NN 67/2019 (12.7.2019.), Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sustavu upravljanja

Hrvatska narodna banka

1358

Na temelju članka 50. stavka 5., članka 101. stavka 2. točaka 1. i 2., članka 102. stavka 3. i članka 105. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015. i 15/2018.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O SUSTAVU UPRAVLJANJA

Članak 1.

U Odluci o sustavu upravljanja (»Narodne novine«, br. 96/2018.) u članku 1. stavku 1. na kraju točke 8. briše se veznik »i« te dodaje zarez.

Na kraju točke 9. briše se točka i dodaje veznik »i«.

Iza točke 9. dodaje se točka 10., koja glasi:

»10) pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.«.

Članak 2.

U članku 4. mijenja se točka 1. tako da glasi:

»1. Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (IRRBB) jest sadašnji ili mogući rizik za dobit i ekonomsku vrijednost koji proizlazi iz nepovoljnih kretanja kamatnih stopa koja utječu na instrumente osjetljive na kamatne stope, uključujući rizik nerazmjera, rizik osnove i rizik opcije.«

Iza točke 32. dodaju se točke od 33. do 36., koje glase:

»33. Rizik nerazmjera (engl. gap risk) jest rizik koji proizlazi iz ročne strukture instrumenata osjetljivih na kamatne stope koja proizlazi iz razlika u vremenu promjene njihove stope, što obuhvaća promjene ročne strukture kamatnih stopa koje se pojavljuju dosljedno na krivulji prinosa (paralelni rizik) ili diferencijalno po razdoblju (neparalelni rizik).

34. Rizik osnove (engl. basis risk) jest rizik koji proizlazi iz utjecaja relativnih promjena kamatnih stopa na instrumente osjetljive na kamatne stope koji imaju slične rokove dospijeća, ali koji se vrednuju primjenom različitih indeksa kamatnih stopa. Rizik osnove proizlazi iz nesavršenosti korelacije u prilagodbi stopa koje su zarađene i plaćene za različite instrumente osjetljive na kamatne stope s općenito sličnim obilježjima promjene kamatnih stopa.

35. Rizik opcije (engl. option risk) jest rizik koji proizlazi iz opcija (ugrađenih i izričitih), pri kojemu kreditna institucija ili njezin klijent može promijeniti razinu i ročnost novčanih tokova, odnosno rizik koji proizlazi iz instrumenata osjetljivih na kamatne stope u sklopu kojih će nositelj gotovo sigurno izvršiti opciju ako je to u njegovu financijskom interesu te rizik koji proizlazi iz fleksibilnosti ugrađene implicitno ili u sklopu instrumenata osjetljivih na kamatne stope, na takav način da promjene kamatnih stopa mogu utjecati na promjenu ponašanja klijenta.

36. Rizik kreditne marže iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (CSRBB) jest rizik izazvan promjenama tržišne percepcije o cijeni kreditnog rizika, premiji likvidnosti i potencijalnim drugim sastavnicama instrumenata podložnih kreditnom riziku, uključujući fluktuacije cijena kreditnog rizika, premije likvidnosti i druge potencijalne sastavnice, što nije objašnjeno IRRBB-om ili očekivanim kreditnim rizikom odnosno rizikom iznenadnog nastanka statusa neispunjavanja obveza.«

Članak 3.

Iza članka 63. dodaje se poglavlje VI.A s naslovom PRAVILA O UPRAVLJANJU KAMATNIM RIZIKOM KOJI PROIZLAZI IZ POSLOVA KOJI SE VODE U KNJIZI POZICIJA KOJIMA SE NE TRGUJE te članci od 63.a do 63.v, s naslovima iznad njih koji glase:

»VI.A PRAVILA O UPRAVLJANJU KAMATNIM RIZIKOM KOJI PROIZLAZI IZ POSLOVA KOJI SE VODE U KNJIZI POZICIJA KOJIMA SE NE TRGUJE

Sustav upravljanja IRRBB-om

Članak 63.a

Sustav upravljanja IRRBB-om treba sadržavati najmanje sljedeće:

1) opću strategiju upravljanja IRRBB-om,

2) pisane politike i procedure upravljanja IRRBB-om,

3) sustave koje kreditna institucija upotrebljava za prepoznavanje i procjenu IRRBB-a te za upravljanje IRRBB-om i

4) sustave limita koji osiguravaju da izloženosti IRRBB-u budu u skladu sa sklonošću kreditne institucije preuzimanju rizika i cjelokupnim pristupom mjerenja i upravljanja IRRBB-om.

Pojmovi specifični za IRRBB

Članak 63.b

Za potrebe mjerenja i upravljanja IRRBB pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1) Instrumenti osjetljivi na kamatne stope obuhvaćaju imovinu, obveze i izvanbilančne stavke iz knjige pozicija kojima se ne trguje, isključujući imovinu koja se odbija od redovnoga osnovnog kapitala (CET1).

2) Mjere dobiti jesu mjere promjene očekivane buduće profitabilnosti u određenom razdoblju kao posljedice promjena kamatnih stopa.

3) Mjere ekonomske vrijednosti (EV) jesu mjere promjene neto sadašnje vrijednosti instrumenata osjetljivih na kamatne stope tijekom njihova preostalog razdoblja trajanja kao posljedice promjene kamatnih stopa. Mjere ekonomske vrijednosti odražavaju promjene vrijednosti tijekom preostalog razdoblja do dospijeća instrumenata osjetljivih na kamatne stope, tj. do isteka svih pozicija.

4) Mjere ekonomske vrijednosti kapitala (EVE) jesu poseban oblik mjere EV-a u kojem je kapital isključen iz novčanih tokova.

