i elektroliznom članku

6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnoga elektrodnog potencijala

7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog članka

Metali i nemetali

1. pokazati važnost tehnički važnih metala i njihovih legura

2. prikupiti najvažnije činjenice o svojstvima nemetala po skupinama u periodnom sustavu elemenata

3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu

4. prikazati važnost vode u svakodnevnom životu i svim ljudskim aktivnostima

5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. izložiti važnost primjene umjetnih gnojiva

7. otkriti važnost zbrinjavanja otpada

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Struktura atoma i periodni sustav elemenata

Sastav tvari

Građa atoma

Periodni sustav elemenata

Veze između atoma i molekula

Ionska veza

Kovalentna veza

Polarnost molekula (međumolekulske sile i vodikova veza)

Osnove elektrokemije

Oksidacija i redukcija

Galvanski članci

Elektroliza

Metali

Metalna veza

Tehnički važni metali i njihove legure

Nemetali

Halogeni elementi

Halkogeni elemeni

Dušikova skupina elemenata

Ugljikova skupina elemenata

Napomene:Nastavni proces izvodi se skladnom izmjenom teorije i praktičnog rada s ciljem ostvarivanja ishoda učenja.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA

Cilj predmeta:

• usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živom svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenoga demokratskog društva

• proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

• stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstava prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Opis predmeta:Polaznici stječu znanja i razvijaju vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje ciljano utječe i na afektivnu domenu polazničkog razvoja, usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i na odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.


Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čovjek i zdravlje

1. raspraviti o zdravim stilovima življenja te važnosti pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u čovjekovo tijelo i mjere prevencije

3. dati primjere najčešće virusne i bakterijske bolesti i načine njihova liječenja

4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifičnošću zanimanja za koje se školuje

7. pokazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. opisati primjer posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu

Spolnost i sazrijevanje i čovjeka

1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Čovjek i zdravlje

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmor i rekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini:

Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

Rizici za zdravlje povezani sa specifičnošću zanimanja i načinom života

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

Životni ciklus i razvoj spolnosti čovjeka

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskoga spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porođaj, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini:

Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje

Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



2.2.2. Obvezni strukovni moduli

Naziv modulaOSNOVE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju

Tehničko dokumentiranje

Uvod u baze podataka

Tehničko i poslovno komuniciranje

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• primijeniti standarde tehničkog crtanja i nacrtne geometrije

• uporabiti računalne programe u izradbi tehničko-tehnološke dokumentacije

• izraditi jednostavne baza podataka

• razvijati sposobnosti za poslovno komuniciranje

Opis modula:Uporaba informacijske tehnologije u vođenju dokumentacije i u poslovnoj komunikaciji.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Tehničko dokumentiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Uvod u baze podataka (2. razred, 1 sat, 1,5 boda)

Tehničko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U UREDSKOM POSLOVANJU

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti i podesiti osobno računalo

2. rukovati mapama i datotekama na osobnom računalu

3. koristiti i primijeniti program za obradu teksta u izradbi i uređivanju složenijih dokumenata

4. koristiti i primijeniti program za tablične kalkulacije u izradbi tabličnih izračuna i grafikona

5. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija

6. koristiti internet i elektroničku poštu

7. koristiti i primijeniti program za izradbu dijagrama pomoću suvremenih oblika i predložaka

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Elektronički svijet

Informacijske i komunikacijske tehnologije

Sigurnost i računalni virusi

Zakon, pravna regulativa i zakonski propisi

Operacijski sustavi

Programska potpora

Operacijski sustav

Organizacija podataka

Rad s podatcima

Korisnički programi

Namještanje računala

Obrada teksta

Osnove rada u programu za obradu teksta

Rad s tekstom

Oblikovanje dokumenta

Objekti

Cirkularna pisma

Tablične kalkulacije

Program za tablične kalkulacije

Unos i uređivanje podataka i formula

Oblikovanje tablice i nizovi podataka

Funkcije

Grafikoni

Rad s tablicama

Promjena prikaza i ispis radne knjige

Izradba prezentacija

Osnove programa za izradbu prezentacija

Izradba prezentacije

Oblikovanje prezentacije

Priprema izlaznih rezultata

Internet i rad na mreži

Internet i World Wide Web

Elektronička komunikacija

Programska podrška za e-poštu

Izradba dijagrama

Dijagrami tijeka

Mrežni dijagrami

Organizacijski dijagrami

Tlocrti

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: TEHNIČKO DOKUMENTIRANJE

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti norme tehničkog crtanja i dokumentiranja

2. nacrtati i prepoznati osnovne simbole iz shema električkih i elektroničkih sklopova

3. nacrtati jednostavne sheme električkih i elektroničkih sklopova

4. skicirati i nacrtati tijelo u prostornom prikazu

5. izraditi tehničku dokumentaciju

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Standardi u tehničkom crtanju

Vrste tehničkih crteža

Vrste crta

Namjena crta

Standardna mjerila u tehničkom crtanju

Zaglavlja i sastavnice

Tehničko pismo

Osnovne geometrijske konstrukcije

Konstrukcija kružnih prijelaza

Osnovne geometrijske konstrukcije mnogokuta (trokut, četverokut, peterokut, šesterokut)

Konstrukcija ravninskih krivulja (kružnica, elipsa, sinusoida)

Osnove nacrtne geometrije

Europski način prikazivanja

Projekcija točke i dužine

Crtanje osnovnih projekcija lika (nacrt, tlocrt, bokocrt)

Skiciranje ortogonalnih projekcija tijela

Prostorno predočavanje

Metode prostornog predočavanja

Perspektiva

Dimetrija

Kosa projekcija

Izometrija

Simboli i sheme električnih i elektroničkih sklopova

Simboli u elektrotehnici i elektronici

Shematski crteži električnih instalacija

Jednopolne sheme u elektrotehnici

Shematski crteži u elektronici

Shematski blok-dijagrami

Tehnička dokumentacija

Podjela tehničke dokumentacije

Zahtjevi tehničke dokumentacije

Blokovski prikaz

Tekstualni dio (popis opreme, troškovnici)

Crtežni dio (simboli, označavanje elemenata, oznaka pripadnosti i lokacija)

Vježbe

Tehničko pismo

Konstrukcija trokuta, kvadrata, peterokut, šesterokuta

Konstrukcija kružnice, elipse i sinusoide

Konstrukcija lika u tlocrtu nacrtu i bokocrtu

Skiciranje ortogonalne projekcije u tlocrtu nacrtu i bokocrtu

Crtanje tijela u izometriji

Skiciranje tijela u izometriji

Crtanje elektrotehničkog shematskog crteža pomoću računala

Crtanje shematskog elektroničkog crteža pomoću računala

Crtanje blok dijagrama pomoću računala

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: UVOD U BAZE PODATAKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. protumačiti osnovnu organizaciju baze podataka

2. osmisliti i konstruirati bazu podataka

3. povezati tablice relacijske baze (1 : 1, 1 : N, N : M)

4. izdvojiti i prikazati željene podatke prema zadanom kriteriju iz baze podataka

5. koristiti obrasce za unos i izmjenu podataka

6. kreirati izvješća prema zadanom kriteriju iz više povezanih tablica

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod u baze podataka

Baza podataka

Svrha korištenja i korištenje baze podataka

Modeli podataka

Upoznavanje s izgledom programa za rad s bazama podataka

Otvaranje postojeće i kreiranje nove baze podataka u programu za rad s bazama podataka

Relacijski model

Vrste tablica (matične i prometne)

Građa i kreiranje tablice

Polje

Slog

Primarni i vanjski ključ

Indeks

Izradba baze podataka

Konstruiranje baze podataka na osnovi zadanog problema crtanjem skica i dijagrama

Izradba tablica: definiranje imena stupaca i pripadnih tipova podataka

Zadavanje ključeva

Definiranje indeksa

Uređivanje baze podataka

Dodavanje novih i brisanje postojećih zapisa

Uređivanje postojećih zapisa

Kopiranje, preimenovanje i brisanje tablica

Prikaz podataka

Prikaz tablice (promjene izgleda)

Sortiranje, pretraživanje i zamjena podataka

Postavljanje upita QBE tehnikom

Generiranje upita dizajnerom

Izvođenje, spremanje i učitavanje upita

Obrasci

Izradba obrazaca

Pregled, unos i brisanje podataka korištenjem obrazaca

Pretraživanje i filtriranje korištenjem obrazaca

Spremanje i otvaranje obrazaca

Izvješća

Izradba izvješća

Pregled i ispis podataka

Izvoz podataka u vanjsku datoteku

Grupiranje podataka u izvješću

Agregatne funkcije u izvješću

Spremanje i otvaranje izvješća

Vježbe

Crtanje dijagrama baze podataka

Izradba baze podataka

Izradba tablica

Dodavanje novih zapisa, izmjena i brisanje postojećih zapisa

Prikaz tablica

Upiti

Rad s obrascima

Rad s izvješćima

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: TEHNIČKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti programske alate za izradbu tehničkih i poslovnih dokumenata

2. primijeniti predloške tipskih dokumenata

3. izraditi jednostavnije tehničke dokumente: tehničku specifikaciju, ponudu s troškovnikom i korisnički priručnik

4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektroničkim putem

5. pripremiti i održati poslovni sastanak

6. prezentirati odabrane tehničke i poslovne dokumente poslovnim korisnicima

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Programski alati za poslovno komuniciranje

Programski alati za poslovno komuniciranje i izradbu poslovne dokumentacije

Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom komuniciranju

Cilj, način i poslovni primjeri izradbe odgovarajućih dokumenata

Poslovni dopis, troškovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronička pošta

Poslovni predlošci, korištenje i izradba zadane poslovne dokumentacije

Programski alati za izradbu tehničke dokumentacije

Programski alati za izradbu tehničke dokumentacije

Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehničkim poslovima

Cilj, način i poslovni primjeri izradbe tehničke dokumentacije

Tehnički dijagram s opisom i tehnički nacrt sa sastavnicom

Osnove rada u alatima

Poslovni predlošci, korištenje i izradba zadane tehničke dokumentacije

Osnove poslovnog komuniciranja

Osnovi pojmovi u komunikaciji

Oblici i načini komuniciranja

Usmena komunikacija

Pisana komunikacija

Javni govor i prezentiranje

Osnove elektroničkog komuniciranja

Usporedba i razlike usmene, pisane i elektroničke komunikacije

Poslovni web

Poslovna elektronička pošta

Poslovni kontakti i upravljanje vremenom

Pregled i upoznavanje alata poslovnoga elektroničkog komuniciranja

Poslovni predlošci, primjeri elektroničke poslovne komunikacije

Osnove prezentacijske vještine

Cilj i misija prezentacije

Publika i situacija

Struktura i plan prezentacije

Vizualna i verbalna komunikacija

Zlatna pravila uspješnih prezentacija

Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj

Uvježbavanje

Vježbe

Pregled i upoznavanje programskih alata

Osnovni rad s programskim alatima

Rad s odabranim predlošcima

Modifikacija predložaka po dobivenom zadatku

Poslovna komunikacija izrađenih dokumenata elektroničkom poštom

Sazivanje poslovnih sastanaka uz prateći dopis i dokumente

Samostalna izradba prezentacije po dobivenom zadatku

Javna prezentacija i obrana dobivenog zadataka

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaOSNOVE RAČUNALSTVA
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Osnove računala

Građa računala

Operacijski sustavi

Praktične osnove računalstva

Algoritmi i programiranje

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• upoznati osnovnu strukturu, načelo rada osobnog računala i njegovih pojedinih dijelova

• samostalno sastaviti i nadograditi sklopovske komponente osobnog računala, instalirati potreban operacijski sustav te dijagnosticirati i otkloniti jednostavne neispravnosti

• razvijati algoritamski način razmišljanja

Opis modula:Sastavljanje i nadogradnja komponenti osobnog računala. Instalacija operacijskih sustava te dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti. Primjena algoritama u rješavanju problema.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Algoritmi i programiranje (1. razred, 3 sata, 4,5 boda)

Algoritmi i programiranje (2. razred, 3 sata, 5 bodova)

Osnove računala (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Praktične osnove računala (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Građa računala (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

Operacijski sustavi (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti važnost algoritama u procesu rješavanja problema

2. razmotriti tipične strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati važna svojstva algoritama

3. odabrati i osmisliti algoritme za rješavanje jednostavnijih problema

4. koristiti naredbe za upis i ispis podataka

5. primijeniti naredbe za grananje i ponavljanje dijelova programa

6. koristiti jednodimenzionalna i dvodimenzionalna polja te nizove znakova

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Algoritmi

Osnovni pojmovi algoritama

Svojstva algoritma

Zapis algoritma

Vrste naredbi

Sekvencijske naredbe

Naredbe pridruživanja i aritmetičke operacije

Naredbe za određivanje tijeka algoritma

Logičke operacije

Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na početku

Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju

Složene naredbe − programske funkcije

Naredbe za ponavljanje poznati broj puta

Zapis podataka u sklopovima računala

Brojevni sustavi

Prikaz podataka u sklopovima računala

Zapis prirodnih brojeva

Zapis cijelih brojeva

Zapis racionalnih brojeva i brojeva s pomičnom točkom

Racionalni brojevi jednostruke i dvostruke preciznosti

Zapis znakova

Programski jezik

Osnovna struktura programa u odabranom programskom jeziku

Osnovni tipovi podataka

Varijable i konstante

Funkcije za ispis podataka

Funkcije za upis podataka

Naredba za dodjeljivanje vrijednosti

Aritmetičke operacije i pretvorba tipova podataka

Matematičke funkcije

Prioriteti izvršavanja operacija

Znakovi i znakovne funkcije (ctype.h)

