NN 146/2020 (28.12.2020.), Zakon o sustavu osiguranja depozita

HRVATSKI SABOR

2825

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUSTAVU OSIGURANJA DEPOZITA

Proglašavam Zakon o sustavu osiguranja depozita, koji je Hrvat­ski sabor donio na sjednici 18. prosinca 2020.

Klasa: 011-01/20-01/129
Urbroj: 71-10-01/1-20-2
Zagreb, 22. prosinca 2020.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O SUSTAVU OSIGURANJA DEPOZITA

I. OPĆI DIO

Predmet i područje primjene

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj, status, položaj, ciljevi, zadaci i ustroj Hrvatske agencije za osiguranje depozita (u daljnjem tekstu: Agencija), djelokrug, zadaci i nadležnost Agencije u poslovima osiguranja depozita te djelokrug, zadaci i nadležnosti Agencije sukladno posebnom propisu kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

Pravo Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU).

Obveznici uključivanja u sustav osiguranja depozita

Članak 3.

(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i podružnica te kreditne institucije u drugoj državi članici obvezne su uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnicu te kreditne institucije u trećoj zemlji ako ta podružnica nije uključena u službeno priznat sustav osiguranja depozita treće zemlje ili takav sustav ne postoji.

(3) Sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj upravlja Agencija, kao pravna osoba koja ima ovlasti i provodi postupke propisane ovim Zakonom.

Pojmovi

Članak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

2. investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

3. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je propisano zakonom kojim se uređuje osiguranje

4. društvo za reosiguranje je društvo za osiguranje kako je propisano zakonom kojim se uređuje osiguranje

5. javnopravno tijelo je javnopravno tijelo kako je definirano zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak

6. podružnica je mjesto poslovanja koje predstavlja pravno ovisni dio kreditne institucije i koja izravno obavlja sve ili neke transakcije svojstvene poslovanju kreditnih institucija

7. sustav osiguranja depozita je sustav osiguranja depozita kako je uređen propisima u drugim državama članicama, kojim se prenosi Direktiva 2014/49/EU, a koji obuhvaća skup pravila i postupaka kojima podliježu svi članovi takvog sustava. U Republici Hrvatskoj to je sustav osiguranja depozita uređen ovim Zakonom

8. institucionalni sustavi zaštite ili ISZ-ovi su institucionalni sustavi zaštite kako su navedeni u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013

9. ciljana razina je iznos financijskih sredstava koji sustav osiguranja depozita mora dosegnuti kroz određeno razdoblje, izražen kao postotak osiguranih depozita svih njegovih članova

10. nadležno tijelo je nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija je Hrvatska narodna banka

11. imenovano tijelo je tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita u državi članici, a u Republici Hrvatskoj imenovano tijelo je Agencija

12. dan nastupa osiguranog slučaja je:

a) dan kada Hrvatska narodna banka po službenoj dužnosti donese rješenje o nedostupnosti depozita odnosno određeno tijelo u drugoj državi članici donese odluku kojom utvrđuje da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti dospjeli depozit ili

b) dan kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno pravosudno tijelo u drugoj državi članici donese odluku, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema kreditnoj instituciji

13. depozit je svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) postojanje depozita može se dokazati jedino financijskim instrumentom kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim ako se radi o štednom proizvodu koji se evidentira pomoću potvrde o depozitu koja je izdana imenovanoj osobi i koji postoji 2. srpnja 2014.

b) glavnica depozita ne može se isplatiti po nominalnoj vrijednosti ili

c) glavnica depozita naplativa je samo po nominalnoj vrijednosti prema posebnom jamstvu ili sporazumu koji pruža kreditna institucija ili treća strana

14. prihvatljiv depozit je svaki depozit u kreditnoj instituciji koji je uključen u sustav osiguranja depozita, a koji nije isključen od zaštite na temelju članka 6. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona

15. osigurani depozit je dio prihvatljivog depozita koji ne prelazi razinu pokrića utvrđenu u članku 8. ovoga Zakona

16. deponent je imatelj depozita ili u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita

17. zajednički račun je račun otvoren na ime dviju ili više osoba imatelja računa ili preko kojeg dvije ili više osoba imaju prava koja se ostvaruju putem potpisa jedne ili više tih osoba

18. nedostupan depozit je depozit koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju ako:

a) su nadležna upravna tijela utvrdila da se prema njihovu mišljenju kreditna institucija o kojoj je riječ zasad ne čini sposobnom, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit i da ta institucija trenutačno nema izgleda da će to biti u stanju učiniti ili

b) je pravosudno tijelo donijelo odluku zbog razloga koji su izravno povezani s financijskim stanjem kreditne institucije i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema instituciji

19. raspoloživa financijska sredstva su gotovina, depoziti i niskorizična imovina koja se može unovčiti u roku iz članka 42. ovoga Zakona te obveze plaćanja do granice utvrđene u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona

20. obveze plaćanja su obveze plaćanja kreditne institucije prema sustavu osiguranja depozita koje su potpuno kolateralizirane pod uvjetom da kolateral:

a) sastoji se od niskorizične imovine

b) nije opterećen pravima bilo koje treće strane i da sustav osiguranja depozita njime može raspolagati

21. niskorizična imovina su stavke koje ulaze u prvu ili drugu kategoriju koja je navedena u tablici 1. iz članka 336. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili bilo koja imovina koju nadležno ili imenovano tijelo smatra približno jednako sigurnom i likvidnom

22. matična država članica je matična država članica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 43. Uredbe (EU) br. 575/2013

23. država članica domaćin je država članica domaćin kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 44. Uredbe (EU) br. 575/2013

24. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.)

25. treća zemlja je država koja nije država članica Europske unije i nije država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.)

26. financijska institucija je financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

27. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010).

(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA

Ciljevi sustava osiguranja depozita

Članak 5.

Osnovni ciljevi sustava osiguranja depozita su:

1. osigurati jednaku razinu zaštite deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, kao i u svim drugim državama članicama Europske unije

2. očuvanje povjerenja deponenata u financijski sustav Republike Hrvatske

3. doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava.

Prihvatljivost depozita i pravo na obeštećenje

Članak 6.

(1) Prihvatljivim depozitima obuhvaćenim ovim Zakonom smatraju se svi depoziti koje u kreditnoj instituciji imaju deponenti, osim depozita isključenih u skladu sa stavcima 3. i 5. ovoga članka.

(2) Kada nastupi osigurani slučaj, deponenti kreditne institucije koji su imatelji prihvatljivih depozita, u odnosu na koju je osigurani slučaj nastupio, imaju pravo na obeštećenje do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.

(3) U smislu ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka prihvatljivim depozitom ne smatraju se:

1. depoziti drugih kreditnih institucija, bez obzira na njihovo sjedište, koji glase na njihovo ime i koji se vode za njihov račun

2. instrumenti deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, a koji su uključeni u regulatorni kapital kako je to definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

3. depoziti financijskih institucija

4. obveze iz dužničkih vrijednosnih papira kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj i obveze iz vlastitih akcepata i vlastitih mjenica

5. depoziti društava za osiguranje i depoziti društava za reosiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje

6. depoziti dobrovoljnih te obveznih mirovinskih fondova u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova i zakonom kojim se uređuje poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova

7. depoziti investicijskih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

8. depoziti subjekata za zajednička ulaganja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

9. depoziti javnopravnih tijela

10. depoziti koji proizlaze iz poslova u odnosu na koje su donesene pravomoćne presude za kazneno djelo pranja novca u skladu s Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.)

11. depoziti koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja šifrirane zaporke odnosno depoziti čiji imatelj nikad nije identificiran do dana nastupa osiguranog slučaja

12. tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društva za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

13. depoziti vladajućih, povezanih i ovisnih društava s kojima kreditna institucija, u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, čini koncern

14. depoziti članova uprave i članova nadzornog odbora koji su te funkcije obavljali na dan nastupa osiguranog slučaja ili u razdoblju 12 mjeseci prije nastupa osiguranog slučaja te depoziti dioničara koji zajedno s članovima uže obitelji sudjeluju s najmanje 5 % u temeljnom kapitalu kreditne institucije za prethodne tri godine

15. depoziti revizorskog društva koje je obavilo reviziju posljednjih financijskih izvješća za prethodne tri godine kreditne institucije prije nastupa osiguranog slučaja

16. depoziti ili dijelovi depozita koji su nastali nakon što je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji.