5) Modeliranje uvjetovanih novčanih tokova (engl. conditional cash flows) jest modeliranje novčanih tokova pod pretpostavkom da ročnost i iznos novčanih tokova ovise o posebnom scenariju kamatnih stopa, tj. pretpostavlja se da se ročnost novčanih tokova opcija, instrumenata s ugrađenim ili izričitim opcijama i instrumenata čije dospijeće ovisi o ponašanju klijenata, modelira ovisno o scenariju kamatne stope.

6) Modeliranje bezuvjetnih novčanih tokova (engl. unconditional cash flows) jest modeliranje novčanih tokova pod pretpostavkom da ročnost i iznos novčanih tokova ne ovise o posebnom scenariju kamatnih stopa.

7) Bilanca s pretpostavkom isteka (engl. run-off balance sheet) jest bilanca u kojoj se postojeće pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje amortiziraju i ne zamjenjuju novim pozicijama.

8) Dinamička bilanca (engl. dinamic balance sheet) jest bilanca koja uključuje buduća poslovna očekivanja, prilagođena prema odgovarajućem scenariju na dosljedan način.

9) Nepromjenjiva bilanca (engl. constant balance sheet) jest bilanca koja uključuje i izvanbilančne stavke, u kojima se ukupna veličina i sastav održavaju zamjenom novčanih tokova koji dospijevaju ili se ponovno vrednuju novim novčanim tokovima koji imaju jednake značajke glede sastavnica iznosa, razdoblja ponovnog vrednovanja i marže.

Opće odredbe

Članak 63.c

(1) Kreditna institucija dužna je upravljati rizicima koji proizlaze iz njezine izloženosti IRRBB-u, a koji utječu na njezinu dobit i ekonomsku vrijednost.

(2) Kreditna institucija dužna je utvrditi svoje postojeće i buduće izloženosti IRRBB-u na razmjeran način, ovisno o razini, složenosti i rizičnosti pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje, ili rastući profil rizičnosti, uzimajući u obzir svoj poslovni model, svoje strategije i poslovno okružje u kojem posluje ili namjerava poslovati.

(3) Kreditna institucija dužna je razmotriti i svoju opću razinu sofisticiranosti pristupa upravljanju rizikom te osigurati da su pristupi, procesi i sustavi za upravljanje IRRBB-om u skladu s općim pristupom upravljanja rizikom i posebnim pristupima, postupcima i sustavima koji se provode u svrhu upravljanja drugim rizicima.

(4) Pri izračunu utjecaja kretanja kamatnih stopa iz perspektive dobiti kreditna institucija dužna je razmotriti ne samo učinke na kamatne prihode i rashode već i učinke promjena tržišne vrijednosti instrumenata iskazane u računu dobiti i gubitka ili izravno u kapitalu. Kreditna institucija dužna je uzeti u obzir povećanje ili smanjenje dobiti i kapitala u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju koje proizlazi iz kretanja kamatnih stopa.

(5) Promjena u dobiti jest razlika između očekivane dobiti u baznom scenariju i očekivane dobiti u alternativnom scenariju, koji uključuje ili nepovoljniji šok ili stresni scenarij, iz perspektive trajnog poslovanja.

Opća strategija upravljanja IRRBB-om

Članak 63.d

(1) Kreditna je institucija u kamatno osjetljive instrumente definirane u članku 63.b točki 1. dužna osobito uključiti:

1) neprihodujuće izloženosti,

2) kamatne izvedenice i

3) ostale izvanbilančne stavke, kao što su obveze po kreditima osjetljive na kamatne stope.

(2) Pod neprihodujućim izloženostima podrazumijevaju se izloženosti kako je definirano u Prilogu V. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 od 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

(3) Kreditna institucija dužna je pratiti i procjenjivati svoje izloženosti u imovini knjige pozicija kojima se ne trguje na koje utječe CSRBB ako je CSRBB relevantan za profil rizičnosti kreditne institucije. Pozicije imovine u smislu ovog stavka obuhvaćaju samo imovinu koja se vrednuje po fer vrijednosti, osim ako kreditna institucije dokaže da taj rizik postoji i u ostalim stavkama imovine knjige pozicija kojima se ne trguje.

(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su osigurati da su sustavi internog upravljanja i procesi upravljanja IRRBB-om dosljedni i dobro integrirani na konsolidiranoj i na potkonsolidiranoj osnovi.

Odgovornost uprave

Članak 63.e

(1) Uprava kreditne institucije u vezi s upravljanjem IRRBB-om dužna je:

1) uspostaviti sustav za poduzimanje odgovarajućih aktivnosti za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu IRRBB-a, u skladu s odobrenim strategijama i politikama usvajanjem:

1. odgovarajućih limita za IRRBB, uključujući osiguravanje usklađenosti s tim limitima i postupak odobravanja potrebnih iznimaka,

2. sustava i standarda za mjerenje IRRBB-a, vrednovanje pozicija i procjenjivanje uspješnosti, uključujući postupke za ažuriranje scenarija šoka i stresa kamatnih stopa te ključnih temeljnih pretpostavka o kojima ovisi analiza IRRBB-a,

3. sveobuhvatnog postupka izvješćivanja i provjere IRRBB-a te

4. učinkovitih unutarnjih kontrola i informacijskih sustava za podršku upravljanju (MIS),

2) odobravati značajne inicijative za zauzimanje rizičnih pozicija ili za zaštitu od rizika prije njihova izvršenja; pozicije koje se odnose na interne prijenose rizika između knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja trebaju biti pravilno dokumentirane,

3) uspostaviti redovito izvještavanje uprave, najmanje tromjesečno, o razini i promjenama u izloženosti kreditne institucije IRRBB-u i

4) osigurati da validacija metoda mjerenja IRRBB-a i procjena odgovarajućeg rizika modela budu uključene u politike preispitane i odobrene od uprave.