Jednostruko grananje − if

Višestruka grananja − if_else, if_else_if_else

Logičke operacije

Naredba switch

Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na početku − while

Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju − do_while

Naredbe continue i break

Naredba za ponavljanje poznati broj puta − for

Ugniježđene petlje

Jednodimenzionalna polja

Inicijalizacija jednodimenzionalnih polja

Dvodimenzionalna polja

Inicijalizacija dvodimenzionalnih polja

Nizovi znakova

Upis i ispis niza znakova

Uspoređivanje i kopiranje nizova znakova

Vježbe

Algoritmi

Uvod u rad s programom za grafički prikaz algoritama

Sekvencijske naredbe

Naredbe za određivanje tijeka programa

Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta

Naredba za ponavljanje poznati broj puta

Programski jezik

Naredbe za upis i ispis podataka

Aritmetičke operacije i matematičke funkcije

Naredbe za grananje u programu

Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta

Naredba za ponavljanje poznati broj puta

Polja

Nizovi znakova

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti algoritme za pretraživanje i razvrstavanje

2. kreirati i primijeniti funkcije u programu

3. koristiti pokazivače u radu s poljima i funkcijama

4. dizajnirati i koristiti strukture podataka

5. kreirati i koristiti datoteke

6. primijeniti naredbe za rad s grafikom u izradbi različitih crteža i animacija

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Algoritmi za pretraživanje i razvrstavanje

Pretraživanje jednodimenzionalnog polja

Razni načini sortiranja elemenata polja

Razvrstavanje razmjenom (selection sort)

Razvrstavanje metodom mjehurića (bubble sort)

Funkcije

Definiranje i deklaracija funkcije

Poziv funkcije

Prijenos argumenata

Tipovi funkcija

Rekurzivne funkcije

Pokazivači

Deklaracija pokazivača

Funkcije i pokazivači

Polja i pokazivači

Pokazivači na niz znakova

Strukture podataka

Osnovni pojmovi o strukturama

Polja struktura

Datoteke

Otvaranje i zatvaranje datoteke

Neformatirani način upisa i ispisa podataka

Formatirani način upisa i ispisa podataka

Rad s bitovima

Naredbe za rad s bitovima

Polja bitova

Grafika

Naredbe za rad s grafikom

Izradba različitih crteža i animacija

Vježbe

Pretraživanje

Razvrstavanje

Funkcije

Pokazivači

Strukture

Datoteke

Rad s bitovima

Grafika

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAČUNALA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. prepoznati dijelove osobnog računala

2. raščlaniti i objasniti osnovnu strukturu računala kao sustava

3. prikazati i protumačiti elemente matične ploče i njezine funkcije

4. opisati fizičku i logičku strukturu tvrdog diska

5. imenovati elemente strukture operacijskog sustava

6. objasniti proces podizanja operacijskog sustava

7. opisati načelo rada tipičnih izlaznih uređaja

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Osnovni pojmovi i koncepti

Vrste računala

Podsustavi osobnog računala

Konektori na perifernim uređajima

Unutrašnjost sustavske jedinice

Kućište s napajanjem

Kućište računala

Jedinica napajanja

Standardi kućišta i jedinica napajanja

Tehnologije u jedinicama napajanja

Matična ploča

Standardi oblika matičnih ploča

Komponente matične ploče

Chipset

Sabirnice

BIOS

Sustavski resursi

Mikroprocesor

Modeli procesora

Višejezgreni procesori

Tvrdi disk

Način rada čvrstog diska

Logička struktura tvrdog diska

ATA sučelja

SCSI

RAID

Operacijski sustav

Pojam i vrste operacijskih sustava

Osnovna struktura operacijskog sustava

Instalacija operacijskog sustava

Podizanje operacijskog sustava

Osnovna konfiguracija operacijskog sustava

Osnovni dijagnostički alati operacijskog sustava

Memorija

DRAM memorija

Vrste RAM memorije

Karakteristike RAM memorije

Uređaji za pohranu podataka

Vanjski tvrdi disk

Flash memorije

Memorijske kartice

Čitači memorijskih kartica

Optički pogoni i mediji

SSD diskovi

Floppy pogoni i mediji

Audio i video-podsustav

Monitori

Projektori

Grafičke kartice

Karakteristike videopodsustava

Zvučne kartice

Zvučni sustavi

Ulazni uređaji

Ulazi i priključci osobnog računala

Standardni ulazni uređaji

Skeneri

Digitalni fotoaparat

Kamera za računalo

Pisači

Vrste i karakteristike pisača

Iglični pisači

Laserski pisač

Tintni pisači

Načini komunikacije pisača

Mrežni podsustav

Mrežni podsustav osobnog računala

Mrežna kartica

Prijenosna računala

Vrste prijenosnih računala

Komponente prijenosnih računala

Izmjenjive komponente prijenosnih računala

Baterije prijenosnih računala

Napomene:Povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnom primjenom izvodi se na nastavi nastavnog predmeta Praktične osnove računalstva.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNE OSNOVE RAČUNALSTVA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. sastaviti i nadograditi sklopovske komponente osobnog računala

2. instalirati i konfigurirati operacijski sustav osobnog računala prema postavljenim zahtjevima

3. instalirati i konfigurirati osnovne programe za zaštitu i održavanje osobnog računala

4. instalirati i konfigurirati elementarnu žičnu mrežu prema postavljenim zahtjevima

5. konfigurirati vatrozid te spojiti računalo na internet

6. testirati mrežu prema zadanim zahtjevima

7. primijeniti tehnike lemljenja

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme

Osobno

računalo (PC)

Komponente osobnog računala

Podsustavi osobnog računala

Konektori osobnog računala

Bios

Rastavljanje osobnog računala

Sastavljanje i nadogradnja osobnog računala

Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na osobnom računalu

Alati za snimanje/vraćanje sustavskih informacija

Snimanje i vraćanje sustavskih informacija

Izradba tehničke dokumentacije

Tvrdi disk (HDD)

Logička organizacija tvrdog diska

Simulacija pogrješaka na tvrdom disku

Particije

Alati za rad s particijama

Rad s particijama

Izradba tehničke dokumentacije

Operacijski

sustavi

Instalacija operacijskog sustava

Konfiguriranje operacijskog sustava

Komandna linija (naredbe, sintaksa) operacijskog sustava

Formiranje dual boot sustava

Kreiranje sigurnosne kopije (image) particije

Izradba tehničke dokumentacije

Sigurnost i održavanje

Instalacija i konfiguracija programa za održavanje

Instalacija i konfiguracija programa za zaštitu

Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na operacijskom sustavu

Izradba tehničke dokumentacije

Lemljenje

Osnovna pravila lemljenja

Alati i pribor za lemljenje

Priprema za lemljenje

Postupci lemljenja

Izradba komunikacijskog kabela (primjerice, RS-232)

Vizualno i funkcionalno testiranje izrađenoga kabela

Izradba tehničke dokumentacije

Mreža

Izradba mrežnih kabela (straight-through, crossover)

Vizualno i funkcionalno testiranje mrežnih kabela

Spajanje računala u lokalni mrežni sustav

Testiranje mrežnog sustava (rad u komandnoj liniji)

Spajanje lokalne mreže na internet

Testiranje brzine pristupa prema internetu

Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na lokalnoj mreži

Izradba tehničke dokumentacije

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: GRAĐA RAČUNALA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati arhitekturu računalnog sustava

2. interpretirati izvođenje naredbi

3. klasificirati memorijski sustav

4. primijeniti preslikavanje adresa u memorijskom sustavu

5. analizirati višejezgrene procesore i višeprocesorske sustave

6. primijeniti programsku potporu za analizu rada računala i interpretirati rezultate mjerenje

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Arhitektura računala

Osnovni računski modeli

Arhitektura, organizacija, struktura i građa računalskog sustava

Klasifikacija arhitekture računalskog sustava

Funkcijske jedinice Von Neumannova modela računala

Jednostavno mikroračunalo – Von Neumannov model računala

Von Neumannovo računalo – računalo SISD

Mikroprocesor

Pojednostavljeni model CISC procesora

Primjer izvođenja programa

Stanje na vanjskim sabirnicama

Pojednostavljeni model RISC procesora

Upravljačka jedinica

Prijenos upravljanja unutar istog programa

Prijenos upravljanja među različitim programima

Rekurzivne programske procedure

Dva osnovna načina oblikovanja upravljačke jedinice

Mikroprogramirana upravljačka jedinica

Aritmetičko-logička jedinica

Oblikovanje jednostavne aritmetičko-logičke jedinice

Aritmetička sekcija

Logička sekcija

Memorijski sustav

Memorijska hijerarhija

Osnovne organizacijske i tehnološke karakteristike memorijskog sustava

Glavna ili radna memorija

Porodice DRAM

Magnetska diskovna memorija

Magnetska diskovna memorija

Polje diskova RAID

Djelovanje priručne memorije

Svojstva priručne memorije

Organizacija priručne memorije

Fizički i virtualni adresni prostor

Adresno preslikavanje

Virtualna memorija i priručna memorija

Sabirnice

Vodeći i prateći moduli

Sabirnički ciklus i sabirnički protokol

Sabirnice osobnih računala (PC sabirnice)

Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI

Ulazno-izlazni podsustav

Načini izmjene podataka

Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka

Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka

Izravni pristup memoriji DMA

Paralelni U/I međusklop

Serijski U/I međusklop

Mrežna kartica

Višeprocesorski sustavi

Performanse računala

Mjerenje performansi računala

Protočne strukture u računalskom sustavu

Naredbena protočna struktura

Superskalarni procesori

Oblici i razine paralelizma

Paralelne arhitekture

Multiprocesorski sustavi

Višejezgreni procesori

Grafički procesori

Vježbe

Analiza memorijskog sustava

Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama

Povezivanje računala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje prijenosa U/I

Prekidni način rada

Mjerenje svojstava računala

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: OPERACIJSKI SUSTAVI

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. protumačiti osnovne karakteristike i funkcije operacijskih sustava

2. objasniti načela rada operacijskih sustava

3. pripremiti računalo za instalaciju operacijskih sustava prema konkretnim zahtjevima

4. instalirati operacijski sustav

5. konfigurirati operacijske sustave

6. administrirati operacijske sustave

7. izraditi sigurnosne kopije operacijskih sustava računala

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme

Uvod u

operacijske

sustave

Funkcije i karakteristike operacijskih sustava

Strukture operacijskih sustava DOS, Windows i UNIX

Linux

Pokretanje sustava općenito, BIOS, MBR, particije

Mehanizmi rada operacijskih sustava

Načelo prekida, dodjeljivač sabirnice, zahtjev-prihvat, vektor prekida

Prioritet prekida, višestruki prekidi, programski prekidi

Program, proces, dretva, raspoređivanje po vremenu i prioritetu

Upravljanje procesima, sinkronizacija, paralelizam

Spremnici − vrste, brzine i kapaciteti, logičke i fizičke adrese

Upravljanje spremnikom, pretvorba adresa, segmentacija, straničenje

Klijentski operacijski sustavi MS Windows

Struktura operacijskog sustava Windows

Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows

Datoteke, datotečni sustavi MS Windows

Tvrdi diskovi, dinamički diskovi, inicijalizacija, formatiranje, particije

Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote

Datotečni sustavi FAT, NTFS, RAID, FAT-NTFS konverzije

Izradbe sigurnosnih kopija, pohranjivanje podataka

Korisnički računi, grupe, profili, dozvole, zaštita

Mreža ravnopravnih korisnika i klijent poslužitelj mreža

Klijentski

operacijski sustavi

Linux

Struktura, administriranje i optimizacija operacijskog sustava Linux

Datotečni sustav Linuxa Exta, Btrfsa, Swapa

Komandna linija Linuxa, editori, gedit, pico, skripte

Upravljanje diskovima i particijama

Korisnički računi, dozvole

Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija

Mrežna konfiguracija, mreža ravnopravnih korisnika s Linuxom

Dijeljenje podataka, resursa u mreži ravnopravnih korisnika

Hibridni operacijski sustavi

Hibridna mreža s dva operacijska sustava

Virtualno računalo – povezivanje različitih operacijskih sustava

Udaljeni pristup računalu Win, Linux

Vježbe

Uvod u operacijske sustave

Mehanizmi rada operacijskih sustava

Klijentski operacijski sustavi MS Windows

Klijentski operacijski sustavi Linux

Hibridni operacijski sustavi

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaELEKTRONIKA
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Osnove elektrotehnike

Uvod u elektroniku

Digitalna logika

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• primijeniti zakone elektrotehnike te odabrati, spojiti i izmjeriti električne elemente u strujnom krugu

• analizirati, konstruirati i primijeniti mjerenja jednostavnijih elektroničkih komponenata i sklopova

Opis modula:Analiza, projektiranje i konstrukcija jednostavnih elektroničkih komponenata i sklopova.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Osnove elektrotehnike (1. razred, 4 sata, 7 bodova)

