NN 156/2023 (27.12.2023.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

HRVATSKI SABOR

2393

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2023.

Klasa: 011-02/23-02/123

Urbroj: 71-10-01/1-23-2

Zagreb, 20. prosinca 2023.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18. i 115/18.) u članku 3. na kraju točke 66. briše se točka i dodaje se točka 67. koja glasi:

»67. država članica OECD-a je država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.«.

Članak 2.

U članku 18. stavku 1. riječi: »15.000.000,00 kuna odnosno 22.800.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1.990.840,00 eura odnosno 3.026.080,00 eura«.

Članak 3.

U članku 23. stavku 3. iza riječi: »propisati« dodaju se riječi: »sadržaj poslovnog plana mirovinskog društva iz stavka 1. točke 4. ovoga članka«.

Članak 4.

U članku 37. stavku 1. riječi: »Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)« zamjenjuju se riječju: »OECD-a«, a riječi »imovinu iz članka 155. stavka 1. točke 5.« zamjenjuju se riječima: »depozite i novac na novčanom računu iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i 9.«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva i u:

1. udjele UCITS fondova iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima, u skladu s kriterijima koje će pravilnikom propisati Agencija i

2. ugovore o izvedenicama koji zadovoljavaju uvjete iz članka 155. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite od valutnog, kamatnog ili inflacijskog rizika.«.

U stavku 3. riječi: »Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)« zamjenjuju se riječju: »OECD-a«, a riječi »imovini iz članka 155. stavka 1. točke 5.« zamjenjuju se riječima: »depozitima i novcu na novčanom računu iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i 9.«.

Članak 5.

U članku 45. stavku 4. iza riječi: »zatraženo« stavlja se zarez i dodaju riječi: »kada to smatra opravdanim«.

U stavku 10. iza riječi: »društva« stavlja se zarez i dodaju riječi: »opravdane razloge radi kojih Agencija može izdati suglasnost na mandat kraći od zatraženog«.

Članak 6.

U članku 52. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. dati svoje mišljenje Agenciji o nalazima Agencije u postupcima nadzora mirovinskog društva, i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavljenom nadzoru te nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije«.

Članak 7.

U članku 54. stavku 2. riječi: »mogu se uzeti« brišu se, a iza riječi: »u obzir« dodaju se riječi: »se uzimaju«.

Članak 8.

U članku 58. stavku 3. točki 7. riječi: »koji se odnose na portfelj zatvorenog fonda, ako se uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju« brišu se.

Članak 9.

U članku 58.b stavku 4. točki 5. iza riječi: »mjera« stavlja se zarez i dodaju riječi: »kada mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, u kojem slučaju treba uzeti u obzir indeksacijske mehanizme i mehanizme smanjenja primanja, uključujući mjeru u kojoj je moguće smanjiti stečena mirovinska primanja, pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti«.

Članak 10.

U članku 59. stavku 4. riječ: »može« briše se, a riječ: »uzeti« zamjenjuje se riječju »uzima«.

Članak 11.

U članku 67. točki a) podtočki 10. iza riječi: »sustavom« stavlja se zarez i dodaju riječi: »uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja njima«.

Članak 12.

U članku 72. točki 2. broj: »2,5« zamjenjuje se brojem: »1,75«.

Članak 13.

Iza članka 74. dodaje se članak 74.a koji glasi:

»Članak 74.a

(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima

2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće su u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).

(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 74. ovoga Zakona.

(7) Agencija će donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 14.

U članku 76. stavku 1. u uvodnoj rečenici iza riječi: »osobama« stavlja se zarez i dodaju riječi: »uz prethodno odobrenje Agencije,«.

U točki 3. riječi: »i to uz prethodno odobrenje Agencije« brišu se.

Članak 15.

Iza članka 110. dodaje se članak 110.a koji glasi:

»Članak 110.a

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja po najboljim standardima struke, Agencija može zahtijevati od mirovinskog društva da im postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedenu dubinsku analizu potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje mirovinsko društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osobu koja je nezavisna od mirovinskog fonda, mirovinskog društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s mirovinskim fondom ili mirovinskim društvom te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(3) Depozitar mirovinskog fonda ne smije biti imenovan za vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka ako nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio obavljanje svojih poslova depozitara od dužnosti vanjskog procjenitelja i ako moguće sukobe interesa primjereno ne prepoznaje, njima ne upravlja, ne prati i ne objavljuje članovima mirovinskog fonda.

(4) Kada mirovinsko društvo imenuje vanjskog procjenitelja, dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Profesionalna jamstva iz stavka 4. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije mirovinskog fonda i imovine za čiju je procjenu vanjski procjenitelj imenovan

4. profesionalnom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(6) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(7) Mirovinsko društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju, kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 6. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 6. ovoga članka nisu ispunjeni.

(8) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka.«.

Članak 16.

U članku 117. stavku 2. riječi: »ulaznu naknadu te« brišu se.

Članak 17.

U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvoljava se prijevremena jednokratna isplata sredstava ili prijevremena privremena periodična isplata u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti člana odnosno zbog opće nesposobnosti člana za rad.«.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

»(4) Agencija će pravilnikom dodatno objasniti uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, uvjete za prijevremenu isplatu sredstava te uvjete i mogućnosti za isplatu mirovine.«.

Članak 18.

U članku 124. stavku 3. točki 2. riječ: »ili« zamjenjuje se riječima: »i/ili«.

Članak 19.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»(1) Član fonda se po ostvarivanju prava na mirovinu može odlučiti da isplatu mirovine ostvaruje putem mirovinskog društva, kao privremenu isplatu mirovine, na način i u visini propisanima stavcima 2. do 4. ovoga članka, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine putem mirovinskog društva predviđena je prospektom fonda

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

3. isplate su periodične

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

(2) Putem mirovinskog društva mogu se isplaćivati mirovine u visini do 13.272,28 eura.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi do 17.253,96 eura, član fonda može odabrati da mu se cjelokupni iznos isplaćuje putem mirovinskog društva kao privremena mirovina, pri čemu u svakom slučaju ne može odabrati da mu se iznos manji od 3981,69 eura isplati putem mirovinskog osiguravajućeg društva.

(4) Ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi 17.253,97 eura ili više, član može odabrati privremenu isplatu mirovine u visini do 13.272,28 eura putem mirovinskog društva, a preostali iznos isplaćuje se putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

(5) O uvjetima isplate mirovine putem mirovinskog društva sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva.

(6) Na ugovor iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 115. ovoga Zakona.«.

Članak 20.

U članku 127. stavku 1. iza riječi: »će« stavlja se zarez i dodaju riječi: »u skladu s člankom 128. ovoga Zakona,«.

Članak 21.

U članku 135. stavku 4. riječi: »5000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »663,61 eura«.

Članak 22.

U članku 136. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 15. rujna tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini i projekcije za sljedeće dvije godine.«.

Članak 23.

U članku 154. stavku 4. u prvoj rečenici riječ: »može« zamjenjuje se riječima: »je dužno«.

Druga rečenica briše se.

Članak 24.

U članku 155. stavku 1. točki 1. podtočki a) riječi: »Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD)« zamjenjuju se riječju: »OECD-a«.

U točki 2. podtočki a) riječ: »prospekt« zamjenjuje se riječju: »uvjeti«, a riječ: »uključuje« zamjenjuje se riječju: »uključuju«.

Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

»3. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012«.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.

Dosadašnja točka 4., koja postaje točka 5., mijenja se i glasi:

»5. udjela u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima bez pravne osobnosti te dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima s pravnom osobnošću«.

Dosadašnja točka 5. postaje točka 6.

U dosadašnjoj točki 6., koja postaje točka 7., podtočka a) mijenja se i glasi:

»a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. i 2. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda, odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a temeljna imovina izvedenice koja se koristi u svrhe zaštite imovine također se može sastojati od indeksa vezanih za inflaciju ili nekretnine te od kreditnih izloženosti«.

U dosadašnjoj točki 7., koja postaje točka 8., podtočki d) riječi: »80 milijuna kuna« zamjenjuju se riječima: »10.617.824,67 eura«.

Iza dosadašnje točke 8., koja postaje točka 9., dodaje se točka 10. koja glasi:

»10. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s pripadajućim zemljištem ili bez pripadajućeg zemljišta, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata posebne namjene, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu«.

U dosadašnjoj točki 9., koja postaje točka 11., broj: »8.« zamjenjuje se brojem: »10.«.

Iza stavka 2. dodaju se novi stavak 3. i stavak 4. koji glase:

»(3) Subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom za račun mirovinskog fonda u skladu s investicijskom strategijom i ciljevima mirovinskog fonda.

(4) Kada u skladu sa standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja mirovinskog fonda postoji obveza konsolidacije financijskih izvještaja društva posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka s financijskim izvještajima mirovinskog fonda ili kada Agencija rješenjem naloži takvu konsolidaciju, društvo posebne namjene treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinski fond.«.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:

»(5) Agencija će pravilnikom odrediti:

− dozvoljena ulaganja fondova, uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine iz stavka 1. točke 10. ovoga članka te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

− tržišta koja smatra uređenima

− institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom, kao i limite iz članka 160. stavka 3. ovoga Zakona koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu članka 160. stavka 3. ovoga Zakona i

− instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati.«.

Članak 25.

Članak 156. mijenja se i glasi:

»(1) Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, pod uvjetom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja u koje je fond uložio veća od 5 % neto vrijednosti imovine fonda, zbroj vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavatelje ne smije prijeći 40 % neto vrijednosti imovine fonda

2. iznimno od ograničenja iz točke 1. ovoga stavka, najviše 35 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, treća država ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica OECD-a

3. iznimno od ograničenja iz točke 1. ovoga stavka, najviše 25 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koje su na temelju posebnog zakona predmetom posebnoga javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagatelja u te obveznice. Sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, ponajprije iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5 % neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavatelja, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja čine više od 5 % neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80 % neto vrijednosti imovine fonda

4. prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz točaka 2. i 3. ovoga stavka ne uključuju se u izračun ograničenja od 40 % iz točke 1. ovoga stavka

5. najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

6. najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji osobe koje čine povezana društva u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava i ovoga Zakona, u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te osobe koje su u odnosu uske povezanosti. Navedene osobe smatraju se jednom osobom u smislu izračuna ograničenja iz točke 10. ovoga stavka

7. najviše 70 % imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili putem MTP-ova ili OTP-ova, i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u imovini zatvorenog fonda

8. najviše 10 % imovine fonda može biti uloženo u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima iz članka 155. stavka 2. točke a) ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine fonda može biti uloženo u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 155. stavka 2. točke b) ovoga Zakona

10. najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste kreditne institucije iz članka 155. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

11. izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5 % neto vrijednosti imovine fonda

12. ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj jedna te ista osoba i vrijednosti depozita kod te osobe i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tom osobom ne smije prijeći 15 % neto vrijednosti imovine fonda

13. ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5 % neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10 % neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u poduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja, ulaganja u pokrovitelje moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Iznimno, ulaganja iz ove točke ne odnose se na ulaganja u obveznice Republike Hrvatske i/ili druge države članice

14. najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

15. najviše 25 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

16. ukupna izloženost fonda prema financijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija

17. fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama.

(2) Fond može ulagati u financijske izvedenice iz stavka 1. točke 16. ovoga članka u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz stavka 1. točke 12. ovoga članka, uz uvjet da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovoga članka.

(3) Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu financijsku izvedenicu, ta se financijska izvedenica uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovoga članka.«.

Članak 26.

Iza članka 156. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 156.a, 156.b i 156.c koji glase:

»Ograničenja ulaganja u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji ili za koje jamče javna tijela

Članak 156.a

Iznimno od ograničenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može odobriti ulaganje do 100 % neto imovine fonda u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, pod uvjetom:

a) da u prospektu i promidžbenim sadržajima fonda bude jasno istaknuta izjava iz koje je vidljivo da je fond dobio odobrenje u skladu s ovim člankom te da budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a u čije se vrijednosne papire i instrumente tržišta novca namjerava ulagati više od 35 % neto vrijednosti imovine fonda

b) da se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i

c) da vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca ne prelazi 30 % neto vrijednosti imovine fonda.

Ograničenja ulaganja u udjele investicijskih fondova

Članak 156.b

(1) Najviše 50 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice UCITS fondova odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele i/ili dionice jednog investicijskog fonda iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Najviše 20 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, pri čemu najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele, dionice i/ili poslovne udjele jednog alternativnog investicijskog fonda iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(3) Imovina UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom te alternativnih investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona u koje je fond uložio ne uključuje se u izračune ograničenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Ako se imovina fonda ulaže u udjele UCITS fondova i udjele otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona te udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, kojima upravlja isto mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova.

(5) Ako fond ulaže u udjele UCITS fondova, udjele otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio.

Ograničenja ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 156.c

(1) Fond može steći najviše:

a) 15 % dionica s pravom glasa jednog izdavatelja

b) 15 % dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

c) 10 % dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

d) 10 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

e) 25 % udjela, dionica ili poslovnih udjela pojedinoga investicijskog fonda

f) 10 % instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica.

(3) Ograničenja iz stavka 1. točaka c) i f) ovoga članka mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u optjecaju.«.

Članak 27.

U članku 158. stavku 1. točki b) broj: »10« zamjenjuje se brojem: »25«.

Iza točke c) dodaje se nova točka d) koja glasi:

»d) više od 30 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama«.

U dosadašnjoj točki d), koja postaje točka e), iza riječi: »udjela« dodaju se riječi: »dionica ili poslovnih udjela«.

Dosadašnja točka e) postaje točka f).

Članak 28.

U članku 160. stavku 1. točki 1. iza riječi: »imovine« dodaju se riječi: »i obveza«, a zarez i riječi: »i/ili smanjenja rizika ulaganja« brišu se.

U stavku 2. točki 1. iza riječi: »izloženost« dodaju se riječi: »prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz«, a riječi: »financijskim izvedenicama« zamjenjuju se riječima: »financijske izvedenice«.

U točki 3. iza riječi: »osobom« stavlja se zarez i dodaju riječi: »uključujući i razmijenjeni kolateral,«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, mirovinsko društvo može primijeniti više limite ako se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, pri čemu se smatra da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako fond koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije, a kod izloženosti uvrštenim financijskim izvedenicama, ako se radi o izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, limiti iz stavka 2. točke 3. ovoga članka neće se primjenjivati.«.

Članak 29.

U članku 162. stavku 1. riječi: »156. stavka 4.« zamjenjuju se brojem: »157.«.

Članak 30.

U članku 163. točki 2. riječi: »156. točke 10.« zamjenjuju se riječima: »156.b stavka 3.«.

Članak 31.

U članku 164. stavku 2. točki 3. broj: »9« zamjenjuje se brojem: »11«.

Članak 32.

U članku 166. stavku 1. točki 5. riječi: »jesu li« zamjenjuju se riječima: »kako su«.

Članak 33.

U članku 175. stavku 1. točki a) podtočka 11. mijenja se i glasi:

»11. načela, strategiju i ciljeve ulaganja fonda, uz naznaku na koji su način prilikom određivanja strategije ulaganja uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici«.

Podtočka 12.f mijenja se i glasi:

»f. neovisno o instrumentima u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti mirovinskog fonda te sažeto, jasno i lako razumljivo objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom imovine mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika«.

Članak 34.

U članku 176. točki 1. riječi: »ulaznih naknada,« brišu se.

Članak 35.

U članku 247. stavku 1. na kraju točke 14. briše se točka i dodaje se točka 15. koja glasi:

»15. osigurava da se izdavanje i isplata udjela mirovinskog fonda obavljaju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i prospektom mirovinskog fonda.«.

Članak 36.

U članku 288. stavku 1. iza riječi: »posrednog nadzora« stavlja se zarez i dodaju riječi: »uz ostale mjere i postupke predviđene ovim Zakonom,«, a riječ: »zakonitosti« zamjenjuje se riječju: »nezakonitosti«.

Članak 37.

U članku 311. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »200.000,00 do 500.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »26.540,00 do 66.360,00 eura«.

U točki 18. riječi: »ili ako ne stekne dio ili cjelokupni vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu, u skladu s člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona« brišu se.

Iza točke 58. dodaje se nova točka 59. koja glasi:

»59. ako kao vanjskog procjenitelja iz članka 110.a stavka 1. ovoga Zakona imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 110.a stavka 2. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 59. do 79. postaju točke 60. do 80.

U dosadašnjoj točki 80., koja postaje točka 81., broj: »3« zamjenjuje se brojem: »5«.

U dosadašnjoj točki 81., koja postaje točka 82., riječi: »članka 156. stavka 1. točaka 1. – 16.« zamjenjuju se riječima: »članaka 156. do 156.c«.

Dosadašnje točke 82. do 131. postaju točke 83. do 132.

U stavku 2. riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

Članak 38.

U članku 312. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

Iza točke 34. dodaju se nove točke 35. i 36. koje glase:

»35. ako ne uspostavi, redovito ne ažurira i ne održava svoju mrežnu stranicu, u skladu s člankom 66. stavkom 1. ovoga Zakona

36. ako mrežna stranica ne sadrži najmanje podatke i informacije iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 35. do 39. postaju točke 37. do 41.

Dosadašnja točka 40., koja postaje točka 42., mijenja se i glasi:

»42. ako protivno odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakona poslove iz članka 76. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona delegira trećim osobama bez prethodnog odobrenja Agencije«.

Dosadašnje točke 41. do 88. postaju točke 43. do 90.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 3980,00 eura«.

Članak 39.

U članku 313. u uvodnoj rečenici riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

Članak 40.

U članku 314. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »200.000,00 do 500.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »26.540,00 do 66.360,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

Članak 41.

U članku 315. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 3980,00 eura«.

Članak 42.

U članku 316. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 3980,00 eura«.

Članak 43.

U članku 317. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 3980,00 eura«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 37. stavka 2. točke 1. koji je izmijenjen člankom 4. ovoga Zakona i pravilnik iz članka 74.a stavka 7. koji je dodan člankom 13. ovoga Zakona.

Članak 45.

(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sljedeće pravilnike s odredbama ovoga Zakona:

− Pravilnik o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i cijene udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 128/17., 114/18., 2/20., 146/22. i 139/23.)

− Pravilnik o godišnjim, polugodišnjim i drugim izvještajima dobrovoljnog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 104/17., 98/20. i 146/22.)

− Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 104/17. i 146/22.)

− Pravilnik o promidžbi i ostalim informacijama za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova (»Narodne novine«, br. 101/14. i 41/17.)

− Pravilnik o postupku naknade štete članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda i/ili dobrovoljnom mirovinskom fondu (»Narodne novine«, br. 101/14., 41/17. i 146/22.)

− Pravilnik o kapitalu i tehničkim pričuvama mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom (»Narodne novine«, br. 68/14., 41/17., 112/19. i 146/22.)

− Pravilnik o uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu temeljem dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, registru članova te obustavi uplata i isplata iz dobrovoljnog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 2/20.)

− Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad i stjecanju kvalificiranog udjela mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 52/14. i 51/18.)

− Pravilnik o organizacijskim zahtjevima za mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 2/20.).

(2) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja dobrovoljnog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 103/14. i 2/20.) s odredbama ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu izmjena i dopuna pravilnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na snazi ostaju provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18. i 115/18.).

Članak 46.

(1) Mirovinska društva dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti prospekte mirovinskih fondova kojima upravljaju s odredbama ovoga Zakona.

(2) Depozitari mirovinskih fondova dužni su se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s obvezom iz članka 35. ovoga Zakona.

(3) Mirovinska društva kojima je Agencija prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdala odobrenje za osnivanje i upravljanje fondovima te odobrenje za prospekt fonda nisu dužna ishoditi odobrenje Agencije iz članka 156.a koji je dodan člankom 26. ovoga Zakona za ulaganje do 100 % imovine fonda u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a.

(4) Odredba članka 123. stavka 3. koja je dodana člankom 17. ovoga Zakona primjenjuje se i na otvorene ugovore o članstvu sklopljene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 47.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18. i 115/18.).

Članak 48.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.

Klasa: 022-02/23-01/117

Zagreb, 15. prosinca 2023.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.