NN 39/2018 (27.4.2018.), Odluka o izradi Državnog plana prostornog razvoja

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

746

Na temelju članka 86. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13 i 65/17), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine donijela

ODLUKU

O IZRADI DRŽAVNOG PLANA PROSTORNOG RAZVOJA

I.

Donosi se Odluka o izradi Državnog plana prostornog razvoja.

Nositelj izrade Državnog plana prostornog razvoja (u daljnjem tekstu: Državni plan) je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Stručni izrađivač Državnog plana je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Pravna osnova za izradu i donošenje Državnog plana

II.

Obveza izrade i donošenja Državnog plana za područje Republike Hrvatske propisana je odredbom članka 66. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13 i 65/17, u daljnjem tekstu: Zakon), a ovlaštenje Hrvatskome saboru za donošenje Državnog plana sadržano je u odredbi članka 109. stavka 1. Zakona.

Postupak izrade i donošenja Državnog plana provodi se sukladno Zakonu, Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (»Narodne novine«, br. 37/14 i 154/14), Uredbi o informacijskom sustavu prostornog uređenja (»Narodne novine«, broj 115/15), Pravilniku o Državnom planu prostornog razvoja (»Narodne novine«, broj 122/15), ovoj Odluci i drugim podzakonskim propisima iz područja prostornog uređenja te posebnim propisima čije su odredbe od utjecaja na postupak izrade i donošenja Državnog plana.

Razlozi donošenja Državnog plana

III.

Razlozi za donošenje Državnog plana su:

– izvršenje zakonske obveze i ostvarenje ciljeva prostornog uređenja kojima se osiguravaju uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturnih dobara, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara

– određivanje namjene prostora i površina, uvjeta za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova razmještaja u prostoru, uvjeta građenja, sanacije i preobrazbe izgrađenih područja te uvjeta za provedbu zahvata u prostoru državnog značaja

– uspostava i razvoj novog sustava prostornog uređenja uređenog Zakonom prema kojem se izrađuje nova generacija prostornih planova kroz Informacijski sustav prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini te uvodi obveza donošenja Državnog plana, kao temeljnog prostornog plana državne razine i

– stvaranje preduvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini kroz izradu i donošenje prostornih planova nove generacije koji moraju biti u skladu s Državnim planom, a koji je preduvjet za donošenje novih prostornih planova županija i prostornih planova uređenja gradova i općina.

Obuhvat Državnog plana

IV.

Državni plan se izrađuje i donosi za područje Republike Hrvatske.

Granice obuhvata Državnog plana određene su prema službenim podacima Državne geodetske uprave i Hrvatskog hidrografskog instituta, sukladno međunarodnim aktima kojima je Republika Hrvatska uredila svoje granice.

Obuhvat Državnog plana prikazan je na kartografskom prikazu u Prilogu: Obuhvat Državnog plana prostornog razvoja, koji je sastavni dio ove Odluke, a kao podlogu koristi digitalnu orto-foto kartu (2011. godina), izvedenu iz mjerila 1:2.500.000, na listu formata A4.

Granice obuhvata Državnog plana prenose se u Informacijski sustav prostornog uređenja putem Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, a dostupne su na web-stranici: https://ispu.mgipu.hr.

Sažeta ocjena stanja u obuhvatu Državnog plana

V.

Ocjena stanja u obuhvatu Državnog plana proizlazi iz sveobuhvatne analize stanja i procesa u prostoru koji se u okviru sustava prostornog uređenja kontinuirano prate i obrađuju te je sadržana u sljedećim dokumentima:

– Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. – 2012. (»Narodne novine«, broj 61/13)

– izvješćima o stanju u prostoru jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave

– Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 106/17).

Ciljevi i programska polazišta Državnog plana

VI.

Državni plan kao temeljni prostorni plan za područje Republike Hrvatske, kroz postupak izrade i donošenja, poštujući načela prostornog uređenja i održivog razvoja, svojim planskim rješenjima mora ispuniti, odnosno stvoriti preduvjete za postizanje sljedećih ciljeva prostornog uređenja:

– ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima

– prostornu održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora

– povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja

– njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti

– međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora

– razumno korištenje i zaštitu prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštitu okoliša i prevenciju od rizika onečišćenja

– zaštitu kulturnih dobara i vrijednosti

– dobro organiziranu raspodjelu i uređenje građevinskog zemljišta

– kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš

– cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoće mora za kupanje i rekreaciju

– odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz

– opskrbu, funkcionalnu pristupačnost i uporabu usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti

– kvalitetu, kulturu i ljepotu prostornog i arhitektonskog oblikovanja

– visokovrijedni izgrađeni prostor s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te poštivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja

– prostorne uvjete za razvoj gospodarstva i

– nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske te zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Programska polazišta Državnog plana sadržana su u temeljnom državnom dokumentu za usmjerenje razvoja u prostoru Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske, poglavlju 3. »Polazišta i koncepcija prostornog razvoja« i poglavlju 4. »Prioriteti i strateška usmjerenja prostornog razvoja«.