Uvod u elektroniku (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Digitalna logika (2. razred, 3 sata, 5 bodova)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na jednostavne električne sklopove

2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajuće elemente prema postojećoj shemi

4. izmjeriti električne veličine na pripadajućim elementima strujnog kruga

5. izraditi električnu shemu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme

Uvod u

elektrotehniku

Električna osnova građe tvari

Električni napon i električna struja

Električni otpor (otpor vodiča, električna otpornost, električna vodljivost i provodljivost, električni otpornici, ovisnost otpora o temperaturi)

Ohmov zakon

Krugovi istosmjerne struje

Elementi strujnoga kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni elementi, kratki spoj, prazan hod)

Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za napone, ukupni otpor serijskog spoja)

Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje, ukupni otpor paralelnog spoja)

Mješoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj, mosni spoj)

Električna energija i snaga

Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagođenje snage)

Mreže istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona metoda, metoda superpozicije, Thevenenov teorem)

Električno polje

Značajke električnog polja

Tvari u električnom polju (električna influencija, električna polarizacija, proboj u dielektriku)

Kapacitet i kondenzatori (pojam električnoga kapaciteta, pločasti kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, značajke kondenzatora, izvedbe kondenzatora)

Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski odnosi

Magnetsko

polje

Značajke magnetskog polja

Magnetizam tvari (feromagnetički materijali, HB karakteristika, petlja histereze, magnetski krug)

Magnetske sile (sila na vodič protjecan strujom, sila između dva ravna vodiča, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)

Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča, indukcija promjenom toka, samoindukcija, međuindukcija, transformator)

Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka, ukapčanje i iskapčanje RL kruga)

Izmjenične struje

Značajke sinusoidnih veličina i vektorski prikaz sinusoidnih veličina

Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje, izmjenična snaga

Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, rezonancija)

Trofazni izmjenični napon

Nesinusoidalni izmjenični naponi

Odziv RC i CR mreža na nesinusoidalni izmjenični napon

Vježbe

LV Uvod u elektrotehniku

Krugovi istosmjerne struje

Izmjenične struje

Električno polje

Magnetsko polje

Izmjenične struje

LV Uvod u elektrotehniku

Mjerenje električnih veličina: napona, struje i otpora univerzalnim instrumentom

Indirektno mjerenje otpora U-I metodom

LV Krugovi istosmjerne struje

Serijski spoj otpornika

Paralelni spoj otpornika

Mješoviti spojevi otpornika

Djelilo napona (opterećeno i neopterećeno)

Serijski spoj naponskih izvora

Paralelni spoj naponskih izvora

Mjerenje električne snage

Nabijanje i izbijanje kondenzatora

LV Izmjenične struje

Mjerenje izmjeničnog napona i struje

Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)

Katodni osciloskop (mjerenje izmjeničnih signala, valni oblici, amplituda, period i frekvencija)

Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje, izmjenična snaga

Serijski spoj RL

Paralelni spoj RL

Serijski spoj RC

Paralelni spoj RC

Serijski RLC spoj − rezonancija

Paralelni RLC spoj − rezonancija

Nesinusoidalni izmjenični naponi

Odziv RC i CR-mreža na niz pravokutnih impulsa

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ELEKTRONIKU

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. primijeniti mjerne instrumente

2. analizirati rad PN diode i osnovnih diodnih sklopova u analognoj i impulsnoj elektronici

3. opisati načelo rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopci

4. objasniti strukturu i načelo rada unipolarnih tranzistora

5. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojačalima u analognoj elektronici (pojačala, multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona)

6. primijeniti optoelektroničke elemente

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Mjerni instrumenti

Analogni mjerni instrumenti s dvodimenzionalnim prikazom

Digitalni mjerni instrumenti

Sklopovi s diodama

Rad i svojstva PN diode

Strujno-naponska karakteristika PN diode

Rad dioda na ispravljačima i stabilizatorima

Ostale vrste dioda

Osnovni sklopovi s bipolarnim s tranzistorima

Rad bipolarnog tranzistora kroz osnovne spojeve tranzistora

Karakteristike tranzistora i parametri

Princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopki

Tranzistorska sklopka

Osnovni spojevi

pojačala

Svojstva osnovnih spojeva pojačala s bipolarnim tranzistorima

Osnovna NF pojačala statičkom i dinamičkom analizom

Višestupanjska pojačala

Pojačala snage

Osnovni sklopovi s unipolarnim tranzistorima

MOS struktura i MOSFET tranzistor

JFET tranzistor

Važnost pojačala s FET tranzistorima

Operacijska pojačala

Osnovni spojevi s operacijskim pojačalima u analognoj elektronici

Osnovne karakteristike operacijskog pojačala

Rad i mogućnosti primjene operacijskog pojačala (pojačala, multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona)

Optoelektronički elementi

Svojstva, parametri, primjena

Poluvodički svjetlosni izvori

Poluvodički svjetlosnoosjetljivi elementi

Optoelektronički elementi

Vježbe

Poluvodička dioda

Ispravljački spojevi

Snimanje karakteristike tranzistora u spoju zajedničkog emitera

Impulsni odziv RC i CR mreže

Tranzistorska sklopka

Pojačalo u spoju zajedničkog emitera

Pojačalo u spoju zajedničke baze

Pojačalo u spoju zajedničkog kolektora

Dvostupanjsko RC pojačalo

Diferencijsko pojačalo

Pojačalo snage

Operacijsko pojačalo (invertirajuće i neinvertirajuće)

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA LOGIKA

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih podataka

2. upotrijebiti aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre

3. primijeniti osnovne logičke sklopove na složenim logičkim funkcijama

4. analizirati složenije kombinacijske sklopove

5. simulirati analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA) pretvornike

6. primijeniti formalni programski jezik na logičke sklopove

7. primijeniti svojstva multivibratora

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Brojevni sustavi i kodovi

Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka

Pretvorbe među brojevnim sustavima: decimalni, binarni, oktalni i heksadecimalni

Važnost kodova i razlike među njima: BCD-kod, XS-3 kod, 2421 kod, ASCII kod

Boolova algebra

Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre

Logičke funkcije i sheme

Zakoni Booleove algebre u svrhu minimizacije složenih logičkih funkcija

Osnovni logički sklopovi

Simboli osnovnih logičkih sklopova i njihove tablice stanja i funkcije

Simboli logičkih sklopova i logičke funkcije

Različite skupine integriranih digitalnih sklopova

Multivibratori u digitalnoj logici

Svojstva i primjena multivibratora

SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablicu stanja

Primjena bistabila na registrima i brojilima

Vrste registara i brojila

Monostabilni i astabilni multivibrator

Složeni kombinacijski sklopovi

Sheme sklopa za zbrajanje, kodera i dekodera te njihova primjena

Sheme multipleksora i demultipleksora i njihova primjena

AD i DA pretvorba

Rad DA pretvornika s težinski raspoređenim otpornicima

Rad AD pretvornika-brojećeg

VHDL -programski jezik

Struktura VHDL programskog jezika

Primjena programskog jezika VHDL na logičke sklopove

Vježbe

Osnovni logički sklopovi

Skupine integriranih digitalnih sklopova

Bistabili u digitalnoj tehnici

Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici

Registri i brojila

Složeni kombinacijski sklopovi

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznik:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaRAČUNALNE MREŽE I SIGURNOST
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Računalne mreže

Konfiguriranje računalnih mreža i servisa

Sigurnost informacijskih sustava

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:• analizirati i izvesti mrežnu konfiguraciju (računala, usmjerivači, preklopnici)
Opis modula:Upoznavanje s načelima mrežnog rada i podešavanje mreže za rad prema zadanim postavkama.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Uvod u računalne mreže (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Računalne mreže (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Konfiguriranje računalnih mreža i servisa (4. razred, 3 sata, 4 boda)

Sigurnost informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAČUNALNE MREŽE

Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti načelo rada računalne mreže prema slojnom modelu

2. primijeniti mrežno adresiranje

3. konfigurirati lokalnu mrežu uporabom preklopnika

4. izvesti temeljnu konfiguraciju radne stanice i preklopnika

5. konfigurirati preklopnik za rad s VLAN-ovima

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Osnovni pojmovi

Opći model komunikacijskog sustava

Osnove mrežne tehnologije

OSI i TCP/IP modeli podatkovne komunikacije

Enkapsulacija i dekapsulacija po slojevima

Fizički pristup mreži

Vrste medija i konektori

Kabeli za povezivanje uređaja

Prijenos analognih i digitalnih signala − protok podataka

Kodiranje na fizičkom sloju

Podatkovni sloj

Temeljne aktivnosti podatkovnog sloja

CSMA/CD protokol i kolizijska domena

Način rada preklopnika

Temeljne karakteristike preklopnika i koncentratora

Preklopnički orijentirana mreža

Temeljne aktivnosti mrežnog sloja

Osnovne zadaće mrežnog sloja

Logičko adresiranje

Subnet maska

Mrežni alati i alati za analizu rada mreže

Analiza rada lokalne mreže

Konfiguracija preklopnika

Osnovne električke i logičke funkcije preklopnika

Konzolni pristup i modovi CLI

Temeljna konfiguracija preklopnika

Konfiguracija sigurnosnih postavki i udaljeni pristup

Koncept i konfiguracija VLAN-a

VLAN trunking

Vježbe

Osnovna mrežna konfiguracija računala

Uvod u korištenje mrežnog simulatora

Konfiguracija jednostavne peer-to-peer mreže

Konfiguracija jednostavne mreže na bazi koncentratora

Računala u kolizijskoj domeni

Računala u preklopnički orijentiranoj mreži

IP adresiranje

Uvod u korištenje mrežnog analizatora

Konfiguracija preklopnika

Dopuna konfiguracije i udaljeni pristup

Konfiguracija VLAN-a

Konfiguracija trunkinga

VLAN trunking protokol (VTP)

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALNE MREŽE

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. postaviti optimalnu konfiguraciju usmjerivača

2. postaviti osnovne sigurnosne postavke na preklopniku i usmjerivaču

3. konfigurirati jednostavne usmjerivačke protokole

4. spojiti dvije lokalne mreže uporabom usmjerivača

5. konfigurirati jednostavnu bežičnu vezu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Djelovanje u mrežnom sloju

Zadaće i djelovanje u mrežnom sloju

IPv4 adresiranje

Subnetiranje

Subnetiranje s promjenjivom dužinom mrežne maske

NAT/PAT

ICMP i ARP

Fragmentiranje i ponovno sastavljanje IP paketa

IPv6 adresiranje

Usmjerivač i usmjerivački protokoli

Osnove usmjeravanja

Tablica usmjeravanja

Vektorski protokoli (RIPv1)

Protokoli stanja veze (OSPF)

Djelovanje u transportnom sloju

Osnovne zadaće transportnog sloja

TCP

UDP

Filtriranje prometa

Tehnologija mreža širokog područja (WAN)

Koncept WAN mreže

Karakteristike WAN tehnologija

WAN enkapsulacija

VPN

Uvod u bežične mreže

Priroda i način rasprostiranja radiovalova

Standardi bežičnih mreža

Vježbe

Primjena IPv4 adresiranja

VLSM

ICMP i ARP paketi

IPv6 adresiranje

Temeljna konfiguracija usmjerivača pomoću konzole i s udaljenog mjesta

Statičko usmjeravanje

Konfiguracija RIPv1 protokola

Konfiguracija OSPF protokola

Otkrivanje i praćenje PDU transportnog sloja

Konfiguriranje pristupnih listi (ACL)

WAN enkapsulacija

Konfiguracija WLAN-a

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Naziv nastavnog predmeta: KONFIGURIRANJE RAČUNALNIH MREŽA I SERVISA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. konfigurirati mrežne uređaje za izvođenje osnovnih mrežnih servisa

2. konfigurirati bežičnu vezu između više LAN-ova

3. konfigurirati malu kućnu i/ili uredsku mrežu s pristupom internetu

4. primijeniti virtualna računala i mrežne uređaje

5. spojiti opremu za videonadzor i VoiP u višeuslužnu mrežu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Dizajniranje mreže

Uvod u dizajn mreže

Parametri dizajna mreže

Hijerarhijska struktura mreže

Metodologija mrežnog dizajna

Redundantne veze

STP

WAN mreže

Frame Relay

ATM

MPLS

Konfiguracija mrežnih servisa i usluga

DHCP

DNS i NAT

TFTP i FTP

SNMP

SMTP

POP

Mrežni pisač

Nadziranje i upravljanje radom mreža

SYSLOG

NetFlow protokoli

VoIP, IPTV, videonadzor

Karakteristike analogne i digitalne telefonije

VoIP protokoli i standardi

Vrste i karakteristike videonadzora

Karakteristike prijenosa TV slike putem podatkovnih mreža

Višeuslužna mreža

Razlike između višeuslužne i namjenske mreže

Fizičke osobine višeuslužne mreže

Primjena virtualnih računala u dizajnu mreže

Aspekti primjene virtualnog računala

Virtualno računalo kao usmjerivač/poslužitelj

Bežične mreže

Načela rada bežičnih mreža

Karakteristike podatkovnog sloja bežične mreže

Planiranje bežičnog LAN-a

Nove tehnologijeInternet of Things – IoT (IoE – everything)
Vježbe

Konfiguriranje složene pristupne mreže (U/S)

Konfiguriranje složene dvoslojne mreže (U/S)