(4) Iznimno od stavka 3. točke 9. ovoga članka, prihvatljivim depozitima smatraju se depoziti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja iznosi najviše 3.750.000,00 kuna.

(5) Pravo na obeštećenje iz stavka 2. ovoga članka nemaju ni deponenti koji imaju prebivalište odnosno sjedište izvan Republike Hrvatske ako njihovi depoziti po svojim obilježjima odgovaraju depozitima iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), osnovanost prava na obeštećenje utvrđuje se s obzirom na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, uz uvjet da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stranaka i stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.

(7) Obveza Agencije za isplatu obeštećenja s osnova prava iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana objave da je nastupio osigurani slučaj na internetskim stranicama Agencije ili oglasa u dnevnim novinama iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Pravo iz stavka 2. ovoga članka nije prenosivo, ali se može steći nasljeđivanjem.

Posebnosti računa

Članak 7.

(1) Kod obračuna obeštećenja udio svakog deponenta u zajedničkom računu uzima se u obzir pri izračunavanju ograničenja iz članka 8. ovoga Zakona. Ako nije drugačije ugovoreno, sredstva na zajedničkom računu dijele se među deponentima na jednake dijelove.

(2) Svi računi društava bez pravne osobnosti, nasljedničkih i suvlasničkih zajednica smatraju se za potrebe ovoga Zakona depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije.

(3) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), gornja granica prava na obeštećenje iz članka 8. ovoga Zakona utvrđuje se s obzirom na stvarnog vlasnika odnosno na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, pod uvjetom da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja te utvrdila pripadajući iznos stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.

(4) Ako kreditna institucija nije u mogućnosti utvrditi identitete i pripadajuće iznose stvarnih vlasnika povjereničkih računa, tada se za izračun obeštećenja, u skladu s ovim Zakonom, povjerenički računi smatraju kao računi društava bez pravne osobnosti.

(5) Ako je na depozitu zasnovano založno pravo, neovisno o tome je li ono zasnovano dobrovoljno ili u sudskom postupku, Agencija će svoju obvezu ispuniti na račun založnoga dužnika, a založno pravo nastavlja teretiti iznos isplaćenog obeštećenja.

(6) Pri izračunu iznosa obeštećenja depoziti fizičkih osoba koji se nalaze na računima otvorenim radi obavljanja njihove samostalne djelatnosti, uključujući djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ili obrta uključuju se u ukupni iznos obračuna te fizičke osobe do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.

(7) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava iz stavka 3. ovoga članka.

Razina pokrića

Članak 8.

(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.

(2) Osim navedenog ograničenja u stavku 1. ovoga članka, depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000,00 eura odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, tri mjeseca nakon datuma knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:

1. od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište

2. od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti ili

3. utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka.

(3) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje način dokazivanja navedenih kriterija za utvrđivanje depozita iz stavka 2. ovoga članka.

Obračun obeštećenja za osigurane depozite

Članak 9.

(1) Pravo deponenata na obeštećenje određuje se prema ukupnim sredstvima po svim njegovim depozitima koje je imao u kreditnoj instituciji, bez obzira na valutu i lokaciju unutar Europske unije, u trenutku nastupa osiguranog slučaja uključujući i kamatu, umanjenim za sva potraživanja kreditne institucije prema njemu dospjela na dan nastupa osiguranog slučaja, a do razine pokrića utvrđene u članku 8. ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora obavijestiti deponente da se njihove dospjele obveze prema kreditnoj instituciji uzimaju u obzir pri izračunavanju iznosa obeštećenja.

(3) Obračun obeštećenja za depozite u stranoj valuti obračunava se u kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji je vrijedio na dan nastupa osiguranog slučaja.

(4) Kamatom na osigurane depozite iz stavka 1. ovoga članka smatra se dospjela kamata i kamata na oročene depozite obračunana od zadnjeg redovitog obračuna do dana nastupa osiguranog slučaja primjenom ugovorene kamatne stope, a bez uvjeta dostizanja pune ugovorene ročnosti.

Obveza pristupanja i članstvo u sustavu osiguranja depozita

Članak 10.

(1) Nakon što kreditna institucija dobije odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, uključuje se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja Agencija.

(2) Prije početka rada kreditna institucija dužna je platiti Agenciji naknadu za uključivanje u sustav osiguranja depozita u iznosu od 0,3 % svoga inicijalnog kapitala.

(3) Kreditna institucija dužna je, prilikom podnošenja prijave za upis osnivanja u sudski registar, uz prijavu priložiti dokaz o uplati iznosa iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava svoje obveze prema Agenciji ili ih ispunjava nepotpuno ili nepravodobno, Agencija je ovlaštena zahtijevati od kreditne institucije da svoje obveze ispuni u naknadnom roku odnosno ovlaštena je pokrenuti ovršni postupak.

(5) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka u naknadnom roku iz stavka 4. ovoga članka ne ispuni svoju obvezu, Agencija će Hrvatskoj narodnoj banci uputiti prijedlog za ukidanje odobrenja za rad takvoj kreditnoj instituciji u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a o čemu je dužna obavijestiti kreditnu instituciju u roku od 30 dana prije dana upućivanja takvog prijedloga Hrvatskoj narodnoj banci.

(6) Depozite deponirane prije dana izvršnosti odluke o ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji ili u slučaju prestanka odobrenja za rad otvaranjem postupka prisilne likvidacije kreditne institucije Agencija osigurava do razine pokrića iz članka 8. ovoga Zakona.

(7) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje postupak pristupanja u sustav osiguranja depozita.

Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u državi članici

Članak 11.

(1) Deponente podružnice koje su u Republici Hrvatskoj osnovale kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici, u slučaju nastupa osiguranog slučaja, obeštećuje Agencija u ime i za račun sustava osiguranja depozita matične države članice kojeg je ta kreditna institucija član.

(2) Agencija je dužna surađivati s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice, razmjenjivati podatke i informacije potrebne za isplatu obeštećenja deponenata podružnice kreditne institucije sa sjedištem u toj državi članici.

(3) Agencija će provoditi isplatu obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka na temelju detaljnih uputa i primljenih financijskih sredstava od imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice. Troškove i odgovornost za postupanje Agencije u skladu s uputama imenovanog tijela matične države članice snosi imenovano tijelo matične države članice. Agencija će i za sve dodatne troškove isplate iz stavka 1. ovoga članka teretiti sustav osiguranja depozita matične države članice.

(4) Agencija sklapa sporazum o suradnji s imenovanim tijelom. Razmjena osobnih podataka obavlja se u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji. Ako Agencija ne sklopi sporazum o suradnji s imenovanim tijelom, takav izostanak sporazuma ne utječe na proces isplate obeštećenja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Agencija obavješćuje EBA-u o svakom sporazumu o suradnji koji je sklopila s imenovanim tijelom. Ako Agencija i imenovano tijelo ne mogu postići dogovor ili ako postoji spor oko tumačenja nekog spora, bilo koja strana može uputiti pitanje EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(6) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditne institucije na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnice kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje su uključene u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(7) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije uređuje postupak razmjene informacija s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita odnosno nadležnim tijelima u drugim državama članicama.

Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji

Članak 12.

(1) Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ta podružnica dužna je uključiti se u službeno priznati sustav osiguranja depozita u trećoj zemlji gdje je sjedište te kreditne institucije. Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima više podružnica u Republici Hrvatskoj, sve se one za potrebe ovoga Zakona smatraju jednom podružnicom.

(2) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dužna je podnijeti Agenciji zahtjev za ocjenu sustava osiguranja depozita u koji je uključena prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci. Agencija je dužna donijeti odluku o ocjeni sustava osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena u roku od 60 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Prilikom donošenja odluke o ocjeni iz stavka 2. ovoga članka Agencija procjenjuje sustav osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena, vodeći pritom računa o vrstama depozita koji su osigurani, o iznosu osiguranih depozita po pojedinome vjerovniku, o karakteristikama sustava osiguranja, propisanim i očekivanim rokovima za isplatu osiguranih depozita te o mogućnosti sudske zaštite.