Sukladno Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske, programska polazišta temeljena su na uravnoteženom i održivom prostornom razvoju, na principima teritorijalne kohezije u funkciji poboljšanja kvalitete života i ublažavanja depopulacijskih trendova, uz očuvanje identiteta prostora i obuhvaćaju sljedeće:

– afirmaciju policentričnosti, osobito jačanjem uloge makroregionalnih središta, ali i ostalih više i srednje rangiranih središta značajnih za oblikovanje uravnotežene prostorne strukture, osnaživanjem gradova subregionalnog i lokalnog značaja u područjima ugroženim depopulacijom i poticanjem njihova umrežavanja u policentrične saveze kao osnove održivih i otpornih regija

– ublažavanje tempa depopulacije najugroženijih područja poticanjem prirodnog obnavljanja stanovništva i stvaranjem preduvjeta privlačnosti za mlađu populaciju, prema konceptu socijalne uključenosti, ravnopravnog pristupa javnim i drugim sadržajima, prava na rad i osobni napredak, korištenjem potencijala novih tehnologija, zelenog poslovanja i turističke atraktivnosti

– očuvanje identiteta hrvatskog prostora planskim promišljanjem cjelokupnog teritorija i cjelovito osmišljenim uključivanjem tematike krajobraza u sustav prostornog uređenja te ravnopravnim planerskim tretmanom kopna i mora na postavkama održivog razvoja

– korištenje prednosti geoprometnog položaja za razvoj posredničkih prometnih, gospodarskih i političkih funkcija, između zapadne i srednje Europe te jugoistočne Europe i Bliskog istoka, posebice prirodnom usmjerenošću zemalja srednjeg Podunavlja prema Jadranu i Mediteranu

– održivi razvoj gospodarstva i infrastrukturnih sustava, odmjerenim korištenjem prostora i usmjeravanjem razvojnih aktivnosti prema već korištenom zemljištu, intenzivnijim razvojem sustava željezničkog, pomorskog, riječnog i zračnog prometa i poboljšanjem mreže cestovnih prometnih poveznica i elektroničke komunikacijske infrastrukture

– povezivanje s europskim prostorom, primjenom načela teritorijalne kohezije, ostvarivanjem zajedničkih standarda zaštite okoliša, sudjelovanjem u realizaciji europskih prometnih i infrastrukturnih mreža, te sudjelovanjem u izradi zajedničkih dokumenata i provedbi istraživačkih i drugih projekata vezanih uz prostorni razvoj

– integrirani pristup prostornom uređenju usklađivanjem sektorskih politika i razvojnih dokumenata s principima zaštite i promocije uporišnih vrijednosti, prioritetima i usmjerenjima prostornog razvoja te sagledavanjem potencijalnih instrumenata provedbe planiranog prostornog razvoja u svim sektorima i

– aktivnu prilagodbu dinamici promjena jačanjem kapaciteta hrvatskog prostora i sustava prostornog uređenja za prilagodbu posljedicama klimatskih promjena, društvenim promjenama, gospodarskim trendovima i tehnološkom napretku te za smanjenje rizika od katastrofa.

Sastavni dio polazišta Državnog plana je analiza i ocjena dosadašnje planske koncepcije razvoja prostora i planskih rješenja važeće prostorno planske dokumentacije, Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 50/99 i 84/13), važećih prostornih planova županija i prostornih planova uređenja općina i gradova naročito u dijelu planskih rješenja i zahvata državnog značaja.

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi javnopravnih tijela za izradu Državnog plana

VII.

Sektorske strategije, planovi, studije i drugi dokumenti doneseni na temelju posebnih propisa koji sadrže strateška usmjerenja te programi i planovi pojedinih sektora od utjecaja za izradu Državnog plana u skladu s kojima javnopravna tijela utvrđuju zahtjeve za izradu Državnog plana su:

– Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 73/17)

– Nacionalna šumarska politika i strategija (»Narodne novine«, broj 120/03)

– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05)

– Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (»Narodne novine«, broj 75/17)

– Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Vlada Republike Hrvatske, 24. lipnja 2015. godine)

– Strategija upravljanja vodama (»Narodne novine«, broj 91/08)

– Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (»Narodne novine«, broj 72/17)

– Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 30/09)

– Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09)

– Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 68/16)

– Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020. (»Narodne novine«, broj 116/12)

– Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 55/13)

– Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine (»Narodne novine«, broj 68/13)

– Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva (»Narodne novine«, broj 123/13)

– Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. (»Narodne novine«, broj 136/13)

– Strategija integriranog upravljanja granicom (»Narodne novine«, broj 92/14)

– Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (»Narodne novine«, broj 124/14)

– Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (»Narodne novine«, broj 125/14)

– Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. (»Narodne novine«, broj 126/14)

– Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 84/17)

– Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 93/14)

– Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske (Vlada Republike Hrvatske, 17. srpnja 2008. godine)

– Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (»Narodne novine«, broj 7/00)

– Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (Vlada Republike Hrvatske, 30. kolovoza 2007. godine)

– razvojne strategije županija, gradova i općina, urbanih područja i lokalne strategije razvoja

– Operativni program »Konkurentnost i kohezija« 2014. – 2020. (Vlada Republike Hrvatske, 12. prosinca 2014. godine)

– Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 97/17)

– Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva – Zeleni razvoj Hrvatske (Vlada Republike Hrvatske, 29 rujna 2011. godine)

– Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17)

– Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (»Narodne novine«, broj 66/16)

– Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. (Ministarstvo poljoprivrede, 27. studenoga 2017. godine)

– Nacionalni program razvitka otoka (Hrvatski sabor, 28. veljače 1997. godine)

– Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (»Narodne novine«, broj 117/15)

– Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina (»Narodne novine«, broj 117/15)

– Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, 13. kolovoza 2015. godine)

– izrađene i usvojene rudarsko-geološke studije i

– drugi sektorski dokumenti i planovi.

Način pribavljanja stručnih rješenja Državnog plana

VIII.

Stručna rješenja izrađuje stručni izrađivač Državnog plana u suradnji s nositeljem izrade Državnog plana u skladu sa zahtjevima sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata.

Stručni izrađivač Državnog plana u suradnji s nositeljem izrade Državnog plana može tijekom izrade, ako je to potrebno, izraditi ili koordinirati izradu stručnih podloga, varijantnih rješenja i drugih podloga koje će izrađivati osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, znanstvene institucije i/ili druge stručne osobe.

Stručni izrađivač Državnog plana u suradnji s nositeljem izrade Državnog plana tijekom izrade Državnog plana tumači i usklađuje podatke iz sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata te zahtjeve koji iz njih proizlaze u slučaju njihove neusklađenosti sa Zakonom ili drugim propisom ili njihove netočnosti ili neodređenosti.

Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Državnog plana, te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi Državnog plana

IX.

Utvrđuje se popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Državnog plana, te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u njegovoj izradi, kako slijedi:

ministarstva:

– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

– Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

– Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

– Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

– Ministarstvo kulture

– Ministarstvo unutarnjih poslova

– Ministarstvo pravosuđa

– Ministarstvo uprave

– Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

– Ministarstvo poljoprivrede

– Ministarstvo turizma

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja

– Ministarstvo obrane

– Ministarstvo hrvatskih branitelja

– Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

– Ministarstvo državne imovine

– Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

– Ministarstvo zdravstva

– Ministarstvo financija

– Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja – nositelj izrade

državne upravne organizacije:

– Državna geodetska uprava

– Državni hidrometeorološki zavod

– Državna uprava za zaštitu i spašavanje

– Državni zavod za statistiku

– Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost

uredi državne uprave u županijama:

– svi uredi državne uprave

pravne osobe koje imaju javne ovlasti:

– Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

– Agencija za investicije i konkurentnost

– Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

– Agencija za ugljikovodike

– Hrvatska energetska regulatorna agencija

– Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

– Agencija za obalni linijski pomorski promet

– Agencija za vodne putove

– Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo

– Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

– Agencija za poljoprivredno zemljište

– Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

– Hrvatska poljoprivredna agencija

– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

– Hrvatski centar za razminiranje

javne ustanove:

– Hrvatski hidrografski institut

– Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

– Hrvatski šumarski institut

– Institut za oceanografiju i ribarstvo

– Institut za poljoprivredu i turizam

– Hrvatska radiotelevizija

– Nacionalni park Brijuni

– Nacionalni park Kornati

– Nacionalni park Krka

– Nacionalni park Mljet

– Nacionalni park Paklenica

– Nacionalni park Plitvička jezera

– Nacionalni park Risnjak

– Nacionalni park Sjeverni Velebit

– Park prirode Biokovo

– Park prirode Kopački rit

– Park prirode Lonjsko polje

– Park prirode Medvednica

– Park prirode Papuk

– Park prirode Telašćica

– Park prirode Učka

– Park prirode Velebit

– Park prirode Vransko jezero

– Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

– Park prirode Lastovsko otočje

županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima:

– svih županija i Grada Zagreba

županijske razvojne agencije:

– svih županija i Grada Zagreba

zavodi za prostorno uređenje:

– svih županija i Grada Zagreba

trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku:

– Agencija Alan d.o.o., Zagreb

– Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb

– APIS IT d.o.o., Zagreb

– Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Zagreb

– Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), Zagreb

– Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Zagreb

– Državne nekretnine d.o.o., Zagreb

– Financijska agencija (FINA), Zagreb

– HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb

– Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

– Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., Zagreb

– Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

– Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb

– Hrvatske šume d.o.o., Zagreb

– Hrvatske vode, Zagreb

– Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb

– HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb

– HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

– Jadrolinija, Rijeka

– Janaf d.d., Zagreb

– Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb

– Plinacro d.o.o., Zagreb

– Plovput d.o.o., Split

– Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Split

– ACI d.d., Opatija

– Croatia Airlines d.d., Zagreb

– Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb

– HŽ Cargo d.o.o., Zagreb

– Imunološki zavod d.d., Zagreb

– Narodne novine d.d., Zagreb

– Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Čilipi

– Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa

– Zračna luka Pula d.o.o., Pula

– Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj

– Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić

– Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar

– Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb

– INA – Industrija nafte d.d., Zagreb

– ostale pravne osobe

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

– sve županije, gradovi i općine

udruge i zajednice:

– Hrvatska zajednica županija

– Udruga gradova u Republici Hrvatskoj

– Udruga općina u Republici Hrvatskoj

– Hrvatska gospodarska komora

– Hrvatska mreža za ruralni razvoj

– drugi zainteresirani sudionici po javnoj objavi.

Nakon stupanja na snagu ove Odluke u davanje zahtjeva mogu se uključiti i druga javnopravna tijela, odnosno drugi sudionici korisnici prostora, ako za to postoji zakonski temelj.

Javnopravna tijela i drugi sudionici korisnici prostora iz stavka 1. ove točke prilikom izrade i dostave zahtjeva moraju se pridržavati sljedećih pravila:

– rok za dostavu zahtjeva je 60 dana od dana zaprimanja poziva nositelja izrade, a ako ih ne dostave u tom roku, smatrat će se da ih nemaju

– u zahtjevima je potrebno navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi

– javnopravna tijela i drugi sudionici korisnici prostora nemaju pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve

– zahtjeve svojih ustrojstvenih jedinica javnopravno tijelo, odnosno drugi sudionik korisnik prostora dostavlja objedinjeno

– uz zahtjeve je potrebno dostaviti podatke o osobi ovlaštenoj za sudjelovanje u postupku izrade Državnog plana i osobi koja je zamjenjuje (ime, prezime, radno mjesto, adresu, telefon, fax, mobitel i adresu e-pošte)

– zahtjevi i podaci koji imaju prostornu komponentu dostavljaju se u digitalnom vektorskom obliku s geokodiranim (georeferenciranim) prostornim podacima u shp ili gml formatu sukladno Uredbi o informacijskom sustavu prostornog uređenja, o čemu javnopravno tijelo, odnosno drugi sudionik korisnik prostora može zatražiti detaljnije upute od nositelja izrade Državnog plana ili stručnog izrađivača Državnog plana

– javnopravna tijela i drugi sudionici korisnici prostora dužni su nositelju izrade Državnog plana na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu Državnog plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu, sve u skladu s člankom 90. Zakona

– zahtjevima se ne mogu postavljati uvjeti kojima bi se mijenjali ciljevi i/ili programska polazišta određena ovom Odlukom

– prilikom utvrđivanja zahtjeva mora se voditi računa i o relevantnim propisima Europske unije, kao i drugim međunarodnim dokumentima i projektima iz kojih proizlaze obveze i preporuke koje su obvezujuće ili usmjeravajuće