Spanning Tree Protokol (U/S)

WAN mreže

Implementacija Windows DHCP servera u stvarnoj mreži

Implementacija DHCP servera konfiguriranog na usmjerivaču (U/S)

Implementacija Linux servera (DNS/NAT) u stvarnoj mreži

NAT/DNS server na ruteru (U/S)

Implementacija SMTP/POP protokola u jednostavnoj mreži

Primjena NTP-a

SYSLOG

NetFlow protokoli

Konfiguriranje uređaja lokalne mreže za pristup internetu

Konfiguriranje usluge mrežnog ispisa

Konfiguriranje VoIP usluge u lokalnoj mreži

Konfiguriranje videonadzora u lokalnoj mreži

Konfiguriranje 3D usluge u lokalnoj mreži

Konfiguriranje jednostavne bežične mreže

Konfiguriranje virtualne privatne mreže (VPN) između jednakopravnih korisnika

Konfiguriranje mreže među virtualnim računalima

Konfiguriranje mreže uporabom kombinacije stvarnih i virtualnih uređaja

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: SIGURNOST INFORMACIJSKIH
SUSTAVA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. opisati višeslojni model informacijske sigurnosti

2. zaštititi podatke na računalu

3. zaštititi operacijske sustave računala

4. zaštititi mrežne uređaje prema specifikaciji

5. objasniti osnovni pristup izgradnje sigurnosne politike informacijskog sustava

6. koristiti alate za praćenje mrežnog prometa

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod u sigurnost informacijskih sustava

Koncept informacijske sigurnosti

Pojam napada i prijetnje, sigurnost kao proces

Višeslojni strateški model sigurnosti

Fizički sloj

Općenito o fizičkoj sigurnosti, definicije pojmova i tehnologija

Građevine i okoliš, prostorije

Videonadzor

Biometrija

UPS sustavi

Sigurno uništavanje podataka (CD medija, papirnatih medija)

Podatkovni sloj

Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i diskovima

Osnove pojma kriptografije

Zaštita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima pomoću enkripcije

Tehnike pohranjivanja pričuvnih kopija podataka (potpuna pohrana, diferencijalna, inkrementalna)

Aplikacijski sloj

Prijetnje na aplikacijskom sloju

Maliciozni programi, načelo rada te sprječavanje navedenih programa (virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi i slično)

Računalni sloj

Prijetnje na računalnom sloju

Autentifikacija Windows, GNU/Linux

Sistemski i operativni dnevnički zapisi korisnika i određivanje prava

Ojačanje sigurnosti operacijskih sustava ispravnim postavljanjem konfiguracije (Microsoft)

Mrežni sloj

Definicija mrežnog prometa i protokola (IPv4, IPv6, TCP, UDP, mrežni portovi)

Praćenje mrežnog prometa i analiza uzoraka

Filtriranje mrežnog prometa (ACL-ovi, vatrozidi, filtar sadržaja, proxy server)

IDS/IPS

Mrežna karantena, kontrola pristupa mreži (NAC)

Sigurni protokoli (HTTPS, SSH, FTPS, SFTP)

Osnove rada SSL/TLS

Osnove pojma certifikata i certifikacije

Sigurnost bežičnih računalnih mreža (WEP, WPA/WPA2 personal, WPA/WPA2 enterprise)

Ojačanje sigurnosti kritičnih mrežnih servisa (DHCP, DNS, FTP, HTTP)

Operativni sloj

Sigurnosne politike i njihova svrha

Napadi metodom socijalnog inženjerstva

Vježbe

Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i diskovima

Zaštita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima metodom enkripcije

Tehnike stvaranja pričuvnih kopija podataka

Infekcija računala, analiza i čišćenje (virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi)

Ojačanje sigurnosti Microsoft Windows sustava ispravnim postavljanjem konfiguracije

Ojačanje sigurnosti GNU/Linux sustava ispravnim postavljanjem konfiguracije

Prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima

Sustavski i operacijski log zapisi na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima

Praćenje i analiza uzoraka mrežnog prometa

Filtriranje prometa pomoću liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables), konfiguracija vatrozida

Konfiguracija proxy servera, filter sadržaja

Konfiguracija IDS/IPS sustava

Zaštita 802.11 mreža (WEP, WPA/WPA2 personal)

Ojačanje sigurnosti kritičnih mrežnih servisa (DHCP, DNS, HTTP, FTP, SSH)

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaMIKROUPRAVLJAČI
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Primjena mikroupravljača

Ugradbeni računalni sustavi

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:• analizirati, konfigurirati i programirati programirljive logičke komponente i mikroupravljače
Opis modula:Upoznavanje s načelima rada i načinom programiranja mikroupravljača te njihova primjena u rješavanju kombinacijskih i sekvencijskih zadataka.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Mikroupravljači (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Ugradbeni računalni sustavi (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAČI

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljača

2. primijeniti set naredbi odabranog mikroupravljača

3. riješiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojačke funkcije pomoću mikroupravljača u odabranome programskom jeziku

4. primijeniti mikroupravljač za ostvarenje prekidnog načina rada

5. izraditi sustav upravljan mikroupravljačem

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Mikroupravljač

Mikroupravljači − osnovne karakteristike

Blok-shema − osnovni dijelovi

Primjeri

Programiranje mikroupravljača

Vrste naredbi prema načinu adresiranja

Vrste naredbi prema operaciji koja se izvodi

Naredbe za aritmetičke i logičke operacije te naredbe za rad s bitovima

Naredbe za premještanje podataka i za skokove u programu

Primjena mikroupravljača – rješavanje problemskih zadataka

Blok-shema odabranog mikroupravljača, osnovne karakteristike

Organizacija memorije odabranog mikroupravljača

Registri odabranog mikroupravljača i njihove funkcije

Rješavanje upravljačkih zadataka pomoću mikroupravljača

Kombinacijski i sekvencijski zadatci

Prekidni način rada mikroupravljača

Prekidni način rada mikroupravljača

Prekidni način rada mikroupravljača − primjeri

Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača

Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača

Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača − primjeri

Podsustav za serijsku komunikaciju mikroupravljača

Serijska komunikacija

Serijska komunikacija – primjeri

Štedni način rada mikroupravljača

Primjena mikroupravljača − primjeri

Vježbe

Naredbe za aritmetičke i logičke operacije te naredbe za rad s bitovima

Naredbe za premještanje podataka te za skokove u programu

Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (LED)

Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (7-segmentni pokazivač)

Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (LCD)

Upravljački zadatci – sekvencijski zadatci (brojenje vanjskih događaja)

Upravljački zadatci – prekidni način rada

Upravljački zadatci – vremensko-brojački podsustav

Upravljački zadatci – serijska komunikacija

Vježbe – primjena mikroupravljača

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: UGRADBENI RAČUNALNI SUSTAVI

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. identificirati osnovne načine povezivanja mikroupravljača s fizičkim svijetom (digitalno-fizički sustavi)

2. ilustrirati povezivanje sučelja mikroupravljača s uobičajenim elektroničkim sklopovima (povezivanje s otporničkim, kapacitivnim i induktivnim teretom uz prenaponsku zaštitu)

3. analizirati osnovna svojstva senzorâ za mjerenje fizikalnih veličina i izvršnih komponenti (signalni elementi, releji, motori)

4. koristiti svojstva sučelja za digitalne ulazne i izlazne signale

5. ispitati načela uzorkovanja te analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA) pretvorbe te sučelja za analogne ulazne i izlazne signale

6. izraditi jednostavne programske odsječke za prihvat ulaznih vrijednosti, ostvarivanje jednostavnih upravljačkih zadataka, obavljanje izlaznih operacija te mjerenje vremena i generiranje vremenskih signala

7. demonstrirati načine mjerenja vremena i generiranje vremenskih signala

8. upotrijebiti prekidni mehanizam za prihvat asinkronih vanjskih signala

9. razlikovati neposredno programiranje mikroupravljača (bez operacijskog sustava) i programiranje uporabom funkcija operacijskog sustava za rad u stvarnom vremenu (RTOS)

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Ugradbeni računalni sustavi (URS) − uvod

Struktura ugradbenog računalnog sustava – model, definicije

Jednostavni primjeri URS-a

Tehnička izvedba upravljačkog dijela URS-a

Osnovna struktura URS-a

Senzori pomaka i tlaka – karakteristike, primjena

Senzori razine i temperature – karakteristike, primjena

Izvršni elementi, aktuatori, sučelja

Pokazni elementi, LED, DISPLAY

Procesi i funkcije u URS-u

AD pretvornici

DA pretvornici

Ugradba računala u sustave

Primjeri programiranja URS

Realizacija URS-a

Serijska komunikacija RS232

Primjer s RS232

Serijska komunikacija I2C

Primjer s I2C

Realizacija sustava regulacije pomoću mikroupravljača

Primjena URS-a u nadzoru, upravljanju i regulaciji

Dvopoložajna regulacija

Proporcionalna regulacija

Sekvencijsko upravljanje

Koncept programibilno-logičkog upravljača (PLC)

Programiranje PLC-a − primjer

Vježbe

Upute za rad u laboratoriju

Uvodne vježbe − senzori

Senzori

Aktuatori

Sustav za nadzor temperature, razine, tlaka

Sustav upravljanja rasvjetom

Sustav daljinskog nadzora − upravljanje s IR

On-off regulacija

Sekvencijsko upravljanje − programator

Regulacija temperature

Regulacija brzine vrtnje električnog motora, prekidni rad, PWM

Upravljanje koračajnim motorom

PLC regulacija, upravljanje motora

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaPROGRAMIRANJE
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Dizajn baza podataka

Skriptni jezici i web programiranje

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• uočiti prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka te koristiti SQL naredbe za rad s tablicama

• primijeniti skriptne jezike i web programiranje

Opis modula:Uporaba programskih jezika u radu s bazama podataka, korištenje skriptnih jezika te primjena web programiranja za izradbu korisničkih aplikacija.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Dizajn baza podataka (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Skriptni jezici i web programiranje (3. razred, 2 sata, 5 bodova)

Skriptni jezici i web programiranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: DIZAJN BAZA PODATAKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. prepoznati prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka

2. koristiti SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica

3. upotrijebiti SQL naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i čitanje podataka iz tablice

4. ilustrirati važnost primjene transakcija kod promjene u bazi podataka

5. koristiti osnovne administracijske poslove nad bazom podataka

6. objasniti važnost sigurnosti baze podataka

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod

Općenito o modelima baza podataka

Relacijski model

Potreba za strukturiranim jezikom (QBE vs. SQL)

Relacijski model

Analiza korisničkih zahtjeva

Skiciranje rješenja

Izradba ER dijagrama

• Kreiranje matičnih tablica

• Kreiranje prometnih tablica

• Vezivanje ključem (primarni i strani ključ) i određivanje veza

Pretvaranje ER dijagrama u relacijski model

• Pravila pretvorbe

• Pretvaranje veza (1 : 2, 1 : N, M : N)

• Normalizacija (na intuitivnoj razini)

• Kreiranje nove baze (osnovna i log datoteka)

• Izradba relacijske sheme dizajnerom

• Izradba relacijske sheme SQL naredbama

• CREATE TABLE

• DROP TABLE

• ALTER TABLE

Uvod u SQL sintaksu

Ubacivanje podataka u postojeću tablicu

• INSERT

Jednostavni upiti

• Dohvaćanje podataka naredbom SELECT

• Jednostavni upiti (dohvaćanje podataka iz jedne tablice)

• Sortiranje naredbom ORDER BY

• Filtriranje naredbom WHERE

• Složeniji upiti (JOIN dvije tablice)

Izmjena postojećih podataka naredbom UPDATE

• Izmjena svih podataka, izmjena jednog podatka (WHERE)

Brisanje podataka

• Brisanje svih zapisa iz tablice

• Brisanje jednog zapisa

Složeniji upiti

• Grupiranje

• Agregatne funkcije

Podupiti

Referencijalni integritet i transakcije

Referencijalni integritet

Uvod u transakcije

• BEGIN TRANSACTION, COMMIT, ROLLBACK

Administrativni poslovi

Izradba arhivske kopije baze (backup)

Povrat baze iz arhive (restore)

Sigurnost u bazi podataka

• Korisnici i grupe (roles)

• Login

• Naredbe GRANT, DENY, REVOKE

Vježbe

Analiza korisničkih zahtjeva i izradba ER modela

Pretvaranje ER modela u relacijski model

Implementacija relacijskog modela u RDBMS-u

Umetanje, izmjena i brisanje podataka

Dohvaćanje podataka

Spajanje tablica

Grupiranje

Agregatne funkcije

Podupiti

Transakcije

Administrativni poslovi

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB-PROGRAMIRANJE

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. primijeniti kodove sustava boja pri izradbi web sadržaja

2. izraditi strukture internetske stranice i web sjedišta

3. oblikovati i urediti strukturirane dokumente i poveznice

4. oblikovati i urediti tekst i tablice

5. ugraditi multimedijske elemente u web sjedište

6. izraditi responzivne web stranice

7. izraditi predložak web sjedišta

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod

Web preglednici, web pretraživači

Skriptni jezici na internetu

Sustavi boja na zaslonu i pisaču (RGB, CMYK)