(4) Ako odlukom o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka Agencija utvrdi da sustav osiguranja depozita pruža manju zaštitu vjerovnicima od sustava osiguranja depozita u skladu s ovim Zakonom, Agencija će naložiti kreditnoj instituciji da se glede depozita podružnice uključi u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(5) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u sustav osiguranja depozita uplatom naknade za uključivanje u sustav osiguranja depozita Republike Hrvatske. Naknada za pristupanje u sustav osiguranja depozita za podružnicu kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka iznosi 0,3 % minimalnog inicijalnog kapitala propisanog za osnivanje kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(6) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužna je bez odgađanja obavijestiti Agenciju i Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni glede članstva kreditne institucije u sustavu osiguranja depozita u državi sjedišta kreditne institucije, kao i o promjeni karakteristika sustava osiguranja u koji je kreditna institucija uključena.

(7) Ako podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava ili nepotpuno ili nepravodobno ispunjava svoje obveze prema Agenciji, na odgovarajući način primijenit će se članak 10. stavci 4. i 5. ovoga Zakona, bez ostavljanja dodatnog roka. Depozite deponirane prije izvršnosti odluke o ukidanju odobrenja za rad Agencija osigurava 12 mjeseci od dana ukidanja odobrenja za rad podružnici iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Protiv odluke Agencije iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

III. ZADACI I OVLASTI U SUSTAVU OSIGURANJA DEPOZITA

Financiranje sustava osiguranja depozita

Članak 13.

(1) Sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava Fonda osiguranja depozita.

(2) Sustav osiguranja depozita financira se isključivo na teret kreditnih institucija članica sustava osiguranja depozita, a ne na teret drugih poreznih obveznika niti državnog proračuna Republike Hrvatske. Za sve obveze Agencije i sustava osiguranja depozita iz članka 16. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona solidarno odgovaraju članice sustava osiguranja depozita.

(3) Sustav osiguranja depozita, u dijelu isplate obeštećenja za osigurane depozite, može se financirati iz raspoloživih novčanih sredstava kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, na način kako je to uređeno zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

(4) Novčana sredstva Fonda osiguranja depozita drže se na posebnom računu otvorenom u Hrvatskoj narodnoj banci koji u tu svrhu otvara Agencija.

(5) Fondom osiguranja depozita upravlja Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona. Agencija je dužna imovinu i obveze Fonda osiguranja depozita voditi odvojeno od imovine i obveza drugih djelatnosti Agencije.

(6) Agencija najmanje jednom godišnje, do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, izrađuje izvještaj o radu sustava osiguranja depozita, koji uključuje u izvještaj o radu Agencije.

(7) Izvještaj o radu Agencije, zajedno s financijskim izvještajima za prethodnu kalendarsku godinu, revidiranim u skladu sa zakonom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, Agencija podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske te ih objavljuje na svojim internetskim stranicama u roku od 15 dana od dana izrade izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.

Fond osiguranja depozita

Članak 14.

(1) Fond osiguranja depozita sastoji se od dva dijela:

1. Osnovni fond osiguranja depozita i

2. Dodatni fond osiguranja depozita.

(2) Sredstva Fonda osiguranja depozita čine:

1. inicijalne naknade koje su kreditne institucije obvezne uplatiti radi uključivanja u sustav osiguranja depozita

2. premije za osigurane depozite koje su kreditne institucije dužne plaćati u skladu s odredbama ovoga Zakona

3. povrat sredstava iz stečajnih postupaka i postupaka prisilne likvidacije nad kreditnim institucijama po osnovi isplate obeštećenja

4. sredstva od naplate preuzete imovine kreditnih institucija nad kojima je otvoren stečajni postupak

5. prihodi od ulaganja sredstava Fonda osiguranja depozita

6. potraživanja za neopozive obveze plaćanja i

7. ostali izvori.

(3) Na temelju zahtjeva koji kreditna institucija podnese u skladu s pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka Agencija može odlučiti da se premija za osigurane depozite prikuplja i u obliku neopozivih obveza plaćanja, a najviše do 30 % ukupnih sredstava Fonda osiguranja depozita.

(4) Radi ispunjenja obveza Agencija je ovlaštena u ime i za račun Fonda osiguranja depozita:

1. prikupiti sredstva izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira

2. prikupiti sredstva zaduživanjem kod:

a) kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu

b) institucionalnih investitora

c) državnog proračuna Republike Hrvatske

d) drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije.

(5) Prije upotrebe sredstava Fonda osiguranja depozita za isplatu obeštećenja osiguranih depozita u slučaju postupka prisilne likvidacije utvrdit će se ima li kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji raspoloživa novčana sredstva koja se mogu koristiti za isplatu obeštećenja. Ako kreditna institucija u prisilnoj likvidaciji ima raspoloživa novčana sredstva, Agencija je ovlaštena koristiti navedena sredstva za isplatu osiguranih depozita prije upotrebe raspoloživih novčanih sredstava iz Osnovnog fonda osiguranja.

(6) Agencija se u ime i za račun Fonda osiguranja depozita može zaduživati kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije samo u slučaju:

1. nedostatka raspoloživih financijskih sredstava za ispunjenje svojih obveza u skladu s člankom 19. stavkom 9. ovoga Zakona

2. ako ni na temelju prikupljenih izvanrednih premija u skladu s člankom 22. stavkom 15. ovoga Zakona nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze

3. ako će pozajmljena sredstva koristiti za podmirenje obveza u skladu s člankom 16. ovoga Zakona

4. ako prethodno nije u obvezi otplate zajma drugim sustavima osiguranja depozita

5. ako pozajmljeni iznos ne premašuje 0,5 % osiguranih depozita sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj

6. ako je na temelju redovitih i izvanrednih premija u mogućnosti otplatiti zajam i kamatu u roku od pet godina.

(7) Agencija će u slučaju zaduživanja iz stavaka 4. i 6. ovoga članka osigurati prikupljanje premija na dovoljno visokoj razini koja će omogućiti postizanje ciljane razine iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće.

(8) Agencija će obavijestiti EBA-u o traženom iznosu i razlozima zbog kojih smatra da su ispunjeni uvjeti za zaduživanje kod drugih sustava osiguranja depozita u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(9) Ministar financija donosi pravilnik radi usklađivanja sa smjernicom EBA-e, a kojom se pobliže uređuju obveze plaćanja.

Ciljana razina Fonda osiguranja depozita

Članak 15.

(1) Osnovni fond osiguranja depozita mora u svakom trenutku raspolagati sredstvima na razini od 1 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Ako se dostigne navedena ciljana razina od 1 %, sredstva se prestaju prikupljati u Osnovnom fondu osiguranja depozita i nastavljaju se prikupljati u Dodatnom fondu osiguranja depozita.

(2) Ciljana razina raspoloživih sredstava Dodatnog fonda osiguranja depozita mora iznositi 1,5 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu. Ako se dostigne navedena ciljana razina Dodatnog fonda osiguranja depozita od 1,5 %, prestaju se prikupljati premije osiguranja.

(3) Radi dostizanja ciljanih razina propisanih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, kreditne institucije s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj dužne su plaćati premiju za osiguranje depozita u skladu s člankom 22. stavkom 7. ovoga Zakona.

(4) Ciljane razine Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita moraju se dostići najkasnije do 3. srpnja 2024.

(5) Ako se u bilo kojem trenutku raspoloživa sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita smanje, bez obzira na razlog smanjenja, navedeno smanjenje će se bez odgode nadoknaditi iz Dodatnog fonda osiguranja depozita, i to najkasnije u roku od sedam dana od dana utvrđenog navedenog smanjenja.

(6) Ako se u bilo kojem trenutku smanje raspoloživa sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita, bez obzira na razlog smanjenja, automatski se aktivira obveza kreditnih institucija za plaćanje premije sukladno članku 22. stavku 7. ovoga Zakona, i to sve dok se ponovno ne dostigne ciljana razina Dodatnog fonda osiguranja depozita.

(7) Agencija je dužna obavijestiti EBA-u, najkasnije do 31. ožujka svake godine, o iznosu osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj te o iznosu raspoloživih financijskih sredstava sustava osiguranja depozita na dan 31. prosinca prethodne godine.