(2) Uprava kreditne institucije može odrediti određenu organizacijsku jedinicu, odbor ili radnike za kontrolu i upravljanje IRRBB-om te je pritom dužna osigurati da više rukovodstvo, stručne osobe ili odbor za upravljanje imovinom i obvezama (ALCO) koji su određeni za aktivnosti iz stavka 1. ovog članka budu imenovani na dokumentiran, jasan i transparentan način te im odrediti jasne ciljeve i odgovornosti.

(3) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da funkcije utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole IRRBB-a imaju jasno definirane odgovornosti, da su neovisne o funkcijama preuzimanja IRRBB rizika te da izvještavaju o izloženostima IRRBB-u izravno upravu ili osobe iz stavka 2. ovog članka.

Sklonost preuzimanju rizika

Članak 63.f

(1) Kreditna institucija dužna je odrediti sklonost preuzimanju rizika za IRRBB kao prihvatljivi utjecaj fluktuacije kamatnih stopa i na dobit i na ekonomsku vrijednost.

(2) Kreditna institucija sa značajnim izloženostima riziku nerazmjera, riziku osnove ili riziku opcija dužna je odrediti svoju sklonost preuzimanju rizika u odnosu na svaku od tih značajnih podvrsta IRRBB-a te je u tom slučaju dužna uspostaviti limite za svaku od tih podvrsta.

Okvir za sklonost preuzimanju rizika

Članak 63.g

(1) Uprava kreditne institucije dužna je usvojiti jasno definirane izjave o sklonosti preuzimanju rizika te ih provoditi putem sveobuhvatnih okvira za sklonost preuzimanju rizika, tj. politika i postupaka za ograničavanje i kontrolu IRRBB-a.

(2) Kreditna institucija dužna je u okvirima za sklonost preuzimanju rizika utvrditi i odobriti ovlasti, linije odgovornosti i odgovornost za odluke o upravljanju IRRBB-om te instrumente, strategije zaštite i mogućnosti preuzimanja rizika IRRBB-a.

(3) Kreditna institucija dužna je pri utvrđivanju svoje sklonosti preuzimanju rizika voditi računa o rizicima na dobit kao posljedici računovodstvenog tretmana transakcija iz knjige pozicija kojima se ne trguje. Rizik na dobit nije ograničen samo na prihode od kamata i rashode već je potrebno odvojeno uzeti u obzir učinke promjena kamatnih stopa na tržišnu vrijednost instrumenata koji se, ovisno o računovodstvenom tretmanu, odražavaju ili u računu dobiti i gubitka ili izravno u kapitalu (kroz ostalu sveobuhvatnu dobit). Kreditna institucija dužna je uzeti u obzir i učinak na dobit povezan s ugrađenim opcijama instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti u okviru kontinuiranih šokova i stresnih scenarija kamatnih stopa, kao i potencijalni učinak kamatnih izvedenica kojima se štiti od rizika na račune dobiti i gubitaka ako je njihova učinkovitost bila umanjena zbog promjena kamatnih stopa.

Sustav limita

Članak 63.h

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti limite kojima se održava izloženost IRRBB-u u skladu sa sklonošću preuzimanju rizika i cjelokupnim pristupom za mjerenje IRRBB-a, a osobito sljedeće:

1) politiku limita koja je primjerena prirodi, veličini, složenosti i adekvatnosti kapitala kreditne institucije te njezinoj sposobnosti mjerenja vlastitih rizika i upravljanja njima,

2) skupne limite kojima se jasno određuje da se prihvatljiv iznos IRRBB-a treba primijeniti na konsolidiranoj osnovi, a gdje je primjenjivo, i na razini pojedinačnih povezanih društava,

3) sustave koji osiguravaju da se informacije o pozicijama koje premašuju ili je vjerojatno da će premašiti uspostavljene limite bez odgode dostave rukovodstvu i po potrebi eskaliraju na višu razinu; potrebno je uspostaviti jasnu politiku o tome tko će biti obaviješten, kako će se odvijati komunikacija i koje će se mjere poduzeti i

4) izvješćivanje uprave o mjerama rizika potrebno je provoditi najmanje jednom tromjesečno, a izvještaj treba sadržavati usporedbu trenutačnih izloženosti s uspostavljenim limitima.

(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i pratiti okvir strategije zaštite od rizika i za kontrolu rizika tržišnih cijena instrumenata koji se računovodstveno vode po tržišnoj vrijednosti.

Politike i postupci upravljanja IRRBB-om

Članak 63.i

(1) Uprava kreditne institucije dužna je, na temelju opće strategije za IRRBB, usvojiti sveobuhvatne politike, postupke i sustave upravljanja IRRBB-om kojima treba osigurati sljedeće:

1) da su uspostavljani postupci za ažuriranje scenarija mjerenja i procjene IRRBB-a,

2) da su pristup mjerenja i odgovarajuće pretpostavke za mjerenje i procjenu IRRBB-a, uključujući raspodjelu internoga kapitala za rizike IRRBB-a, primjereni i razmjerni,

3) da se pretpostavke primijenjenih modela redovito preispituju i, prema potrebi, mijenjaju,

4) da su definirani standardi za procjenu pozicija i mjerenje učinkovitosti,

5) da postoji odgovarajuća dokumentacija i kontrola nad dopuštenim strategijama zaštite od rizika i instrumentima zaštite od rizika te

6) da su definirane linije ovlaštenja i odgovornosti za upravljanje izloženostima IRRBB-u.