Organizacija web sjedišta

Proces razvoja web sjedišta

Definiranje web sjedišta/uređivanje postojećeg web sjedišta

Pregled web sjedišta u pregledniku

HTML

Sintaksa HTML-a

Pregled HTML elemenata i atributa

• <html>, <body>, <head>

• tekst: <p>, <h1> – <h6>, <br>, <b>, <i>

• link: <a>

• tablice: <table>, <tr>, <td>

• slika: <img>

• ostalo: <hr>, <! komentar -->

• liste

Svojstva dokumenata

Metaelementi

Dodavanje i uređivanje teksta

Izradba tablica

Oblikovanje liste

Ugradnja slika

Skaliranje slika

Povezivanje HTML dokumenata

Oblikovanje web sjedišta pomoću HTML-a

Izradba i uređivanje poveznica

Multimedijski sadržaji u HTML dokumentu

Formatiranje multimedijskih sadržaja za primjenu na internetu

Ugradnja multimedijskih sadržaja u HTML dokument

CSS

Povezivanje HTML-a i CSS-a

Vrste CSS-a

Sintaksa

Vrste selektora

id i class selektori i njihova primjena

CSS − Uređivanje web sjedišta

Pozadina

Fontovi

Tekst

Poveznice

Stanja: link, visited, hover, active

Liste

Model okvira

Prikaz

Pozicioniranje

Tablice

Prozirnost

Responzivnost web dokumenta

Vježbe
HTML

Otvaranje, podešavanje i spremanje HTML dokumenata

Oblikovanje teksta

Uređivanje strukturiranog HTML dokumenta

Kreiranje poveznica

Kreiranje tablica

Rad sa slikama

Povezivanje HTML dokumenata

Oblikovanje web sjedišta

Grafika, zvuk, video

Izradba složenijih HTML stranica i oblikovanje web sjedišta

CSS

Uređivanje dokumenata

Oblikovanje pozadine

Oblikovanje teksta

Uređivanje strukturiranog dokumenta

Pozicioniranje HTML elemenata prema pravilima CSS-a

Oblikovanje web sjedišta

Izradba složenih izbornika

Ugrađivanje CSS animacija s interneta u web sjedište

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB-PROGRAMIRANJE

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. izraditi i primijeniti HTML grafiku

2. koristiti funkcije JavaScripta te pristupati DOM elementima

3. primijeniti AJAX za asinkronu komunikaciju klijent-server

4. koristiti CMS u izradbi internetskih sjedišta

5. upotrebljavati PHP obrasce pri izradbi internetskih stranica

6. izraditi složeno web sjedište

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
HTML grafika

Google

SVG

Canvas

Geolokacija

HTML igre

JavaScript

Ugradnja u HTML, varijable, petlje, funkcije

Događaji (events)

HTML DOM (elementi, događaji, navigacija, Node)

getElementById(»id«).innerHTML

style objekt

PopUp Boxes

Math

Array

String

Timer − setTimeout()

Objekti

Nizovi

Petlje

Pogrješke

Korištenje gotovih skripti

JS Browser BOM

JS zaslon, prozor

JS lokacija

JS povijest

JS navigacija

JS popup

JS podešavanje vremena

JS kolačići

JS JSON

Uvod u JSON

Sintaksa

Primjena

AJAX

Uvod

XMLHttpRequest objekt

Ajax i baze podataka

CMS

Instalacija CMS-a

Dodavanje stranica i sadržaja u CMS-u

Konfiguriranje CMS postavki

PHP osnove

Uvod u PHP

Izradba internetskih aplikacija u PHP-u

Funkcije

PHP obrasci

Obrasci i HTML: <form>, method: GET/POST, action, Submit, textbox, radiobutton, checkbox

Obrasci i PHP: $_GET, $_POST

Povezivanje PHP-a s bazama podataka

Ugradnja Appleta u web sjedište

Interakcija s HTML-om

Raspored kontrola

Kontrole

Korisničko sučelje

Animacija

Streaming

XML

Struktura XML-a

XML elementi i atributi

Sigurnost

Tehnike zaštite podataka

Zaštita privatnosti: cookies

Planiranje, testiranje i postavljanje web sjedišta na poslužitelj

Planiranje

Testiranje web sjedišta

Postavljanje web sjedišta na poslužitelj

Vježbe
JavaScript

Ugradnja JavaScripta u HTML

Osnove JavaScripta (korištenje varijabli, petlji, funkcija)

JavaScript i događaji

JavaScript i DOM (korištenje style objekta)

Korištenje gotovih objekata

Korištenje gotovih skripti

Izradba složenog web sjedišta pomoću HTML-a, CSS-a i JavaScripta

AJAX

Osnovno korištenje XMLHttpRequest objekta

Izmjene dijela internetske stranice, nakon nekog događaja, korištenjem AJAX-a

PHP osnove

Generiranje osnovne HTML stranice koristeći PHP

Izradba složenijih dinamičkih stranica

PHP i obrasci

Izradba jednostavnog obrasca

Korištenje $_GET i $_POST metoda

Izradba složenijih obrazaca s raznim kontrolama

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



2.2.3. Izborni strukovni dio

Naziv modulaPROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 1
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Primijenjena matematika

Napredno i objektno programiranje

Multimedija

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• rješavati različite problemske zadatke uporabom računalnih alata u matematičkim procesima

• kreirati, obraditi i oblikovati različite multimedijske zapise te ih međusobno povezivati

• koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja

• generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)

• primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Opis modula:Rješavanje zadataka i problema primjenom raznih matematičkih/ računalnih alata te izradba objektno usmjerene aplikacije i multimedijskog zapisa.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)

Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)

Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti računalne alate u matematičkim procesima i za stvaranje novih informacija

2. primijeniti matrice za rješavanje problema vezanih uz transformacije u koordinatnom sustavu i rješavanju problema temeljenih na sustavima jednadžbi

3. primijeniti metode linearnog programiranja za rješavanje problema

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Determinante i sustavi linearnih jednadžbi

Determinante i linearni sustavi 2. reda

Determinante 3. reda. Cramerovo pravilo

Sustavi linearnih jednadžbi. Gauss-Jordanova metoda

Matrice i linearna preslikavanja

Definicija i primjeri matrica

Množenje matrica (linearno preslikavanje ravnine)

Uvod u linearno programiranje

Minimum i maksimum polinoma Ax + By + C na konveksnom poligonu

Nejednadžba Ax + By + C > 0

Vježbe

LV1

Determinante i linearni sustavi 2. reda

Zadatci s parametrom

Grafički prikaz sustava u koordinatnom sustavu

LV2

Sustavi linearnih jednadžbi

Problemski zadatci iz osnova elektrotehnike

LV3

Preslikavanje ravnine. Translacija i rotacija u ravnini – matrični prikaz

LV4

Linearno programiranje

Računski zadatci – problem transporta

LV5

Linearno programiranje

Zadatci s parametrom

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti polarni koordinatni sustav

2. koristiti metode uzastopnog približavanja u matematici i programiranju

3. primijeniti algebru sudova i osnove minimalizacije

4. koristiti osnovna načela prebrojavanja i vjerojatnosti te ih primijeniti u algoritmima

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Elementi matematičke logike

Iskazi i logičke operacije

Tablice istinitosti

Tautologije

Metode dokazivanja tautologije

Kombinatorika

Faktorijeli i binomni koeficijenti

Svojstva binomnih koeficijenata

Osnovna načela prebrojavanja

Permutacije

Kombinacije

Vjerojatnost

Događaji

Vjerojatnost

Geometrijska vjerojatnost

Uvjetna vjerojatnost

Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula

Ponavljanje pokusa

Zakon velikih brojeva

Polarne koordinate

Polarni koordinatni sustav

Jednadžba krivulje 2. reda u polarnim koordinatama

Metoda tangente za rješavanje nelinearnih jednadžbi

Metoda tangente i geometrijska interpretacija

Ocjena pogrješke Newtonove metode

Vježbe

LV1

Matematička logika

LV2

Svojstva binomnih koeficijenata

LV3

Geometrijska vjerojatnost

LV4

Krivulje u polarnom sustavu

LV5

Metoda tangente i geometrijska interpretacija

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO
PROGRAMIRANJE

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti razvojnu okolinu i primijeniti je na pisanje jednostavnih programa

2. koristiti OO model uz primjenu gotovih klasa za rješavanje problema

3. primijeniti OO model na realan problem

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod

Povijest razvoja programskih jezika

Osnovni principi objektno orijentiranog programiranja

.NET razvojna platforma ili Java platforma

.NET ili Java objektni model: imenski prostor, klasa, objekt, metoda, svojstvo, događaj

Upoznavanje s radnom okolinom Visual Studio Express

Struktura izradbe programa: rješenje, projekt, datoteke

Programski jezik C# ili Java

• Osnovna pravila pisanja kôda

• Procedura Main()

• Izradba prvog programa (»Hello World«) u jeziku C# ili Java

Osnove naprednog programiranja

Ponavljanje

• Tipovi i konverzije

• Varijable i konstante

• Bjeline

• Komentari

• Iskazi i izrazi

• Operatori

• Pretprocesorske naredbe

Ispravljanje pogrješaka (debugging)

Gotove klase iz biblioteke

• Klasa String

Polja

• Ponavljanje

• Uvod u C# polja

• For i foreach petlje

Kolekcije

• ArrayList, List<T>

• IList, ICollection

Korištenje klasa imenskog prostora System.IO

• File, FileInfo, Directory, DirectoryInfo, Path

• Stream, StreamReader, StreamWriter

• Naredba using ili try – finally

Napredno programiranje – izradba korisničkog sučelja

Uvod u Windows Forme

• Izradba forme

• Svojstva forme: Anchor, Dock, BackColor, Size, Location ili Layout Manager

Korištenje jednostavnih kontrola

• Label, Button

• TextBox

• GroupBox, Panel, CheckBox, RadioButton

• ListBox, ComboBox

• UpDown

• PictureBox

• Izbornici

• Standardni dijalozi

Vježbe

Upoznavanje s radnom okolinom i izradba Hello, World! programa u C# ili Javi

Osnovne jezične konstrukcije C# ili Java

Stringovi

Polja

Kolekcije

Rad s datotečnim sustavom

Osnove rada s programskim okvirom Windows Forms ili Swing Components

Kontrole u programskom okviru Windows Forms ili kontrole unutar Swing Components okvira

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO
PROGRAMIRANJE

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja

2. generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)

3. primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod

Klase i strukture

Metode

Konstruktori

Učahurivanje (encapsulation)

• Modifikatori pristupa: private, public, protected

• Svojstva

Događaji

• Definiranje događaja preko delegata

Instanciranje objekata

• Konstruktori i inicijalizatori

• Statički članovi i članovi instance

Nasljeđivanje

• Baza i izvedena klasa

Data hiding, premošćivanje

Polimorfizam

Sučelja (interfaces)

Objektno orijentirano programiranje – primjena na realan problem

Izradba jednostavne objektno orijentirane aplikacije (Videoteka)

• Definiranje objektnog modela

• Izradba formi i komunikacija među njima

• Korištenje datoteka za spremanje i učitavanje podataka

Objektno orijentirano programiranje – obrasci dizajna (design patterns)

Korištenje obrazaca za rješavanje konkretnih problema

• Strategy pattern

• Adapter

• Decorator

• Observer

• Composite

• Factory

Objektno orijentirano programiranje – pristup podatcima u bazi

Implementirati spremanje i učitavanje podataka korištenjem O/R mappera NHibernate/FluentHibernate i korištenjem SQlite baze podataka

Definiranje entiteta

Definiranje podataka za spremanje (definiranje mapiranja)

Definiranje DAO klasa za rad s entitetima

Konfiguriranje pristupa bazi

Rad s podatcima (izmjene na komponentama Videoteke kako bi radile s bazom)

Vježbe

Strukture, klase, instance

Enkapsulacija, nasljeđivanje, polimorfizam

Članovi klase

Objektni model

Obrasci

Komunikacija s bazom podataka

Korištenje O/R mappera

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. prepoznati osnovne datotečne formate multimedijskih datoteka

2. izraditi grafički i slikovni dokument

3. koristiti program za obradu audiodatoteka

4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Osnovni pojmovi multimedije

Definicija i opći pojmovi multimedije

Komponente multimedijskog sustava

Osnovni elementi multimedije

Područja primjene multimedije

Tekst

Zapis znakova u računalu

Atributi teksta (tip fonta, veličina, boja)

Rasterizacija

Dizajn teksta

Grafika

Boje i modeli boja

Parametri slike (rezolucija, dinamički opseg)

Veličina zapisa slike

Metode kompresije slike

Rasterska i vektorska grafika

Grafički formati

Programi za obradu slika

Grafika na internetu

Zvuk

Osnovna svojstva zvuka

Analogna i digitalna tehnologija

Digitalizacija zvuka

Kompresija audiozapisa

Formati zvučnih datoteka

Programi za obradu zvuka

Animacija

Što je animacija i kako nastaje

Trajanje animacije

Klasična animacija

Računalska animacija

Okvir, ključni kadar, međukadar

Animacije na internetu

3D animacija

Prividna stvarnost

Programi za izradbu animacija

Vježbe

Uporaba različitih fontova

Kreiranje različitih simbola i njihova uporaba

Kompatibilnost teksta i grafike (dizajn)