Upotreba sredstava Fonda osiguranja depozita

Članak 16.

(1) Sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita namijenjena su isključivo za isplatu obeštećenja deponentima kreditne institucije u slučaju nastupa osiguranog slučaja, u skladu s ovim Zakonom.

(2) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita, osim za namjenu iz stavka 1. ovoga članka, koriste se za:

1. namirivanje Osnovnog fonda osiguranja depozita do razine od 1 % ukupno osiguranih depozita svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, ako se raspoloživa sredstva u bilo kojem trenutku smanje ispod navedene razine

2. plaćanje troškova nastalih u postupku isplate obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka

3. plaćanje troškova nastalih u postupku ostvarenja tražbina koje je Agencija stekla na temelju odredbe članka 21. stavka 7. ovoga Zakona

4. troškove vezane uz iskup vrijednosnih papira

5. otplatu zajmova uzetih radi podmirenja obveze iz stavka 1. ovoga članka

6. plaćanje kamata

7. financiranje mjera iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona

8. financiranje sanacije kreditne institucije u skladu s člankom 23. ovoga Zakona

9. financiranje prisilne likvidacije kreditne institucije u skladu s člankom 24. ovoga Zakona

10. financiranje poslovnih rashoda Agencije vezanih za sustav osiguranja depozita.

(3) Raspoloživa financijska sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita ulažu se isključivo u niskorizičnu imovinu na dovoljno diverzificiran način kojemu je cilj očuvanje vrijednosti imovine te ograničenje rizika gubitaka od ulaganja.

(4) Agencija može raspoloživa financijska sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita pozajmiti sustavima osiguranja depozita drugih država članica kada za taj sustav financiranja nastupe okolnosti iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Agencija može donijeti odluku o davanju zajma sustavu osiguranja depozita druge države članice iz Dodatnog fonda osiguranja depozita. Odluka se donosi na temelju zahtjeva imenovanog tijela u žurnom postupku, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Agencija odluku dostavlja EBA-i, zajedno s početnom kamatnom stopom i dogovorenim rokom vraćanja takvog zajma.

(6) Kamata na odobreni zajam ne smije biti niža od kamatne stope koju Europska središnja banka koristi za instrument »mogućnosti granične posudbe« u provođenju monetarne politike. Kamata dospijeva tek u vrijeme otplate zajma, a zajam se može otplatiti u godišnjim obrocima.

Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja

Članak 17.

(1) Agencija može koristiti sredstva iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, a s namjerom povećanja likvidnosti i solventnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, ako su troškovi takve mjere manji od troškova koji bi nastali za sustav osiguranja depozita nastupom osiguranog slučaja.

(2) Pri korištenju sredstava Agencija je dužna primjenjivati tehničke standarde koje donose nadležna tijela Europske unije.

(3) Agencija će do stupanja na snagu tehničkih standarda iz stavka 2. ovoga članka primjenjivati načelo najmanjeg troška sukladno zakonu kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

(4) Agencija može koristiti sredstva iz Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da:

1. sanacijsko tijelo nije donijelo odluku o otvaranju postupka sanacije nad kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

2. korištenje mjere osigurava pristup osiguranim depozitima deponenata kreditne institucije

3. kreditna institucija s poteškoćama je dostavila detaljno obrazloženje i Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti iz stavka 7. ovoga članka i

4. Agencija nadzire provedbu mjera, restrukturiranje i povezane rizike kreditne institucije kojoj je odobreno korištenje mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja.

(5) Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. ulaganje u dopunski kapital

2. upisivanje i uplata novih dionica prilikom povećanja temeljnoga kapitala kreditne institucije

3. otkup imovine i financiranje nositelja upravljanja imovine u postupcima otkupa

4. izdavanje jamstava.

(6) Ukupan iznos sredstava koji se koristi u smislu mjera iz stavka 5. ovoga članka ne smije prijeći 50 % iznosa osiguranih depozita kreditne institucije iskazane u zadnjem Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita kreditne institucije koje kreditna institucija dostavlja Agenciji.

(7) Agencija donosi Odluku o poduzimanju mjera radi smanjenja rizika nastupa osiguranog slučaja na temelju urednog Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti koji Agenciji podnosi kreditna institucija. Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti mora sadržavati vrstu mjera, nositelje provedbe, rokove ostvarivanja mjera, instrumente osiguranja te detaljan plan restrukturiranja kreditne institucije. Odlukom o poduzimanju mjera radi smanjenja rizika nastupa osiguranog slučaja uređuju se sve obveze kreditne institucije i Agencije.

(8) Odluku iz stavka 7. ovoga članka kojom se prihvaća Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti donosi Agencija, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke kao nadležnog i sanacijskog tijela te u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru.

(9) Protiv odluke Agencije iz stavka 8. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, potrebnu dokumentaciju i sadržaj Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti, kao i obvezan sadržaj plana restrukturiranja iz stavka 7. ovoga članka te razradu mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 5. ovoga članka.

Informiranje o sustavu osiguranja depozita

Članak 18.

(1) Kreditna institucija dužna je, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, svojim postojećim i potencijalnim deponentima staviti na raspolaganje informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica, a oni potvrditi primitak tih informacija. U tu svrhu koristi se predložak iz Priloga I. ovoga Zakona koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je deponentu barem jednom godišnje dostaviti informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica, u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona.

(3) Ako se deponent koristi internetskim bankarstvom, informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona mogu se dostaviti i elektroničkim putem. Ako deponent to zahtijeva, informacije se priopćavaju u papirnatom obliku.

(4) U slučaju spajanja odnosno pripajanja, pretvorbe društava kćeri u podružnice ili sličnih statusnih promjena društva kreditna institucija informira deponente barem 30 dana prije nego što takva statusna promjena društva počne proizvoditi pravni učinak, osim ako Hrvatska narodna banka dopusti kraći rok zbog poslovne tajne ili financijske stabilnosti.

(5) Nakon obavijesti o spajanju odnosno pripajanju ili pretvorbi ili sličnoj statusnoj promjeni društva deponenti imaju na raspolaganju rok od tri mjeseca da, bez obveze plaćanja penala, povuku ili u drugu kreditnu instituciju prenesu svoje prihvatljive depozite, uključujući sve obračunane kamate i naknade, iako oni u trenutku raskida ugovora premašuju razinu pokrića na temelju članka 8. ovoga Zakona.

(6) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti lako dostupne na hrvatskome jeziku i na latiničnom pismu u svim podružnicama i poslovnicama kreditne institucije te na internetskim stranicama kreditne institucije.

(7) Podružnica kreditne institucije u drugoj državi članici odnosno trećoj zemlji informacije iz stavka 1. ovoga članka mora učiniti dostupnima na službenome jeziku države u kojoj se podružnica nalazi.

(8) Kreditna institucija ne smije deponentima naplaćivati informacije iz stavka 1. ovoga članka. Na zahtjev pojedinoga deponenta kreditna institucija dužna je pružiti dodatne informacije o sustavu osiguranja depozita te uvjetima i postupku obeštećenja.

(9) Kreditna institucija ne smije koristiti svoju pripadnost sustavu osiguranja depozita u promidžbene svrhe. Kreditna institucija smije samo javno navesti podatak o tome da pripada sustavu osiguranja depozita.

(10) Obveze iz ovoga članka odnose se na odgovarajući način i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u državi članici i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji, s time da su dužne izričito navesti jesu li ili nisu uključene u sustav osiguranja depozita te deponente informirati i o matičnom sustavu osiguranja depozita kojem eventualno pripadaju.

Nedostupnost depozita i nastup osiguranog slučaja

Članak 19.

(1) Hrvatska narodna banka nadležno je upravno tijelo koje utvrđuje nedostupnost depozita u slučajevima iz ovoga članka.

(2) Hrvatska narodna banka donijet će po službenoj dužnosti rješenje o nedostupnosti depozita kada ocijeni da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit koji je definiran ovim Zakonom, a koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju.

(3) Hrvatska narodna banka donijet će rješenje iz stavka 2. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je utvrdila da kreditna institucija nije isplatila dospjele depozite utvrđene ovim Zakonom za koje je zatražena isplata.

(4) U slučajevima kada je prestalo važiti odobrenje za rad kreditne institucije na temelju odredbi zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili kada je rješenje ukinuto, Hrvatska narodna banka može, ako utvrdi postojanje razloga iz stavka 2. ovoga članka, donijeti rješenje o nedostupnosti njezinih depozita.

(5) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će bez odgode Agenciji i drugim nadležnim i nadzornim tijelima te objaviti u »Narodnim novinama«.

(6) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje o nedostupnosti depozita kada prestanu razlozi iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka o tome će, bez odgađanja, obavijestiti Europsku središnju banku.

(8) Danom nastupa osiguranog slučaja Agencija je dužna započeti s poduzimanjem mjera kako bi u što kraćem roku pripremila obračun obeštećenja za deponente kreditne institucije i osigurala sredstva za obeštećenje. Za tu svrhu kreditna institucija dužna je Agenciji staviti na raspolaganje svu dokumentaciju koja je potrebna za obeštećenje deponenata kreditne institucije.

(9) Agencija je dužna osigurati da se ukupni iznos sredstava za isplatu obeštećenja stavi na raspolaganje u roku iz članka 42. ovoga Zakona od dana nastupa osiguranog slučaja.

(10) Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 42. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona Agencija je dužna osigurati da se u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva deponenta stavi na raspolaganje odgovarajući iznos sredstava za pokriće osnovnih životnih troškova od iznosa njegovih osiguranih depozita.

(11) Rok iz članka 42. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti do najviše 90 dana ako se odnosi na depozite iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona.

(12) Rok iz članka 42. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti ako:

1. Agencija ne može sa sigurnošću utvrditi ima li određena osoba pravo na obeštećenje ili ako je depozit predmet sudskog spora

2. je na depozitu mjera ograničenja raspolaganja koju je odredilo tijelo u Republici Hrvatskoj ili međunarodno tijelo

3. se iznos koji treba isplatiti smatra dijelom privremenog visokog salda kako je uređeno u članku 8. stavku 2. ovoga Zakona

4. se iznos obeštećenja isplaćuje putem sustava osiguranja depozita države članice domaćina ili

5. u posljednja 24 mjeseca nije bilo transakcije u odnosu na depozit, osim ako je vrijednost depozita niža od administrativnih troškova koji bi provođenjem takve isplate nastali, takva isplata se ne provodi.

(13) Protiv rješenja o nedostupnosti depozita odnosno ukidanju rješenja o nedostupnosti depozita iz stavaka 2. i 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(14) Nakon okončanja postupka obeštećenja Agencija će kreditnim institucijama dostaviti izvješće o obeštećenju deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, s prikazom korištenih izvora sredstava i troškova Agencije.

(15) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje opseg, oblik i sadržaj dokumentacije koju je kreditna institucija dužna staviti na raspolaganje Agenciji iz stavka 8. ovoga članka.

(16) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj zahtjeva koji je deponent dužan dostaviti Agenciji u slučaju iz stavka 10. ovoga članka, kao i što se smatra osnovnim životnim troškovima te prikladnom iznosu sredstava potrebnih radi pokrivanja osnovnih životnih troškova.

Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje

Članak 20.

(1) Kreditna institucija dužna je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na depozite osigurane ovim Zakonom, u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i računovodstvo poduzetnika te ostalim.

(2) Kreditna institucija dužna je poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru postupa li kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Kreditna institucija dužna je Agenciji dostavljati izvješća o poslovima iz stavka 1. ovoga članka u rokovima koji su propisani pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka.

(4) Agencija je ovlaštena u bilo koje vrijeme i na zahtjev dobiti informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres.

(5) Agencija je ovlaštena pregledavati poslovne knjige kreditne institucije u dijelu njihova poslovanja navedenoga u stavku 1. ovoga članka.

(6) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove za dostavu izvješća iz stavka 3. ovoga članka.

Isplata obeštećenja za osigurane depozite

Članak 21.

(1) Agencija će po nastupu osiguranog slučaja bez odgađanja na internetskim stranicama Agencije te oglasom u najmanje dvojim dnevnim novinama koje su dostupne na području cijele Republike Hrvatske obavijestiti deponente kreditne institucije o nastupu osiguranog slučaja, da su ukupna sredstva potrebna za isplatu obeštećenja na raspolaganju u isplatnoj banci te o načinu i roku ostvarenja prava na obeštećenje.

(2) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti svim svojim deponentima.

(3) Deponent kreditne institucije svoje pravo na obeštećenje može ostvariti u roku iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona.

(4) Ako deponent nije suglasan s iznosom obeštećenja, može podnijeti prigovor Agenciji sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak.

(5) Ako se pravo deponenta tiče poslova za koje je protiv određenih osoba pokrenut kazneni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela pranja novca propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) ili je Agencija podnijela prijavu za to kazneno djelo, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka, a u kojem slučaju ne teče rok iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona.

(6) Ako je kreditna institucija obavijestila Agenciju o depozitima koji su nastali tri mjeseca prije dana nastupa osiguranog slučaja prijenosom sredstava s računa depozita na više osoba kada kreditna institucija nije bila u mogućnosti izvršiti naloge za plaćanje zbog toga što na računu kreditne institucije nema pokrića ili o promjenama na računima depozita koje su bile poduzete radi stjecanja prava na isplatu obeštećenja u skladu s ovim Zakonom, a zbog čega je Agencija podnijela prijavu zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povlaštene informacije, pogodovanja vjerovnika ili zlouporabe položaja i ovlasti, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka, a u kojem slučaju ne teče rok iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona.

(7) Obeštećenjem deponenta na Agenciju u ime i za račun Fonda osiguranja depozita prelazi tražbina deponenta prema kreditnoj instituciji u visini obeštećenja. Zajedno s tražbinom deponenta na Agenciju u ime i za račun Fonda osiguranja depozita prelazi i pravo da se u razmjernom iznosu koristi i svim sporednim pravima koja deponentu pripadaju naspram kreditne institucije. Ako se nad kreditnom institucijom otvori postupak prisilne likvidacije, Agencija u ime i za račun Fonda osiguranja depozita ima pravo i obvezu u postupku prisilne likvidacije prijaviti tražbinu u iznosu ukupne obveze po osnovi obeštećenja deponenta kreditne institucije, neovisno o tome je li u tom času već obeštetila deponente.

(8) Sva pisana komunikacija između Agencije i deponenata odvija se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a u iznimnim slučajevima, kada se Agencija suglasi, može se koristiti i engleski jezik.

(9) Ako kreditna institucija neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice, informacije se pružaju na jeziku koji je deponent odabrao prilikom otvaranja računa.

(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje postupak isplate obeštećenja za osigurane depozite.

Premija za osigurane depozite

Članak 22.

(1) Kreditne institucije dužne su plaćati premiju za osigurane depozite koja se temelji na iznosu osiguranih depozita i stupnju rizičnosti pojedine kreditne institucije, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Premija iz stavka 1. ovoga članka neoporeziv je prihod Agencije i koristi se isključivo za svrhe propisane ovim Zakonom.

(3) Premija iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i plaća tromjesečno u skladu s izračunom iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Premija iz stavka 1. ovoga članka izračunava se kao umnožak premijske osnovice, premijske stope i stupnja rizičnosti kreditne institucije.

(5) Premijsku osnovicu za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka čini prosječan iznos osiguranih depozita za prethodno tromjesečje, a koji se izračunava kao prosjek zadnjeg dana svakog mjeseca u tromjesečju.

(6) U svrhu utvrđivanja premijske osnovice iz stavka 5. ovoga članka kreditne institucije dužne su Agenciji dostaviti Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i sve informacije potrebne za izračun premije u roku od deset dana nakon zadnjeg dana u mjesecu na koji se izvješće odnosi.

(7) Premijska stopa iz stavka 4. ovoga članka iznosi 0,08 % tromjesečno, a Agencija može povećati ili smanjiti navedenu stopu kako bi postigla ciklično usklađivanje iz stavka 14. ovoga članka.

(8) U svrhu izračuna stupnja rizičnosti poslovanja kreditne institucije iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Agenciji podatke za izračun profila rizičnosti pojedine kreditne institucije na temelju dostavljenih revidiranih podataka kreditnih institucija za prethodnu poslovnu godinu.

(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka dostavljaju se najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka Agencija izrađuje vlastitu metodologiju za izračun stupnja rizičnosti pojedine kreditne institucije te je redovito ažurira.

(11) Prije početka korištenja metodologije iz stavka 10. ovoga članka i prije primjene svake značajne promjene odobrene metodologije Agencija je dužna dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke. Agencija je dužna najmanje 90 radnih dana prije namjeravane primjene nove ili izmijenjene metodologije podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja.

(12) Agencija je obvezna usuglašenu metodologiju za izračun premija za osigurane depozite iz stavka 10. ovoga članka dostaviti EBA-i.

(13) Kreditne institucije dužne su premiju za osigurane depozite platiti najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave računa.

(14) Prilikom izračuna premije Agencija uzima u obzir i fazu poslovnog ciklusa te utjecaj procikličkih premija na visinu opterećenja za članice sustava osiguranja depozita.

(15) Kad raspoloživa sredstva u Osnovnom fondu osiguranja depozita i Dodatnom fondu osiguranja depozita nisu dovoljna za isplatu obeštećenja u trenutku nastanka osiguranog slučaja, Agencija će donijeti odluku o prikupljanju izvanredne premije od članica sustava osiguranja depozita, a koja izvanredna premija ne prelazi 0,5 % osiguranih depozita svih članica u kalendarskoj godini. U iznimnim okolnostima, i uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, Agencija može zahtijevati i veće premije osiguranja depozita.

(16) Hrvatska narodna banka može djelomično ili u cijelosti odgoditi obvezu plaćanja izvanredne premije kreditnoj instituciji ako bi ona ugrozila njezinu likvidnost ili solventnost. Takva odluka o odgodi donosi se na zahtjev kreditne institucije i može se odobriti na rok od najdulje šest mjeseci te se iznimno može ponovo produžiti na isti rok.

(17) Obveza plaćanja izvanredne premije nastupit će i prije isteka roka odobrenog sukladno stavku 16. ovoga članka ako njegovim plaćanjem više nije ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.

(18) Premija za osigurane depozite iz stavka 15. ovoga članka plaća se po posebnom pozivu i u roku određenom u dostavljenom računu.

(19) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se detaljnije uređuju kriteriji koji moraju biti zadovoljeni da bi metodologija bila odobrena, odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 11. ovoga članka, dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za odobrenje metodologije ili izmjene metodologije, podaci koje sukladno stavku 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavlja Agenciji te izvješćivanje Hrvatske narodne banke.

Podrška financiranju sanacije kreditnih institucija

Članak 23.

(1) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita također se mogu koristiti i za financiranje sanacije kreditnih institucija u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Agencija određuje iznos koji će se koristiti za financiranje sanacije kreditne institucije.

(2) Maksimalan iznos sredstava Fonda osiguranja depozita koji se može koristiti za financiranje sanacije kreditne institucije ne može biti veći od iznosa gubitka koji bi fond osiguranja depozita pretrpio u slučaju da je umjesto sanacije nad kreditnom institucijom otvoren postupak prisilne likvidacije.

(3) Ako je procjenom, uređenom zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, utvrđeno da je doprinos Fonda osiguranja depozita bio veći od netogubitaka koji bi nastali u postupku prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, Fond osiguranja depozita ima pravo na obeštećenje razlike od strane sanacijskog fonda u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

Podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija

Članak 24.

(1) Sredstva Dodatnog fonda osiguranja depozita također se mogu koristiti i za financiranje primjene instrumenata u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija. Agencija određuje iznos koji će se koristiti za financiranje prisilne likvidacije kreditne institucije.

(2) Maksimalan iznos sredstava Fonda osiguranja depozita koji se može koristiti za financiranje primjene instrumenata u prisilnoj likvidaciji kreditne institucije mora biti utvrđen prema načelu najmanjeg troška odnosno on ne može biti veći od iznosa gubitka koji bi Fond osiguranja depozita pretrpio u slučaju da je prisilna likvidacija provedena bez primjene navedenog instrumenta.

(3) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje primjenu načela najmanjeg troška iz stavka 2. ovoga članka.

Korištenje i zaštita podataka

Članak 25.

(1) Kreditna institucija dužna je surađivati s Agencijom i dostavljati joj sve informacije potrebne za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita.

(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da se podaci potrebni za trenutačnu identifikaciju prihvatljivih depozita dostavljaju Agenciji na način koji će sačuvati njihovu povjerljivost i cjelokupnost te da podaci budu točni, potpuni i ažurni, kao i da budu dostupni Agenciji na zahtjev u bilo kojem trenutku.

(3) Agencija je dužna čuvati, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka i drugim posebnim zakonima, sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ovoga Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza na temelju ovoga Zakona.

(4) Agencija može koristiti podatke do kojih je došla izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su dani u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste, osim u slučajevima propisanim posebnim zakonima.

(5) Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na sve fizičke osobe koje u svojstvu zaposlenika ili u drugom svojstvu rade u Agenciji i imaju pristup podacima.

(6) Agencija kao imenovano tijelo za upravljanje sustavom osiguranja depozita, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko odnosno nadležno tijelo odnosno tijelo koje donosi odluku o nedostupnosti depozita u smislu ovoga Zakona međusobno surađuju i na zahtjev pružaju sve informacije potrebne za izvršavanje svojih ovlasti u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka i drugim posebnim propisima.

(7) U postupanju s klasificiranim podacima i podacima označenim oznakom »NEKLASIFICIRANO« Agencija primjenjuje mjere i standarde informacijske sigurnosti sukladno propisima kojima se uređuje informacijska sigurnost.

Kontrola nad ispunjavanjem obveza kreditne institucije iz ovoga Zakona

Članak 26.

(1) Agencija kontrolira ispunjava li kreditna institucija obveze iz ovoga Zakona te provodi testove otpornosti na stres sustava osiguranja depozita, i to najmanje jednom u razdoblju od tri godine.

(2) Agencija je dužna razmjenjivati informacije o rezultatima provedenih testova otpornosti na stres s EBA-om, pri čemu zaposlenik Agencije podliježe zahtjevima u vezi s čuvanjem profesionalne tajne u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(3) Kontrolu kreditne institucije obavlja stručni zaposlenik Agencije na temelju ovlaštenja direktora Agencije.

(4) Kreditna institucija dužna je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije omogućiti obavljanje kontrole u prostorijama kreditne institucije. U tu svrhu kreditna institucija dužna je omogućiti ovlaštenoj osobi uvid i pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i evidencije u opsegu potrebnom za obavljanje kontrole i na zahtjev ovlaštene osobe uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije ili evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju.

(5) Kreditna institucija dužna je ovlaštenim osobama Agencije osigurati odgovarajuće uvjete za neometano obavljanje kontrole te osobe koje će osigurati pristup dokumentaciji i njezin pregled i koje će surađivati s ovlaštenim osobama Agencije.

(6) Nakon obavljene kontrole iz stavka 3. ovoga članka ovlaštene osobe Agencije sastavljaju zapisnik o obavljenoj kontroli. U slučaju utvrđenja nepravilnosti ili nezakonitosti Agencija će primjerak nalaza o obavljenoj kontroli osim kreditnoj instituciji dostaviti i Hrvatskoj narodnoj banci.

(7) Nadzorni odbor Agencije pravilnikom detaljnije propisuje uvjete i način provedbe kontrole iz stavka 1. ovoga članka.

Odgovornost za štetu

Članak 27.

Zaposlenici Agencije ili bilo koja osoba koju Agencija ovlasti ne odgovara za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje djelokrug Agencije, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

IV. HRVATSKA AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Položaj Agencije

Članak 28.

(1) Agencija je specijalizirana, neprofitna, financijska institucija koja ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim ovim Zakonom, drugim zakonima koji reguliraju djelokrug Agencije i statutom Agencije.

(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a sjedište Agencije je u Zagrebu.

(3) Agencija nije obveznik poreza na dobit po osnovi prihoda koje ostvaruje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Pri ostvarivanju svojih ciljeva i u izvršavanju svojih zadataka Agencija je samostalna i neovisna.

(5) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije uređuje se Statutom kao temeljnim ustrojbenim aktom Agencije. Statut donosi Nadzorni odbor Agencije, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(6) Opće akte kojima se utvrđuje unutarnji organizacijski oblik, uvjeti zapošljavanja i rada zaposlenika u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi donosi samostalno Agencija.