(2) Politike trebaju biti dobro utemeljene, sveobuhvatne i dokumentirane te trebaju obuhvatiti sve sastavnice IRRBB-a koje su važne za kreditnu instituciju i uključivati sljedeće:

1) primjenu granice između »knjige pozicija kojima se ne trguje« i »knjige trgovanja«; interni prijenosi rizika između knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja trebaju se pravilno dokumentirati i pratiti u sklopu šireg praćenja IRRBB-a koji proizlazi iz instrumenata kamatnih izvedenica,

2) detaljnu definiciju ekonomske vrijednosti i njezinu usklađenost s metodom koja se primjenjuje za vrednovanje imovine i obveza (npr. na temelju diskontirane vrijednosti budućih novčanih tokova i diskontirane vrijednosti buduće dobiti), a koja je usvojena za internu uporabu,

3) detaljnu definiciju rizika dobiti i njezinu usklađenost s načinom na koji kreditna institucija pristupa izradi financijskih planova i financijskih predviđanja, usvojenim za internu uporabu,

4) veličinu i oblik različitih kamatnih šokova koji se primjenjuju za interne izračune IRRBB-a,

5) primjenu pristupa za modeliranje uvjetovanih ili bezuvjetnih novčanih tokova,

6) tretman »odobrenih, neiskorištenih transakcija« (uključujući povezanu zaštitu od rizika),

7) agregiranje viševalutnih kamatnih izloženosti,

8) mjerenje i upravljanje rizikom osnove koji proizlazi iz različitih indeksa kamatnih stopa,

9) tretman nekamatonosne imovine i obveza iz knjige pozicija kojima se ne trguje (uključujući kapital i pričuve) pri izračunu kojim se mjeri IRRBB za postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP),

10) bihevioralni tretman tekućih i štednih računa,

11) mjerenje IRRBB-a koje proizlazi iz bihevioralnih i automatskih opcija imovine i obveza, uključujući učinke konveksnosti i nelinearne profile isplate,

12) stupanj granularnosti upotrijebljen u izračunima mjerenja (npr. uporaba vremenskih razreda) i

13) internu definiciju komercijalne marže i odgovarajuću metodologiju za interno postupanje s komercijalnim maržama.

(3) Kreditna institucija dužna je sve politike za IRRBB preispitivati najmanje jednom godišnje i prema potrebi revidirati.

Unutarnje kontrole

Članak 63.j

(1) Kreditna institucija dužna je provoditi redovite provjere i ocjene svojih sustava unutarnjih kontrola i postupaka upravljanja rizikom IRRBB-a kako bi osigurala pridržavanje utvrđenih politika i postupaka.

(2) Provjere i ocjene iz stavka 1. ovog članka trebaju redovito provoditi osobe ili organizacijske jedinice koje su neovisne o funkciji koja se provjerava.

(3) Unutarnja revizija dužna je uspostaviti redovitu provjeru postupaka prepoznavanja, mjerenja, praćenja i kontrole IRRBB-a.

Osiguravanje kvalitete podataka

Članak 63.k

(1) Kreditna institucija dužna je na pravodoban i točan način podržati upravljanje IRRBB-om kroz informatičke sustave i aplikacije koje kreditna institucija upotrebljava za:

1) provođenje, obradu i evidentiranje poslovnih događaja,

2) utvrđivanje, mjerenje i agregiranje izloženosti IRRBB-u te

3) izradu izvješća.

(2) Sustavi iz stavka 1. ovog članka trebaju omogućavati:

1) potpuno i jasno evidentiranje svih transakcija, uzimajući u obzir njihove karakteristike IRRBB-a,

2) dovoljnu fleksibilnost za uključivanje razumnog broja šokova i stresnih scenarija te svih dodatnih scenarija,

3) mjerenje, procjenu i praćenje doprinosa pojedinačnih transakcija ukupnoj izloženosti,

4) izračun mjere ekonomske vrijednosti i mjere dobiti za IRRBB, kao i druge mjere IRRBB-a na temelju šokova i stresnih scenarija kamatnih stopa i

5) uključivanje nadzornih ograničenja za pretpostavke internih parametara rizika.

(3) Informatički sustavi trebaju omogućiti prikupljanje detaljnih informacija o datumu (ili datumima) ponovnog vrednovanja određene transakcije, vrsti kamatne stope ili indeksu, bilo kakvim opcijama (uključujući prijevremenu otplatu ili otkup) i naknadama povezanima s izvršavanjem tih opcija.

(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće organizacijske kontrole informatičkih sustava da bi se spriječio gubitak podataka kojima se koriste aplikacije za IRRBB kao i kontrole promjene kodova u tim aplikacijama, kako bi se posebno osiguralo sljedeće:

1) pouzdanost ulaznih podataka i parametara te cjelovitost sustava obrade za modele IRRBB-a,

2) smanjenje vjerojatnosti pojave pogrešaka u informatičkom sustavu na najmanju moguću mjeru i

3) poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju pojave tržišnog poremećaja ili naglog pada.

(5) Kreditna institucija dužna je provoditi odgovarajuće postupke kojima se osigurava točnost podataka unesenih u informatičke sustav te uspostaviti odgovarajuće mehanizme za provjeru točnosti postupka agregiranja i pouzdanosti rezultata modela.

(6) Kreditna institucija dužna je utvrditi moguće razloge odstupanja i nepravilnosti koji se mogu pojaviti u vrijeme obrade podataka te uspostaviti postupke za rješavanje tih odstupanja i nepravilnosti, uključujući postupke za uzajamno usklađivanje pozicija da bi se ta odstupanja i nepravilnosti mogli ukloniti.