Izvori digitalnih slika

Skeniranje i fotografiranje digitalnim fotoaparatom

Preuzimanje slika s interneta

Obrada slika korištenjem ciljanih programa

Priprema slika za tisak

Priprema slika za prikaz na zaslonu

Priprema slika za objavljivanje na internetu

Pretvaranje zvučnog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa

Obrada zvučnih datoteka korištenjem ciljanih programa

Oblikovanje gotovog zvučnog zapisa

Snimanje zvučnog zapisa

Editiranje i oblikovanje snimljenog zvučnog zapisa

Dodavanje zvučnih datoteka u multimedijalne aplikacije

Korištenje računala u animaciji (programi za izradbu animacija)

Sprite animacija

Animacija pomoću ključnih kadrova

Pokretna grafika

Izradba projekta

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA

Razred: četvrti: (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti program za izradbu videosadržaja

2. integrirati više multimedijskih sadržaja u jedan dokument

3. izraditi multimedijski dokument na CD/DVD-u i webu

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Video

Parametri koji određuju veličinu videodatoteke

Veličina zapisa

Načini digitalizacije

Načini kompresije (prostorna, temporalna)

Mjesto kompresije

Streaming video

Formati videozapisa

Postupci obrade videozapisa

Programi za obradu videozapisa

Vježbe

Pretvorbe različitih videoformata

Snimanje kamerom

Obrada videozapisa korištenjem ciljanih programa

Prebacivanje videozapisa s kamere u računalo

Editiranje videozapisa

Osnovna obrada videozapisa (selekcija, kopiranje, premještanje)

Obrada videozapisa – efekti

Dodavanje videozapisa u multimedijalne aplikacije

Izradba projekta

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Naziv modulaPROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 2
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Primijenjena matematika

Napredno i objektno programiranje

Programiranje mobilnih uređaja

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• rješavati različite problemske zadatke uporabom računalnih alata u matematičkim procesima

• izrađivati aplikacije za mobilne uređaje

• koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja

• generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)

• primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Opis modula:Rješavanje zadataka i problema primjenom raznih matematičkih/ računalnih alata te izradba objektno usmjerene aplikacije i aplikacije za mobilne uređaje.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)

Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Programiranje mobilnih uređaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)

Programiranje mobilnih uređaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)



Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH
UREĐAJA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. izložiti osnovna načela rada prijenosnih uređaja

2. prikazati interakciju aplikacija s nestandardnim U/I uređajima

3. koristiti osnovne funkcije za mobilne uređaje

4. izraditi jednostavnu aplikaciju s grafičkim i zvukovnim sadržajem

5. projektirati jednostavnu korisničku aplikaciju za GSM uređaj

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Mobilni uređaji

Vrste mobilnih uređaja

Namjena mobilnih uređaja

Osnove GSM uređaja

Komponente GSM uređaja

Sučelje GSM uređaja

Programska podrška za mobilne uređaje

Uvod u programiranje za mobilne uređaje

Razvojno sučelje za izradbu mobilnih aplikacija

Osnovna struktura aplikacije

Ugradnja predefiniranih funkcija razvojnog sučelja u aplikacije

Važnost scenarija

Kreiranje dijagrama tijeka na temelju scenarija

Prilagođavanje grafike mobilnim uređajima

Implementacija zapisa zvuka

Izradba aplikacije za mobilni uređaj

Kreiranje scenarija

Kreiranje dijagrama tijeka

Kreiranje grafičkih zapisa

Kreiranje zvučnih zapisa

Implementacija dijagrama uz pomoć predefiniranih funkcija i programa

Simulacija rada i ispravak

Implementacija u stvarni mobilni uređaj

Vježbe

Upoznavanje s razvojnim sučeljem

Pokretanje simulatora za mobilne uređaje

Kreiranje jednostavne aplikacije tipa »hello word»

Implementacija aplikacije na stvarni mobilni uređaj

Kreiranje aplikacije s interakcijom korisničkog sučelja

Kreiranje aplikacije s odazivom na pritisak tipke

Simulacija i implementacija u stvarni uređaj

Kreiranje jednostavnih grafičkih zapisa prilagođenim mobilnim uređajima

Formiranje jednostavnih zvučnih zapisa prilagođenim mobilnim uređajima

Kreiranje aplikacije koja sadrži grafički zapis

Kreiranje jednostavne animacije

Simulacija i implementacija u stvarni uređaj

Kreiranje aplikacije s grafičkim i zvučnim zapisom

Simulacija i implementacija u stvarni uređaj

Kreiranje aplikacije na temelju zadanog scenarija

Simulacija i implementacija u stvarni uređaj

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH
UREĐAJA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. koristiti animacije, tranzicije i tablični prikaz za sadržaj na ekranu

2. koristiti multitasking opcije prilikom izradbe aplikacije

3. upravljati gestama i pokretima uređaja

4. koristiti baze podataka kao spremišta informacija za rad aplikacije

5. izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristi opcije povezivanja s udaljenim poslužiteljem radi razmjene podataka za rad

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Upravljanje prikazom sadržaja

Podatci na ekranu mobilnog uređaja

Prikaz podataka u aplikacije kroz više ekrana

Animacije i tranzicije između ekrana aplikacije

Prikaz podataka na ekranu u strukturi tablice

Multitasking

Pojam mutitaskinga u programiranju

Osnovni princip multitaskinga na mobilnim platformama

Upravljanje multitaskingom

Primjeri praktične primjene

Geste i pokreti mobilnog uređaja

Osnovni koncept korištenja gesta i pokreta mobilnog uređaja

Akcelerometar

Žiroskop

Kompas

Ekran osjetljiv na višestruke dodire (multitouch)

Primjeri praktične primjene

Baze podataka na mobilnoj platformi

Primjeri baza podataka na mobilnoj platformi

Povezivanje sa bazom podatak

Rad sa podatcima u bazi podataka

Povezivanje sa udaljenim poslužiteljem

Princip komunikacije s udaljenim poslužiteljem preko internetske veze

Razmjena podataka

Praktični primjeri

Vježbe

Kreiranje aplikacije koja koristi više zaslona za svoj rad

Animirati prijelaze između zaslona unutar aplikacije

Na jednom zaslonu prikazati podatke složene u strukturi tablice

Ugraditi u aplikaciju kontrolu za korištenje multitasking opcija na mobilnoj platformi

Kreirati aplikaciju kojom se upravlja gestama i pokretima mobilnog uređaja

Stvoriti jednostavnu bazu podataka i napraviti aplikaciju koja je koristi te ima mogućnost rada s podatcima − unos, prikaz, mijenjanje i brisanje

Kreirati aplikaciju koja se spaja na udaljeni poslužitelj

Izraditi aplikaciju koja razmjenjuje podatke s udaljenim poslužiteljem, unosi nove podatke, prikazuje i mijenja postojeće te briše podatke

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaPROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 3
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Primijenjena matematika

Napredno i objektno programiranje

Web dizajn

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• uporabom računalnih alata u matematičkim procesima rješavati različite problemske zadatke

• izrađivati aplikacije za web

• koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja

• generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns)

• primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi

Opis modula:Rješavanje zadataka i problema primjenom raznih matematičkih/računalnih alata te izradba objektno usmjerene aplikacije i aplikacije za web.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)

Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)

Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. organizirati web sjedište i izraditi naslovnu stranicu

2. unijeti tekstualne, grafičke i multimedijske sadržaje na stranice za uređivanje

3. povezati web stranice (izradba hiperveza)

4. primijeniti stilove na stranice (vizualno uređivanje sjedišta) i izraditi strukture dokumenta

5. umetnuti multimedijske sadržaje na web stranice

6. izraditi i urediti složene tablice

7. izraditi obrasce i ugraditi ih u web sjedište

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod

Vizualni pristup uređivanju web sjedišta

Radna okolina, sučelje

Rad s grafikom

Grafički formati

Ugrađivanje grafike u dokument

Svojstva slike (Properties)

Uređivanje grafike u grafičkom editoru

Izradba logotipa za primjenu na webu

Izradba ikona za primjenu na webu

Rad sa zvukom

Formati zvuka

Alati za uređivanje zvuka

Uređivanje zvuka u editoru

Ugrađivanje zvuka u dokument

Rad s videom

Formati videa

Uređivanje videa

Izradba videa iz slika

Ugrađivanje videa u dokument

Rad s animacijama

Vrste animacija

Alati za izradbu animacija

Izradba animacija za primjenu na internetu

Ugrađivanje multimedijskih sadržaja u web dokument

Primjena zvukovnih formata

Primjena videoformata

Alati za uređivanje videa

Primjena animacija

Uređivanje animacija za primjenu na internetu

Tablice

Izradba složenih tablica u HTML-u

Uređivanje složenih tablica primjenom CSS elemenata

HTML obrasci

Izradba i uređivanje elemenata obrasca

<input />

<textarea>

<select>

<label>

<button>

<fieldset>

Procesiranje HTML obrasca

Izradba obrasca primjenom osnovnih elemenata obrasca

Ugradnja obrasca u web sjedište

Vježbe

Osnovno uređivanje dokumenta, rad s tekstom

Povezivanje dokumenata

Rad s grafikom

Uređivanje datoteke zvuka

Izradba videodatoteka iz slika u editoru i prilagodba za primjenu na internetu

Izradba animacija pomoću editora i prilagodba za primjenu na internetu

Ugradnja multimedijskih sadržaja u HTML dokument

Uređivanje dokumenata CSS pravilima

Izradba CSS layouta

Uređivanje strukturiranog dokumentaIzrada HTML/CSS predloška

Izradba složenih tablica pomoću HTML-a

Izradba HTML obrasca

Ugrađivanje HTML obrasca u web sjedište

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. izraditi web sjedište pomoću editora

2. izraditi animacije te ih ugraditi u web sjedište

3. izraditi i urediti predložak složenog web sjedišta

4. izraditi skripte i ugraditi ih u web sjedište

5. primijeniti biblioteke za poboljšanje funkcionalnosti web sjedišta

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
CSS3 animacije

Izrada animacija (CSS i CSS3)

Primjena i prilagodba gotovih animacija s interneta

Ugradnja CSS animacija u web sjedište

Editori za izradu web stranice

Tehnike izradbe i dizajn web stranica na internetu

Uređivanje web stranice

Obrasci (Forms)

Definiranje action i method atributa oznake form

Izradba i uređivanje elemenata obrasca

• <input />

• <textarea>

• <select>

• <label>

• <button>

• <fieldset>

Procesiranje obrasca

JavaScript

Uređivanje web sjedišta iz predloška pomoću HTML-a, CSS3 i JavaScripta

Izrada JavaScript obrasca

Ugradnja JavaScript animacije u web sjedište

jQuery

Uvoz biblioteke u web sjedište

Korištenje osnovnih jQuery funkcionalnosti

Dohvaćanje elemenata pomoću selektora

Primjena filtra na selektore

Primjena atributa na selektore

Form selektori

Korištenje gotovih jQuery UI kontrola za unaprjeđenje izgleda web stranice

CMS

Potreba za CMS-om

Pregled internetskih stranica implementiranih pomoću CMS-a

Instalacija CMS-a

Dodavanje stranica i sadržaja u CMS-u

Konfiguriranje CMS postavki

Vježbe

Izradba animacija pomoću CSS-a

Uređivanje animacija pomoću CSS-a

Izradba obrazaca i definiranje parametara obrasca

Rad s elementima obrasca

Izrada web sjedišta pomoću editora

Uređivanje web stranice pomoću editora

Uređivanje web sjedišta iz HTML/CSS3 predloška

Uređivanje web sjedišta iz HTML/CSS3/JavaScript predloška

Izradba i uređivanje animacija pomoću JavaScripta

Unaprjeđivanje izgleda i interaktivnosti web stranice pomoću jQuery biblioteke

Izradba web sjedišta pomoću CMS-a

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaSISTEMSKI IZBORNI MODUL 1
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava

Poslužiteljski operacijski sustavi

Multimedija

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i održavanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja

• konfigurirati računalne mreže i servise

• kreirati, obraditi i oblikovati različite multimedijske zapise te ih međusobno povezivati

Opis modula:Dijagnosticiranje i održavanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava. Konfiguriranje računalnih mreža i servisa. Izradba i obrada različitih multimedijskih zapisa.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda)

Poslužiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)

Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)

Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)


Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. primijeniti specifičnosti dijagnostike i održavanja sklopovski baziranih sustava i programski baziranih sustava

2. primijeniti sustavni pristup problematici dijagnostike i održavanja te strukturiranje objekata dijagnostike i održavanja

3. osmisliti način komuniciranja s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja

4. primijeniti postupke preventivnog održavanja sklopovske i programske opreme

5. primijeniti postupke korektivnog održavanja sklopovske i programske opreme

6. dijagnosticirati i popraviti kvar na računalnoj mreži

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod u dijagnostiku i održavanjeOsnovni pojmovi dijagnostike i održavanja (pouzdanost, raspoloživost, pogodnost za održavanje, vrste održavanja)
Osnove dijagnostike