– prilikom utvrđivanja zahtjeva mora se voditi računa o rješenjima iz važećih prostornih planova, te se moraju odvojeno iskazivati zahtjevi vezano uz postojeća planska rješenja u prostornim planovima na snazi, od novih zahtjeva vodeći pritom računa o odredbama članka 50. Zakona

– prilikom utvrđivanja zahtjeva mora se voditi računa o utemeljenosti zahtjeva u odnosu na karakter Državnog plana, a s tim u vezi zahtjevi se moraju posebno obrazložiti u odnosu na akte za građenje, važeće prostorne planove i druge dokumente prostornog uređenja te posebno vodeći računa o sadržaju Zakona, Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja, Uredbe o informacijskom sustavu prostornog uređenja i Pravilnika o državnom planu prostornog razvoja

– ako se zahtjevima predlaže planiranje građevine ili drugog zahvata u prostoru koji nisu planirani važećim prostornim planom, zahtjevi obvezno moraju sadržavati opis trenutnog stanja razvojnog projekta (analize, studije i dr.).

Planirani rok za izradu Državnog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima

X.

Rok za donošenje Državnog plana određen je Zakonom.

Postupak izrade i donošenja Državnog plana provest će se u tri faze:

FAZA I

– obavijest javnosti o početku izrade Državnog plana

– poziv javnopravnim tijelima za dostavu zahtjeva

– dostava zahtjeva – rok određen ovom Odlukom

– obrada zahtjeva

– izrada koncepcije Državnog plana

– međusektorske stručne konzultacije o koncepciji Državnog plana

– izrada Nacrta prijedloga državnog plana

– utvrđivanje Prijedloga državnog plana za javnu raspravu

FAZA II

– objava javne rasprave o Prijedlogu državnog plana (i strateške studije)

– posebna obavijest o javnoj raspravi

– javna rasprava

– izrada izvješća o javnoj raspravi

FAZA III

– izrada Nacrta konačnog prijedloga državnog plana

– postupak utvrđivanja Konačnog prijedloga državnog plana od strane Vlade Republike Hrvatske

– postupak donošenja Državnog plana od strane Hrvatskoga sabora

– objava Državnog plana.

Uz osnovni postupak izrade i donošenja Državnog plana obveza je provesti i postupak strateške procjene utjecaja Državnog plana na okoliš sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i postupak glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13 i 15/18).

Postupci iz stavka 3. ove točke planiraju se provoditi u okviru dinamike i rokova postupka izrade i donošenja Državnog plana sukladno Zakonu.

Izvori financiranja izrade Državnog plana

XI.

Sredstva za izradu Državnog plana osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (»Narodne novine«, broj 124/17), na pozicijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj.

Druga pitanja značajna za izradu Nacrta državnog plana

XII.

Međunarodne obveze u postupku izrade i donošenja Državnog plana koordinira nositelj izrade Državnog plana s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike.

U svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more Republika Hrvatska surađivat će s drugim državama članicama Europske unije i s državama koje nisu članice Europske unije, a koja suradnja ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske.

Prilikom izrade i donošenja Državnog plana suradnja iz stavka 2. ove točke realizirat će se kroz institucionalnu suradnju.

U svrhu donošenja ove Odluke, pozivom na odredbu članka 86. stavka 2. Zakona, sukladno odredbi članka 63. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša, pribavljeno je Mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja Državnog plana na okoliš, klase: 351-03/15-04/402, urbroja: 517-06-2-1-2-15-2, od 5. svibnja 2015. godine i sukladno odredbi članka 48. stavka 6. Zakona o zaštiti prirode, Rješenje o obvezi provedbe glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Državnog plana, klase: UP/I-612-07/15-60/56, urbroja: 517-07-2-2-15-4, od 1. lipnja 2015. godine i urbroja: 517-07-2-2-15-6, od 19. lipnja 2015. godine.

Sukladno Mišljenju i Rješenju iz stavka 4. ove točke, paralelno s postupkom izrade i donošenja Državnog plana provodi se postupak glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i strateške procjene utjecaja Državnog plana na okoliš.

Za potrebe stručnog praćenja izrade Državnog plana po pojedinim resorima, osnovat će se međuresorna radna skupina, a za što se zadužuje nositelj izrade Državnog plana.

Objava i stupanje na snagu Odluke

XIII.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/18-04/86

Urbroj: 50301-27/25-18-2

Zagreb, 26. travnja 2018.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRILOG

OBUHVAT DRŽAVNOG PLANA PROSTORNOG RAZVOJA

Izvor: Informacijski sustav prostornog uređenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, putem Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, podaci Državne geodetske uprave