(7) Agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv kreditnih institucija za prekršaje propisane odredbama ovoga Zakona.

(8) O pokretanju prekršajnog postupka iz stavka 7. ovoga članka Agencija obavještava Hrvatsku narodnu banku.

(9) Nadzorni odbor Agencije donosi podzakonske propise i odluke potrebne za provedbu ovoga Zakona.

(10) Podzakonske propise iz stavka 9. ovoga Zakona Nadzorni odbor Agencije donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

Cilj Agencije

Članak 29.

Ciljevi Agencije su:

1. zaštita depozita svih osiguranih deponenata te očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika u stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske

2. kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve, uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.

Djelokrug i nadležnosti Agencije

Članak 30.

(1) Agencija je samostalna i neovisna u cjelokupnosti poslova iz svoje nadležnosti, a osobito u:

1. upravljanju sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj

2. upravljanju Fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom

3. provođenju ovlasti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija u skladu s propisima kojima se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

(2) Upravljanje Fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom propisano je ovim Zakonom te propisima kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

Suradnja s tijelima državne vlasti i međunarodna suradnja

Članak 31.

(1) U ostvarivanju svojih ciljeva i izvršavanju svojih zadataka Agencija je dužna, ne dovodeći u pitanje svoj cilj, svoju samostalnost i neovisnost, surađivati s Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima državne vlasti te u okviru svoje nadležnosti poduzimati mjere za unaprjeđenje te suradnje.

(2) Agencija je članica Vijeća za financijsku stabilnost (u daljnjem tekstu: Vijeće) te je dužna, u skladu s propisima kojima se uređuje rad Vijeća, surađivati s ostalim članicama radi ostvarivanja ciljeva i zadataka Vijeća.

(3) Agencija može biti članica međunarodnih institucija i organizacija nadležnih za područja osiguranja depozita, sanacije i prisilne likvidacije kreditnih institucija i ostalih područja iz njezine nadležnosti te sudjelovati u njihovu radu.

IV.1. FINANCIRANJE AGENCIJE

Članak 32.

(1) Poslovanje Agencije, kao i izvršavanje svih ovlasti koje su joj propisane ovim i drugim zakonima financiraju se isključivo na teret kreditnih institucija koje su, sukladno ovom Zakonu, članice sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija se financira na teret Fonda osiguranja depozita koji je osnovan i djeluje u skladu s ovim Zakonom, a koji ujedno jamči za sve obveze Agencije.

(3) Troškove rada Agencije, kao ni troškove sustava osiguranja depozita ne mogu snositi porezni obveznici, niti se oni mogu financirati iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

IV.2. POSLOVANJE AGENCIJE

Upravljanje sustavom osiguranja depozita

Članak 33.

(1) Agencija je imenovano tijelo u Republici Hrvatskoj koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, upravlja sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(2) Obveze, ovlasti i odgovornosti Agencije vezane uz upravljanje sustavom osiguranja depozita propisane su ovim Zakonom.

(3) Sve kreditne institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad dužne su biti članice sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj i ispunjavati obveze propisane ovim Zakonom.

(4) U sklopu upravljanja sustavom osiguranja depozita Agencija upravlja i cjelokupnim Fondom osiguranja depozita koji se sastoji od Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita.

Provođenje i nadzor postupaka prisilne likvidacije kreditnih institucija

Članak 34.

(1) U slučaju da Hrvatska narodna banka nekoj od kreditnih institucija oduzme ili ukine odobrenje za rad te da nad kreditnom institucijom predloži otvaranje postupka prisilne likvidacije, Agencija je dužna predložiti imenovanje likvidatora.

(2) U slučaju otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom Agencija je dužna nadzirati provođenje postupka prisilne likvidacije odnosno izvršavati sve ovlasti koje bi u postupku stečaja nekog trgovačkog društva koje nije kreditna institucija izvršavao odbor vjerovnika.

(3) Sve obveze, ovlasti i odgovornosti Agencije vezane uz provođenje postupaka prisilne likvidacije nad kreditnim institucijama propisane su posebnim propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

Zaštita sredstava fondova kojima upravlja Agencija

Članak 35.

(1) Agencija, na temelju ovoga Zakona i propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, prikuplja od kreditnih institucija financijska sredstva za premije osiguranja depozita i sanacijske doprinose.

(2) Navedena sredstva predstavljaju imovinu Fonda za osiguranje depozita i sanacijskog fonda.

(3) Navedena sredstva fonda iz stavka 2. ovoga članka Agencija je dužna držati odvojeno na računima otvorenim u tu svrhu kod Hrvatske narodne banke.

(4) Raspoloživa financijska sredstva iz stavka 3. ovoga članka Agencija može koristiti isključivo u svrhu koja je propisana zakonom na temelju kojeg su sredstva prikupljena.

IV.3. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE AGENCIJOM

Tijela Agencije i imenovanja

Članak 36.

(1) Tijela Agencije su: Nadzorni odbor i direktor.

(2) Članove Nadzornog odbora Agencije imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija.

(3) Direktora imenuje Nadzorni odbor Agencije.

Nadzorni odbor

Članak 37.

(1) Nadzorni odbor ima tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(2) Sve članove Nadzornog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija, pri čemu jednog člana Nadzornog odbora ministru financija mogu predložiti kreditne institucije. Nadzorni odbor odlučuje većinom glasova.

(3) Za člana Nadzornog odbora može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima odgovarajuće stručno znanje, petogodišnje radno iskustvo u području financija, računovodstva i poslovnog upravljanja i završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu. Članovi Nadzornog odbora ne smiju biti zaposlenici neke kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(4) Članovi Nadzornog odbora imenuju se na razdoblje od četiri godine i mogu biti imenovani ponovno na istu funkciju.

(5) Članovi Nadzornog odbora mogu biti opozvani i prije isteka mandata odnosno prije isteka vremena na koje su imenovani.

(6) Rad Nadzornog odbora regulira se Poslovnikom o radu Nadzornog odbora koji donosi Agencija, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(7) Nadzorni odbor donosi pravilnike propisane odredbama ovoga Zakona, statut, usvaja godišnji plan rada Agencije i prati njegovo izvršenje, donosi financijski plan Agencije, donosi odluke propisane odredbama ovoga Zakona, utvrđuje izvješća koja Agencija podnosi Vladi Republike Hrvatske i odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim statutom Agencije.

(8) Nadzorni odbor nadzire rad direktora Agencije i Agenciju, a o nadzoru rada Agencije podnosi izvješće ministru financija, Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome saboru najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine na koju se izvješće odnosi.

(9) Sve odluke iz djelokruga i nadležnosti ovoga Zakona donosi Nadzorni odbor Agencije na sjednicama Nadzornog odbora, a u skladu s Poslovnikom iz stavka 6. ovoga članka.

Direktor

Članak 38.

(1) Radom Agencije rukovodi direktor.

(2) Direktor zastupa Agenciju samostalno i pojedinačno te je odgovoran za njezin rad. U sklopu prava i dužnosti utvrđenih zakonom direktor Agencije organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz djelokruga Agencije, predlaže Nadzornom odboru donošenje akata iz njegove nadležnosti i izvršava odluke Nadzornog odbora te obavlja druge poslove koji su mu ovim Zakonom, Statutom ili drugim aktom Agencije stavljeni u nadležnost.

(3) Direktora Agencije imenuje Nadzorni odbor Agencije na razdoblje od četiri godine, a na koje može biti ponovno imenovan.

(4) Direktor mora ispunjavati uvjete propisane člankom 37. stavkom 3. ovoga Zakona, imati potrebna znanja iz područja bankarskog poslovanja te iskustvo u rukovođenju financijskom institucijom.

(5) Direktor ne smije biti politički aktivna osoba.

(6) Direktor Agencije može biti razriješen dužnosti direktora u bilo kojem trenutku ako svoje dužnosti ne izvršava u skladu s propisima kojima se uređuje djelokrug Agencije.

Revizija financijskih izvješća

Članak 39.

(1) Agencija je kao neprofitna institucija obveznik provođenja postupka neovisne revizije financijskih izvještaja sukladno zakonu kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Revidirane financijske izvještaje za prethodnu godinu Agencija je dužna podnijeti Ministarstvu financija, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskome saboru, i to u zakonskom roku koji propisuje obvezu javne objave revidiranih financijskih izvješća.

(2) Državni ured za reviziju ovlašten je obaviti reviziju financijskih izvještaja Agencije kada to smatra potrebnim i svoj izvještaj podnijeti Vladi Republike Hrvatske te Hrvatskome saboru.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji kreditne institucije

Članak 40.

(1) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna u slučajevima ako:

1. ne plati premiju osiguranja depozita u roku i na način propisan člankom 22. stavkom 13. ovoga Zakona

2. Agenciji ne omogući kontrolu nad kreditnom institucijom u skladu s člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona

3. deponentu, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, ne stavi na raspolaganje odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 1. ovoga Zakona

4. deponentu jednom godišnje ne stavi na raspolaganje odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona

5. deponentima naplati informacije iz članka 18. stavka 8. ovoga Zakona

6. Agenciji u roku ne dostavi izvješća iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona

7. na zahtjev Agencije ne dostavi informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona

8. Agenciji u roku ne dostavi Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i/ili sve informacije potrebne za izračun premije kako je propisano člankom 22. stavkom 6. ovoga Zakona

9. Agenciji ne dostavi informacije propisane člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona

10. Agenciji ne dostavi informacije potrebne za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona na način koji će sačuvati njihovu povjerljivost i cjelokupnost te da podaci budu točni, potpuni i ažurni, kao i da budu dostupni Agenciji na zahtjev u bilo kojem trenutku u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje propisa

Članak 41.

(1) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 7. stavka 7., članka 17. stavka 10., članka 19. stavaka 15. i 16., članka 20. stavka 6., članka 21. stavka 10. i članka 24. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Agencija će donijeti pravilnike iz članka 8. stavka 3., članka 10. stavka 7., članka 11. stavka 7. i članka 26. stavka 7. ovoga Zakona te poslovnik iz članka 37. stavka 6. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Hrvatska narodna banka će podzakonski propis iz članka 22. stavka 19. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazno razdoblje za rokove obeštećenja

Članak 42.

(1) U razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je deset radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

(2) Od 1. siječnja 2024. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je sedam radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

Izračun premije temeljene na riziku

Članak 43.

(1) Agencija je dužna zahtjev iz članka 22. stavka 11. ovoga Zakona podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu podzakonskog propisa iz članka 22. stavka 19. ovoga Zakona ostaje na snazi Odluka o postupku odobravanja metodologije za određivanje stupnja rizičnosti kreditnih institucija pri izračunu premija za osigurane depozite (»Narodne novine«, br. 129/15., 22/16. i 132/17.).

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Članak 44.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osnovana Zakonom o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (»Narodne novine«, br. 44/94., 79/98., 19/99., 35/00., 60/04., 12/12. i 15/13.) kao specijalizirana financijska institucija nastavlja s radom pod novim nazivom Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

(2) Nadzorni odbor Agencije podnijet će prijavu za upis promjena iz stavka 1. ovoga članka u sudski registar najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Zaposlenici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nastavljaju obavljati poslove na kojima su zatečeni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona i zadržavaju sva prava iz radnog odnosa prema dotadašnjim ugovorima o radu do sklapanja novih ugovora.

Statut i drugi opći akti Agencije

Članak 45.

Agencija je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Postupci isplate osiguranih depozita u tijeku

Članak 46.

Postupci isplate osiguranih depozita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama zakona koji su bili na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Fond osiguranja depozita

Članak 47.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Fond osiguranja depozita iz članka 14. ovoga Zakona preuzima imovinu i obveze Fonda osiguranja depozita iz Zakona o osiguranju depozita (»Narodne novine«, br. 82/15.).

Prestanak važenja odredbi ovoga Zakona

Članak 48.

Na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prestaju važiti odredbe članka 9. stavka 3. ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 49.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Državnoj Agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (»Narodne novine«, br. 44/94., 79/98., 19/99., 35/00., 60/04., 12/12. i 15/13.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o osiguranju depozita (»Narodne novine«, br. 82/15.).

Stupanje na snagu

Članak 50.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2021.

Klasa: 022-03/20-01/119
Zagreb, 18. prosinca 2020.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r

PRILOG I. (uz članak 18.)

INFORMATIVNI PREDLOŽAK ZA DEPONENTA

Red.

br.

OSNOVNE INFORMACIJE O ZAŠTITI DEPOZITA
1.DEPOZITE U [umetnite naziv kreditne institucije] štiti:
Hrvatska agencija za osiguranje depozita
2.Ograničenje zaštite:
100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja.
3.Ako u istoj kreditnoj instituciji imate više depozita:
Svi su vaši depoziti u istoj kreditnoj instituciji »agregirani«, a ukupan iznos ograničen je na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja.
4.Ako dijelite račun s drugom osobom / drugim osobama:
Ograničenje od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja primjenjuje se na svakog deponenta zasebno.
5.Razdoblje nadoknade u slučaju propasti kreditne institucije:

10 radnih dana − u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023.

7 radnih dana − od 1. siječnja 2024. nadalje

6.Valuta nadoknade:
HRK Svi depoziti u stranim valutama obračunavaju se u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja.
7.Kontakt:

Hrvatska agencija za osiguranje depozita

Jurišićeva 1/II 10000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: +385 (1) 48 13 222

Faks: +385 (1) 48 19 107

E-pošta: dab@dab.hr

8.Više informacija
http://www.dab.hr/
9.Potvrda deponenta o primitku:
10.Dodatne informacije

Ako je depozit nedostupan zato što kreditna institucija ne može ispuniti svoje financijske obveze, deponenti se isplaćuju iz sustava osiguranja depozita. Tom isplatom pokriveno je najviše 100.000 eura po kreditnoj instituciji. To znači da se svi depoziti u istoj kreditnoj instituciji zbrajaju kako bi se odredila razina pokrića. Primjerice, ako deponent na štednom računu ima 90.000 eura, a na tekućem 20.000 eura, isplatit će mu se samo 100.000 eura.

U slučaju zajedničkih računa ograničenje od 100.000 eura primjenjuje se na svakog deponenta.

Međutim, depoziti na računu na koji pravo imaju dvije ili više osoba, kao članovi poslovnog partnerstva, udruženja ili grupacije slične prirode bez pravne osobnosti, agregiraju se i tretiraju kao sredstva jednog deponenta za potrebe izračunavanja ograničenja od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja.

U pojedinim slučajevima depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, tri mjeseca nakon knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:

1. od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište

2. od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti odnosno

3. utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka. Dodatne informacije mogu se dobiti na http://www.dab.hr/.

11.Nadoknada

Sustavom osiguranja depozita upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita, Jurišićeva 1/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, broj telefona: +385 (1) 48 13 222, e-pošta: dab@dab.hr, http://www.dab.hr/. Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplatit će vaše depozite (do iznosa od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja) najkasnije u roku od deset radnih dana, a od 1. siječnja 2024. u roku od sedam radnih dana.

Hitna/privremena isplata: ako iznos odnosno iznosi koje je potrebno isplatiti nisu raspoloživi u roku od deset radnih dana odnosno sedam radnih dana od 1. siječnja 2024., Agencija je dužna osigurati da se u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva deponenta stavi na raspolaganje odgovarajući iznos sredstava za pokriće osnovnih životnih troškova od iznosa njegovih osiguranih depozita.

Ako ne primite isplatu u tim rokovima, trebali biste stupiti u kontakt sa sustavom osiguranja depozita jer vrijeme za potraživanje nadoknade može isteći nakon isteka određenog roka. Dodatne informacije mogu se dobiti na http://www.dab.hr/.

12.Druge važne informacije
Svi deponenti koji spadaju u stanovništvo ili poduzeća u načelu su osigurani putem sustava osiguranja depozita. Izuzeća za određene depozite navedena su na internetskim stranicama odgovornog sustava osiguranja depozita. Vaša će vas kreditna institucija na zah­tjev također izvijestiti o tome jesu li određeni proizvodi osigurani ili nisu. Ako su depoziti osigurani, kreditna institucija to također potvrđuje na izvatku s računa.