(7) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su osigurati da ulazni podaci modela kojima se mjeri IRRBB u cijeloj grupi budu konzistentni s podacima koji se upotrebljavaju za financijsko planiranje.

Interno izvještavanje

Članak 63.l

(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da interni sustavi izvještavanja o rizicima pružaju pravodobne, točne i sveobuhvatne informacije o izloženostima IRRBB-u. Interna izvješća dostavljaju se upravi i višem rukovodstvu najmanje na tromjesečnoj osnovi. Kreditna institucija dužna je redovito provjeravati točnost tih izvješća.

(2) Izvješća iz stavka 1. ovog članka trebaju sadržavati informacije na relevantnim razinama agregiranja (prema razini konsolidacije i valuti) te razinu informacija koja je prilagođena pojedinoj razini upravljanja i specifičnoj situaciji kreditne institucije i gospodarskog okružja. Izvješća trebaju sadržavati najmanje sljedeće:

1) sažetke agregiranih izloženosti IRRBB-u, uključujući informacije o izloženostima riziku nerazmjera, osnove i opcija; izvješća trebaju sadržavati objašnjenja svih značajnih pozicija imovine, obveza, novčanih tokova i strategije koje utječu na razinu i smjer IRRBB-a,

2) usklađenost s politikama i limitima,

3) ključne pretpostavke modela, kao što su značajke depozita bez ugovorenog roka dospijeća (u nastavku teksta: NMD), prijevremene otplate kredita s fiksnom kamatnom stopom, prijevremene isplate oročenih depozita, povlačenje obveza, agregiranje valuta i tretman komercijalnih marža,

4) podatke o utjecaju ključnih pretpostavka modela na mjerenje IRRBB-a glede mjere ekonomske vrijednosti i mjere dobiti, uključujući promjene pretpostavaka u različitim kamatnim scenarijima,

5) podatke o utjecaju kamatnih izvedenica na mjerenje IRRBB-a glede mjere ekonomske vrijednosti i mjere dobiti,

6) podatke o utjecaju instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti, uključujući imovinu i obveze razine 3 kako je definirano Međunarodnim standardom financijskog izvješćivanja 13 Mjerenje fer vrijednosti (MSFI 13), na mjerenje IRRBB-a glede mjere ekonomske vrijednosti i mjere dobiti,

7) rezultate testiranja otpornosti na stres iz članka 63.r ove Odluke, šokova iz članka 63.p ove Odluke, supervizorskog testa netipičnih vrijednosti iz članka 63.v ove Odluke i procjene osjetljivosti na ključne pretpostavke i parametre i

8) sažetke provjere politika IRRBB-a, postupaka i primjerenosti sustava mjerenja, uključujući zaključke internih i vanjskih revizora ili drugih jednakovrijednih vanjskih strana.

(3) Izvješća iz stavka 1. ovog članka trebaju na redovnoj osnovi uključivati rezultate provjera i revizija modela te usporedbe prethodnih prognoza ili procjena rizika sa stvarnim rezultatima radi informiranja o mogućim nedostacima modeliranja kao što su:

1) procjena modeliranih gubitaka prijevremene otplate u odnosu na povijesne ostvarene gubitke i

2) utvrđivanje portfelja koji su izloženi znatnim promjenama tržišne vrijednosti.

Upravljanje modelima za IRRBB

Članak 63.m

(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da su validacija modela mjerenja IRRBB-a i procjena rizika modela integrirane u upravljačke procese i politike neovisno o njihovu razvoju. Politika validacije modela treba biti integrirana u upravljačke procese za upravljanje rizikom modela te se njome treba utvrditi sljedeće:

1) osobe i/ili organizacijske jedinice odgovorne za razvoj, validaciju, dokumentiranje, uvođenje i upotrebu modela te

2) odgovornosti i politike za kontrolu modela, između ostalog za razvoj postupaka inicijalne i kontinuirane validacije, ocjenjivanje rezultata, postupak odobrenja, kontrole verzija, iznimke, eskalacije izvještaja, izmjene i povlačenja modela.

(2) Okvir za validaciju modela treba uključivati sljedeća četiri ključna elementa:

1) ocjenjivanje konceptualne i metodološke pouzdanosti, uključujući dokaze o razvoju,

2) kontinuirano praćenje modela, uključujući provjeru procesa i određivanje referentnih vrijednosti,

3) analizu rezultata, uključujući retroaktivno testiranje ključnih internih parametara (npr. stabilnost depozita, stope prijevremene otplate kredita, prijevremeno razročenje depozita, određivanje cijena instrumenata) te

4) detaljnu procjenu svih stručnih mišljenja i prosudba koje su upotrijebljene u internim modelima.

(3) Uprava i/ili više rukovodstvo dužni su odobriti rezultate provjere i validacije te sve preporuke za upotrebu modela. Kreditna institucija dužna je osigurati kontinuiranu provjeru, potvrdu procesa i validaciju modela prema učestalosti koju je odredila uprava u skladu s razinom rizika modela.

(4) U postupku kontinuirane provjere kreditna institucija dužna je utvrditi niz iznimnih događaja, koji obvezuju validatore modela da pravodobno obavijeste upravu i/ili više rukovodstvo kako bi se utvrdile korektivne mjere i ograničenja uporabe modela. U sklopu kontinuirane provjere modela treba postojati jasan proces kontrole verzija modela i pripadajućih autorizacija.

(5) Kreditna institucija može eksternalizirati izradu i/ili validaciju modela za upravljanje IRRBB-om. Prije upotrebe modela treće strane kreditna institucija dužna je provesti postupak u skladu s odredbama relevantnih propisa kojima se uređuje eksternalizacija poslovnih aktivnosti kreditnih institucija. Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuću dokumentaciju o upotrebi modela treće strane i o svim posebnim prilagodbama.

(6) Kreditna institucija može rabiti modele treće strane za upravljanje i kontrolu IRRBB-a, pod uvjetom da su ti modeli primjereno prilagođeni kako bi na odgovarajući način odražavali posebnosti kreditne institucije. Pritom kreditna institucija treba u potpunosti razumjeti temeljnu analitiku, pretpostavke i metodologiju upotrebljavanog modela te osigurati da su one primjereno integrirane u opće sustave i postupke upravljanja rizicima kreditne institucije.

(7) Kreditna institucija dužna je u postupak validacije uključiti ulazne parametre ili pretpostavke modela, bilo da oni proizlaze iz internog modela ili dolaze od trećih strana te dokumentirati i objasniti razloge izbora pojedinih specifikacija modela u procesu validacije.

Mjerenje IRRBB-a

Članak 63.n

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti pouzdane interne sustave mjerenja (u nastavku teksta: IMS) koji obuhvaćaju sve sastavnice i izvore IRRBB-a koji su relevantni za njezin poslovni model.

(2) Kreditna institucija dužna je mjeriti svoju izloženost IRRBB-u glede mogućih promjena ekonomske vrijednosti i dobiti. Kreditna institucija dužna je upotrebljavati komplementarna obilježja obiju mjera kako bi obuhvatile složenu prirodu IRRBB-a u kratkoročnim i dugoročnim vremenskim okvirima. Kreditna institucija osobito je dužna mjeriti i pratiti:

1) ukupan učinak ključnih pretpostavka modeliranja na mjerenje IRRBB-a glede mjere ekonomske vrijednosti i mjere dobiti te

2) IRRBB kamatnih izvedenica iz knjige pozicija kojima se ne trguje, ako je to relevantno za poslovni model.

(3) Kreditna institucija može iz izračuna mjere ekonomske vrijednosti isključiti komercijalne marže i druge sastavnice marže, pri čemu je dužna upotrebljavati:

1) transparentnu metodologiju za utvrđivanje nerizične stope s početka svakog instrumenta i

2) metodologiju koja se dosljedno primjenjuje za sve instrumente osjetljive na kamatne stope i u svim poslovnim jedinicama.

(4) Kreditna institucija dužna je pri izračunu mjera dobiti uključiti komercijalne marže.

(5) Kreditna institucija dužna je neprihodujuće izloženosti uključiti u instrumente osjetljive na kamatne stope u iznosu nakon umanjenja vrijednosti i rezerviranja, na način da odražavaju očekivane novčane tokove i njihovu ročnost.

(6) Pri mjerenju izloženosti IRRBB-u kreditna institucija dužna je razviti i upotrebljavati vlastite pretpostavke i metode izračuna te se ne može oslanjati isključivo na izračun i rezultate supervizorskog testa netipičnih vrijednosti iz članka 63.v ove Odluke. Kreditna institucija dužna je supervizorski test netipičnih vrijednosti potpuno integrirati u interni okvir za upravljanje IRRBB-om te upotrebljavati kao dopunski alat za mjerenje izloženosti IRRBB-u.

Metode za mjerenje IRRBB-a

Članak 63.o

(1) Kreditna institucija dužna je identificirati i mjeriti sve sastavnice IRRBB-a navedene u članku 4. stavku 1. točkama 33. do 36.

(2) Kreditna institucija dužna je za mjerenje i praćenje IRRBB-a upotrijebiti barem jednu mjeru utemeljenu na dobiti i barem jednu metodu mjerenja ekonomske vrijednosti, koje zajedno obuhvaćaju sve sastavnice IRRBB-a. Kreditne institucije iz SREP kategorija 1 i 2, kako je utvrđeno u dokumentu »Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP)« objavljenom na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke, te institucije sa složenim ili sofisticiranim poslovnim modelima dužne su upotrebljavati višestruke metode mjerenja.

Scenariji šokova kamatnih stopa za kontinuirano upravljanje

Članak 63.p

(1) Kreditna institucija dužna je redovito mjeriti svoju izloženost IRRBB-u glede promjena ekonomske vrijednosti i dobiti u različitim scenarijima kamatnih šokova za potencijalne promjene u razini i obliku krivulja prinosa kamatnih stopa te promjena u odnosima među različitim kamatnim stopama (tj. rizik osnove). Kreditna institucija dužna je provoditi mjerenje barem jednom tromjesečno, a u razdoblju povećane volatilnosti kamatnih stopa ili povećane razine IRRBB-a i češće.

(2) Kreditna institucija, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, može primjenjivati pristup izrade modela uvjetovanih ili bezuvjetnih novčanih tokova.

(3) Kreditna institucija dužna je procijeniti izloženosti u svakoj valuti u kojoj ima pozicije u instrumentima osjetljivim na kamatne stope. Što se tiče značajnih izloženosti po valuti, scenariji kamatnih šokova trebaju biti valutno specifični i usklađeni s osnovnim ekonomskim obilježjima.

(4) Pri odabiru scenarija kamatnih šokova kreditna institucija dužna je uzeti u obzir sljedeće:

1) scenariji kamatnih šokova trebaju biti razmjerni vrsti, opsegu i složenosti aktivnosti te profilu rizičnosti kreditne institucije, uzimajući u obzir iznenadne i postupne paralelne i neparalelne pomake te promjene u krivuljama prinosa; scenariji se trebaju temeljiti na povijesnim kretanjima i ponašanju kamatnih stopa te simulacijama budućih kamatnih stopa,

2) scenariji kamatnih stopa trebaju odražavati promjene u odnosima između ključnih tržišnih stopa kako bi se obuhvatio rizik osnove,

3) šest scenarija kamatnih šokova propisanih u Prilogu III. EBA-inih Smjernica o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (EBA/GL/2018/02) i

4) dodatne scenarije kamatnih šokova prema zahtjevu Hrvatske narodne banke.

(5) U okružjima s niskim kamatnim stopama kreditna institucija dužna je razmotriti i scenarije negativnih kamatnih stopa i mogućnost asimetričnih učinaka negativnih kamatnih stopa na odnosne instrumente osjetljive na kamatne stope.

(6) Kreditna institucija dužna je rezultate scenarija kamatnih šokova upotrebljavati kao podlogu za donošenje odluka na odgovarajućim razinama upravljanja, što uključuje strateške ili poslovne odluke, raspodjelu internoga kapitala i odluke o upravljanju rizicima, te pri utvrđivanju i provjeri politika i limita za IRRBB.

Scenariji stresa kamatnih stopa

Članak 63.r

(1) Kreditna institucija dužna je testiranje otpornosti na stres IRRBB-a provoditi najmanje jednom godišnje, a u razdobljima povećane volatilnosti kamatnih stopa i povećanih razina IRRBB-a i češće.

(2) Kreditna institucija dužna je provesti povratne testove otpornosti na stres kako bi:

1) utvrdila scenarije kamatnih stopa koji bi mogli ozbiljno ugroziti kapital i dobit te

2) otkrila slabosti koje proizlaze iz strategija zaštite od rizika te potencijalnih bihevioralnih reakcija klijenata.

(3) Kreditna institucija dužna je pri testiranju slabosti u stresnim okolnostima primjenjivati veće i ekstremnije pomake i promjene kamatnih stopa od onih koji se upotrebljavaju za potrebe kontinuiranog upravljanja, uključujući barem sljedeće:

1) značajne promjene u odnosima između ključnih tržišnih stopa (rizik osnove),

2) iznenadne i znatne pomake krivulje prinosa (paralelne i neparalelne),

3) raščlambu ključnih pretpostavka o ponašanju kategorija imovine i obveza,

4) promjene u pretpostavkama o korelacijama ključnih kamatnih stopa,

5) značajne promjene u trenutačnim tržišnim uvjetima i makrouvjetima, u konkurentnom gospodarskom okružju te u njihovu mogućem razvoju i

6) posebne scenarije koji se odnose na pojedinačni poslovni model i profil kreditne institucije.

(4) Kreditna institucija dužna je rezultate scenarija stresa kamatnih stopa upotrebljavati kao podlogu za donošenje odluka na odgovarajućim razinama upravljanja, što uključuje strateške ili poslovne odluke, raspodjelu internoga kapitala i odluke o upravljanju rizicima, te pri utvrđivanju i provjeri politika i limita za IRRBB.

Pretpostavke mjerenja

Članak 63.s

(1) Kreditna institucija dužna je pri mjerenju IRRBB-a u potpunosti razumjeti i dokumentirati ključne bihevioralne pretpostavke i pretpostavke modela, koje trebaju biti u skladu s poslovnim strategijama te se trebaju provjeravati najmanje jednom godišnje.

(2) Kreditna institucija dužna je i kod mjere koja se temelji na ekonomskoj vrijednosti i kod mjere dobiti uzeti u obzir pretpostavke utvrđene za potrebe kvantifikacije rizika u odnosu na barem sljedeća područja:

1) izvršavanje kamatnih opcija (automatskih ili bihevioralnih) od strane kreditne institucije i njezina klijenta po posebnim šokovima i stresnim scenarijima kamatnih stopa,

2) tretman salda izloženosti i tokova kamata koji proizlaze iz NMD-ova,

3) tretman oročenih depozita glede rizika od prijevremenog razročenja,

4) tretman kredita s fiksnom kamatnom stopom i obveza po kreditima s fiksnom kamatnom stopom,

5) tretman vlastitoga kapitala u internim mjerama ekonomske vrijednosti i

6) posljedice računovodstvenih praksa za mjerenje IRRBB-a, a posebno učinkovitosti računovodstva zaštite.

(3) Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje provjeriti bitne pretpostavke mjerenja, a češće u tržišnim uvjetima koji se brzo mijenjaju.

Bihevioralne pretpostavke za račune klijenata sa stavkom s ugrađenom opcijom klijenta

Članak 63.t

(1) Kreditna institucija dužna je pri procjeni posljedica stavki s ugrađenom opcijom uzeti u obzir:

1) mogući utjecaj na tekuću i buduću brzinu prijevremene otplate kredita koja proizlazi iz scenarija kamatne stope, odnosnog ekonomskog okružja i ugovornih značajki te različite dimenzije koje utječu na ugrađene bihevioralne opcije,

2) elastičnost prilagodbe stopa proizvoda promjenama tržišnih kamatnih stopa i

3) migraciju salda između različitih vrsta proizvoda kao posljedice promjena njihovih obilježja, uvjeta i odredbi.

(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti politike kojima se uređuju utvrđivanje i redovite procjene ključnih pretpostavka za tretman bilančnih i izvanbilančnih stavki koje imaju ugrađene opcije u svom okviru kamatnog rizika. Pritom je dužna:

1) identificirati sve značajne proizvode i stavke koje podliježu ugrađenim opcijama koje bi mogle utjecati na obračunatu kamatnu stopu ili bihevioralni datum ponovnog vrednovanja (za razliku od ugovornog datuma dospijeća) relevantnih salda,

2) imati odgovarajuće strategije određivanja cijena i smanjenja rizika (npr. uporaba izvedenica) za upravljanje utjecajem stavke s ugrađenom opcijom u okviru sklonosti preuzimanju rizika, što može uključivati naknade za prijevremenu otplatu koje se naplaćuju klijentu kako bi se nadoknadili mogući troškovi raskida (ako je dopušten),

3) osigurati da je modeliranje ključnih bihevioralnih pretpostavka opravdano s obzirom na odnosne povijesne podatke i na temelju razumnih hipoteza,

4) moći dokazati da je modeliranje točno (na temelju retroaktivnog testiranja s obzirom na iskustvo),

5) voditi odgovarajuću dokumentaciju o pretpostavkama u svojim politikama i postupcima te uspostaviti postupak za njezinu redovitu provjeru,

6) razumjeti osjetljivost rezultata mjerenja rizika na ove pretpostavke, uključujući testiranje otpornosti pretpostavka na stres i uzimanje u obzir rezultata takvih testova pri donošenju odluka o raspodjeli internoga kapitala te

7) provoditi redovite interne validacije tih pretpostavka kako bi se potvrdila njihova stabilnost tijekom vremena te kako bi se one po potrebi prilagodile.

Bihevioralne pretpostavke za račune klijenata bez određenih datuma ponovnog vrednovanja

Članak 63.u

Kreditna institucija dužna je pri određivanju bihevioralnih pretpostavka o računima bez određenih datuma ponovnog vrednovanja za potrebe upravljanja kamatnim rizikom:

1) utvrditi »stabilna« salda, tj. depozite koji su stabilni i koji se vjerojatno neće ponovno vrednovati čak ni pod utjecajem znatnih promjena kamatnih stopa i/ili druge depozite čiju bi ograničenu elastičnost na promjene kamatnih stopa mogla modelirati,

2) omogućiti da pretpostavke modeliranja za te depozite odražavaju karakteristike deponenata (npr. stanovništvo / veliki klijenti) i obilježja računa (npr. transakcijski / netransakcijski), na način da:

1. transakcijski depoziti stanovništva uključuju nekamatonosne i druge račune stanovništva čija komponenta primitka nije relevantna za odluku klijenta da drži novac na računu,

2. netransakcijski depoziti stanovništva uključuju račune stanovništva čija je komponenta primitka relevantna za odluku klijenta da drži novac na računu,

3. depoziti velikih klijenata uključuju račune pravnih osoba i drugih velikih klijenata, isključujući međubankovne račune ili druge potpuno cjenovno osjetljive račune,

3) procijeniti moguću migraciju između depozita bez određenih datuma ponovnog vrednovanja i drugih depozita koji bi, u različitim scenarijima kamatnih stopa, mogli promijeniti ključne bihevioralne pretpostavke modela,

4) razmotriti moguća ograničenja ponovnog vrednovanja depozita stanovništva u okružjima s niskim ili negativnim kamatnim stopama,

5) osigurati da su pretpostavke o opadanju stabilnih i drugih modeliranih salda razborite i primjerene za uravnoteženje koristi za dobit u odnosu na dodatni rizik ekonomske vrijednosti prisutan pri zamrzavanju budućeg povrata od kamatne stope na imovinu koja se financira iz tih salda te mogući propušteni prihod u okružju rastućih kamatnih stopa,

6) ne oslanjati se isključivo na statističke ili kvantitativne metode za utvrđivanje bihevioralnog datuma ponovnog vrednovanja i profila novčanog toka NMD-ova; utvrđivanje odgovarajućih pretpostavka modeliranja za NMD-ove treba uključivati suradnju različitih stručnjaka unutar kreditne institucije (npr. odjela za upravljanje rizikom i odjela za nadzor rizika, odjela prodaje i riznice),

7) imati odgovarajuću dokumentaciju o tim pretpostavkama u svojim politikama i postupcima te postupak za njezinu redovitu provjeru,

8) razumjeti učinak pretpostavka na odabrane rezultate vlastitog mjerenja rizika kao i na odluke o raspodjeli internoga kapitala, među ostalim i redovitim izračunavanjem analiza osjetljivosti po ključnim parametrima (npr. postotak i dospijeće stabilnih salda računa i stopa prolaznih salda) i mjera koristeći se ugovornim uvjetima, a ne bihevioralnim pretpostavkama kako bi se izdvojio učinak pretpostavka na obje vrste mjere; mjere ekonomske vrijednosti i dobiti i

9) provoditi testiranje otpornosti na stres kako bi se razumjela osjetljivost odabranih mjera rizika na promjene ključnih pretpostavka, uzimajući u obzir rezultate tih testova pri donošenju odluka o raspodjeli internoga kapitala.

Supervizorski test netipičnih vrijednosti

Članak 63.v

(1) Kreditna institucija dužna je redovito, a najmanje tromjesečno, izračunavati učinak iznenadnoga paralelnog pomaka krivulje prinosa za +/ – 200 baznih bodova na njezin EVE.

(2) Kreditna institucija dužna je redovito, a najmanje tromjesečno, izračunavati učinak šokova kamatnih stopa na njezin EVE uz primjenu scenarija od 1. do 6. propisanih u Prilogu III. Smjernice o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (EBA/GL/2018/02).

(3) Način provođenja supervizorskog testiranja netipičnih vrijednosti i rokovi za izvještavanje propisani su Odlukom o supervizorskim izvještajima kreditnih institucija.«.

Članak 4.

(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju važiti odredbe članaka od 1. do 4. i članka 8. Odluke o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke (»Narodne novine«, br. 120/2016. i 14/2017.).

(2) Kreditne institucije dužne su uskladiti se sa zahtjevima iz ove Odluke do 31. prosinca 2019.

(3) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O. br. 180-020/07-19/BV

Zagreb, 3. srpnja 2019.

Guverner
Boris Vujčić, v. r.