Dijagnostički sustav

Tehnika strukturne dijagnostike

Tehnika funkcionalne dijagnostike

Test-procedure

Hardverske tehnike testiranja

Softverske tehnike testiranja

Procedura samotestiranja

Dijagnostički alati integrirani u OS

Softverski dijagnostički alati

Sustavni pristup održavanju

Alati za dijagnostiku i otklanjanje neispravnosti

Prikupljanje podataka

Simptomi pogrješaka

Prvi koraci u otklanjanju kvarova

Kontrola procesa podizanja

Lociranje hardverskih/softverskih/konfiguracijskih problema

Komunikacija s korisnicima

Preventivno održavanje osobnog računala

Osnovni postupci preventivnog održavanja PC-ja

Zaštita linije za napajanje

Uređaji za neprekidno napajanje

Preventivno održavanje tvrdog diska

Preventivno održavanje OS-a

Zaštita sustava (elektrostatičko pražnjenje, zaštita tijekom skladištenja)

Korektivno održavanje osobnog računala (simptomi i otklanjanje kvarova)

Lokacija kvarova u bloku za napajanje

Utvrđivanje kvarova na matičnoj ploči

Utvrđivanje kvarova na video podsustavu

Utvrđivanje kvarova hard diska

Utvrđivanje kvarova na CD i DVD uređajima

Utvrđivanje kvarova na portovima

Utvrđivanje kvarova na prijenosnim računalima

Dijagnostika i održavanje jednostavne računalne mreže

Temeljna konfiguracija usmjerivača putem konzole i s udaljenog mjesta

Statičko usmjeravanje

Konfiguracija RIPv1 protokola

Konfiguracija OSPF protokola

Konfiguriranje pristupnih listi (ACL)

Konfiguracija DHCP-a na usmjerivaču

Konfiguracija NAT/DNS usluge na usmjerivaču

Konfiguracija jednostavne P2P bežične mreže

Konfiguracija WLAN-a

Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, laboratorijska vježba, ispitna vježba, problemski zadatak, projektni zadatak seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE
INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. dokumentirati postupke dijagnostike i održavanja

2. primijeniti dijagnostičke alate i metode u čvrsto ožičenim i programskim sustavima

3. identificirati i riješiti neispravnosti u mrežnim objektima i sustavima

4. koristiti virtualno okruženje u postupcima dijagnostike i otklanjanja kvarova

5. primijeniti simulaciju neispravnosti u sustavima baziranima na sklopovskoj i programskoj razini u cilju otklanjanja neispravnosti

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Dijagnostika i održavanje poslužiteljskih operacijskih sustava

Kontrola ispravnosti manje mreže poslužitelj + klijent

Provjere DHCP i DNS servisa

Provjera kontrole domene u otvorenim operacijskim sustavima

Preuređivanje dozvole pristupa u Windows serveru

Provjera datotečnog sustava Windows servera

Otklanjanje pogrješki u instalaciji i konfiguraciji Windows servera

Primjena virtualizacije u dijagnostici i održavanju

Dijagnostika i održavanje klijentskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju

Dijagnostika i održavanje poslužiteljskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju

Simuliranje neispravnosti klijentskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju

Simuliranje neispravnosti poslužiteljskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju

Dijagnostika i održavanje mikroupravlja-čkih i ugradbenih sustava

Dijagnostika ispravnosti mikroupravljača

Dijagnostika i održavanje mikroupravljačkog sustava

Mjerenje i snimanje električnih signala u mikroupravljačkom i ugradbenom sustavu

Dijagnostika i održavanje ugradbenog procesorskog sustava

Dijagnostika i održavanje složene računalne mreže

Uporaba ICMP protokola u dijagnostici lokalne mreže

Primjena i analiza prometa programskim alatima s naglaskom na ICMP/ARP

Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih zbog nepravilne dodjele IP adresa/mrežnih maski u LAN-u

Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih nepravilnom konfiguracijom usmjerivača

Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih nepravilnim određivanjem statičkih ruta

Rekonstrukcija topologije na osnovi sadržaja tablice usmjeravanja

Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih nepravilnom konfiguracijom usmjerničkih protokola

Obnavljanje zaporki na preklopniku/usmjerivaču

Dijagnostika i održavanje virtualne privatne mreže (VPN) među jednakopravnim korisnicima

Dijagnostika i održavanje složene pristupne mreže (U/S)

Dijagnostički pristup problematici sigurnosti IT sustava

Dijagnostika ispravnosti i vraćanje oštećenih pričuvnih kopija podataka

Dijagnostika inficiranog računala i čišćenje

Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije Microsoft Windows sustava

Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije GNU/Linux sustava

Provjera prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima

Dijagnostika sustava pomoću sistemskih i operativnih log zapisa na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima

Dijagnostika filtriranjem prometa pomoću liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables)

Dijagnostika konfiguracije vatrozida

Dijagnostika konfiguracije proxy servera, filtar sadržaja

Dijagnostika konfiguracije IDS/IPS sustava

Dijagnostika i održavanje 802.11 mreža (WEP, WPA/WPA2 personal)

Ostalo
Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv nastavnog predmeta: POSLUŽITELJSKI OPERACIJSKI
SUSTAVI

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. objasniti osnovne karakteristike poslužiteljskih operacijskih sustava

2. pripremiti računalo za instalaciju poslužiteljskoga operacijskog sustava

3. instalirati poslužiteljske operacijske sustave

4. instalirati i konfigurirati osnovne upravljačke funkcije

5. povezati korisnika s poslužiteljem

Razrada
Nastavne cjelineRazrada Nastavne teme
Uvod u poslužiteljske operacijske sustave

Funkcije i karakteristike poslužiteljskih operacijskih sustava

Strukture poslužiteljskih operacijskih sustava

Klijent − poslužitelj, način rada

Poslužiteljski operacijski sustavi MS Windows

Struktura operacijskog sustava Windows server

Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows server

Datoteke, datotečni sustavi Windows server

Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote

Dozvole, vlasništva, dijeljenja, ACL − kod Windows servera

Aktivni direktorij: karakteristike, struktura, hijerarhija

Usluge Windows servera: DHCP, DNS, FTP, WAMP

Upravljanje domenom, spajanje klijenata

Group policy pojam, konfiguracija, primjena

Poslužiteljski

operacijski sustavi

Linux

Struktura poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Instalacija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Konfiguracija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Administracija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Datoteke i datotečni sustavi poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Upravljanje diskovima i particijama

Korisnički računi, dozvole poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux

Usluge poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux: DHCP, DNS, FTP, LAMP

Spajanje korisnika, kontrola domene, SAMBA, LDAP

Uvod u poslužiteljske operacijske sustave (vježbe)Terminalski rad (Windows i Linux)
Poslužiteljski operacijski sustavi MS Windows (vježbe)

Instalacija, osnovna ugađanja Winows server

Rad s diskovima − particije, dinamički diskovi, RAID volumeni

Dozvole pristupa − ACL, vlasništva, dijeljenja

Aktivni direktorij – servisi, domene, grupe, hijerarhija AD-a

FTP, WAMP instalacije i konfiguracije

Group policy − spajanje klijenata

Poslužiteljski operacijski sustavi Linux (vježbe)

Rad s diskovima – namještanja

Instalacija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux, osnovna namještanja

Dozvole pristupa − GUI, CLI

DHCP, DNS servisi

FTP, LAMP poslužitelji

Spajanje klijenata – SAMBA

Zajednički projekt modula (vježbe)Rad na projektu
Napomene:Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura
Literatura za polaznike:Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.



Naziv modulaSISTEMSKI IZBORNI MODUL 2
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava

Poslužiteljski operacijski sustavi

Programiranje mobilnih uređaja

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i održavanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja

• konfigurirati računalne mreže i servise

• izraditi aplikaciju za mobilne uređaje

Opis modula:Dijagnosticiranje i održavanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava. Konfiguriranje računalnih mreža i servisa. Izradba aplikacija za mobilne uređaje.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda)

Poslužiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)

Programiranje mobilnih uređaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)

Programiranje mobilnih uređaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)


Napomena: Svi nastavni predmeti u Sistemskome izbornom modulu 2 razrađeni su u prethodnim izbornim modulima.

Naziv modulaSISTEMSKI IZBORNI MODUL 3
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava

Poslužiteljski operacijski sustavi

Web dizajn

Kako učiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula:

• primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i održavanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja

• konfigurirati računalne mreže i servise

• izrađivati aplikacije za web

Opis modula:Dijagnosticiranje i održavanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava. Konfiguriranje računalnih mreža i servisa. Izradba aplikacija za web.
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda)

Poslužiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)

Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)

Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)


Napomena: Svi nastavni predmeti u Sistemskome izbornom modulu 3 razrađeni su u prethodnim izbornim modulima.

2.2.4. Završni rad

Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 – isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) i Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (»Narodne novine«, broj 118/2009).

3. OKRUŽENJE ZA UČENJE

Ustanova za strukovno obrazovanje i prostori poslodavaca

4. KADROVSKI UVJETI

Nastavni predmetNastavnikIzobrazba*
Hrvatski jezik• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor hrvatskog jezika i književnosti

• profesor jugoslavenskih jezika i književnosti

• diplomirani kroatolog

• profesor hrvatske kulture

• diplomirani komparatist književnosti ili profesor komparativne književnosti (pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu)

• profesor jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture (diplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu)

• magistar hrvatskog jezika i književnosti

• magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti

• magistar kroatologije

• magistar edukacije kroatologije

• magistar kroatistike i južnoslavenskih filologija

Engleski jezik• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor engleskog jezika i književnosti

• diplomirani anglist

• magistar edukacije (nastavnički smjer) engleskog jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

Njemački jezik• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor njemačkog jezika i književnosti

• magistar edukacije (nastavnički smjer) njemačkog jezika (i književnosti)

• magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

• magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu

Povijest• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• diplomirani povjesničar

• profesor povijesti

• magistar edukacije povijesti

• magistar povijesti

• profesor geografije i povijesti

• magistar edukacije geografije i povijesti

Geografija• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor geografije

• profesor geografije i povijesti

• profesor geografije i geologije

• diplomirani geograf

• profesor geografije i drugog predmeta

• magistar edukacije geografije

• magistar edukacije geografije i povijesti

• magistar edukacije geografije i drugog predmeta

Politika i gospodarstvo• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor sociologije

• magistar sociologije

• diplomirani politolog

• magistar politologije

• diplomirani ekonomist

• magistar ekonomije

• diplomirani pravnik

• magistar prava

Tjelesna i zdravstvena kultura• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar kineziologije

• profesor kineziologije

• profesor tjelesnog odgoja

• profesor fizičke kulture

• profesor fizičkog odgoja

Katolički vjeronauk• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• diplomirani vjeroučitelj teologije

• diplomirani kateheta

• profesor vjeronauka

• magistar religiozne pedagogije i katehetike

• diplomirani teolog

• magistar teologije

Etika• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor filozofije

• magistar edukacije filozofije

• diplomirani filozof

• magistar filozofije

• profesor sociologije

• magistar sociologije

• diplomirani politolog

• magistar politologije

• diplomirani teolog

• magistar teologije

• diplomirani kateheta

• magistar religiozne pedagogije i katehetike

• profesor hrvatske kulture

• magistar edukacije kroatologije

• diplomirani kroatolog

• magistar kroatologije

• profesor religijske kulture

• magistar edukacije religijskih znanosti

• diplomirani religiolog

• magistar religijskih znanosti

Matematika• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar edukacije matematike

• magistar matematike

• magistar edukacije matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar edukacije matematike i fizike

• magistar edukacije fizike i matematike

• profesor matematike

• diplomirani inženjer matematike

• profesor matematike i informatike

• diplomirani inženjer računarstva i matematike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Fizika• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• magistar edukacije fizike

• magistar fizike

• magistar edukacije fizike i matematike

• magistar edukacije fizike i politehnike

• magistar edukacije fizike i informatike

• magistar fizike – geofizike

• magistar edukacije fizike i tehnike

• magistar edukacije fizike i kemije

• profesor fizike

• diplomirani inženjer fizike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Kemija• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor kemije

• diplomirani inženjer kemije

• diplomirani inženjer kemijske tehnologije

• diplomirani kemijski inženjer

• diplomirani inženjer biotehnologije

• magistar edukacije kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• magistar edukacije fizike i kemije

• magistar kemije

• magistar biologije i kemije

• magistar/inženjer kemijskog inženjerstva

• magistar primijenjene kemije

• magistar/inženjer bioprocesnog inženjerstva

Biologija• nastavnik općeobrazovnog predmeta

• profesor biologije

• magistar biologije

• prof. biologije i kemije

• magistar biologije i kemije

• magistar edukacije biologije i kemije

• diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija

• diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija

• magistar molekularne biologije

• magistar eksperimentalne biologije

• magistar biologije i ekologije mora

• magistar ekologije i zaštite prirode

• magistar zaštite okoliša

Tehničko i poslovno komuniciranje• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer računarstva

• magistar informatike u edukaciji

• magistar inženjer automatike i sustava

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računalstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar informatike u edukaciji

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar inženjer industrijskog inženjerstva

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• diplomirani inženjer industrijskog menadžmenta

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Tehničko dokumentiranje• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer automatike i sustava

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor elektrotehnike

Uvod u baze podataka• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar inženjer informatike

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Osnove računala• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Građa računala• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Operacijski sustavi• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Praktične osnove računalstva• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar informatike u edukaciji

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar inženjer industrijskog inženjerstva

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• nastavnik praktične nastave elektrotehničke struke

• diplomirani informatičar

• diplomirani inženjer industrijskog menadžmenta

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Algoritmi i programiranje• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Osnove elektrotehnike• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor elektrotehnike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Uvod u elektroniku• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor elektrotehnike

Digitalna logika• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer računalstva ili informatike

• magistar informatike u edukaciji

• stručni specijalist računalstva

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologinja

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor elektrotehnike

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupni inženjer računarstva

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• stručni prvostupnik inženjer računalstva

• stručni prvostupnik informatičke

• inženjer elektrotehničke

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Uvod u računalne mreže• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Računalne mreže• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Konfiguriranje računalnih mreža i servisa• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Sigurnost informacijskih sustava• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Mikroupravljači• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Ugradbeni računalni sustavi• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Dizajn baza podataka• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Skriptni jezici i web programiranje• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Primijenjena matematika• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar edukacije matematike

• magistar matematike

• magistar edukacije matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar edukacije matematike i fizike

• magistar edukacije fizike i matematičke

• profesor matematike

• diplomirani inženjer matematike

• profesor matematike i informatike

• diplomirani inženjer računarstva i matematike

• profesor matematike i fizike

• profesor fizike i matematike

Napredno i objektno programiranje• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Multimedija• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Programiranje mobilnih uređaja• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Web dizajn• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci
Poslužiteljski operacijski sustavi• nastavnik stručno-teorijskih sadržaja

• magistar ekonomist, smjer informatika

• magistar profesor matematike i informatike

• magistar računarstva i matematike

• magistar inženjer elektrotehnike

• magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva

• magistar inženjer računarstva

• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije

• magistar inženjer informatike

• magistar inženjer automatike i sustava

• magistar informatike u edukaciji

• diplomirani inženjer elektrotehnike

• diplomirani inženjer računarstva

• profesor matematike i informatike

• profesor informatike

• diplomirani informatičar

• profesor elektrotehnike

• stručni specijalist inženjer računarstva

• stručni specijalist inženjer elektrotehnike

• stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava

• stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije

• sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva

• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike

• stručni prvostupnik inženjer računarstva

• stručni prvostupnik informatike

• inženjer elektrotehnike

• inženjer računarstva

• inženjer informatike

• suradnik u nastavi• strukovna kvalifikacija u Obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci

















*Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta (promjena naziva nastavnog predmeta, akademskog ili stručnog naziva, nastavnog plana i programa/strukovnog kurikuluma, uvođenje novoga akademskog ili stručnog naziva i sl.), suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje može izdati ministarstvo nadležno za obrazovanje uz prethodno stručno mišljenje nadležne agencije.

5. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

Nastavni predmetOpremaProstor
Hrvatski jezikgrafoskop, računalo s pristupom internetu, projektor, zaslonstandardna učionica
Engleski jezikračunalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, CD player, DVD playerstandardna učionica, kabinet za strani jezik
Njemački jezikračunalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, CD player, DVD playerstandardna učionica, kabinet za strani jezik
Povijestračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslonstandardna učionica, kabinet za povijest
Geografijaračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, geografske karte svijeta, kontinenata i Republike Hrvatske, topografske karte (broj listova dostatan radu u paru), satelitske snimke, reljefni modeli, zbirke minerala i stijena, prozirnice, multimedijalne prezentacije, kompas, krivinomjer, GPS uređaj (broj kompasa, krivinomjera i gps uređaja minimalno dostatan za rad u skupinama), grafički prikazi, tekstualni materijalspecijalizirana učionica za geografiju ili kabinet za geografiju, školsko dvorište
Politika i gospodarstvoračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslonstandardna učionica, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema
Tjelesna i zdravstvena kulturanastavna sredstva i pomagala prema državnom pedagoškom standardu za opremanje sportskih igrališta, dvorana i ostalih pratećih prostoraotvoreni i zatvoreni sportski prostori s pratećim higijenskim prostorijama (sportska dvorana, teretana, igrališta, plivalište…), sukladno državnom pedagoškom standardu
Katolički vjeronaukračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslonstandardna učionica, kabinet za vjeronauk
Etikaračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslonstandardna učionica, kabinet za etiku
Matematikaračunalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon, pametna ploča, geometrijski pribor, modeli geometrijskih tijelastandardna učionica, kabinet za matematiku, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema
Fizikaračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, pribor za demonstracijske pokusespecijalizirana ili standardna učionica, kabinet za pripremu nastave fizike s opremom
Kemijaračunalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, kemijski pribor i kemikalijestandardna učionica ili specijalizirana učionica za kemiju, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema, kabinet za pripremu nastave kemije s opremom
Biologijaprojektor, zaslon, grafoskop, računalo s pristupom internetu, DVD player, televizor, model unutarnjih organa čovjeka (torzo), slike organa čovjeka, stetoskop i tlakomjerstandardna učionica, kabinet za biologiju, specijalizirana učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema
Tehničko i poslovno komuniciranjeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS), pisačstandardna učionica, specijalizirana učionica
Uporaba informacijske tehnologije u uredskom poslovanjuprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS), pisačinformatička učionica
Tehničko dokumentiranjeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i programskom potporom, grafoskop i grafoprozirnice za tehničko crtanjestandardna učionica, specijalizirana učionica
Uvod u baze podatakaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Osnove računalaprojektor, zaslon, računalo s pristupom internetustandardna učionica
Građa računalaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Operacijski sustaviprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Praktične osnove računalstvaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu, minimalno 7 računala za rastavljanje/sastavljanje, mnimalno 7 kompleta alata za servisera (alat i pribor za lemljenje, kliješta za krimpanje, tester za mrežni kabel, patch panel, alat za patch panel, preklopnik, mrežni kabeli)specijalizirana učionica, radionica za praktičnu nastavu
Algoritmi i programiranjeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Osnove elektrotehnikeprojektor, zaslon, središnje upravljačko mjesto kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima polaznika, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetustandardna učionica, specijalizirana učionica
Uvod u elektronikuprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetustandardna učionica, specijalizirana učionica
Digitalna logikaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetustandardna učionica, specijalizirana učionica
Uvod u računalne mrežeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži s instaliranom potrebnom programskom potporom (mrežni simulator), 4 koncentratora (Hub), 4 preklopnika (Switch), 2 usmjerivača (Router), kabeli za mrežno povezivanjestandardna učionica, specijalizirana učionica
Računalne mrežeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži s instaliranom potrebnom programskom potporom (mrežni simulator), 4 koncentratora (Hub), 4 preklopnika (Switch), 2 usmjerivača (Router), kabeli za mrežno povezivanjestandardna učionica, specijalizirana učionica
Konfiguriranje računalnih mreža i servisaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala (LAN, Wi-Fi) za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom (virtualno računalo, programska potpora za praćenje mrežnog prometa), 2 IP kamere, 2 IP telefona, 2 bežične pristupne točke, 7 preklopnika (Switch), 3 usmjerivača(Router), kabeli za mrežno povezivanje uređaja, mrežni pisačstandardna učionica, specijalizirana učionica
Sigurnost informacijskih sustavaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu, 4 konfigurabilna preklopnika, 2 usmjerivača (hardverski ili softverski), vatrozid (hardverski ili softverski), poslužitelj s poslužiteljskim operacijskim sustavom, neprekidno napajanjestandardna učionica, specijalizirana učionica
Mikroupravljačiprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetustandardna učionica, specijalizirana učionica
Ugradbeni računalni sustaviprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetustandardna učionica, specijalizirana učionica
Dizajn baza podatakaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Skriptni jezici i web programiranjeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Primijenjena matematikaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Napredno/objektno programiranjeprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Multimedijaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Programiranje mobilnih uređajaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Web dizajnprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Dijagnostika i održavanje informacijskih sustavaprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica
Poslužiteljski operacijski sustaviprojektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS)standardna učionica, specijalizirana učionica






6. REFERENCE DOKUMENTA

6.1. Referentni brojevi

Kod standarda kvalifikacije: SK-0702/12-01-42/12-01

Naziv sektora: Elektrotehnika i računalstvo

Šifra sektora: 07

6.2. Članovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma

6.2.1. Općeobrazovni dio

I. Jezično-komunikacijsko područje:

Ivana Lekić, prof., AZOO, Split − voditeljica

Jelena Matković, prof., ASOO, Zagreb

Vesna Hrvoj-Šic, MZO, Zagreb

Hrvatski jezik

dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb

Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb

dr. sc. Srećko Listeš, AZOO, Split

Tanja Marčan, prof., Hotelijersko-turistička škola Opatija, Opatija

Melita Rabak, prof., Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci;Rijeka

Linda Grubišić Belina, prof., AZOO, Rijeka

Engleski i njemački jezik

Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Osijek

Ana Crkvenčić, prof., AZOO, Zagreb

Dubravka Kovačević, prof., AZOO, Zagreb

Ninočka Truck-Biljan, prof., Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek

Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek

Livija Pribanić Katarinić, prof., Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci

Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir

Cvjetanka Božanić, prof., X. gimnazija »Ivan Supek«, Zagreb

II. Matematičko područje:

Matematika

Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb – voditeljica

Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Mirjana Ilijić, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Draga Dolenec Gashi, prof., Grafička škola u Zagrebu, Zagreb

Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb

Darko Belović, MZO, Zagreb

III. Prirodoslovno područje:

mr. sc. Diana Garašić, AZOO, Zagreb – voditeljica

Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb

Andreja Uroić Landekić, MZO, Zagreb

Geografija

Sonja Burčar, prof., AZOO, Osijek

dr. sc. Ružica Vuk, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb

Kemija

Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka

Gordana Cecić-Sule, prof., AZOO, Split

Olgica Martinis, AZOO, Zagreb

Ratka Šoić, dipl. ing., Prirodoslovna i grafička škola, Rijeka

Sanja Klubička, dipl. ing., Tehnička škola Daruvar, Daruvar

Biologija

mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb

Dalibor Sumpor, prof., Srednja škola Tina Ujevića i Tehnička škola, Kutina

Marina Ništ, prof., AZOO, Osijek

prof. dr. sc. Ines Radanović, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju, Zagreb

Fizika

dr. sc. Željko Jakopović, AZOO, Zagreb

Tatjana Janeš, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Hrvoje Negovec, prof., I. tehnička škola Tesla, Zagreb

dr. sc. Ana Sušec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb

IV. Tehničko i informatičko područje:

Računalstvo

Željka Knezović, prof., AZOO, Split – voditeljica

Biljana Šoda, ASOO, Zagreb

Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb

Zlatka Markučič, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb

Predrag Brođanac, prof., V. gimnazija Zagreb

Latinka Križnik, prof., Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb

Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek

Stjepan Šalković, prof., Srednja škola Krapina, Krapina

V. Društveno-humanističko područje:

Ankica Mlinarić, dipl. teolog, AZOO, Osijek – voditeljica

Mateja Mandić, prof., ASOO, Zagreb

Ivana Pilko, dipl. fonetičar i lingvist, MZO, Zagreb

Katolički vjeronauk

prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Gordana Barudžija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb

Dejan Čaplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir

Etika

Milana Funduk, prof., Klasična gimnazija, Zagreb

dr. sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok

Povijest

mr. sc. Marijana Marinović, AZOO, Rijeka

dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb

Lobert Simičić, dipl. sociolog i dipl. povjesničar, Medicinska škola, Rijeka

Mladen Stojić, prof., Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo, Rijeka

Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

Politika i gospodarstvo

Martina Preglej, prof., Športska gimnazija, Zagreb

Zlata Paštar, prof., Prva gimnazija, Zagreb

VI. Umjetničko područje:

/

VII. Tjelesno i zdravstveno područje:

Tjelesna i zdravstvena kultura

Željko Štefanac, prof., AZOO, Zagreb – voditelj

Biljana Šoda, prof., ASOO, Zagreb

Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb

prof. dr. sc. Boris Neljak, Kineziološki fakultet, Zagreb

dr. sc. Dario Novak, Kineziološki fakultet, Zagreb

dr. sc. Vilko Petrić, Kineziološki fakultet, Zagreb

Ana Matković, prof., Škola za primalje, Zagreb

6.2.2. Strukovni dio

Maja Jukić, dipl. ing., konzultant u obrazovanju − voditeljica

akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

dr. sc. Mislav Balković, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb

mr. sc. Željko Širanović, Abaca studio, Zagreb

Snježana Tomašević, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Milan Korać, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Josip Rasinec, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Braslav Erpačić, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Zlatko Nadarević, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Rajko Mihajlović, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Damir Vojnović, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Ivica Premužić, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Sanja Vehabović Hadžić, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Milan Đurašin, nastavnik praktične nastave, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Ivan Jurić, ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Dubravka Oršanić, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Marko Stojanović, ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Damir Mileta, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Stjepan Šalković, dipl. informatičar, Srednja škola Krapina, Krapina

Mladen Ptičar, dipl. ing., Srednja škola Krapina, Krapina

Sanio Bečić, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split

Ivana Piplović, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split

Dijana Boduljak, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split

Ivo Ćurković, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split

Ante Vlah, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split

Krešimir Kočiš, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec

Valerija Poljanec, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec

Kristinka Blažeka, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec

Damir Štampar, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec

Dražen Janžek, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec

Sanja Loparić, prof., Tehnička škola Čakovec, Čakovec

mr. sc. Goran Đambić, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb

Ivan Ćavar, ing., Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb

Marin Franković, mag. oec., Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb

Ivan Mesic, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb

6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih