PP OŠ HJ A.1.1.

Učenik razgovara i odgovara na pitanja izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

– odgovara na jednostavna kratka pitanja

– razgovara i (ili) komunicira o svojim potrebama i osjećajima

– postavlja jednostavna pitanja

– odgovara jednostavnom rečenicom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka usmjerena pitanja, kratke slikovne rečenice.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenika se kontinuirano potiče na samogovor. Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u njemu bliskim svakodnevnim situacijama (teme: dijete i igračke, članovi obitelji, igra) pri čemu učenik i reproducira prema govornome modelu. Polazište za usvajanje ishoda jednostavniji su vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenice do tri, najviše četiri riječi. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija).

PP OŠ HJ A.1.2.

Učenik na temelju razumijevanja značenja slušanoga jednostavnijeg teksta imenuje predmete i osobe u svojem okružju te postupa prema uputi.

– uočava glasove, zvukove i šumove u neposrednom okružju

– zapaža izolirani glas, zvuk

– određuje izvor zvuka i glasa

– povezuje značenje poznatih riječi i rečenica s određenim predmetima, osobama ili radnjama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: zvukovi iz neposredne učenikove okoline, pamtilice, zvučni zapisi kratkih jednostavnijih tekstova.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj osmišljava aktivnosti kojima će učenik povezivati riječ sa sadržajem, prepoznavati značenje rečenice, ponavljati izgovor glasova, čestih riječi i rečenica te reagirati u skladu sa slušanim, stoga je neophodno da slušanje bude osjetilno potkrijepljeno (neposredna stvarnost, slika). Uvijek se polazi od neposredne stvarnosti pri čemu se slušanje povezuje s konkretnim pojedinačnim izvorom zvuka tako da učenik slušanjem i gledanjem određuje zvuk i oponaša zvuk, a zatim ga povezuje s izvorom (primjerice, učitelj govori: tko govori – učitelj, učitelj svira: tko svira – učitelj, automobil bruji: što bruji – automobil…).

Nakon toga učenik sluša poznati zvuk ili poznato mu glasanje, primjerice, određene životinje, zvuk prijevoznoga sredstva, uzvici ili produljeno izgovaranje glasova (aaaa, ooo, eeee, iiii) i sl. te treba izabrati između dviju (najviše triju) slika onu sliku koja odgovara slušanomu zvuku pri čemu se može koristiti slikama i interaktivnim igrama. Na sličan način provode se vježbe razumijevanja slušane riječi ili rečenice. Učenik svojom reakcijom pokazuje da razumije značenje slušanoga pokazivanjem i imenovanjem određenoga predmeta ili osobe, izvođenjem radnje prema slušanome, pokazivanjem i (ili) navođenjem vizualno prikazane situacije prema slušanome tekstu. Za učenika je poticajno vježbe provoditi igrajući se (igre pogađanja izvora zvuka, traženja izvora, pljeskanja na određenu slušanu riječ ili dogovorenoga reagiranja (primjerice, podizanje slike) Svako uspješno reagiranje pohvaliti ili potkrijepiti učeniku zanimljivim motivatorom (dobivanje emotikona, žigića, žetona itd.).

PP OŠ HJ A.1.3.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju.

– razlikuje slovo od drugih znakova

– razlikuje glasove i slova A, E, I, O, U

– globalno razlikuje dvije do tri napisane riječi

– odgovara na jednostavna pitanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikovne rečenice, kratki slikovni tekstovi primjereni početnomu opismenjavanju zasićeni naučenim slovima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti izložen čitanju samo slikovnih rečenica i slikovnih tekstova primjerenih početnomu opismenjavanju.

Učitelj stvara poticajno okružje za proces ranoga čitanja globalnom metodom. Glas se sluša izolirano, povezano s odgovarajućim uzvikom kojemu se pridaje neko situacijsko značenje. Učenik uparuje ista slova.

Polazište za čitanje također može biti opis konkretne situacije i (ili) prethodno korištena slika o kojoj se razgovara. Zatim učenik odgovara na jednostavno pitanje ili čita jednostavniju slikovnu rečenicu vezanu za percipirano. Poželjno je da tekst za čitanje sadrži do najviše tri slikovne rečenice (vizualno prikazanih riječi) i da bude istaknut pred svim učenicima (ploča). Prvo ga čita učitelj pokazujući na ploči slijed čitanja (slijeva nadesno, odozgo prema dolje), a zatim učenici mogu čitati zajedno s njim po istom principu praćenja slijeda. Zajedničko se čitanje višekratno ponavlja prema potrebama učenika. Učenici čitaju riječ kao sliku riječi globalnom metodom. Nakon čitanja učenike se potiče na doživljaj, a rezultat je interakcija između učenika i učitelja. Zatim se, ovisno o potrebama učenika, može čitati tekst na ploči i (ili) u bilježnici (nastavnom listiću). Važno je da rečenice na ploči ili u bilježnici (nastavnom listiću) budu svakomu učeniku dovoljno vidljive zbog čega je potrebno povećati nekoliko puta razmak između riječi i redova. Učeniku se tijekom čitanja pruža potrebna podrška usmjeravanjem na riječ koja se čita ili na red čitanja.

PP OŠ HJ A.1.4.

Učenik provodi predvježbe za pisanje i piše slova, riječi i rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

– piše ravne, zakrivljene, otvorene, zatvorene crte kao predvještine za oblikovanje slova

– prepisuje slova jednostavna za pisanje

– prepisuje riječ iz zadane slikovne rečenice

– označava početak rečenice isticanjem prvoga slova na početku

– uočava točku na kraju rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: glasovi, slova, znakovi, simboli, jednostavniji kratki tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Aktivnosti početnoga pisanja usmjerene su najprije na velike površine na kojima učenik piše prstima, dlanom (pisanje po zraku, po ploči, po klupi, po različitim teksturama), flomasterom, kredom, pastelama i drugim sredstvima za pisanje koja postupno postaju sve tanja. S velikih formata papira postupno se prelazi na manje, a učenika se usmjerava na uočavanje granice papira. Nakon toga prelazi se u crtovlje.

Učitelj s učenicima provodi vježbe pravilnoga držanja tijela i sredstava za pisanje (olovka).

Pisanje raznih vrsta crta provodi uz prethodnu motivaciju igrajući se (povlačenje crte spajanjem točaka). Rečenice trebaju biti tako složene da je svaka riječ prikazana slikom u kojoj je istaknuto slovo koje će se pisati i dodatno u uvećanom obliku napisano pokraj slike. Učenik dopunjava slikovnu rečenicu prepisivanjem slova na iscrtanom uzorku ili prema zadanom predlošku. Svaku rečenicu koju će učenici pisati ili prepisivati treba prvo pročitati učitelj te se značenje svake njezine riječi. Rečenice koje učenik prepisuje su kratke i sastoje se od tri, najviše četiri kratke riječi (do tri slova).

PP OŠ HJ A.1.5.

Učenik razvija kulturu odnosa u komunikaciji.

– primjereno se služi riječima hvala, izvoli, molim, oprosti u svakodnevnoj komunikaciji

– slijedi naloge, upute, zahtjeve i svojim ponašanjem pokazuje razumijevanje njihova značenja

– razumije značenje upute na temelju vođenoga razgovora

– poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: govorne igre i vježbe s izrazima za pozdravljanje, upoznavanje i upućivanje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst je poticaj za komunikaciju (pod tekstom se podrazumijeva i jedna riječ), treba biti zastupljen u svakodnevnim situacijama u školi pri čemu su učitelji komunikacijski modeli za učenike. Učenike se potiče da se u svim primjerenim situacijama u razredu koriste odgovarajućim riječima vezanim uz komunikacijsku kulturu ili neposredan razredni kontekst. Kao poticaji koriste se učenicima motivirajuće metode (lutke, igre, scenski izraz, dramatizacije, vizualni prikazi) pri čemu je polazišni tekst zasićen riječima kojima se ostvaruje komunikacijski bonton. Učitelj različitim komunikacijskim aktivnostima potiče učenika na poštovanje pravila uljudnoga ophođenja, slijeđenja uputa (glagoli: uzeti, stisnuti, zalijepiti, zatvoriti, otvoriti, pogledati).Važno je razvijati učenikov aktivan rječnik u skladu s njegovim govorno-jezičnim razvojem.

PP OŠ HJ B.1.1.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavne slikovne tekstove primjerene jezičnomu razvoju s temama iz svoje neposredne stvarnosti.

– govori i (ili) komunicira kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja slikovnoga teksta

– izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju

– povezuje doživljaje, događaje i osjećaje iz teksta sa svojima u svakodnevnome životu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje kraćih jednostavnih tekstova organizirajući aktivnosti slušanja, spontanoga komuniciranja, čitanja slikovnoga teksta ili pričanja cijelomu razredu kako bi stvorio naviku slušanja i čitanja te pozitivnoga okružja za uživanje u slušanju ili čitanju. Tekstovi trebaju biti povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnosti te primjereni učenikovim recepcijskim, spoznajnim i doživljajnim mogućnostima. Važno je poticati učenika na izražavanje doživljaja o slušanome ili čitanom tekstu i povezivanja s njegovim iskustvom.

PP OŠ HJ B.1.2.

Učenik sluša i (ili) čita kratki književni tekst, imenuje likove, prepoznaje o čemu tekst govori.

– imenuje događaj i likove

– odgovara na pitanja o likovima i događajima

– prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u pjesmama

– prepoznaje pjesme na temelju slušnog dojma

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekstovi su različite tematske zastupljenosti utemeljeni na građi laganoj za čitanje (zvučne knjige podržane slikom, tekst pristupačan za slušanje ili čitanje podržan slikom). Književni tekstovi ne moraju biti cjeloviti, nego se mogu slušati ili čitati karakteristični ulomci bliski interesu učenika te se potiče pričanje prema nizu slika. Kratki književni tekstovi sadrže jedan događaj i dva do tri lika, a pjesme koje će učenici slušati moraju se rimovati. Tekst za slušanje i čitanje globalnom metodom trebao bi sadržavati tri do pet rečenica s dvije do četiri riječi, a tematske cjeline trebaju biti bliske učeniku (obitelj, igračke, kućni ljubimci).

PP OŠ HJ B.1.3.

Učenik se stvaralački izražava riječju, gestom, mimikom i pokretima tijela potaknut kratkim književnim tekstom.

– stvara različite individualne i grupne uratke koristeći se gestom, mimikom, riječju i pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratke pjesme, slikovnice, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja, a aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i radom u paru. Učitelj potiče učenika na samostalnost poštujući njegove mogućnosti. Učenici se mogu koristiti bojama za prste i dlanove, štapnim lutkama i lutkama za prste. Učitelj može ocijeniti učenika za uložen trud.

PP OŠ HJ C.1.1.

Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

– prepoznaje animirani film

– prepoznaje namjenu dječjih časopisa

– izdvaja iz dječjih časopisa sadržaj koji mu se najviše sviđa

– uočava događaj i likove u animiranome filmu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: animirani filmovi, časopisi za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj provodi aktivnosti kojima učenike izlaže različitim kratkim medijskim sadržajima s ciljem uočavanja njihove različitosti, u skladu s učenikovim jezičnim razvojem, interesima i iskustvu. Nakon slušanja, čitanja ili gledanja medijskoga teksta potiče se učenike na objavu doživljaja i izdvajanje sadržaja koji im se najviše sviđa. Uputno je medijski sadržaj višekratno ponoviti. Ako se pojedini dio želi naglasiti, prema potrebi prikaz se zaustavlja na željenome mjestu.

PP OŠ HJ C.1.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju.

– komunicira o doživljaju kulturnoga događaja

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja gestom, mimikom, ekspresijom tijela, grimasom, crtežom i riječju

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– mrežni medijski sadržaji s građom prilagođenom za recepciju medijskih tekstova

– kazališne predstave i drugi kulturni događaji primjereni dobi i interesima učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.

PP OŠ HJ A.2.1.

Učenik razgovara o temama iz neposredne okoline i odgovara na pitanja.

– izgovara sve glasove u dvosložnim riječima

– reproducira riječi i rečenice prema govornome modelu

– razgovara i (ili) komunicira o temama iz svakodnevnoga života

– pripovijeda prema nizu slika

– opisuje jednostavni slikovni prikaz na temelju promatranja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: usmjerena pitanja, jednostavni slikovni tekst, kratki opis.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u obliku različitih govornih vježbi i igara u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu s ciljem poticanja komunikacije (postavljanjem jednostavnih pitanja o temi na koje učenik odgovara jednostavnom izjavnom rečenicom). Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe).

Opis bi trebao biti usmjeren na bogaćenje rječnika za imenovanje predmeta i svojstava predmeta (boja, oblik, veličina).

Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika, prikladni za globalno čitanje jednostavnih riječi i rečenica.

Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.2.2.

Učenik sluša kratke jednostavnije tekstove, izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

– prepoznaje značenje riječi iz slušanoga teksta

– oblikuje jednostavne rečenice ponavljajući izgovor glasova i čestih riječi

– razgovara o slušanome kratkom jednostavnijem tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka molba i zahvala, zvučni zapisi jednostavnijih tekstova.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst je poticaj za komunikaciju, stoga treba biti zasićen riječima kojima se ostvaruje komunikacijski bonton (pozdravljanje, oslovljavanje, zahtijevanje). Jednostavnim aktivnostima radom u paru poticati suradnički odnos. Slušaju se tekstovi u skladu s govorno-jezičnim razvojem učenika. Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu vizualnu i verbalnu podršku.

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima.

PP OŠ HJ A.2.3.

Učenik čita kratke jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju.

– povezuje glas sa slovom

– prepoznaje slova jednostavna za pisanje (L, V, M, N)

– razlikuje ostale zatvornike (grafičkim redoslijedom)

– povezuje glasove i slova u slogove, a slogove u riječi (od dva, tri do četiri glasa)

– čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove (tri do četiri jednostavne rečenice)

– razgovara o čitanome i slušanom tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratka pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje i razvija slušanje čitanja – čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove (tri do četiri jednostavne rečenice). Učitelj provjerava razumijevanje pročitanoga usmjeravajući učenika odgovaranjem na jednostavna pitanja nakon slušanja i čitanja slikovnoga teksta uz podršku vizualizacijom ili koristeći se potpomognutom tehnologijom.

Učenike je poželjno uvesti u čitanje teksta nakon razgovora o konkretnoj situaciji vezanoj za sadržaj teksta, koja je bliska njihovu iskustvu ili nakon razgovora ili opisa jednostavne slike koja se prezentira razredu. Zatim se prezentira slikovna rečenica koju čita učitelj pokazivanjem slijeda, a zatim učenici. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi slijed rečenica, odnosno tekst. Ovisno o sposobnostima učenika nakon uvodnoga razgovora uz vizualnu podršku učenici mogu čitati dobiveni slikovni tekst na nastavnome listiću. Tekst treba biti grafički (veličinom fonta i jačinom otiska) primjeren potrebama učenika.

PP OŠ HJ A.2.4.

Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem.

– piše velika slova školskoga formalnog pisma

– precrtava, prepisuje slova riječi ili rečenice

– piše riječi i rečenice samo naučenim slovima

– ostavlja bjelinu iza riječi

– razlikuje slova

– povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ ili riječi u jednostavnu kratku rečenicu

– označava početak rečenice isticanjem prvoga slova na početku

– piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik)

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: riječi, kratka jednostavna rečenica (pravopisni znakovi: točka, upitnik, bjelina).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj potiče učenika na pisanje u crtovlju poštujući granicu papira, a crte se mogu pojačati prema potrebi. Format papira potrebno je prilagoditi učenikovim potrebama. Učenika treba poticati na ostavljanje bjelina između riječi u skladu s njegovim mogućnostima. U početnome čitanju i pisanju velikih formalnih slova poželjna je postupna obrada glasova i slova prema grafičkome načelu (L, M, V, N, F, T, H, K, Z, C, J, S, D, G, P, R, Č, Ć, DŽ, Đ, LJ, NJ, Š, Ž).

Učeniku se daje uputa da prema modelu pokaže koje je prvo slovo rečenici i potiče ga se da to početno slovo napiše dogovorenom bojom.

Poželjno je da procesu pisanja prethodi slika koja predočava riječ iz koje se izdvaja glas, odnosno slovo, riječ ili rečenica za pisanje. Učenici novo naučeno slovo pišu prema slovu zadanom na početku reda pisanja, zatim prema istočkanom uzorku, a onda samostalno unutar crtovlja. Svaku rečenicu koju će učenici pisati ili prepisivati učitelj prvo treba pročitati te se postavljanjem pitanja pojašnjava značenje svake njezine riječi. Rečenice koje učenik piše ili prepisuje kratke su i sastoje se od tri do četiri kratke riječi (od najviše četiri slova), ovisno o potrebama učenika. Učenik piše ili prepisuje rečenicu prema zadanome uzorku napisanom dva reda iznad reda pisanja. Ako učenici nemaju perceptivne ili druge zapreke (pažnja, koncentracija, praćenje slijeda), prepisuju rečenicu s ploče.

PP OŠ HJ A.2.5.

Učenik upotrebljava riječi i sintagme u skladu s komunikacijskom situacijom poštujući pravila uljudnoga ophođenja.

– pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju

– sluša jednostavnu uputu i postupa prema uputi

– traži objašnjenje za riječi koje ne razumije

– razlikuje pitanje od izjave primjerenom reakcijom

– postavlja pitanja točno intonirajući upitnu rečenicu

– oblikuje jednostavne rečenice, od dvije do tri poznate riječi

– primjereno se služi riječima i sintagmama za pozdravljanje, zahvaljivanje, oslovljavanje

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: razgovor s učiteljem i učenicima, kratki igrokaz, animirani film.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst je poticaj za komunikaciju u svakodnevnim životnim situacijama, a učitelj potiče učenika na sudjelovanje u suradničkome odnosu jednostavnim aktivnostima u paru na rješavanju istoga zadatka. Valja razvijati aktivan rječnik učenika, a komunikacijske aktivnosti provoditi na tekstovima zasićenima izrazima za pozdravljanje, zahvaljivanje i oslovljavanje. I dalje poticati učenika na poštovanje pravila uljudnoga ophođenja.

Učitelj je komunikacijski model prema kojemu učenici višekratnim slušanjem i ponavljanjem oponašaju intoniranje određene vrste rečenice. Uputno je koristiti se primjerima bliskima svakodnevnomu životu učenika u kojima se nešto izjavljuje ili pita (primjerice, Što učenik pita kad je gladan?). Slikovni prikazi situacija također su pogodni za izvođenje izjavnih i upitnih rečenica nakon čega se može izvesti dramatizacija same situacije korištenjem izvedenim rečenicama. Mogu se organizirati razne igre povezivanja navedenih ili prikazanih situacija (pomoću slika ili digitalno) s određenom vrstom rečenica.

PP OŠ HJ A.2.6.

Učenik prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi analizirajući i sintetizirajući riječi primjereno početnomu opismenjavanju.

– prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi (kratke, poznate riječi s malim brojem glasova)

– uočava vizualno i auditivno početni, središnji i završni glas u riječi

– izvodi glasovnu analizu i sintezu prema modelu

– pravilno izgovara glasove primjereno jezičnomu razvoju

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: česte i prototipne, učeniku poznate, jednosložne i dvosložne riječi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). Metodički postupci početnoga opismenjavanja: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem. Analiza riječi na glasove provodi se vidno i slušno. Učenici izvode analizu i sintezu najprije u zajedničkome radu s učiteljem. Učitelj pročita riječ analitičkom metodom, a zatim po istom modelu zajednički s učenicima. Mogu se primijeniti oblici igre tako da nakon toga zajedno čitaju, a učitelji na svaki glas pljesne ili učitelj čita, a učenici pljesnu i obratno. Poziciju glasa u riječi učenici zapažaju najprije tako da učitelj otežući čita ili izgovara glas čiji se položaj u riječi treba zapaziti. Nakon određivanja pozicije slovo se označava određenom bojom ili na neki drugi način s time da se uvijek koristi istim tipom oznake za određeni položaj slova u riječi.

PP OŠ HJ B.2.1.

Učenik sluša ili čita jednostavne slikovne tekstove primjerene jezičnomu razvoju izražavajući svoje misli i osjećaje.

– razgovara o tome kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja jednostavnoga slikovnog teksta

– izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju

– prepoznaje postupke likova i uspoređuje ih s onima iz neposredne okoline

– izražava svoje osjećaje o postupcima likova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, slikovnice, bajke, kratke dječje pjesme.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti slušanja i čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na objavljivanje doživljaja o slušanome ili pročitanom.

Uputno je da se učenici za izražavanje raspoloženja i osjećaja koriste ranije proučenim karticama koje označuju pojedina raspoloženja (primjerice, radost, tugu, ljutnju, strah). Za povezivanje postupaka pojedinoga lika iz teksta s primjerom iz svakodnevnoga života potrebno je jasno istaknuti određeni postupak lika iz teksta te navesti konkretan primjer iz svakodnevnoga života te navoditi učenike da odrede po čemu je postupak isti. Tako se može navesti nekoliko primjera.

PP OŠ HJ B.2.2.

Učenik sluša ili čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku, u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

– prepoznaje priču, pjesmu i bajku promatrajući (vizualno) ili na temelju slušanja (auditivno)

– razlikuje pjesmu od priče na temelju promatranja ili na temelju slušanja

– imenuje događaj i likove

– prepoznaje čudesne (fantazijske) elemente u bajkama

– uočava strofu kao dio pjesme

– prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u stihovima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, slikovnice, bajke, kratke dječje pjesme.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik čita građu laganu za čitanje i sluša zvučne knjige, a slikovni bi tekstovi trebali imati jedan događaj i dva do tri lika. Književni tekstovi ne moraju biti cjeloviti, mogu se pričati, pripovijedati bajke te čitati i slušati karakteristični ulomci bliski interesu učenika. Pjesme koje će učenici slušati moraju se rimovati. Kratki je tekst poželjno, ovisno o potrebama učenika, višekratno pročitati. Učenicima se može usporedno na ploči demonstrirati kratki ulomak iz bajke (primjerice, jedna stranica slikovnice) i tekst pjesme tako da zajedničkim promatranjem i uspoređivanjem vide razliku. Strofe u pjesmi se zaokružuju, a svakoj se strofi može pridružiti i broj. Čudesne elemente u bajci važno je dobro objasniti usporedbama sa svakodnevnim životom. Moguće je napraviti tekstualno-vizualni preglednik čudnovatoga u bajkama, slijedom obrade bajki.

PP OŠ HJ B.2.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu u skladu s jezičnim razvojem potaknut doživljajem jednostavnoga slikovnog ili književnog teksta.

– stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: bajka, igrokaz, slikopriča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj potiče stvaralački način izražavanja različitim aktivnostima koje se mogu ostvarivati individualnim radom i radom u paru. Ishod se vrednuje formativno. Učenici se u kreativnome izražavanju mogu koristiti bojama za prste, dlanovima, štapnim lutkama, lutkama za prste i svim aktivnostima kojima će na najbolji način izraziti svoju kreativnost.

PP OŠ HJ C.2.1.

Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz neposredne okoline primjerene dobi i interesu.

– izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o slušanome ili gledanom medijskom sadržaju

– povezuje sadržaj medijskoga teksta (kratki animirani film, kratka televizijska i radijska emisija) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima

– služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnomu razvoju i interesima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: animirani film, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj provodi različite aktivnosti gledanja, slušanja i čitanja različitih vrsta medijskih sadržaja kao uvod u medijsku pismenost učenika. Medijski sadržaj potrebno je približiti učenicima kratkim prethodnim upoznavanjem s ključnim značajkama onoga što će se slušati ili gledati. U analizi uputno je ponovno slušanje ili gledanje medijskoga sadržaja po etapama u kojima se želi nešto posebno istaknuti.

PP OŠ HJ C.2.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje s temama iz neposredne okoline u fizičkome ili virtualnom okružju.

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili ne)

– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– mrežni medijski sadržaji s građom prilagođenom za recepciju medijskih tekstova

– kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu, kratki crtani, lutkarski i kolažni filmovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.

PP OŠ HJ A.3.1.

Učenik razgovara i govori o temama iz svakodnevnoga života.

– izgovara glasove u poznatim višesložnim riječima

– točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

– govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu

– razgovara o temama iz svakodnevnoga života

– pripovijeda o vlastitim doživljajima i događajima

– pripovijeda priču prema nizu slika

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: govorne vježbe i igre, jednostavniji pripovjedni tekst, čestitka, kratki opis predmeta.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj bi, s ciljem poticanja komunikacije, svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja, u kojima će učenik sudjelovati u govornome činu (odgovarati na jasna, jednoznačna pitanja, postavljati jednostavna pitanja o temi uz navođenje učitelja u skladu sa svojim govorno-jezičnim sposobnostima i poštovati pravila uljudnoga ophođenja). Učenika se potiče na pripovijedanje o vlastitim događajima i doživljajima da bi, prema nizu slika, oblikovao jednostavniji tekst. Učenika se na razgovor potiče direktivnim pitanjima vezanim uz njegove interese i iskustva iz svakodnevnoga života. Kao poticaj mogu poslužiti fotografije koje učenici mogu donijeti od kuće ili one nastale u školi dokumentiranjem različitih aktivnosti učenika u raznim situacijama. Pripovijedanje po nizu slika provodi se prema modelu uz usmjeravanje. Poželjno je da učitelj demonstrira niz prekrivenih slika te da ih otkriva slijedom pripovijedanja. Nakon toga s učenicima razgovara o predočenoj temi, tako da se pojasne svi ključni elementi ili događanja, a zatim učenici, uz usmjeravanje dodatnim učiteljevim pitanjima, pripovijedaju slijedom niza.

PP OŠ HJ A.3.2.

Učenik sluša jednostavnije tekstove, izgovara riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

– izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu

– navodi pojedinosti sadržaja slušanoga jednostavnijeg teksta prema uputi

– razgovara o slušanome tekstu

– oblikuje jednostavniji tekst ponavljajući izgovor čestih riječi i kratkih rečenica

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: zvučni zapisi jednostavnijih tekstova, čestitka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku.

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima. Tekstovi trebaju biti jednostavniji, kratki i razumljivi učeniku, a slušanjem se potiče komunikacija na materinskome jeziku pri čemu učenik izražava razumijevanje teksta odgovarajući na pitanja. Kao podrška prije ili poslije slušanja koriste se elementi neposredne stvarnosti ili vizualni prikazi vezani uz tekst slušanja koji učenika potiču na kasnije izražavanje uz usmjeravanje poticajnim pitanjima. Ako učenik ne izgovara pravilno riječi, ne treba ga prekidati u govoru već samo ispravno reći pogrešno izgovorenu riječ. Učitelj potiče učenika da odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom.

PP OŠ HJ A.3.3.

Učenik čita kratke jednostavnije tekstove primjerene jezičnomu razvoju i iskustvu.

– povezuje glasove i slova u slogove i slogove u riječi te riječi u rečenice

– čita riječi, slikovne rečenice i jednostavne slikovne tekstove

– razgovara o čitanome i slušanom tekstu

– postavlja pitanja jednostavnom rečenicom u vezi sa slušanim i čitanim slikovnim tekstom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: slikopriče, kratka pjesma, kratki jednostavniji tekst, čestitka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj stvara poticajno okružje za čitanje i razvija slušanje čitanja. Tekstovi trebaju biti primjereni govorno-jezičnome razvoju, a učenika se potiče na čitanje naglas i čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta kao i vizualizacija riječi (slikovne rečenice) treba biti usklađena s recepcijskim mogućnostima i rječnikom učenika. Preporuka je da prije svakoga čitanja učenika učitelj ukratko ispriča ključne dijelove sadržaja, ako je moguće uz primjerenu sliku ili slike, a zatim pročita tekst i prema potrebi ponovi čitanje. Učenik prema svojim čitalačkim sposobnostima čita cjeloviti tekst ili dio teksta naglas. Učenika se potiče na slogovno čitanje prema višekratno pokazanom modelu. Sve učenike je važno navikavati da svoje čitanje ili čitanje drugih učenika slijedi pokazivanjem slova u riječi koja se čita. Čitanje u sebi započinje se čitanjem jedne, učeniku bliske, rečenice koja ovisno o potrebama učenika može biti slikovna.

PP OŠ HJ A.3.4.

Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem.

– piše sva velika slova školskoga formalnog pisma

– piše riječi i rečenice

– piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik)

– označava pisanje imena ljudi i životinja isticanjem prvoga slova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki opis predmeta, čestitka (pravopisni znak: uskličnik, veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik piše u crtovlju poštujući granicu papira, linije se mogu pojačati prema potrebi, kao i proredi između redova pisanja. Format papira potrebno je prilagoditi učenikovim potrebama. Učitelj organizira aktivnosti u kojima se, uz njegovo usmjeravanje, potiče automatizacija oblikovanja slova, pisanja i urednost rukopisa, pri čemu je važno učeniku obratiti pažnju na bjeline između riječi (primjerice, određivanje razmaka postavljanjem prsta).

Učeniku se daje uputa da prema modelu pokaže prvo slovo u rečenici i da ga napiše dogovorenom bojom. Veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja učenik također bilježi isticanjem prvoga slova. Rečenice koje učenik treba prepisati učitelj će pročitati naglas naglašenim intoniranjem uz pokazivanje slijeda čitanja. Nakon toga je važno utvrditi razumijevanje značenja svake riječi i uočavanje pravopisnoga znaka na kraju. Kao poticaj za samostalno pisanje učitelj postavlja jednoznačno pitanje tako da je odgovor jednostavna, kratka rečenica koju učenik treba napisati, prema potrebi uz dodatno usmjeravanje učitelja u odnosu na točnost i slijed pisanja te postavljanja pravopisnoga znaka na kraju. Kao podrška, za izricanje, a zatim pisanje izjavne, upitne i usklične rečenice mogu poslužiti slike s prikazom situacija pri čemu je važno situaciju na slici prethodno opisati.

PP OŠ HJ A.3.5.

Učenik upotrebljava sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom poštujući pravila uljudnoga ophođenja.

– pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju

– postupa prema uputi

– razlikuje usklik od pitanja i izjave primjerenom reakcijom

– pravilno reagira na uskličnu rečenicu

– upotrebljava uskličnu rečenicu u zadanoj komunikacijskoj situaciji

– koristi se potvrdnom i niječnom rečenicom u komunikacijskoj situaciji

– primjereno se služi riječima i izrazima za čestitanje, upozorenje, iznenađenje, divljenje, čuđenje

– upotrebljava nove riječi u skladu s komunikacijskom situacijom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: spontani razgovor (čestitanje, upozorenje, iznenađenje, divljenje, čuđenje), zvučni zapisi i scenski prikazi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj organizira različite komunikacijske aktivnosti primjerene uporabe ciljanih sintagmi i rečenica pri čemu učenik oponaša ono što je vidio i čuo te primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama. Govorni model učitelja izrazito je važan za ponavljanje načina izgovora usklične, upitne i izjavne rečenice. Ponavljanje po modelu može se izvoditi višekratno, na igrolike načine (učitelj izgovara uskličnu rečenicu, a učenici je povezuju s njegovom mimikom i gestom i oponašaju ili pokazuju sliku koja od prezentiranih odgovara rečenici ili pljesnu na određeni tip rečenice i sl.). Od posebne su važnosti dramatizacije povezane s učeničkim iskustvima u kojima će učenici izgovarati usklične rečenice. Ovisno o ulozi koristi se učenicima zanimljivim obilježjima kojima se ističe uloga svakoga učenika. Niječnim rečenicama potrebno je posvetiti dovoljno vježbe na primjerima jer su učenicima teške za usvajanje i izricanje. Preporuka je vježbe bazirati na situacijama u kojima se učenika pita, primjerice, hoće li (želi li) išta ili ne želi (neće) raditi te ima li tko išta ili nema.

PP OŠ HJ A.3.6.

Učenik prepoznaje glasovnu strukturu oglednih i čestih višesložnih riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi u skladu s jezičnim razvojem.

– izvodi glasovnu analizu i sintezu

– pravilno izgovara slogove u riječima

– rastavlja riječi na slogove prema modelu

– pravilno izgovara riječi

– prepoznaje glasovnu strukturu učeniku poznatih višesložnih riječi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: govorne igre (brojalice, brzalice).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj uz primjerenu podršku različitim aktivnostima, govornim vježbama i automatizacijom čitanja potiče učenika na usvajanje aktivnoga rječnika u skladu s jezičnim razvojem i dobi. Učenika se potiče na proširivanje i bogaćenje rječnika predmetne stvarnosti i rječnika za opisivanje predmeta u neposrednoj okolini. Važno je provoditi slušno-vidnu analizu riječi na glasove. U tu svrhu na ploči se ispisuju riječi proizašle iz neke govorne situacije potaknute neposrednom stvarnosti ili slikom. Riječi se pišu tako da je dovoljno vidljiv razmak između slova u riječima. Učitelj navodi učenike pokazivanjem da čitaju slovo po slovo, zatim se prebrojava broj slova u riječima, zatim učitelj može čitati riječ po slogovima tako da se kredom u boji označava veza u pojedinom slogu i na kraju se riječ cjelovito ponavlja. Učenici ponavljaju analizu i sintezu prema prezentiranom modelu. Za samostalan rad učenici dobivaju riječi koje po složenosti odgovaraju dostignutoj razini analize i sinteze.

PP OŠ HJ B.3.1.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavne slikovne tekstove povezujući ih s vlastitim iskustvom.

– izražava svoje misli, osjećaje i dojam nakon slušanja ili čitanja književnoga teksta

– iznosi razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa

– izražava svoje doživljaje o događajima u priči

– povezuje i uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na objavljivanje doživljaja o pročitanome. Za povezivanje postupaka pojedinoga lika iz teksta potrebno je jasno istaknuti određeni postupak lika te navoditi učenike da odrede po čemu je postupak sličan njegovu.

PP OŠ HJ B.3.2.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju.

– prepoznaje stih i strofu u pjesmi

– uočava čudesne elemente u bajkama

– uočava da u igrokazu likovi razgovaraju (lica, dijalog)

– prepričava priču vlastitim riječima prema modelu

– određuje početak, sredinu i završetak priče ili igrokaza

– razlikuje priču od igrokaza na temelju promatranja ili na temelju slušanja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj planira aktivnosti za poticanje čitanja i razumijevanja književnoga teksta, a tekstovi su jednostavniji. Čitaju se karakteristični ulomci književnih djela te kratke pjesme, a učenika se i dalje potiče na čitanje iz užitka. Posebnu pažnju u radu s učenicima treba posvetiti razlikovanju pojedinih dijelova teksta (početni, glavni, završni dio). Preporuka je da je svaki dio teksta prikazan slikom uz koji se u analizi dopisuje slijedom o kojem se dijelu teksta radi. Nakon toga ponovo se čita tekst i u tekstu se dogovorenim oznakama obilježava početni, glavni i završni dio tekst pri čemu se ističu ključne riječi. Učenik će po dobivenim smjernicama (slike, obilježeni dijelovi teksta) lakše prepričati priču uz dodatno usmjeravanje učitelja (pokazivanje, postavljanje pitanja).

PP OŠ HJ B.3.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut doživljajem jednostavnoga slikovnog i (ili) književnog teksta.

– stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratke priče, bajke, dječje pjesme, kratki igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno, a učitelj može nagraditi učenika ocjenom za izniman trud i rad.

PP OŠ HJ C.3.1.

Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz svakodnevnoga života primjerene jezičnomu razvoju i interesu.

– izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o slušanome ili gledanom medijskom sadržaju

– povezuje sadržaj medijskoga teksta (kraći dokumentarni i igrani film, jednostavniji tekst iz dječjega časopisa) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima

– služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnom razvoju i interesima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: jednostavniji tekst iz časopisa za djecu, kraći dokumentarni i igrani film za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj organizira različite aktivnosti ili radionice kojima bi se učenicima približio određeni medijski sadržaj i potaknuo ih na korištenje medijima i u obrazovne svrhe. Koristi se medijskim sadržajima koji su bliski interesima i iskustvima učenika. Prije gledanja ili slušanja medijskoga sadržaja uputno je unaprijed naglasiti ključne odrednice onoga što će se slušati ili gledati. Prije razgovora o medijskim sadržajima s kojima se učenik susreće u svakodnevnome životu važno je znati koji su to sadržaji zanimljivi pojedinomu učeniku što se može dodatno utvrditi u komunikaciji s roditeljem učenika. Tako će učitelj dobiti smjernice o izboru nekih sadržaja te o vođenim pitanjima za učenika.

PP OŠ HJ C.3.2.

Učenik posjećuje različite kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju i iskazuje svoj doživljaj.

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili ne)

– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: predstave, televizijske emisije za djecu, kulturni projekti namijenjeni djeci, animirani filmovi, kino, mrežni medijski sadržaji.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.

PP OŠ HJ A.4.1.

Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i govori tekstove jednostavne strukture.

– razgovara o temama iz svakodnevnoga života

– točno izgovara sve ogledne i česte riječi vezane za teme iz svakodnevnoga života

– prepričava priču kronološki

– pripovijeda kronološki o vlastitim doživljajima i događajima

– govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak)

– sudjeluje u dijalogu u skladu s komunikacijskom situacijom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, telefonski razgovor, razgovorne igre.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik uz primjerenu podršku sudjelovati u govornome činu s ciljem poticanja komunikacije.

U svrhu usvajanja ishoda uputno je provoditi povremeno govorenje stihova napamet te česte dramatizacijske igre koje simuliraju svakodnevne životne situacije. Prije provođenja igre učenicima objasniti što i kako će se raditi i provjeriti razumijevanje. Uloge podijeliti prema izboru učenika ili nekom brojalicom, izvlačenjem papirića. S učenicima se može dogovoriti tema o kojoj će razgovarati, pri čemu je važno da učenik zna koja je njegova uloga, primjerice, postavlja pitanja, odgovara na postavljena pitanja, a može se ukratko i razgovarati o sadržaju teme i time pripremiti učenike. Odrediti do četiri učenika koji dramatiziraju, a ostali slušaju, zatim se grupa pohvali, dodijeli im se neki znak priznanja, a onda dolazi do izmjene.

Za učenikovo pripovijedanje odredi se tema bliska iskustvu učenika, koja se pojasni. Slijed pripovijedanja moguće je grafički prikazati tako da svakomu dijelu odgovara određeni znak uz koji se upisuje naziv (početak, sredina, kraj). Uz grafičku oznaku upisuje se smjernica, primjerice. Početak: Kako je počelo?, Gdje?, Sredina: Što se dogodilo?, Kraj: Kako je završilo? Učenika se usmjerava pokazujući oznake, čitanjem pitanja, postavljanjem dodatnih pitanja, hrabrenjem i tako do kraja uz pokazivanje na kojem je dijelu tijekom pripovijedanja.

Broj stihova koje učenik treba naučiti napamet daje se sukladno sposobnostima učenika tako da može postići uspješnost.

PP OŠ HJ A.4.2.

Učenik sluša jednostavne tekstove i uočava temu slušanoga teksta.

– sluša jednostavne tekstove prema unaprijed zadanim uputama

– izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu

– prepoznaje o čemu je u tekstu riječ

– pravilno izgovara glasove i riječi na temelju slušanoga teksta

– usmjereno odgovara na pitanja o slušanome tekstu

– oblikuje pitanja o slušanome tekstu

– prepričava poslušani tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: radijske emisije, reklame, zvučni zapisi jednostavnih tekstova, telefonski razgovor.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku.

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati, a koja je u skladu s njihovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (početni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja. Uputno je slušanje teksta potkrijepiti korištenjem lutkama ili situacijskim vizualnim prikazima.

Učenicima ukratko prepričati dio sadržaja, a zatim ih motivirati za pažljivo slušanje kako bi otkrili nastavak. Upute vezati uz glavne dijelove sadržaja za slušanje teksta, napisati ih tako da budu vidljive svim učenicima i utvrditi razumije li svaki učenik značenje upute te ju prema tome dodatno pojasniti ili preoblikovati napisano (to mogu biti po dvije riječi ili kratke rečenice od kojih učenik bira onu koja odgovara slušanomu dijelu). Uz upute također mogu postojati već im poznate oznake za početak, sredinu i završetak slušanja na koje se pokaže u odgovarajućem trenutku. Prema potrebi tekst se može više puta slušati. Slušani tekst uputno je podržati vizualnim prikazom. Za oblikovanje pitanja učeniku ukazati na dio teksta u vezi s kojim bi trebao postaviti pitanje, po potrebi ponoviti taj dio te mu pružiti podršku davanjem prikladne upitne riječi. Sve učenike usmjeravati na otkrivanje teme upućivanjem na glavne odrednice sadržaja (školska ploča), uz poticajna pitanja.

PP OŠ HJ A.4.3.

Učenik čita jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i interesima.

– govori i razgovara o čitanome tekstu

– izdvaja nepoznate ili manje poznate riječi

– pronalazi podatke u tekstu prema uputi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: uputa, poruka, jednostavni obavijesni i književni tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Važno je usmjeravati učenika na pronalaženje podataka u tekstu s ciljem razumijevanja teksta i dalje razvijati automatizaciju čitanja. Prije čitanja s učenicima se razgovara o temi teksta. Učenik zatim čita tekst koji je primjeren njegovim čitalačkim sposobnostima po opsegu, strukturi riječi, duljini rečenica, sposobnostima razumijevanja i grafičkome uređenju (font, tisak, vizualizacija). Po potrebi prati slijed čitanja prstom. Nakon toga odgovara na učiteljeva pitanja. Zatim prema učiteljevoj uputi obilježava dio koji treba pročitati da bi u tom dijelu ili rečenici pronašao određeni podatak ili postavio pitanje. Nakon čitanja učitelj ga navodi da pročita i kaže traženi podatak te ga označi ili da postavi pitanje. Učitelj mu prema potrebi nudi upitnu riječ kojom će pitanje započeti kao i podršku u postavljanju slijeda riječi u pitanju.

PP OŠ HJ A.4.4.

Učenik piše slova, riječi i jednostavne kratke rečenice školskim rukopisnim pismom u skladu s jezičnim razvojem.

– piše velika i mala slova školskoga rukopisnog pisma

– povezuje slova u cjelovitu riječ, riječi u jednostavnu rečenicu

– prepisuje riječi i rečenice rukopisnim pismom

– u pisanju rukopisnim pismom pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja

– piše veliko početno slovo u jednorječnim imenima naseljenih mjesta u bližemu okružju

– uočava i piše odgovarajući pravopisni znak na kraju rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki opis predmeta, poruka (pravopisni znak: spojnica, veliko početno slovo u jednorječnim imenima naseljenih mjesta).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik piše u crtovlju poštujući granicu papira, a crte se mogu pojačati prema potrebi. Učitelj organizira aktivnosti u kojima se potiče automatizacija oblikovanja rukopisnih slova, pisanja i urednost rukopisa. Uporaba naučenih pravopisnih znakova te velikoga početnog slova sustavno se uvježbava. Učenik piše rukopisna slova po istom modelu kao i velika tiskana prema slovu napisanom na početku reda najprije po istočkanom uzorku, a zatim samostalno. Posebna pozornost obraća se na mogućnost oblikovanja slova prema učenikovim perceptivno-motoričkim sposobnostima pri čemu je važno osigurati pravilan položaj slova u crtovlju i njegovu čitljivost. Prema potrebi učitelj fizičkim vođenjem ruke pomaže učeniku u oblikovanju slova. Učeniku treba osigurati dovoljno vremena za pisanje slova i riječi po zadanome modelu. Prije primjene pravopisnoga pravila u pisanju s učenikom je važno ponoviti pravilo isticanjem primjera.

Pisanje rukopisnim pismom provodi se u skladu sa sposobnostima pojedinoga učenika i prema potrebi nastavlja se u idućim razredima što se planira u individualiziranom kurikulu za pojedinoga učenika.

Učitelj potiče učenika na bogaćenje rječnika predmetne stvarnosti pri čemu se može koristiti i slikovnim prikazima. Učenici izabiru predmet koji žele opisivati i opisuju ga uz pomoć učiteljevih pitanja. Također mogu na osnovi učiteljevih kratkih opisa predmeta pogađati o kojemu je predmetu riječ ili izdvajati fotografiju toga predmeta i imenovati ga. Preporuča se i korištenje taktilnim vrećicama s različitim i učeniku poznatim predmetima.

PP OŠ HJ A.4.5.

Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.

– poštuje pravila uljudne komunikacije

– točno se služi riječima u skladu s komunikacijskom situacijom

– stvara i piše izjavne (potvrdne i niječne), upitne i usklične rečenice

– razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te potvrdnu i niječnu rečenicu u tekstu

– izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica

– objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju

– razlikuje riječi mjesnoga govora od riječi u standardnome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: telefonski razgovor, uputa.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se uvježbava na situacijama iz svakodnevnoga života (ljudske djelatnosti, rad, zanimanja), a potiče se suradnički odnos jednostavnim aktivnostima u manjoj skupini na rješavanju istoga zadatka, primjerice, otkrivanje znaka koji treba postaviti na kraju određene rečenice. U tu svrhu učenicima se mogu podijeliti situacijsko-slikovne kartice kojima je potrebno pridružiti odgovarajuće rečenice i utvrditi koji bi znak trebao stajati na kraju rečenice te ga upisati. Učitelj prati i usmjerava rad. Radom u maloj skupini učenici mogu odabirati riječi koje im se sviđaju, a zatim za svaku izabranu riječ smišljati rečenicu prema učiteljevoj uputi koju će dogovoreni učenik zapisati. U grupi mogu spajati situacijsko-slikovne kartice s riječima koje se na njih odnose, njihovim odabiranjem od više ponuđenih na karticama. Prije aktivnosti prikazanu situaciju na slici treba opisati, a zatim čitati ponuđene riječi (mali broj riječi). Dio ishoda ostvaruje se na oglednim i učeniku poznatim primjerima iz njegova mjesnoga govora.

PP OŠ HJ B.4.1.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i povezuje ga s vlastitim iskustvom.

– izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja i (ili) čitanja književnoga teksta

– izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova

– objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa

– uspoređuje postupke likova s vlastitim postupcima i postupcima drugih osoba

– pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: basna, bajka, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti čitanja tekstova primjerenih učenikovim mogućnostima i govorno-jezičnom razvoju, a učenika se potiče na izražavanje vlastitoga mišljenja o događajima i postupcima likova.

PP OŠ HJ B.4.2.

Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju.

– prepoznaje rimu u pjesmama za djecu

– prepoznaje basnu s obzirom na likove

– iskazuje svojim riječima pouku basne

– razlikuje stvarno od nestvarnoga u bajkama

– razlikuje likove s pozitivnim osobinama od likova s negativnim osobinama

– smješta likove u vrijeme i prostor

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: basna, bajka, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književnu teoriju poučavati uz primjerenu podršku na jednostavnim književnim tekstovima. U basni uočiti da su likovi životinje i da imaju pozitivne i negativne osobine te promicati ljudske vrijednosti. Učenik uz primjerenu podršku prepoznaje pouku basne. Tekst basne po mogućnosti popratiti slikom (slikama), a uočavanje osobina likova, obilježja basne, kao i prepričavanje sadržaja, poticati pitanjima, pomoćnim pitanjima i slikama. Osobine likova iz basni i pouku basne povezati s primjerima koji su učenicima bliski (primjerima iz života ljudi, njihove osobine, ponašanja i posljedice njihova ponašanja). Za određenu dobru ili lošu osobinu lika iz basne mogu se navesti dva primjera ponašanja ljudi te uz učiteljevo usmjeravanje odabiru ono koje odgovara navedenoj osobini. Važno je da učenici razumiju značenje pojedine osobine lika. Preporuča se izabrati igrokaze i kratke priče u kojima će biti jasno iskazani vrijeme i prostor u kojemu se odvija radnja.

PP OŠ HJ B.4.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut doživljajem književnoga teksta.

– stvara različite individualne i grupne uratke potaknut književnim tekstom izražavajući se riječju, zvukom, crtežom ili pokretom

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: bajka, basna, igrokaz, kratka priča, dječja pjesma.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno, ali učitelj može nagraditi učenika ocjenom za izniman trud i rad.

PP OŠ HJ C.4.1.

Učenik razlikuje tiskane publikacije primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima.

– izražava svoje osjećaje, doživljaje ili misli o medijskome sadržaju

– izražava svoj doživljaj i povezuje sa svojim iskustvom o medijskome tekstu čiji je sadržaj blizak njegovu interesu, doživljajima iz njegove neposredne okoline

– izdvaja podatke iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima

– služi se obrazovnim digitalnim medijima primjerenima jezičnomu razvoju i interesima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki jednostavni tekstovi iz različitih časopisa za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Upoznati učenike s različitim vrstama dječjih časopisa i potaknuti ih da uoče namjenu kako bi se njima mogli služiti u obrazovne svrhe. Način izdvajanja podataka prema unaprijed zadanim uputama potrebno je sustavno vježbati polazeći prvo od rečenice i uočavanja (izdvajanja, podcrtavanja) jednoga traženog podatka prema učiteljevu naputku. Zatim postupno povećavati broj rečenica (obilježeni dio teksta) te broj i složenost zahtjeva (jedna uputa – jedno pitanje, dvije upute – dva pitanja). Važno je pratiti dostignutu razinu na kojoj učenik može ostvariti postavljeni zahtjev.

PP OŠ HJ C.4.2.

Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja.

– izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja (sviđa li mu se ili ne)

– razgovara o sadržaju kulturnoga događaja

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet muzeju, posjet kinu, mrežni medijski sadržaji.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.

PP OŠ HJ A.5.1.

Učenik razgovara i govori tekstove* jednostavne strukture u skladu s interesima.

– razgovara o temama u skladu sa svojim interesima

– razgovara o slušanome tekstu

– točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu u komunikacijskoj situaciji

– pripovijeda događaje kronološki

– točno izgovara ogledne i česte višesložne riječi

– govori više rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, glavni dio, završetak)

– sudjeluje u dijalogu u skladu s komunikacijskom situacijom služeći se novim riječima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: jednostavni dijaloški tekstovi, kratki pripovjedni tekst, kratki opis bliske osobe, razgovorne igre.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnog slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

PP OŠ HJ A.5.2.

Učenik sluša jednostavne tekstove i prepričava sadržaj slušanoga teksta.

– sluša tekstove prema unaprijed zadanim uputama i pitanjima

– pravilno izgovara višesložne riječi na temelju slušanoga teksta

– odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom

– postavlja pitanja cjelovitom rečenicom

– pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: radijske emisije, zvučni zapisi književnih tekstova, kratki obavijesni tekstovi primjereni jezičnomu razvoju i dobi učenika.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnoga slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama.

Uvježbavati usmjereno slušanje, usmjeravati učenika na sadržaj slušanoga teksta s ciljem jezične proizvodnje u različitim komunikacijskim situacijama. Ohrabrivati i poticati učenika na verbalno izražavanje mišljenja cjelovitim rečenicama o slušanome tekstu uz primjerenu podršku (plan prepričavanja, karta događaja i sl.).

Prije slušanja preporuča se učenicima ukratko prepričati sadržaj ili razgovarati o temi ili ideji teksta koji će slušati u skladu s učenikovim interesom ili iskustvom. Upute ili pitanja za slušanje učeniku trebaju biti potpuno jasne. Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Podrška za prepričavanje teksta mogu biti ponovno otkrivene slike (uvodni, glavni, završni dio). Slika je ujedno poticaj učeniku da postavlja pitanja.

PP OŠ HJ A.5.3.

Učenik čita tekstove i pronalazi ključne podatke i pojmove.

– razgovara nakon slušanja i čitanja teksta prema uputi ili pitanju

– izdvaja nepoznate ili manje poznate riječi

– pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice

– pronalazi ključne podatke u tekstu prema uputi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: različiti književni i neknjiževni tekstovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Učenici trebaju biti izloženi vježbanju čitanja naglas i u sebi da bi razvijali automatizaciju čitanja. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi, otkrivanjem njihova značenja i pretpostavljanjem značenja riječi na temelju konteksta rečenice uz primjerenu podršku.

Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.5.4.

Učenik piše prema modelu jednostavne kratke tekstove.

– piše velika i mala slova slovima školskoga rukopisnog pisma

– piše prema modelu kratke tekstove rukopisnim slovima

– u pisanju rukopisnim pismom pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja

– u pisanju prenosi dio riječi u novi redak

– piše uz podršku veliko početno slovo u imenima zemalja, stanovnika naseljenih mjesta u bližem okružju i naroda

– piše zarez u nabrajanju

– piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č/ć i glasovni skupovi ije/je/e

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki opis bliske osobe, kratki pripovjedni tekst (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima zemalja, stanovnika naseljenih mjesta u bližem okružju i naroda, č/ć, ije/je/e, pravopisni znakovi: zarez u nabrajanju, spojnica).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano poučavan i izložen vježbama koje će mu omogućiti utvrđivanje prije usvajanih pravopisnih pravila i novih. Uvježbavati rukopisno pismo uz primjerenu podršku.

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema svojim razvojnim osobitostima. Učenici vještine pisanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima koji im omogućuju ovladavanje vokabularom i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe.

PP OŠ HJ A.5.5.

Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama u skladu s gramatičkim i pravopisnim pravilima.

– prepoznaje imenice kao vrstu riječi u rečenici na čestim primjerima konkretnoga značenja

– razlikuje opće i vlastite imenice pišući opće malim, a vlastite velikim početnim slovom

– razlikuje imenice u jednini od imenica u množini

– točno piše imenice unutar rečenice ili kratkoga teksta koje se svojim značenjem uklapaju u kontekst

– koristi se riječima iz standardnoga jezika umjesto riječima mjesnoga govora u javnoj komunikaciji

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekstovi zasićeni općim i vlastitim imenicama.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim (usvajanje uspostavljanja kronološkoga, uzročno-posljedičnoga slijeda rečenica u tekstu) i leksičkim vježbama.

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica (jednini i množini) iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija. Vježbati gramatičke kategorije uz primjerenu podršku na imenicama s konkretnim značenjem (ljudi, životinje, predmeti, biljke i prirodne pojave).

PP OŠ HJ B.5.1.

Učenik povezuje sadržaj književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

– izražava doživljaj književnoga teksta

– povezuje sadržaj teksta s vlastitim iskustvom

– prepoznaje poruku teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

PP OŠ HJ B.5.2.

Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga teksta.

– svojim riječima izriče temu književnoga teksta

– prepoznaje redoslijed događaja

– opisuje likove prema izgledu i ponašanju

– uočava ritam u pjesmi na temelju slušnoga dojma

– prepoznaje motive u pejzažnoj pjesmi

– prepoznaje lik ili ulogu i dijalog u dramskome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

I dalje raditi na čitanju s razumijevanjem te postupno uvoditi književnoteorijske pojmove uz primjerenu podršku.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

PP OŠ HJ B.5.3.

Učenik se stvaralački izražava potaknut doživljajem književnoga teksta.

– stvaralački se izražava uz podršku i vođenje

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska pejzažna pjesma, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno, ali učitelj može nagraditi učenika za izniman trud i rad. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, snimanjem kratkih filmova i pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

PP OŠ HJ C.5.1.

Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene jezičnomu razvoju i interesima.

– razgovara o sadržaju medijskoga teksta

– izražava mišljenje o medijskome tekstu

– izdvaja podatke iz teksta prema unaprijed zadanim uputama

– uočava razlike između televizije i radija kao prijenosnika poruke uz podršku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratki televizijski igrokaz i kratka radiodrama.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti. Odabrati sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku, poticati učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti te na uočavanje predstavljanja iste teme različitim medijima. Upoznati učenike s različitim vrstama televizijskih i radijskih emisija i potaknuti ih da, uz podršku, uoče njihovu namjenu i svrhu kako bi se njima koristili u obrazovne svrhe. Organizirati aktivnosti s ciljem razvijanja medijske pismenosti.

PP OŠ HJ C.5.2.

Učenik razgovara o kulturnim događajima koje posjećuje izražavajući svoje mišljenje.

– upoznaje se s knjižnom građom prema svojim interesima

– razgovara o doživljaju nakon kulturnoga događaja izražavajući svoje mišljenje

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove. I dalje poticati i razvijati kulturu čitanja.

PP OŠ HJ A.6.1.

Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom, potrebama i iskustvom.

– razgovara u skladu s komunikacijskom situacijom uvažavajući temu razgovora

– prilagođava način izražavanja pojedinoj komunikacijskoj situaciji

– organizira govor prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak)

– sudjeluje u razgovoru u skladu s komunikacijskom situacijom služeći se novim riječima

– poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: čitanje po ulogama, obavijest, kratko izlaganje, scenske improvizacije.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici trebaju biti kontinuirano izloženi artikulacijskim, intonacijskim, kompozicijskim i leksičkim vježbama.

Uvježbavati izgovor riječi zasićenih glasovima č/ć, dž/đ i glasovnim skupinama ije/je/e.

Učenik govori stihove napamet, priča i pripovijeda prema kronološkome slijedu, opisuje prema planu; i dalje provoditi vježbe za poticanje komunikacije i razvijanje rječnika – učitelj organizira scenarij poučavanja prema kojem će se učenici koristiti svim pripovjednim tehnikama.

PP OŠ HJ A.6.2.

Učenik sluša različite tekstove, izdvaja ključne podatke i prepričava sadržaj slušanoga teksta*.

– sluša tekst i prema uputama izdvaja ključne podatke

– oblikuje bilješke prema uputama i uz podršku popunjava različite grafičke organizatore na temelju izdvojenih podataka

– prepričava sadržaj slušanoga teksta koristeći se bilješkama

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi služeći se dječjim rječnicima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: diktat, radijske emisije, kraći književni i neknjiževni tekstovi primjereni jezičnomu razvoju.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenika s različitim jezičnim priručnicima prilagođenima govorno-jezičnom razvoju učenika i potiče ga da se koristi njima u svakodnevnoj komunikaciji. Potiče učenika na bilježenje ključnih podataka iz slušanoga teksta i njihovo organiziranje u skladu s učenikovim interesima i potrebama, upoznaje učenike s različitim strategijama nadgledanja kojima učenici mogu razvijati vještine nadgledanja vlastitoga procesa učenja.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor u čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

PP OŠ HJ A.6.3.

Učenik čita različite tekstove, pronalazi ključne podatke i vođeno oblikuje bilješke.

– pronalazi podatke u jednostavnim slikovnim prikazima prema uputi

– oblikuje bilješke prema modelu o važnim podatcima u tekstu

– sažeto prepričava tekst prema bilješkama

– izdvaja glavne misli u književnome ili neknjiževnom tekstu

– izražajno čita naglas jednostavne kratke tekstove

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi vođenim pitanjima

– povezuje jednostavni slikovni prikaz s jednostavnim vezanim tekstom istoga sadržaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: književni i neknjiževni tekst, sažetak, izvješće, jednostavni slikovni prikaz podataka (jednostavni grafikon).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poticati učenika na razgovor te na povezivanje jednostavnoga vezanog teksta s jednostavnim grafikonom da bi učenik razumio da se podatci mogu prikazati i sažeto, vizualnim prikazima. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Učenici trebaju biti izloženi vježbanju čitanja naglas i u sebi po ulomcima uz kontinuirano provjeravanje razumijevanja pročitanoga da bi razvijali automatizaciju čitanja. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi, otkrivanjem njihova značenja i pretpostavljanjem značenja riječi na temelju konteksta rečenice uz primjerenu podršku.

Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

Oblikovanje bilježaka prema modelu podrazumijeva zajednički rad učitelja i učenika te izradu plana prepričavanja u kojemu se iznose glavni događaji.

PP OŠ HJ A.6.4.

Učenik piše jednostavne tekstove u skladu s temom.

– piše prema modelu jednostavne sastavke trodijelne strukture u skladu s temom

– piše prema modelu kratku e-poruku, izvješće i pismo

– piše riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č/ć, dž/đ, ije/je/e

– piše veliko početno slovo u jednorječnim imenima ulica, trgova i gradskih četvrti u bližemu okružju

– piše dvotočku i zarez u nabrajanju

– pravilno piše glagolske oblike za prezent, perfekt i futur prvi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: e-poruka, izvješće, pismo (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima ulica, trgova i gradskih četvrti u bližemu okružju, riječi s glasovima č/ć, dž/đ, ije/je/e, pravopisni znakovi: dvotočka, zarez u nabrajanju).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upućuje učenike na provjeravanje pravopisne točnosti u jezičnim priručnicima primjerenima govorno-jezičnom razvoju. Učitelj pomaže učeniku u pronalaženju riječi te potiče na razvijanje vještina snalaženja u priručnicima, u tiskanim i mrežnim izdanjima tako da učenik provjerava pravopisnu točnost služeći se dječjim jezičnim priručnicima. Učenike treba kontinuirano poučavati komunikacijskim strategijama i strategijama učiti kako učiti u skladu s individualnim sustavom podrške.

Pisanje čestitke, pisanje pisma, dopisivanje – pisanje prema modelu podrazumijeva da učenik ima model vrste teksta koji piše, odnosno sastavlja.

Tekst kratkoga izvješća podrazumijeva jednostavne odgovore na pitanja tko, što, gdje, kada i kako – uvježbavati izvješćivanje kronološkim slijedom, primjerice, izvješćivanje o događajima u školi, u bliskome okružju učenika i zajednici).

PP OŠ HJ A.6.5.

Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama i glagolima u skladu s jezičnim pravilima.

– prepoznaje značenje glagola – glagolsku radnju izrečenu čestim glagolima na oglednim primjerima

– prepoznaje sadašnje, prošlo i buduće vrijeme u rečenici na oglednim primjerima

– oblikuje prezent, perfekt i futur prvi

– uočava i primjenjuje točno slaganje riječi u rečenici po rodu, broju, padežu i licu u dvočlanim i jednočlanim sintagmama (sročnost) na jednostavnim oglednim primjerima

– uočava zavičajni govor kao dio kulturne baštine

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi zasićeni glagolima radnje u prošlome, sadašnjem i budućem vremenu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama glagolskoga vremena iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija: sročnost se primjenjuje na uporabnoj razini, a jezični se pojmovi ne poučavaju. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju. Tekstovi trebaju biti jednostavni i odabrani u skladu s jezičnim razvojem i interesima učenika. Stalno treba raditi na proširivanju i bogaćenju rječnika uvođenjem novih riječi uz primjerenu podršku.

Na oglednim i učeniku poznatim primjerima iz njegova mjesnoga govora usporediti riječi i dati prednost riječima standardnoga jezika u javnoj komunikaciji. Poticati učenika na njegovanje kulturne baštine svojega zavičaja.

Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju se uskladiti s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ B.6.1.

Učenik izražava doživljaj književnoga teksta objašnjavajući svoja zapažanja, misli i osjećaje.

– prepoznaje poruku teksta

– razgovara o vlastitome doživljaju književnoga teksta

– povezuje tekst s vlastitim emotivnim reakcijama

– zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska domoljubna pjesma, himna, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

PP OŠ HJ B.6.2.

Učenik čita književni tekst i prepoznaje obilježja književnoga teksta.

– povezuje likove s mjestom i vremenom radnje

– razlikuje tekstove prema poetskim, proznim i dramskim obilježjima na osnovi strukture teksta

– objašnjava postupke likova u tekstu

– prepoznaje obilježja proznih tekstova: događaj, likovi, pripovjedne tehnike

– prepoznaje vidne i slušne pjesničke slike

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska domoljubna pjesma, himna, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

I dalje ohrabrivati učenika da iznosi vlastite dojmove o književnome tekstu, koji izaziva emotivne reakcije učenika i povezuje ga sa svakodnevnim životom. Književni tekst je jednostavan, čitaju se karakteristični ulomci proznih i dramskih tekstova, a pjesme su cjelovite. Sluša se i čita himna Republike Hrvatske, a učenika se usmjerava na dostojanstveno ponašanje tijekom i nakon izvođenja himne.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

PP OŠ HJ B.6.3.

Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom razvijajući vlastiti potencijal.

– stvaralački se izražava uz podršku i vođenje

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovijetka, dječji roman, lirska domoljubna pjesma, himna, dramski tekst/igrokaz.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učenika se upućuje na uljudno ponašanje za vrijeme i nakon intoniranja himne.

Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, snimanjem kratkih filmova, pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura te s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

PP OŠ HJ C.6.1.

Učenik opisuje elektroničke medije uspoređujući ih prema namjeni.

– upotrebljava podatke pronađene pretraživanjem mrežnih portala za djecu u različite svrhe učenja

– povezuje dječji igrani film s vlastitim životnim iskustvom

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: dječji igrani film, mrežni portali za djecu.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj odabire sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku odabirući dječje filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, potiče učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti te uočavanje predstavljanja iste teme različitim medijima.

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Aktivnosti se provode na nastavnome satu: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i trebaju biti povezane s primjenom novousvojenih riječi te razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

PP OŠ HJ C.6.2.

Učenik posjećuje različite kulturne događaje primjerene jezičnomu razvoju u fizičkome ili virtualnom okružju i uspoređuje ih.

– odabire knjižnu građu posjećujući knjižnicu

– uspoređuje doživljaj kulturnih događaja u virtualnome i fizičkom okružju

– razgovara s drugim učenicima nakon kulturnoga događaja objašnjavajući svoje mišljenje

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove.

PP OŠ HJ A.7.1.

Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.

– razgovara i govori uvažavajući zadanu ili slobodno odabranu temu

– govori u skladu s osnovnom strukturom govora prema uputi ili modelu

– oblikuje tvrdnju i obrazlaže je prema uputi ili modelu

– raspravlja u organiziranoj i spontanoj komunikacijskoj situaciji

– poštuje pravila uljudne komunikacije u raspravi

– upotrebljava novonaučene riječi tijekom govora i razgovora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kraći javni govor, organizirana i spontana rasprava.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predlaže se kao aktivnost provesti organiziranu i spontanu raspravu upućivanjem učenika u pravila raspravljanja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.7.2.

Učenik sluša različite tekstove i prepoznaje značenje slušanoga teksta*.

– sluša tekst prema uputi uočavajući namjenu teksta

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječ na temelju konteksta vođenim razgovorom ili služeći se rječnicima

– izdvaja važne podatke iz slušanoga teksta prema uputi

– oblikuje bilješke prema modelu na temelju izdvojenih podataka

– prepričava sadržaj slušanoga teksta prema bilješkama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: diktat, radijske emisije, kratki književni i obavijesni tekstovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Organizirati različite aktivnosti slušanja u kojima će učenici bogatiti svoj rječnik, a nepoznate ili manje poznate riječi objašnjavati uporabom rječnika ispod polaznoga teksta i vođenim razgovorom. Preporuča se slušati tekstove na trima narječjima i uočavati jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika.

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

*Podjela tekstova utemeljena je na jezičnim obilježjima teksta, dužini i opširnosti. S obzirom na jezična obilježja i strukturu, razlikuju se jednostavniji, jednostavni, složeni i složeniji tekstovi. Jednostavniji su tekstovi jezično najmanje zahtjevni, a složeniji su najzahtjevniji. U odabiru i prilagodbi tekstova za učenje, vježbanje i ponavljanje valja uzeti u obzir rječnik kojim su pisani, morfološka obilježja teksta (prototipne riječi, kategorija riječi) i sintaktička obilježja teksta (posebice red riječi u rečenici). Prilagođeni tekstovi trebaju sadržavati čestotne riječi iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. Preporuča se rad na kratkim tekstovima, odnosno na tekstovima koji učenicima ne uzrokuju neurološki zamor pri čitanju s obzirom na njihove razvojne osobitosti.

PP OŠ HJ A.7.3.

Učenik čita različite tekstove i prepričava sadržaj kratkih jednostavnih tekstova služeći se bilješkama.

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi na temelju vođenoga razgovora i pomoću rječnika

– pronalazi podatke u jednostavnim slikovnim i jednostavnim grafičkim prikazima

– oblikuje bilješke na temelju važnih podataka u tekstu

– sažeto prepričava tekst prema bilješkama

– povezuje grafičku strukturu teksta i sadržaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: književni i obavijesni tekstovi, jednostavni grafički prikaz podataka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama čitanja, govorenja i slušanja prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika (usmjerena pitanja i planiranje teksta). Oblikovanje bilježaka podrazumijeva zajednički rad učitelja i učenika te izradu plana sažetoga prepričavanja glavnih događaja.

PP OŠ HJ A.7.4.

Učenik piše tekstove jednostavne strukture u skladu s temom.

– piše jednostavne tekstove trodijelne strukture prema modelu

– uvrštava u jednostavni tekst pripovjedne i opisne dijelove prema uputi

– primjenjuje pravila o pisanju velikoga i malog početnog slova u jednorječnim nazivima geografskih cjelina (rijeke, planine, pokrajine i krajevi) – piše ogledne i česte posvojne pridjeve na -ov, -ev, -in u skladu s pravopisnim pravilima

– piše rečenice poštujući pravila sročnosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: pripovjedni tekstovi, opis zatvorenoga i otvorenog prostora (pravopis: veliko početno slovo u jednorječnim imenima geografskih cjelina).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema svojim razvojnim osobitosti. Učenici vještine pisanja trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Učenika treba izlagati aktivnostima u kojima će provjeravati pravopisnu točnost služeći se podsjetnicima. Učitelj potiče učenika na bogaćenje rječnika za opisivanje otvorenoga i zatvorenog prostora, a prostor se opisuje vođeno i postupno promatrajući neposrednu stvarnost. Opis prostora treba provoditi prema promatranju i planu opisivanja prostora. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Učitelj prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne učenikove potrebe.

PP OŠ HJ A.7.5.

Učenik primjenjuje osnovna jezična znanja o sročnosti i redu riječi u rečenici i uočava različitosti hrvatskih narječja.

– prepoznaje pridjeve u poznatim jednostavnim primjerima

– sastavlja rečenicu u kojoj se riječi slažu u rodu, broju, padežu i licu (dvočlane sintagme: pridjev i imenica, imenica i glagol)

– oblikuje jednostavne proširene rečenice poštujući red riječi: subjekt, predikat, objekt, atribut ispred imenice prema uputi

– oblikuje točno posvojne pridjeve na -ov, -ev, -in prema uputi

– prepoznaje narječje kojemu pripada njegov govor na temelju upitne zamjenice kaj, ča, što

– uočava različitost hrvatskih narječja kao dio kulturne baštine

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi zasićeni pridjevima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica, glagola i pridjeva iz komunikacijskih situacija bliskih učeniku; red riječi primjenjuje se na uporabnoj razini, a jezični se pojmovi ne poučavaju.

Učenik sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju uočavajući raznolikost hrvatskih narječja. Aktivnosti se mogu organizirati tako da učenik slušanjem različitih tekstova prepoznaje hrvatska narječja prema upitnim zamjenicama. Učenike treba upućivati da je raznolikost narječja i njegovanje vlastitoga govora dio kulturnoga identiteta pojedinca i zajednice. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Učitelj prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

PP OŠ HJ B.7.1.

Učenik objašnjava doživljaj književnoga teksta povezujući književni tekst sa svijetom oko sebe.

– razgovara o vlastitome doživljaju književnoga teksta

– izražava vlastite osjećaje, stavove i vrijednosti u odnosu na književni tekst

– povezuje sadržaj i problematiku književnoga teksta sa svijetom oko sebe

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, pustolovni roman, lirska ljubavna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno, prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

PP OŠ HJ B.7.2.

Učenik čita književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.

– uspoređuje likove prema njihovim osobinama i postupcima prema uputi

– uočava kronološki slijed događaja u proznome tekstu uz podršku

– izdvaja pjesničke slike okusa, mirisa i dodira

– prepoznaje epitet i usporedbu kao stilska izražajna sredstva

– prepoznaje ključni događaj (dramski sukob) u drami

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, pustolovni roman, lirska ljubavna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Aktivnosti usmjeravati na razvoj čitateljskih navika razgovorom u kojemu sudjeluju svi učenici, isključivo na temelju doživljaja književnoga teksta.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, na razumijevanje teksta te na čitanje teksta prema razvojnim osobitostima.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

PP OŠ HJ B.7.3.

Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom kreirajući vlastiti uradak.

– oblikuje različite kreativne uratke

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kratka priča, pustolovni roman, lirska ljubavna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učenika se može nagraditi ocjenom za izniman trud. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim improvizacijama, stvaralačkim prepričavanjem, snimanjem kratkih filmova, pjevanjem. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

PP OŠ HJ C.7.1.

Učenik prepoznaje medijske sadržaje koji promiču ljudske vrijednosti i potiču pozitivne komunikacijske obrasce.

– razgovara o događajima i likovima ili osobama u animiranim, dokumentarnim i igranim filmovima

– uočava ljudske vrijednosti u animiranome, dokumentarnom i igranom filmu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: animirani, dokumentarni, pustolovni igrani film.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj odabire sadržaje u skladu s temama bliskima učeniku, potiče učenika na uočavanje ljudskih vrijednosti i mogućnosti predstavljanja iste teme različitim medijima. Svi filmovi trebaju biti tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika.

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Aktivnosti se provode na nastavnome satu: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese te trebaju biti povezane s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

PP OŠ HJ C.7.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome ili virtualnom okružju i uočava njihovu važnost za osobni razvoj.

– odabire knjižnu građu prema vlastitome interesu posjećujući knjižnicu

– raspravlja s drugim učenicima nakon kulturnoga događaja

– uočava važnost kulturnih događaja za osobni i socijalni razvoj

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove.

PP OŠ HJ A.8.1.

Učenik razgovara i govori o pročitanim i slušanim tekstovima*.

– primjenjuje različite govorne činove: molba, isprika, zahvala, poziv

– pripovijeda s različitih točaka gledišta

– opisuje osobu (portret)

– izvješćuje o događaju

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: molba, isprika, zahvala, poziv.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na svoje razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.8.2.

Učenik sluša različite tekstove i objašnjava značenje slušanoga teksta.

– sluša tekstove prema smjernicama iskazujući namjenu i svrhu teksta

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi služeći se rječnicima ili na temelju vođenoga razgovora

– izdvaja važne podatke iz slušanoga teksta prema smjernicama

– oblikuje bilješke na temelju ključnih podataka

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: izvješće, sažetak, kratki obavijesni tekstovi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.8.3.

Učenik čita različite tekstove, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.

– uočava grafičku strukturu teksta

– objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi na temelju vođenoga razgovora i pomoću rječnika

– izdvaja važne podatke iz pročitanoga teksta

– oblikuje bilješke na temelju važnih podataka u tekstu

– uspoređuje podatke sličnoga sadržaja iz različitih izvora

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: obrazac, životopis, izvješće.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama čitanja (pravilno čitanje rednih i glavnih brojeva u tekstu), govorenja i slušanja prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.8.4.

Učenik piše tekstove trodijelne strukture u skladu s temom.

– piše prema smjernicama tekstove poštujući strukturu: uvod, razrada i zaključak

– piše životopis prema modelu

– piše ogledne i česte komparative i superlative pridjeva

– piše riječi u kojima su glasovi č/ć, dž/đ, ije/je/e

– piše veliko početno slovo u višečlanim nazivima država, gradova, sela, ulica i trgova

– točno piše redne brojeve

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: obrazac, životopis, portret.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik kontinuirano treba biti izložen vježbama pisanja kratkih jednostavnih vezanih tekstova, višerječnih naziva država, gradova, sela, ulica i trgova u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti.

Učenik popunjava različite obrasce iz svakodnevnih životnih situacija, piše životopis i portret prema modelu u skladu sa svojim jezičnim razvojem te provjerava pravopisnu točnost služeći se podsjetnicima.

Opis osobe treba se temeljiti na usmjerenom promatranju te planu opisivanja najuočljivijih vanjskih pojedinosti. Postupno učenike uvoditi u opis ponašanja, postupaka i osjećaja osobe koju opisuje.

Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP OŠ HJ A.8.5.

Učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o promjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima i uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika tijekom hrvatske povijesti.

– prepoznaje česte primjere apstraktnih imenica (sreća, radost, ljubav, život)

– razlikuje morfološke kategorije imenica (rod, broj)

– prepoznaje imenice, pridjeve, glagole i brojeve u poznatim jednostavnim primjerima

– provodi stupnjevanje pridjeva na uporabnoj razini

– razlikuje morfološke kategorije glagola (broj, lice, vrijeme)

– upotrebljava riječi suprotnoga značenja

– točno upotrebljava glavne i redne brojeve

– sastavlja rečenicu u kojoj se riječi slažu u rodu, broju, padežu i licu (dvočlane sintagme: broj i imenica, imenica i pridjev, imenica i glagol)

– navodi svojim riječima osnovne značajke Bašćanske ploče, spomenika hrvatske pismenosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– gramatičke kategorije: imenice, pridjevi, glagoli, brojevi, stupnjevanje pridjeva, suprotnice

– Bašćanska ploča.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavati učenike gramatičkim kategorijama imenica, glagola, pridjeva i brojeva iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija, na uporabnoj razini, a ne poučavanjem jezičnih pojmova. Učenik prema mogućnostima posjećuje lokalitete vezane za početke pismenosti u Hrvata. Učenik prepoznaje Bašćansku ploču kao prvi cjeloviti pisani spomenik hrvatske pismenosti. Preporuča se organizirati različite igre i aktivnosti oblikovanja, pisanja i prepoznavanja glagoljičnih slova, u skladu s učenikovim interesima i razvojnim osobitostima.

Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Učitelj prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svojih razvojnih osobitosti. Učenici komunikacijske vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe.

PP OŠ HJ B.8.1.

Učenik iznosi vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.

– objašnjava vlastiti doživljaj književnoga teksta iznoseći osjećaj i stavove u odnosu na književni tekst

– objašnjava problematiku književnoga teksta uz podršku

– prepoznaje etičku razinu književnoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: socijalna pripovijetka, mit, lirska socijalna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen učiteljevu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i mišljenja. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja, ako je unaprijed planirano i najavljeno. Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina.

PP OŠ HJ B.8.2.

Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta.

– izdvaja socijalne motive u pjesmi

– prepoznaje na primjerima različite vrste strofa

– objašnjava događaj, opisuje ulogu likova te mjesto i vrijeme radnje u književnome tekstu

– prepoznaje strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija)

– prepoznaje mitološke likove i njihove osobine

– primjenjuje dosad stečena književnoteorijska znanja o dramskome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: socijalna pripovijetka, mit, lirska socijalna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Aktivnosti usmjeravati na razvoj čitateljskih navika razgovorom u kojemu sudjeluju svi učenici, isključivo na temelju doživljaja književnoga teksta.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, na razumijevanje teksta te na čitanje teksta prema svojim razvojnim osobitostima.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

PP OŠ HJ B.8.3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut književnim tekstom.

– oblikuje različite kreativne uratke

– razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: socijalna pripovijetka, mit, lirska socijalna pjesma, dramski tekst.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Učenika se može nagraditi ocjenom za izniman trud. Poticati učenika na stvaralačko izražavanje različitim aktivnostima: ilustriranjem teksta, pokretom, scenskim stvaralaštvom, snimanjem kratkih filmova, pjevanjem, fotografiranjem, izradom stripa, istraživanjem i radom na temi koja mu je bliska. Ishod se može povezati s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura, Tehnička kultura te s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo.

PP OŠ HJ C.8.1.

Učenik objašnjava utjecaj medijskoga teksta i njegovu namjenu, svrhu.

– izražava doživljaj dokumentarnoga filma

– uočava stvarne osobe i događaje u dokumentarnome filmu

– razgovara o događajima i osobama u dokumentarnome filmu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi: kraći dokumentarni film.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti. Dokumentarni filmovi trebaju biti tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika.

Aktivnosti se provode na nastavnome satu: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i trebaju biti povezane s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

PP OŠ HJ C.8.2.

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome ili virtualnom okružju i objašnjava njihovu važnost za osobni razvoj.

– odabire knjižnu građu prema vlastitome interesu posjećujući knjižnicu

– iznosi svoje mišljenje o kulturnome događaju i mrežnim sadržajima koje je posjetio

– objašnjava važnost kulturnih događaja za osobni i socijalni razvoj

– stvaralački se izražava potaknut kulturnim događajem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnici, posjet kulturnim portalima, posjet muzeju, posjet kinu, izložbi.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishod se vrednuje formativno. Ishodom se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice. Učenici mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje organiziraju javne ustanove.

PP SŠ HJ A.1.1.

Učenik sluša i određuje temu u jednostavnijem tekstu* i sudjeluje u razgovoru uvažavajući temu.

– određuje ključne riječi, temu i ideju govornoga i razgovornog jednostavnijeg teksta

– govori i razgovara o poznatim temama oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– objašnjava svoje mišljenje, doživljaj ili stav i potkrepljuje ih primjerima

– razlikuje različite vrste tekstova: opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse

– prepoznaje književnoumjetnički i administrativno-poslovni stil na primjerima poznatih vrsta tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse; komunikacija u svakodnevnome i poslovnom životu (primjerice, administrativne i upravne situacije)

– opisivanje i pripovijedanje (s promjenom završetka, u sadašnjemu i prošlom vremenom te s promjenom perspektive i vremena prepričavanje)

– funkcionalni stilovi: književnoumjetnički stil i administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena radi utvrđivanja odgojno-obrazovnih potreba učenika. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja komunikacijskih vještina. Učenici te vještine trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima i posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

Učenike je potrebno usmjeravati na stjecanje jezično-komunikacijskih kompetencija koje će im koristiti u svakodnevnome životu uz usmjeravanje pozornosti na socioemocionalne činitelje u procesu poticanja njihova cjelovitog razvoja. Važno je kontinuirano pratiti učenikov napredak i s obzirom na njegov napredak prilagođavati sadržaje i ishode učenja te izmjenjivati strategije i metode poučavanja.

PP SŠ HJ A.1.2.

Učenik čita jednostavnije tekstove i izdvaja temu.

– čita i određuje ključne riječi, temu i ideju poznatoga i jednostavnijeg teksta

– prepoznaje administrativno-poslovni stil i književnoumjetnički stil na primjerima poznatih jednostavnijih vrsta tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse; komunikacija u svakodnevnome i poslovnom životu (primjerice, administrativne i upravne situacije)

– opisivanje i pripovijedanje (s promjenom završetka, u sadašnjemu i prošlom vremenom te s promjenom perspektive i vremena prepričavanje)

– funkcionalni stilovi: književnoumjetnički stil i administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Učenici vještine čitanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP SŠ HJ A.1.3.

Učenik piše jednostavniji vezani tekst.

– sastavlja opis

– piše prigodna poslovna pisma: čestitke, zahvale, pozivnice

– oblikuje dnevnik stručne prakse

– sastavlja elektroničko pismo

– oblikuje jednostavniji vezani tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), dnevnik stručne prakse; komunikacija u svakodnevnome i poslovnom životu (primjerice, administrativne i upravne situacije), dopisivanje (elektroničko pismo)

– opisivanje i pripovijedanje (s promjenom završetka, u sadašnjemu i prošlom vremenom te s promjenom perspektive i vremena prepričavanje)

– funkcionalni stilovi: književnoumjetnički stil i administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Učenici vještine pisanja i dopisivanja trebaju usvajati na jednostavnijim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

Nastavnik prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

Učenik piše najmanje tri jednostavnija vezana teksta u polugodištu prema svojim mogućnostima i primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

PP SŠ HJ A.1.4.

Učenik primjenjuje pravopisna pravila i morfosintaktička pravila u oblikovanju rečenica i teksta u govoru i u pismu.

– razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na čestim i prototipnim primjerima u kontekstu: glagol, imenica i pridjev

– oblikuje sintagme, rečenice i tekst u skladu s morfosintaktičkim pravilima u govoru i u pismu

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– služi se rječnicima u oblikovanju pisanoga i govorenog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: imenica, pridjev i glagol; oblikovanje sintagmi, rečenica i teksta u skladu s morfosintaktičkim pravilima; sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi: imenice i glagoli; pisanje velikim početnim slovom svih riječi zemljopisnih imena: imena kontinenata, država, gradova, mjesta, sela i zaselaka; vrste rječnika, preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Gramatičke kategorije riječi i pravopisna pravila poučavaju se na temelju početne procjene o ovladanosti morfološkim kategorijama i pravopisnim pravilima te prema individualnim mogućnostima učenika i sustavu podrške. Polazište poučavanja i učenja jezika jest tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati gramatičke i pravopisne vježbe te vježbe vokabulara koje će im to omogućiti.

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Preporuča se da nastavnik ispituje česte i prototipne jezične sadržaje na poznatim tekstovima jednostavnih jezičnih struktura koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe.

Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

PP SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnijih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje u skladu sa svojim interesima i razvojnim osobitostima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik prema svojemu interesu i razvojnim osobitostima čita najmanje jedan jednostavniji književni tekst (cjelovito ili na ulomcima) prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati samostalnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti s obzirom na njegove razvojne osobitosti i potrebe.

Predstavljanje jednostavnijega književnog teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Budući da učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta prema svojim razvojnim osobitostima, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačkih vještina preporuča se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

PP SŠ HJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovno književnoteorijsko pojmovlje te ga razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga jednostavnijeg književnog teksta*.

– prepoznaje književne rodove i vrste analizirajući i interpretirajući poznate jednostavnije književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književne vrste: lirska pjesma, himna, jednostavni epski oblici (bajka, basna), pripovijetka, roman, komedija.

– književnoteorijski pojmovi: osnovna obilježja lirike, epike i drame.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuča se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate osnovne književnoteorijske pojmove: književni rod, književna vrsta i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje jednostavnijih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi).

Nastavnik samostalno odabire cjelovite tekstove ili ulomke jednostavnijih tekstova za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema učenikovim razvojnim osobitostima, svojoj stručno-pedagoškoj procjeni te na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Poučavanje učenika treba biti na jednostavnijim tekstovima koji se mogu povezati s njegovom životnom sredinom, svakodnevnim situacijama i interesima, a omogućuju im ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

PP SŠ HJ C.1.1.

Učenik opisuje medijske tekstove s obzirom na izvor i poruku.

– prepoznaje medijske tekstove s obzirom na izvor

– opisuje poruku medijskoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medij, medijski tekst, izvor, medijska poruka.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik istražuje različite vrste medija te oblikuje i predstavlja medijski tekst s obzirom na poruku medijskoga teksta. Projektna aktivnost provodi se na nastavnome satu i (ili) kod kuće samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i treba biti povezana s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

PP SŠ HJ C.1.2.

Učenik opisuje hrvatski jezik i osnovna obilježja zavičajne književnosti.

– prepoznaje i opisuje hrvatski jezik kao materinski jezik i ini jezik

– prepoznaje narječja hrvatskoga standardnog jezika

– prepoznaje osnovna obilježja zavičajne književnosti u kontekstu hrvatske književnosti

– prepoznaje važnost očuvanja mjesnoga idioma te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: hrvatski jezik kao materinski jezik i kao ini jezik; narječja; zavičajna književnost; mjesni idiom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik komentira, a prema mogućnosti i posjećuje, kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Odgojno-obrazovni sadržaji trebaju biti povezani s učenikovim razvojnim osobitostima i interesima i omogućiti učeniku primjenu novousvojenih riječi. Odgojno-obrazovni ishod C.1.2. treba biti povezan s nastavnim područjima hrvatski jezik i komunikacija (A.1.4.) i književnost i stvaralaštvo (B.1.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuje se formativno.

PP SŠ HJ A.2.1.

Učenik sluša i određuje temu u kratkome jednostavnom tekstu i sudjeluje u razgovoru uvažavajući temu.

– određuje ključne riječi, temu i ideju govornoga i razgovornog kratkog jednostavnog teksta

– govori i razgovara o poznatim temama oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– objašnjava svoje mišljenje, doživljaj ili stav i potkrepljuje ih primjerima

– sudjeluje u poslovnome razgovoru oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– razlikuje različite vrste tekstova: tablični životopis (Europass), upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi, molba, obrasci i poslovni razgovor

– prepoznaje administrativno-poslovni stil na primjerima poznatih vrsta tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi, molba, žalba, obrasci; poslovni razgovor

– upućivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena radi utvrđivanja odgojno-obrazovnih potreba učenika. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja komunikacijskih vještina. Učenici te vještine trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima i posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Važno je kontinuirano pratiti učenikov napredak i u skladu s time prilagođavati sadržaje i ishode učenja te izmjenjivati strategije i metode poučavanja.

Učenike je potrebno usmjeravati na stjecanje jezično-komunikacijskih kompetencija koje će im koristiti u svakodnevnome životu uz usmjeravanje pozornosti na socioemocionalne činitelje u procesu poticanja njihova cjelovitog razvoja.

PP SŠ HJ A.2.2.

Učenik čita kratke jednostavne tekstove i izdvaja temu.

– čita i određuje ključne riječi, temu i ideju poznatoga kratkog jednostavnog teksta

– prepoznaje administrativno-poslovni stil na primjerima poznatih kratkih jednostavnih vrsta tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi, molba, žalba, obrasci

– upućivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Učenici vještine čitanja trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP SŠ HJ A.2.3.

Učenik piše kratak jednostavan vezan tekst.

– sastavlja molbu i žalbu

– popunjava obrasce

– oblikuje tablični opis (Europass)

– sastavlja elektroničko pismo

– oblikuje kratak jednostavan vezan tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); molba, žalba, obrasci; dopisivanje (elektroničko pismo)

– upućivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Učenici vještine pisanja i dopisivanja trebaju usvajati na kratkim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Nastavnik prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

Učenik piše najmanje tri kratka jednostavna vezana teksta u polugodištu prema svojim mogućnostima i primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

PP SŠ HJ A.2.4.

Učenik primjenjuje pravopisna pravila te sintaktička i morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.

– razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na čestim i prototipnim primjerima u kontekstu: broj, zamjenica

– opisuje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

– preoblikuje rečenicu: izjavnu u upitnu i upitnu u izjavnu rečenicu

– oblikuje rečenicu i tekst u skladu sa sintaktičkim i morfosintaktičkim pravilima u govoru i u pismu

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– služi se rječnicima u oblikovanju pisanoga i govorenoga teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: broj, zamjenica; preoblika rečenice: izjavne rečenice i upitne rečenice; rečenica kao komunikacijska i sintaktička jedinica; veliko slovo u pisanju ulica, trgova, organizacija i zajednica; kratice; vrste rječnika, preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Pravopisna pravila, sintaksa i morfosintaksa poučavaju se na temelju početne procjene o ovladanosti pravopisnim pravilima, sintaktičkim i morfološkim sadržajima te prema individualnim mogućnostima učenika i sustavu podrške. Polazište poučavanja i učenja jezika jest tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati gramatičke i pravopisne vježbe te vježbe vokabulara koje će im to omogućiti.

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Preporučuje se da nastavnik ispituje česte i prototipne jezične sadržaje na poznatim tekstovima jednostavnih jezičnih struktura koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe.

Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

PP SŠ HJ B.2.1.

Učenik opisuje svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– opisuje svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje u skladu s njegovim interesima i razvojnim osobitostima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik prema svojemu interesu i razvojnim osobitostima čita najmanje jedan kratak jednostavan književni tekst (cjelovito ili na ulomcima) prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati samostalnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti s obzirom na njegove razvojne osobitosti i potrebe.

Predstavljanje kratkoga jednostavnog književnog teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Budući da učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta prema njihovim razvojnim osobitostima, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačkih vještina preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

PP SŠ HJ B.2.2.

Učenik opisuje osnovno književnoteorijsko pojmovlje te ga razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga kratkog jednostavnog književnog teksta.

– opisuje književne rodove i vrste analizirajući i interpretirajući poznate i kratke jednostavne književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književne vrste: lirska pjesma, jednostavni epski oblici: mit, pripovijetka, roman, putopis

– književnoteorijski pojmovi: osnovna obilježja lirike, epike, drame.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate osnovne književnoteorijske pojmove: književni rod, književna vrsta i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje kratkih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi).

Nastavnik samostalno odabire cjelovite tekstove ili ulomke kratkih jednostavnih tekstova za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema učenikovim razvojnim osobitostima, svojoj stručno-pedagoškoj procjeni te na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Poučavanje učenika treba biti na kratkim jednostavnim tekstovima koji se mogu povezati s učenikovom životnom sredinom, svakodnevnim situacijama i interesima, a omogućuju im ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi.

PP SŠ HJ C.2.1.

Učenik opisuje medijske tekstove s obzirom na namjenu.

– prepoznaje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu

– opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medijski tekst u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu: obrazovanje, obavješćivanje, zabavljanje.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik prepoznaje komercijalnu ulogu medijskih tekstova prema smjernicama. Projektna aktivnost provodi se na nastavnome satu i (ili) kod kuće: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i treba biti povezana s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

PP SŠ HJ C.2.2.

Učenik prepoznaje povezanost književnih tekstova s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– prepoznaje glagoljicu kao pismo i Bašćansku ploču kao temeljni tekst književne i povijesne kulturne tradicije

– izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaj: glagoljica, Bašćanska ploča.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik komentira, a prema mogućnosti i posjećuje, kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Odgojno-obrazovni sadržaji trebaju biti povezani s učenikovim razvojnim osobitostima i interesima i omogućiti učeniku primjenu novousvojenih riječi. Odgojno-obrazovni ishod C.2.2. treba biti povezan s nastavnim područjima hrvatski jezik i komunikacija (A.2.4.) i Književnost i stvaralaštvo (B.2.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuje se formativno.

PP SŠ HJ A.3.1.

Učenik sluša i određuje temu u duljemu jednostavnom tekstu i sudjeluje u razgovoru uvažavajući temu.

– određuje ključne riječi, temu i ideju govornoga i razgovornoga duljeg jednostavnog teksta

– govori i razgovara o poznatim temama oblikujući pitanja i odgovarajući na pitanja

– objašnjava svoje mišljenje, doživljaj ili stav i potkrepljuje ih primjerima

– sudjeluje u intervjuu za posao: odgovara na pitanja i obrazlaže

– razlikuje različite vrste tekstova: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik, intervju za posao

– prepoznaje administrativno-poslovni stil i razgovorni stil na primjerima poznatih tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik, intervju za posao.

– izvješćivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil i razgovorni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena radi utvrđivanja odgojno-obrazovnih potreba učenika. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja (artikulacijske i intonacijske vježbe) u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja komunikacijskih vještina. Učenici te vještine trebaju usvajati na duljim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima i posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Važno je kontinuirano pratiti učenikov napredak i u skladu s time prilagođavati sadržaje i ishode učenja te izmjenjivati strategije i metode poučavanja.

Učenike je potrebno usmjeravati na stjecanje jezično-komunikacijskih kompetencija koje će im koristiti u svakodnevnome životu uz usmjeravanje pozornosti na socioemocionalne činitelje u procesu poticanja njihova cjelovitoga razvoja.

PP SŠ HJ A.3.2.

Učenik čita dulje jednostavne tekstove i izdvaja temu.

– čita i određuje ključne riječi, temu i ideju poznatoga duljeg jednostavnog teksta

– prepoznaje administrativno-poslovni stil i razgovorni stil na primjerima poznatih duljih jednostavnih vrsta tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik, intervju za posao

– izvješćivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil i razgovorni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i ponavljanju (artikulacijske i intonacijske vježbe). Strategije poučavanja i učenja te aktivnosti učenja trebaju biti u skladu s učenikovim razvojnim osobitostima i sustavom podrške te posebnostima odabrane struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačkih vještina. Učenici vještine čitanja trebaju usvajati na duljim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika.

PP SŠ HJ A.3.3.

Učenik piše dulji jednostavan vezan tekst.

– sastavlja motivacijsko pismo

– piše zapisnik

– oblikuje molbu za posao

– sastavlja elektroničko pismo

– oblikuje dulji jednostavan vezan tekst

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: molba za posao, motivacijsko pismo, zapisnik; dopisivanje (elektroničko pismo)

– izvješćivanje

– funkcionalni stilovi: administrativno-poslovni stil i razgovorni stil.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja, posebice grafijskim, glasovnim, interpunkcijskim i leksičkim vježbama u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja te svojih razvojnih osobitosti. Učenici vještine pisanja i dopisivanja trebaju usvajati na duljim jednostavnim tekstovima, sadržajno bliskim svojim interesima te posebnostima struke i zanimanja, koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na razvojne osobitosti i potrebe. Tekst za poučavanje i učenje (lingvometodički predložak) treba obuhvatiti prilagodbu tiska, (re)organizaciju strukture i opsega teksta te jezično-sadržajnu prilagodbu, ovisno o sustavu podrške za svakoga učenika. Nastavnik prilagođava aktivnosti, metode i strategije poučavanja uzimajući u obzir raznolikost razrednoga odjela i individualne potrebe učenika.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja

Učenik piše najmanje tri dulja jednostavna vezana teksta u polugodištu prema svojim mogućnostima i primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka). Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

PP SŠ HJ A.3.4.

Učenik primjenjuje pravopisna pravila i morfofonološka pravila o glasovima u govoru i u pismu.

– opisuje podjelu glasova: samoglasnici i suglasnici

– rastavlja riječi na slogove

– primjenjuje jezična pravila u pisanju glasova č/ć, glasova dž/đ, glasova ije/je/e u oblikovanju teksta

– oblikuje rečenicu i tekst u skladu s jezičnim pravilima na morfofonološkoj razini u govoru i u pismu

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– služi se rječnicima u oblikovanju pisanoga i govorenog teksta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: podjela glasova – samoglasnici i suglasnici; rastavljanje riječi na slogove; glasovi č/ć, glasovi dž/đ, glasovi ije/je/e; veliko slovo u pisanju blagdana, povijesnih događaja, zemljopisnih pojmova i lokaliteta; pokrate; vrste rječnika, preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Pravopisna pravila i morfofonologija poučavaju se na temelju početne procjene o ovladanosti pravopisnim pravilima i morfofonološkim sadržajima prema individualnim mogućnostima učenika i sustavu podrške. Polazište poučavanja i učenja jezika jest tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati gramatičke i pravopisne vježbe te vježbe vokabulara koje će im to omogućiti.

Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali pravopisnim pravilima i morfofonološkim sadržajima kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti.

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Preporučuje se da nastavnik ispituje česte i prototipne jezične sadržaje na poznatim tekstovima jednostavnih jezičnih struktura koji im omogućuju ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi s obzirom na njihove razvojne osobitosti i potrebe.

Nastavnik redovito prati uspješnost učenika te im daje poticajnu konkretnu povratnu informaciju usmjeravajući njihov rad, motivaciju i ustrajnost.

PP SŠ HJ B.3.1.

Učenik objašnjava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje duljih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje u skladu s njegovim interesima i razvojnim osobitostima.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik prema svojemu interesu i razvojnim osobitostima čita najmanje jedan dulji jednostavni književni tekst (cjelovito ili na ulomcima) prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom. Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati samostalnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Usvajanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti s obzirom na njegove razvojne osobitosti i potrebe.

Predstavljanje duljega jednostavnog književnog teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju učenikovih čitalačkih vještina. Budući da učenike treba poticati na primjenu novousvojenih riječi, razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta prema njihovim razvojnim osobitostima, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačkih vještina preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

PP SŠ HJ B.3.2.

Učenik objašnjava osnovno književnoteorijsko pojmovlje te ga razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga duljeg jednostavnog književnog teksta.

– objašnjava književne rodove i vrste analizirajući i interpretirajući poznate dulje jednostavne književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književne vrste: lirska pjesma, pripovijetka, roman, tragedija, dnevnik, romansirani životopis

– književnoteorijski pojmovi: osnovna obilježja lirike, epike, drame.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate osnovne književnoteorijske pojmove: književni rod, književna vrsta i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik je izložen nastavnikovu čitanju naglas na nastavnome satu te ga se potiče na samostalno čitanje duljih jednostavnih književnih tekstova (cjelovitih i na ulomcima; čitanje naglas i u sebi).

Nastavnik samostalno odabire cjelovite tekstove ili ulomke duljih jednostavnih tekstova za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema učenikovim razvojnim osobitostima, svojoj stručno-pedagoškoj procjeni te na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Poučavanje učenika treba biti na duljim jednostavnim tekstovima koji se mogu povezati s učenikovom životnom sredinom, svakodnevnim situacijama i interesima, a omogućuju im ovladavanje vokabularom uz uporabu rječnika i primjenu novousvojenih riječi.

PP SŠ HJ C.3.1.

Učenik prepoznaje namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljnu publiku.

– prepoznaje namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljnu publiku

– prepoznaje predrasude i stereotipe u medijskim tekstovima

– opisuje medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: različite vrste mikroobjava

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– predrasude i stereotipi u medijskim porukama

– mikroobjava kao medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: redovito ažuriranje statusa, komentari, osjećajnici sl.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja polazište je tekst u svrhu usvajanja medijske pismenosti.

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik odabire medijske tekstove, opisuje ih i predstavlja s obzirom na odabranu tematiku i ciljnu publiku. Projektna aktivnost provodi se na nastavnome satu i (ili) kod kuće: samostalnim radom ili skupnim radom s obzirom na učenikove razvojne osobitosti i interese i treba biti povezana s primjenom novousvojenih riječi, razvijanjem čitalačke i medijske pismenosti.

PP SŠ HJ C.3.2.

Učenik opisuje povezanost književnih tekstova s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– istražuje i opisuje narodne predaje, legende, običaje i vjerovanja (svojega zavičaja)

– izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: narodne predaje, legende, običaji i vjerovanja (pučka kultura).

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik komentira, a prema mogućnosti i posjećuje, kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Odgojno-obrazovni sadržaji trebaju biti povezani s učenikovim razvojnim osobitostima i interesima i omogućiti učeniku primjenu novousvojenih riječi. Odgojno-obrazovni ishod C.3.2. treba biti povezan s nastavnim područjima hrvatski jezik i komunikacija (A.3.4.) i književnost i stvaralaštvo (B.3.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuje se formativno.

Strategije učenja u trima predmetnim područjima

Prijedlog strategija učiti kako učiti: odabir strategija treba biti u skladu s individualnim sustavom podrške učenika. Ovdje su navedene samo neke od komunikacijskih, kognitivnih i metakognitivnih strategija koje učitelju ili nastavniku mogu poslužiti kao polazište za njihovu preobliku prema potrebama svakoga učenika.

Učenik:

– odabire i primjenjuje komunikacijske strategije i strategije učenja sukladno vlastitim potrebama i aktivnostima učenja

– pretražuje i prikuplja podatke, informacije i ideje iz različitih izvora u skladu s temom, svrhom i namjenom radi ostvarivanja zadanoga ili samostalno odabranog zadatka ili aktivnosti učenja

– upotrebljava vlastite bilješke i (ili) natuknice u jezičnome primanju, proizvodnji i međudjelovanju

– analizira, sintetizira i organizira prikupljene podatke radi razumijevanja i primjene u ostvarivanju zadane ili samostalno odabrane aktivnosti učenja ili zadatka

– služi se rječnikom radi razumijevanja novih riječi i pojmova u tekstu kao cjelini

– služi se jezičnim priručnicima s obzirom na stečeno znanje i zadanu ili samostalno odabranu aktivnost učenja ili zadatak

– služi se grafičkim prikazima (i ilustrira) radi razvrstavanja, klasificiranja i kategoriziranja pojmova ideja

– uočava vlastita odstupanja od standardnojezične norme u razgovaranju, govorenju, čitanju i pisanju te ih samostalno ispravlja (učenik može uočiti odstupanja od standardnojezične norme ako je prije toga bio njima poučavan)

– planira vlastito učenje i uočava važnost pojedinih etapa učenja radi ostvarivanja cilja učenja

– nadgleda proces ostvarivanja zadanoga ili samostalno odabranog zadatka i aktivnosti učenja

– odabire učinkovite strategije za usvajanje zadatka i fleksibilno odbacuje neučinkovite strategije

– preuzima odgovornost za svoj rad

– vrednuje i samovrednuje usvajanje zadanoga ili samostalno odabranog zadatka i aktivnosti učenja prema dogovorenim obrascima ili u vođenome razgovoru.

*Učitelj ili nastavnik može učenike poučiti i onim strategijama učenja koje nisu ovdje navedene ako uvidi njihovu svrhovitost i primjenu.

Jezično primanje

Učenik:

– postavlja pitanja radi provjere razumijevanja prije, tijekom i poslije slušanja i čitanja

– prepoznaje i izdvaja glavne ideje u tekstu tijekom slušanja ili čitanja

– oblikuje natuknice i bilješke tijekom slušanja ili čitanja (uz podršku učitelja ili nastavnika, prema uputi, modelu, smjernicama ili samostalno)

– izdvaja nove riječi i pojmove iz slušanoga ili čitanog teksta i provjerava njihovo značenje služeći se rječnicima

– uočava i izdvaja bitno (nebitno) u rečenici, dijelovima teksta i cjelovitome tekstu

– sažima, sintetizira, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta na temelju slušanja ili čitanja

– postavlja pitanja radi provjere razumijevanja tijekom i poslije slušanja i čitanja

– svojim riječima oblikuje tekst nakon slušanja ili čitanja radi boljega razumijevanja teksta.

– stvara pretpostavke o tekstu i letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove teksta

– dosjeća se stečenoga znanja na temelju naslova, podnaslova, grafičkih ili dizajnerskih obilježja teksta i predviđa o čemu je u tekstu riječ

– ponovno čita tekst u cjelini ili dijelove teksta ako nije razumio (ili radi preoblike teksta ili vođenja bilješki)

– čita tekst naglas radi razumijevanja dijelova teksta ili teksta u cjelini

– čita tekst po dijelovima i parafrazira dijelove teksta radi razumijevanja teksta u cjelini

– podcrtava dijelove u tekstu ili izdvaja ključne podatke i glavne ideje na rubnici

– ponovno čita rečenice ili dijelove teksta koje nije razumio da bi ih bolje razumio

– izdvaja, bilježi na rubnici ili preoblikuje bitno iz teksta svojim riječima.

Jezična proizvodnja

Učenik:

– pažljivo sluša sugovornika ili sugovornike te jasno izražava svoje misli, želje, potrebe i osjećaje u razgovoru, raspravi ili govorenju

– izabire riječi koje izazivaju pozitivne emocije u razgovoru, raspravi ili govorenju

– uočava govornikov i sugovornikov stav te neverbalnu i paraverbalnu komunikaciju

– služi se tehnikama za prevladavanje straha i nelagode u razgovoru, raspravi ili govorenju

– pokazuje empatiju tijekom razgovora, rasprave ili govorenja

– preuzima i daje riječ u razgovoru ili raspravi

– započinje razgovor s različitim osobama u različitim komunikacijskim situacijama

– uključuje se u razgovor ili raspravu dajući odgovore i postavljajući pitanja.

– priprema se i planira oblikovanje teksta s obzirom na temu, svrhu i namjenu

– oblikuje koncept

– oblikuje tekst (uz podršku učitelja ili nastavnika, prema uputi, modelu, smjernicama ili samostalno) na temelju pripreme i plana služeći se vlastitim bilješkama, natuknicama ili konceptom

– oblikuje tekst upotrebljavajući novonaučene riječi i pojmove

– odabire riječi i jezična sredstva za oblikovanje teksta s obzirom na zadanu ili odabranu strukturu teksta, temu i svrhu

– samostalno nadgleda i ispravlja izraz i sadržaj teksta tijekom govorenja i pisanja, samovrednuje tekst u cijelosti

– uređuje tekst da bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja

– samoinicijativno traži pomoć zbog poteškoća u oblikovanju tekstova

– traži povratnu informaciju o napisanome i izgovorenom tekstu

– služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva.

PP OŠ EJ A.1.1.

Učenik pokazuje razumijevanje neverbalno i/ili verbalno reagirajući na izgovorene riječi te vrlo kratke i vrlo jednostavne upute i pitanja.

– neverbalno reagira pogledom, gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

PP OŠ EJ A.1.2.

Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.1.3.

Učenik govori učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.1.4.

Učenik razgovara prema predlošku s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.

– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce

– pozdravlja, predstavlja se, pita za ime

– čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje

PP OŠ EJ A.1.5.

Učenik preslikava slova engleske abecede.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, hrana i piće, obitelj, životinje, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, brojalica, pjesma.

Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti nad točnosti).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnosti te brojalicama i pjesmicama kao sredstvima poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju aktivnosti, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije iz svakodnevnoga života. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici sa složenim komunikacijskim potrebama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode PP OŠ A.1.1., PP OŠ A.1.2. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Učenici sa složenim komunikacijskim potrebama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode PP OŠ A.1.1., PP OŠ A.1.2. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Slijepi učenici taktilno istražuju reljefne grafeme (uočavaju grafičku strukturu: od kojih točaka se slovo sastoji, imenuju se točke), ishod PP OŠ A.1.5.

Učenici s motoričkim teškoćama koji se pisano izražavaju putem asistivne tehnologije ishod ostvaruju povezivanjem jednakih grafema.

PP OŠ EJ B.1.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice kulture ciljnoga jezika.

– prepoznaje imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika

– prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava (rođendan) i načina obilježavanja blagdana (Božić i Uskrs)

PP EJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– uz podršku pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku (izražava zahvalu)

– uz podršku ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba (teacher) u poznatome kontekstu na neformalnoj razini

– oponaša prema modelu neverbalne znakove (primjerice, pozdravlja rukom)

PP OŠ.EJ B.1.3.

Učenik pokazuje interes za učenje o kulturi ciljnoga jezika.

– pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu tijekom zanimljivih i primjerenih aktivnosti

– pozitivno reagira na različite književne tekstove (primjerice, pjesmice, brojalice, slikovnice)

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i preporukama iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ.EJ C.1.1.

Učenik prepoznaje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.

– usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga

– prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio) prema uputama radi praćenja napretka u učenju

– izražava osjećaje i raspoloženja prema učenju jezika prikladnim znakovima/crtežima

PP OŠ. EJ C.1.2.

Učenik prepoznaje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– razvija početni pozitivan stav i interes za učenje engleskoga jezika

– oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini putem igre, pjesme, priče, dijeljenjem uloga i kretanjem

– prepoznaje dio najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika

PP OŠ. EJ C.1.3.

Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– kreativno se izražava pjesmom i glumom po modelu

– izrezuje, slaže i boji crteže/slike

PP OŠ. EJ C.1.4.

Učenik prepoznaje najosnovnije izvore informacija.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ. EJ A.2.1.

Učenik neverbalno i/ili verbalno reagira na izgovorene riječi i kratke i vrlo jednostavne upute.

– neverbalno reagira gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

PP OŠ EJ A.2.2.

Učenik prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.

– povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom

– povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom

PP OŠ EJ A.2.3.

Učenik ponavlja riječi i kratke, vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.2.4.

Učenik izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.2.5.

Učenik razgovara prema predlošku s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene kratke, vrlo jednostavne rečenice.

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute

PP OŠ EJ A.2.6.

Učenik preslikava slova engleske abecede i jednostavne učestale riječi.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), školski pribor i učionica, brojevi, boje, igračke, hrana i piće, obitelj, životinje, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma.

Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, davanje jednostavnih uputa (što činiti), imenovanje, brojenje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost te brojalicama i pjesmicama kao sredstvima poučavanja kojima učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice )

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju aktivnosti, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati pomoću asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenik čita globalnom metodom, prepoznaje kratke i vrlo jednostavne slike riječi čiji je izgovor sličan ili jednak u pisanom obliku.

Ishode vezane uz preslikavanje jednostavnih riječi učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se preslikavaju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik preslikava po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni učenici koriste se prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.2.1.

Učenik prepoznaje povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu i prepoznaje obilježja jedne zemlje ciljnoga jezika.

– prepoznaje osnovne kulturno specifične elemente jedne zemlje (državna zastava)

– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja

– pozitivno reagira na različite književne tekstove (primjerice, priče, bajke, basne)

PP OŠ EJ B.2.2.

Učenik oponaša primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– ponavlja prema modelu prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze neverbalnoga reagiranja u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju (primjerice, maše rukom kao pozdrav, potvrdno ili niječno kima glavom)

PP OŠ EJ B.2.3.

Učenik sa zanimanjem reagira na poznate i nepoznate sadržaje.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.2.1.

Učenik prepoznaje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.

– gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima

– oponaša zvukove i intonaciju

PP OŠ EJ C.2.2.

Učenik se koristi najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

– slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava

– prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju znakovima/crtežima i riječima

PP OŠ EJ C.2.3.

Učenik se koristi najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

– traži pomoć učitelja

– surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju vrlo jednostavnih problema

– prepoznaje da je prirodno pogriješiti pri učenju

– izabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja

PP OŠ EJ C.2.4.

Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– izrađuje slikovni rječnik (lijepi, crta, boji sličice)

– sudjeluje u vrlo kratkim predstavama

PP OŠ EJ C.2.5.

Učenik se koristi najosnovnijim izvorima informacija prema uputama.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ.EJ A.3.1.

Učenik neverbalno i/ili verbalno reagira na izgovorene riječi i učestale jednostavne upute.

– neverbalno reagira gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

PP OŠ EJ A.3.2.

Učenik povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu.

PP OŠ EJ A.3.3.

Učenik ponavlja učestale riječi i učestale vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.3.4.

Učenik izgovara učestale riječi i učestale vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.3.5.

Učenik razgovara prema predlošku s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene kratke i jednostavne rečenice.

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute prema predlošku

PP OŠ EJ A.3.6.

Učenik preslikava prema predlošku vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), brojevi, dom, kućanski poslovi, tijelo, odjeća i obuća, priroda, slobodno vrijeme, pomoć drugomu, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje (osobe, životinje, predmeta), imenovanje, davanje uputa. Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost te brojalicama i pjesmicama kao sredstvima poučavanja kojima učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenik čita globalnom metodom, prepoznaje vrlo jednostavne riječi čiji je izgovor sličan ili jednak u pisanom obliku. Ishode vezane uz preslikavanje jednostavnih riječi učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se preslikavaju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik preslikava po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.3.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemlje ciljnoga jezika.

– prepoznaje neke kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika, primjerice, glavni grad, naziv države, neka tradicijska obilježja i slično

– prepoznaje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemlje ciljnoga jezika

– prepoznaje primjerene vrste književnih tekstova, primjerice, pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme.

PP OŠ EJ B.3.2.

Učenik prepoznaje i reagira na osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjere međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju.

– prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– izražava ispriku

– navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta

PP OŠ EJ B.3.3.

Učenik prepoznaje primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.3.1.

Učenik se koristi najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.

– grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih uputa s pokretom

– uvježbava jednostavne učestale upute

– povezuje nove riječi/izraze s poznatima

PP OŠ EJ C.3.2.

Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.

– prepoznaje uputu pojedinoga zadatka, priprema se za rješavanje i rješava zadatak

– prati crtežima, znakovima i riječima vlastiti napredak u učenju

PP OŠ EJ C.3.3.

Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.

PP OŠ EJ C.3.4.

Učenik prepoznaje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja u govorenju.

– kreativno se izražava kratkim i jednostavnim rečenicama prema predlošku, primjerice, osmišljava imena

– izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples).

PP OŠ EJ C.3.5.

Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ A.4.1.

Učenik neverbalno i/ili verbalno reagira na izgovorene vrlo jednostavne rečenice i jednostavne upute.

– pokazuje razumijevanje vrlo jednostavnih rečenica i vrlo jednostavnih uputa

– razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz rečenice

PP OŠ EJ A.4.2.

Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.

– pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova

– slovka na razini izoliranih, zapisanih slova

PP OŠ EJ A.4.3.

Učenik naglas čita vrlo jednostavne rečenice s poznatim riječima.

– povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu

– čita naglas po modelu pojedinačno i u skupini

PP OŠ EJ A.4.5.

Učenik izgovara kratke i jednostavne rečenice prema predlošku s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova.

PP OŠ EJ A.4.6.

Učenik razgovara s drugom osobom prema predlošku te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.

PP OŠ EJ A.4.7.

Učenik prepisuje vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: dječja književnost (samostalno ili integrirano), dom, slobodno vrijeme, škola, kupnja, prijevozna sredstva, zdravlje, zanimanja, posebni datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje (osobe, životinje, predmeta, radnje, prirode, doma), davanje uputa, postavljanje pitanja.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost te brojalicama i pjesmicama, kao sredstvima poučavanja kojima učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (pimjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući igre i situacije za uvježbavanje govora i razgovora (primjerice, proslava rođendana, trgovina igračkama). Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju. Učenik globalno te postupno razvija analitičke i sintetičke metode čitanja riječi i vrlo kratkih i jednostavnih rečenica.

Ishode vezane uz pisanje riječi i/ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme i/ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.4.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemlje ciljnoga jezika i uspoređuje s vlastitim jezikom i kulturom.

– prepoznaje kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika

– uspoređuje kulturno specifične elemente jedne zemlje ciljnoga jezika s vlastitom kulturom

– prepoznaje i uspoređuje aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemlje ciljnoga jezika s vlastitim aktivnostima

– uz podršku ponavlja primjerene vrste književnih tekstova (primjerice, pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme)

PP OŠ EJ B.4.2.

Učenik primjereno reagira na primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– uz podršku, verbalno ili neverbalno primjereno reagira na prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

PP OŠ EJ B.4.3.

Učenik oponaša i primjenjuje pozitivne načine ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– oponaša prema modelu pristojna i prihvatljiva ponašanja u poznatome kontekstu

– izražava molbu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u svakodnevnim aktivnostima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.4.1.

Učenik odabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika na različitim zadatcima.

– grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ

– povezuje naučeno s novim sadržajima

– prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom

PP OŠ EJ C.4.2.

Učenik prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.

– uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka

– prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju učestalim izrazima

PP OŠ EJ C.4.3.

Učenik prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.

PP OŠ EJ C.4.4.

Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.

PP OŠ EJ C.4.5.

Učenik pronalazi informacije iz osnovnih izvora.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ A.5.1.

Učenik razumije vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i vrlo jednostavnog teksta

– razumije ključnu informaciju

PP OŠ EJ A.5.2.

Učenik naglas čita vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova, primjerice, točka, upitnik, uskličnik

PP OŠ EJ A.5.3.

Učenik oponaša intonaciju jednostavne rečenice.

PP OŠ EJ A.5.4.

Učenik govori prema predlošku vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple)

PP OŠ EJ A.5.5.

Učenik sudjeluje prema predlošku u vrlo kratkome i vrlo jednostavnom razgovoru poznate tematike.

PP OŠ EJ A.5.6.

Učenik piše prema predlošku vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, slobodno vrijeme, moj zavičaj, vrijeme, drugi i drugačiji, dječja književnost, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje navika i rutinskih radnji, opisivanje mjesta, traženje i davanje uputa, uporaba brojeva i množine imenica.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (primjerice, glagoli to be i to have; Present simple učestalih glagola). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svom retku uvećanim fontom i sa širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje jednostavnih riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici istražuju taktilne grafeme ili pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.5.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice jezika i kulture zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje kulturno specifične elemente zemlja ciljnoga jezika (do tri zemlje)

– uspoređuje kulturno specifične elemente zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom

– prepoznaje i uspoređuje aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemalja jezika s vlastitim aktivnostima

PP OŠ EJ B.5.2.

Učenik se koristi osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– koristi se osnovnim prikladnim oblicima oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– izražava molbu

– koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

PP OŠ EJ B.5.3.

Učenik primjenjuje pozitivne načine ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.

– primjenjuje prema modelu pristojna i prihvatljiva ponašanja u poznatome kontekstu

– primjenjuje poželjne oblike ponašanja u svakodnevnim aktivnostima

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.5.1.

Učenik prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.

– uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima (Happy birthday, Happy New Year)

– povezuje naučeno s novim sadržajima

– prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom

PP OŠ EJ C.5.2.

Učenik prepoznaje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.

– prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka

– prati svoj napredak vrlo kratkim jednostavnim rečenicama

PP OŠ EJ C.5.3.

Učenik prepoznaje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.

– samostalno bira aktivnosti koje povećavaju ugodu tijekom učenja

– radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje)

– nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak

PP OŠ EJ C.5.4.

Učenik primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava vrlo kratkim jednostavnim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku

– rješava jezične zagonetke

PP OŠ EJ C.5.5.

Učenik prepoznaje različite izvore informacija.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ A.6.1.

Učenik razumije kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje kratkoga i vrlo jednostavnog teksta

– razumije ključnu informaciju

PP OŠ EJ A.6.2.

Učenik naglas čita kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju kratkoga i vrlo jednostavnog teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova

PP OŠ EJ A.6.3.

Učenik oponaša intonacijska obilježja kratkoga i vrlo jednostavnoga govorenog teksta.

PP OŠ EJ A.6.4.

Učenik govori kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple, Present continuous)

– djelomično točno govori kratak i vrlo jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška

PP OŠ EJ A.6.5.

Učenik sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku.

– sudjeluje u kratkome i vrlo jednostavnom razgovoru prema predlošku

– preuzima riječ na primjeren način

PP OŠ EJ A.6.6.

Učenik piše prema predlošku kratke i jednostavne rečenice poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, moja domovina, drugi i drugačiji, dječja književnost, zdravlje, okoliš, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje radnje koja se događa, ljudi, stvari, osjećaja, kultura i običaja, uporaba brojeva i množine imenica, izražavanje (ne)slaganja, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju aktivnosti, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojemu retku uvećanim fontom i sa širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.6.1.

Učenik uspoređuje osnovne činjenice jezika i kulture zemalja ciljnoga jezika i uspoređuje s vlastitim jezikom i kulturom.

– uspoređuje kulturno specifične elemente zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom

– uspoređuje aktivnosti iz svakodnevnoga života djece zemalja ciljnoga jezika s vlastitim aktivnostima

PP OŠ EJ B.6.2.

Učenik se koristi obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– koristi se prikladnim oblicima oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– izražava molbu, zahvalu, ispriku

– uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

PP OŠ EJ B.6.3.

Učenik prepoznaje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama.

– prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju

– uočava različita shvaćanja pojedinih običaja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.6.1.

Učenik prepoznaje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.

– prepoznaje ključne informacije

– koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja

– koristi se slikovnim rječnikom

PP OŠ EJ C.6.2.

Učenik se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

– uz podršku organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje

– primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama

– prati svoj napredak u učenju kratkim i jednostavnim rečenicama

PP OŠ EJ C.6.3.

Učenik se koristi osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

– surađuje s drugim učenicima kako bi dobio povratnu informaciju, primjerice, palac gore, semafor, smješko o uspješnosti rješavanja zadatka

– koristi se osnovnim društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini

PP OŠ EJ C.6.4.

Učenik se koristi osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

PP OŠ EJ C.6.5.

Učenik pronalazi informacije iz različitih izvora.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ A.7.1.

Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

PP OŠ EJ A.7.2.

Učenik naglas čita srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju srednje dugoga i jednostavnog teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova

PP OŠ EJ A.7.3.

Učenik oponaša intonacijska obilježja srednje dugoga i jednostavnog govorenog teksta.

PP OŠ EJ A.7.4.

Učenik govori srednje dug i jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple, Present continuous, Future simple)

PP OŠ EJ A.7.5.

Učenik sudjeluje u srednje dugom i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku.

– sudjeluje u srednje dugom jednostavnom razgovoru prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

PP OŠ EJ A.7.6.

Učenik piše prema predlošku vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom (preslagivanja rečenice, slikopriča, nadopune i dovršavanja teksta)

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila (pravopisni znakovi i veliko slovo)

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, tehnologija kultura i zabava, putovanja, drugi i drugačiji, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica, e-pošta.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje budućih radnji, sebe i drugih, stvari, mjesta i osjećaja, uporaba rednih brojeva, izražavanje (ne)slaganja, čestitanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, uspoređivanje drugih kultura i običaja.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje jednostavnih riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.7.1.

Učenik prepoznaje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje specifične navike, aktivnosti i običaje iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu

– uz vizualnu podršku uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi osnovne i jednostavne činjenice o zemljama ciljnoga jezika

– prepoznaje dio posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te dio obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi

PP OŠ EJ B.7.2.

Učenik navodi što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva.

– navodi što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

PP OŠ B.7.3.

Učenik reagira na nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama.

– reagira na primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju

– uočava različita shvaćanja pojedinih običaja i primjereno reagira

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.7.1.

Učenik se koristi osnovnim kognitivnim strategijama učenja.

– primjenjuje jednostavna leksička i pravopisna pravila

– koristi se popisom riječi

PP OŠ EJ C.7.2.

Učenik odabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– uz podršku organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena

– izabire i koristi se metodama koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– prati i vrednuje svoj napredak u učenju

PP OŠ EJ C.7.3.

Učenik odabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– sluša i uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini

PP OŠ EJ C.7.4.

Učenik odabire i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava srednje dugim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku

– pisano se kreativno izražava vrlo kratkim i jednostavnim tekstom prema predlošku (izrađuje poster, razglednicu)

PP OŠ EJ C.7.5.

Učenik odabire informacije iz različitih izvora.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ A.8.1.

Učenik razumije jednostavan dugi tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje jednostavnoga dugog teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

PP OŠ EJ A.8.2.

Učenik naglas čita dug i jednostavan tekst poznate tematike.

– koristi se fonološkim obilježjima (glasovima i intonacijom) engleskoga jezika pri čitanju dugoga i jednostavnog teksta naglas po modelu, pojedinačno i u skupini

– intonacijom obilježava početak i kraj rečenice u tekstu

– primjenjuje uporabu osnovnih pravopisnih znakova

PP OŠ EJ A.8.3.

Učenik oponaša intonacijska obilježja dugoga i jednostavnoga govorenog teksta.

PP OŠ EJ A.8.4.

Učenik govori dug i jednostavan tekst poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama (Present simple, Present continuous, Future simple, Past simple)

PP OŠ EJ A.8.5.

Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku.

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

PP OŠ EJ A.8.6.

Učenik piše prema predlošku kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom (preslagivanja rečenice, slikopriča, nadopune i dovršavanja teksta)

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila (pravopisni znakovi i veliko slovo)

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: svijet oko mene, putovanja, moja domovina i druge zemlje, drugi i drugačiji, zdrav život, posebni dani i datumi.

Preporučene tekstne vrste: čestitka, pozivnica, kratka poruka, pjesma, poster, strip, razglednica, e-pismo.

Preporučeni jezični sadržaji: opisivanje prošlih radnji, osoba, stvari, mjesta i osjećaja, uporaba rednih brojeva, kreativno izražavanje, uljudno ophođenje u svakodnevnim susretima, uspoređivanje drugih kultura i običaja.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja.

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno pojednostavljen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje jednostavnih riječi ili rečenica učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom (prepoznavanje grafema, spajanje istih grafema, pisanje grafema na pomagalima).

PP OŠ EJ B.8.1.

Učenik navodi sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu uz vizualnu podršku

– uz podršku izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika

PP OŠ EJ B.8.2.

Učenik opisuje što je naučio o sebi i drugima u međukulturnom iskustvu.

– tekstom govori prema modelu što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

PP OŠ EJ B.8.3.

Učenik reagira na nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama i prepoznaje osnovne strategije prevladavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma.

– uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma

– prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP OŠ EJ C.8.1.

Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.

– prepoznaje značenje riječi na temelju strukture riječi

– koristi se vrlo jednostavnim mentalnim mapama i grafičkim organizatorima radi lakšega zapamćivanja

PP OŠ EJ C.8.2.

Učenik prilagođava osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.

– redovito prati i vrednuje vlastito učenje

– uz podršku učitelja vodi dnevnik učenja (slikom, crtežom, simbolom, riječju)

PP OŠ EJ C.8.3.

Učenik prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja.

– koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi uočio prednosti učenja jezika i podijelio ih s drugima

– aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih i prihvaća različitosti

PP OŠ EJ C.8.4.

Učenik prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

– usmeno se kreativno izražava dugim i jednostavnim tekstom poznatoga sadržaja prema predlošku

– pisano se kreativno izražava kratkim i jednostavnim tekstom prema predlošku (izrađuje razglednice, piše e-pismo)

PP OŠ EJ C.8.5.

Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora.

– koristi se informacijama iz jednostavnih tekstova

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (1) A.1.1.

Učenik razumije dug i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnog teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

PP SŠ EJ (1) A.1.2.

Učenik govori dug i jednostavan tekst te sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– oponaša intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru govorom prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

PP SŠ EJ (1) A.1.3.

Učenik piše prema predlošku dug i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (nastavnik) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

PP SŠ EJ (1) B.1.1.

Učenik prepoznaje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje specifične navike, aktivnosti i običaje iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu

– uz vizualnu podršku uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi osnovne i jednostavne činjenice o zemljama ciljnoga jezika

PP SŠ EJ (1) B.1.2.

Učenik navodi što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva.

– navodi što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (1) C.1.1.

Učenik primjenjuje osnovne strategije učenja jezika.

– odabire i koristi se osnovnim kognitivnim, metakognitivnim i društveno-afektivnim strategijama učenja jezika

– primjenjuje jednostavna leksička i pravopisna pravila

– koristi se popisom riječi

– uz podršku organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena

– odabire i koristi se metodama koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– uočava svoj napredak u učenju

– sluša i uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini

PP SŠ EJ (1) C.1.2.

Učenik primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

PP SŠ EJ (1) C.1.3.

Učenik se koristi informacijama iz različitih ponuđenih izvora.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (1) A.2.1.

Učenik razumije dug, jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje dugoga, jednostavnog teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

PP SŠ EJ (1) A.2.2.

Učenik govori dug i jednostavan tekst te sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– oponaša intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i osnovnim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke

– sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru govorom prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

PP SŠ EJ (1) A.2.3.

Učenik piše prema predlošku dug i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (nastavnik) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni učenici koriste se prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

PP SŠ EJ (1) B.2.1.

Učenik navodi sličnosti i razlike među vlastitom kulturom i kulturama zemalja ciljnoga jezika.

– navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu uz vizualnu podršku

– uz podršku izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi

– iz raznih multimodalnih izvora uz podršku pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika

PP SŠ EJ (1) B.2.2.

Učenik opisuje što je naučio o sebi i drugima iz međukulturnoga iskustva.

– tekstom govori prema modelu što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe

– proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (1) C.2.1.

Učenik prilagođava osnovne strategije učenja jezika.

– prilagođava osnovne kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije učenja jezika

– prepoznaje značenje riječi na temelju strukture riječi

– koristi se vrlo jednostavnim mentalnim mapama radi lakšega zapamćivanja

– uz podršku prati vlastito učenje

– uz podršku nastavnika vodi dnevnik učenja

– koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi uočio prednosti učenja jezika i podijelio ih s drugima

– aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih i prihvaća različitosti

PP SŠ EJ (1) C.2.2.

Učenik prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

PP SŠ EJ (1) C.2.3.

Učenik se koristi informacijama iz različitih izvora.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (1) A.3.1.

Učenik razumije dug tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

– pokazuje razumijevanje dugoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju

– izdvaja ključne i specifične informacije

– pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta

– pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke

– koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju

PP SŠ EJ (1) A.3.2.

Učenik govori dug tekst te sudjeluje u dugome i jednostavnom razgovoru poznate tematike prema predlošku koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– govori tekst prema predlošku

– oponaša intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica

– povezuje elemente teksta u cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i osnovnim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke

– sudjeluje u dugom razgovoru komunikacijom prema predlošku

– započinje i zaključuje razgovor na primjeren način

PP SŠ EJ (1) A.3.3.

Učenik piše prema predlošku dug tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući uporabu osnovna pravopisnih pravila.

– oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom

– primjenjuje osnovna pravopisna pravila

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez uporabe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima kojima se potiče maštovitost i kreativnost.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije.

Govorni model (nastavnik) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise.

Tekst za čitanje potrebno je prilagoditi prema smjernicama građe lagane za čitanje te prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom, piktogramom) kako bi se produbila i olakšala dimenzija teksta te povećalo razumijevanje. Prema smjernicama građe lagane za čitanje tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen. Sadržaj treba biti konkretan i sažet, pisan jednostavnim jezikom bez složenih riječi, metafora i apstraktnih pojmova. Tekst se uređuje lijevim poravnanjem, svaka rečenica pisana u svojem retku uvećanim fontom i širokim proredom.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti sastavljene od naučenih grafema, napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

PP SŠ EJ (1) B.3.1.

Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom.

– ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima

– izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi

– opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji

PP SŠ EJ (1) B.3.2.

Učenik oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u međukulturnim susretima.

– ponavlja prema modelu prikladne obrasce komunikacije

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze neverbalnoga reagiranja u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (1) C.3.1.

Učenik primjenjuje složenije strategije učenja jezika.

– izabire i koristi se složenijim kognitivnim, metakognitivnim i društveno-afektivnim strategijama učenja jezika

– primjenjuje leksička i pravopisna pravila

– koristi se popisom riječi i/ili rječnikom

– uz podršku organizira vlastito učenje

– izabire i koristi se metodama koje odgovaraju njegovu stilu učenja

– uz podršku vrednuje svoj napredak u učenju

– uvažava mišljenja drugih

– sudjeluje u procesu donošenja odluka

PP SŠ EJ (1) C.3.2.

Učenik primjenjuje složenije tehnike kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih tekstova poznatih sadržaja.

PP SŠ EJ (1) C.3.3.

Učenik prilagođava informacije iz različitih ponuđenih izvora.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (2) A.1.1.

Učenik pokazuje razumijevanje pojedinačnih riječi i vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova.

– reagira verbalno ili neverbalno gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje upute s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

PP SŠ EJ (2) A.1.2.

Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju poticaja i/ili predloška

– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce

– pozdravlja, predstavlja se, pita za ime

– čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje

PP SŠ EJ (2) A.1.3.

Učenik piše vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskom jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskom jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnost uz primjenu sredstava poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala (primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječci, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice)

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati pomoću asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući poznate situacije za uvježbavanje govora i razgovora. Sve razredne aktivnosti raznolike su, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici s govorno-jezičnim teškoćama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

PP SŠ EJ (2) B.1.1.

Učenik prepoznaje osnovne činjenice kulture ciljnoga jezika.

– prepoznaje imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika

– prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava (rođendan) i načina obilježavanja blagdana

PP SŠ EJ (2) B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– uz podršku pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku (izražava zahvalu)

– uz podršku ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba (teacher) u poznatome kontekstu na neformalnoj razini

– oponaša prema modelu neverbalne znakove (primjerice pozdravlja rukom)

PP SŠ.EJ (2) B.1.3.

Učenik pokazuje interes za učenje o kulturi ciljnoga jezika.

– pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu tijekom učeniku zanimljivih i primjerenih aktivnosti

– pozitivno reagira na različite književne tekstove

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i preporukama iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ.EJ (2) C.1.1.

Učenik prepoznaje najosnovnije strategije učenja jezika.

– prepoznaje najosnovnije kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije učenja jezika

– gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise

– ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima

– oponaša zvukove i intonaciju

– usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga

– prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio) prema uputama radi praćenja napretka u učenju

– razvija početni pozitivan stav i interes za učenje engleskoga jezika

– oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini pomoću igre, pjesme, priče, dijeljenjem uloga i kretanjem

PP SŠ.EJ (2) C.1.2.

Učenik prepoznaje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

PP SŠ.EJ (2) C.1.3.

Učenik prepoznaje najosnovnije izvore informacija.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar«

na kraju razreda

PP SŠ EJ (2) A.2.1.

Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova.

– reagira verbalno ili neverbalno gestama, mimikom, pantomimom

– povezuje riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

– povezuje upute s radnjama

– odgovara na pitanja razumijevanja (yes, no)

PP SŠ EJ (2) A.2.2.

Učenik govori kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.

– izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju poticaja po modelu

– koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima

– predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute

– izgovara dio učestalih riječi, pravilno izgovara manje zahtjevne glasove i niže neke učestale riječi u vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice

– koristi se dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca

PP SŠ EJ (2) A.2.3.

Učenik piše kratak i vrlo jednostavan tekst na temelju predloška.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Teme: neposredno okružje, slobodno vrijeme, način življenja, osobni interesi učenika, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja odvija se na engleskome jeziku uz dodatna pojašnjenja i objašnjenja na materinskome jeziku. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvješćivanja, induktivno (bez upotrebe metajezika), prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Naglasak je na jezičnim djelatnostima slušanja s razumijevanjem i govorenja (prednost se daje tečnosti, a ne točnosti u izgovoru).

Pri izboru jezičnih sadržaja i kreiranju aktivnosti prednost se daje komunikaciji, aktivnostima za poticanje maštovitosti i kreativnost uz primjenu sredstava poučavanja pomoću kojih učenici na zabavan način usvajaju naglasak, izgovor, intonaciju i ritam jezika.

Poučavanje sadržaja temelji se na primjeni multimodalnoga pristupa, odnosno provođenja aktivnosti utemeljenih na različitim modalitetima (uključivanje što većega broja osjetila i zadovoljavanje različitih preferiranih stilova učenja):

– uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, asistivne tehnologije, videoisječaka, slika ili fotografija i konkretnih materijala, primjerice, predmeti, modeli, kartice, videoisječcii, kratki animirani filmovi, multimedijalne pjesmice

– korištenje predmetima iz neposredne stvarnosti (primjeri, slike, stvarne situacije)

– izmjenjivanje raznovrsnih aktivnosti u svrhu zadržavanja koncentracije i pažnje (najbolje se pamti ono što se uči na početku i na kraju, nakon faze koncentrirane pažnje treba slijediti faza opuštanja i obrnuto).

Potrebno je birati sadržaje poznate učeniku, jednostavne izraze i situacije. Govorni model (učitelj) govori polagano, jasno, uz puno ponavljanja te korištenja materinskim jezikom kako bi se dodatno pojasnilo značenje. Novi pojmovi uvode se tako da se povezuju prvotno uz konkretne osobe i predmete na koje se odnose, zatim uz fotografije, simbole i zvučne zapise. Tekst (riječ ili rečenicu) prikazati slikom ili popratiti vizualnom podrškom (gestama, mimikom, pokretom, konkretom, simbolom), prikazati i prezentirati uz pomoć asistivne tehnologije (digitalni mediji i aplikacije za učenje). Stvarati poticajnu sredinu za učenje kreirajući poznate situacije za uvježbavanje govora i razgovora. Sve su razredne aktivnosti raznolike, zanimljive i zabavne te se vrlo dinamično izmjenjuju.

Učenici s govorno-jezičnim teškoćama koriste se neverbalnom komunikacijom i/ili potpomognutom komunikacijom kako bi ostvarili zadane ishode. Neverbalna komunikacija uključuje pogled, pokret, gestu, mimiku, pantomimu, znakovanje, korištenje simbolima, slikama i jednostavnim ili složenim komunikatorima u svrhu komunikacije.

Ishode vezane uz pisanje učenici ostvaruju uz primjerenu podršku sukladno svojim potrebama. Riječi ili rečenice koje se prepisuju trebaju biti napisane uvećanim formatom teksta (primjerice, Arial, font 24). Učenik prepisuje po predlošku ili uz predložak unutar prilagođenoga crtovlja (uvećano crtovlje i/ili jarkim bojama istaknuto crtovlje).

Slijepi učenici pišu na Braillevom pismu. Slabovidni se učenici koriste prilagođenim osvjetljenjem i formatom predloška za pisanje. Učenici s motoričkim teškoćama služe se asistivnom tehnologijom ili potpomognutom komunikacijom.

PP SŠ EJ (2) B.2.1.

Učenik prepoznaje povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu i prepoznaje obilježja pojedinih zemalja ciljnoga jezika.

– prepoznaje osnovne kulturno specifične elemente pojedinih zemalja (državna zastava)

– ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja

– pozitivno reagira na različite književne tekstove (primjerice, priče, bajke, basne)

PP SŠ EJ (2) B.2.2.

Učenik oponaša primjere uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.

– ponavlja prema modelu prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskom jeziku

– ponavlja prema modelu odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini uz vizualnu podršku

– ponavlja prema modelu odgovarajuće izraze neverbalnoga reagiranja u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnom okružju (primjerice, maše rukom kao pozdrav, potvrdno ili niječno kima glavom)

PP SŠ EJ (2) B.2.3.

Učenik reagira sa zanimanjem na poznate i nepoznate sadržaje.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost

– zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PP SŠ EJ (2) C.2.1.

Učenik se koristi najosnovnijim strategijama učenja jezika.

– koristi se najosnovnijim kognitivnim, metakognitivnim i društveno-afektivnim strategijama učenja jezika

– grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih uputa s pokretom

– uvježbava jednostavne učestale upute

– povezuje nove riječi/izraze s poznatima

– slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava

– prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju

– traži pomoć nastavnika

– surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju vrlo jednostavnih problema

– prepoznaje da je prirodno pogriješiti pri učenju

– odabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja

PP SŠ EJ (2) C.2.2.

Učenik primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.

– izrađuje slikovni rječnik

– sudjeluje u vrlo kratkim predstavama.

PP SŠ EJ (2) C.2.3.

Učenik se koristi najosnovnijim izvorima informacija prema uputama.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

monolog: do ½ minute

interakcija: do 1 minute

monolog: do 1 minute

interakcija: do 1 ½ minute

monolog: do 1 ½ minutu

interakcija: do 2 minute

monolog: do 2 minute

interakcija: do 2 ½ minute

PP OŠ NJ A.1.1.

Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih riječi i vrlo jednostavnih i vrlo kratkih rečenica pri slušanju.

– povezuje izgovorene riječi s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem (Komm mit / Setz dich)

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja koristeći se riječima Ja/Nein

PP OŠ NJ A.1.2.

Učenik govori jednostavne riječi i vrlo jednostavne i vrlo kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– ponavlja jednostavne riječi i vrlo jednostavne i kratke rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i vrlo jednostavne i kratke rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi

– imenuje osobe i predmete prema predlošku

PP OŠ NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u vrlo jednostavnom i vrlo kratkom dijalogu oponašajući govorni model.

– u razgovoru sudjeluje ponavljajući jednostavne uvježbane riječi i vrlo jednostavne, kratke rečenice (Bitte/Danke)

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja (Ja/Nein)

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– pozdravljanje

– čestitanje

– imenovanje osoba, stvari.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples.

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u prvome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

PP OŠ NJ B.1.1.

Učenik prepoznaje najjednostavnije, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

– prepoznaje neke primjere vrlo jednostavnih i kratkih tradicionalnih i suvremenih dječjih pjesmica/brojalica na njemačkome jeziku te pozitivno reagira na njih verbalno (ponavljajući pojedine riječi) ili neverbalno (gesta, mimika)

– prepoznaje najosnovnije običaje, proslave i proizvode

– djelomično prepoznaje najjednostavnije, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom

PP OŠ NJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu prepoznaje obrasce uljudnoga ponašanja (Danke/Bitte)

– povezuje pozdrave s dobom dana

– prepoznaje i povezuje oslovljavanje učitelja s Frau/Herr

PP OŠ NJ B.1.3.

Učenik pokazuje znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na stranome jeziku pokazuje interes i zanimanje

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar«

na kraju razreda

PP OŠ NJ C.1.1.

Učenik uočava neke od vrlo jednostavnih strategija učenja.

– usmjerava pažnju na nalog

– slijedi upute pri rješavanju zadanih zadataka

– sastavlja portfolio za praćenje vlastitoga napretka koristeći se materijalima koje su pripremili učitelji

– izražava motivaciju za učenje njemačkoga jezika znakovima/crtežima

– prepoznaje neke leksičke srodnike (kognate)

– djelomično uočava neke od vrlo jednostavnih strategija učenja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

PP OŠ NJ A.2.1.

Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih riječi i jednostavnih, kratkih rečenica pri slušanju.

– povezuje izgovorene riječi te jednostavne, kratke rečenice s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem ili bez njega

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja

– pokazuje djelomično razumijevanje jednostavnih riječi i jednostavnih, kratkih rečenica

PP OŠ NJ A.2.2.

Učenik govori jednostavne riječi i jednostavne, kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– ponavlja jednostavne riječi i jednostavne i kratke rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i jednostavne i kratke rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi

– imenuje osobe i predmete prema predlošku

– govori neke od jednostavnih riječi te neke od jednostavnih, kratkih rečenica oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela

PP OŠ NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u jednostavnom i kratkom dijalogu oponašajući govorni model.

– u razgovoru sudjeluje ponavljajući jednostavne uvježbane riječi i jednostavne, kratke rečenice

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan prema ponuđenom obrascu

– daje kratke odgovore na postavljena pitanja

– djelomično sudjeluje u jednostavnome i kratkom dijalogu oponašajući govorni model

PP OŠ NJ A.2.4.

Učenik povezuje grafijski prikaz jednostavnih riječi s odgovarajućim slikovnim prikazom.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja, izricanje negacije, postavljanje jednostavnih pitanja, govorenje o sebi.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– pozdravljanje

– čestitanje

– imenovanje osoba, stvari.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi koji se sastoje od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave).

Leksički se sadržaji izabiru primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u drugome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

PP OŠ NJ B.2.1.

Učenik prepoznaje jednostavne, osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom

– imenuje jednu zemlju njemačkoga govornog područja

– prepoznaje neke od brendova (robne marke, marke automobila i sl.) te zemlje

– prepoznaje priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku prikazanu na pojednostavljen način, vrlo jednostavnim riječima i vrlo kratkim i jednostavnim rečenicama popraćenim slikama ili u obliku stripa

– prepoznaje neke primjere jednostavnih i kratkih tradicionalnih i suvremenih dječjih pjesmica/brojalica na njemačkome jeziku te pozitivno reagira na njih verbalno (ponavljajući pojedine riječi) ili neverbalno (gesta, mimika)

– prepoznaje najosnovnije običaje, proslave

PP OŠ NJ B.2.2.

Učenik oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu koristi se uljudnim obrascima ponašanja oponašajući model

– oponašajući model koristi se pozdravima sukladno dobu dana

– oslovljava učitelja s Frau/Herr

PP OŠ NJ B.2.3.

Učenik pokazuje znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– u kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na stranome jeziku pokazuje interes i zanimanje

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

PP OŠ NJ C.2.1.

Učenik uočava vrlo jednostavne strategije učenja.

– oponaša zvukove i intonaciju

– traži pomoć radi lakšega razumijevanja izgovorene riječi ili kratke, jednostavne rečenice

– koristi se leksičkim srodnicima (kognatima) kako bi razumio nepoznatu riječ

– koristi se portfolijem za praćenje vlastitoga napretka

– sudjeluje u suradničkom obliku učenja

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

PP OŠ NJ A.3.1.

Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih riječi i jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju.

– povezuje izgovorene riječi te jednostavne rečenice s vizualnim podražajem (slika, crtež, konkretni predmeti, gesta i mimika učitelja)

– verbalno i/ili neverbalno reagira na usmene upute praćene vizualnim podražajem ili bez njega

– daje kratke odgovore na jednostavna pitanja

– pokazuje razumijevanje nekih jednostavnih riječi i nekih jednostavnih rečenica pri slušanju i čitanju

PP OŠ NJ A.3.2.

Učenik govori jednostavne riječi i jednostavne rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

– ponavlja jednostavne riječi i jednostavne rečenice prema zvučnom predlošku

– izgovara jednostavne riječi i jednostavne rečenice, a u brojalicama i pjesmicama pojedine riječi

– imenuje osobe, predmete i radnje prema predlošku

PP OŠ NJ A.3.3.

Učenik sudjeluje u dijalogu koristeći se jednostavnim riječima i jednostavnim, kratkim rečenicama pomoću ponuđenih komunikacijskih obrazaca.

– u razgovoru se služi osnovnim komunikacijskim obrascima razmjenjujući uvježbane riječi i rečenice

– u odgovarajućim situacijama koristi se pozdravima, čestita blagdane i rođendan, predstavlja se i imenuje predmete i osobe

– daje kratke odgovore na jednostavna pitanja

– djelomično sudjeluje u dijalogu koristeći se jednostavnim riječima i jednostavnim, kratkim rečenicama pomoću ponuđenih komunikacijskih obrazaca

PP OŠ NJ A.3.4.

Učenik prepisuje grafijski prikaz jednostavnih riječi.

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

– Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

– Moj svijet: dom i škola

– Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture: izricanje osnovnih, svakodnevnih radnji u prvom i trećem licu jednine, izricanje molbi, čestitanje, uporaba brojeva i boja, odgovaranje na jednostavna pitanja, izricanje negacije, postavljanje jednostavnih pitanja, govorenje o sebi i drugima, izricanje posvojnosti.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– pozdravljanje

– čestitanje

– imenovanje osoba, stvari, aktivnosti.

Navedeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova: brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti: bojenje, gestikulacija, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave i sl.).

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvoju i dobi učenika pri čemu se treba voditi računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se vodi potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u trećem razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

PP OŠ NJ B.3.1.

Učenik prepoznaje osnovne informacije o kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

– imenuje jednu i/ili više zemalja njemačkoga govornog područja

– prepoznaje neke od brendova (robne marke, marke automobila i sl.) te zemlje i/ili tih zemalja

– prepoznaje priče/bajke iz dječje književnosti na njemačkome jeziku prikazanu na pojednostavljen način, jednostavnim riječima i kratkim i jednostavnim rečenicama popraćenim slikama ili u obliku stripa

– prepoznaje neke primjere jednostavnih tradicionalnih i suvremenih dječjih pjesmica/brojalica na njemačkome jeziku te pozitivno reagira na njih verbalno (ponavljajući pojedine riječi) ili neverbalno (gesa, mimika)

– prepoznaje osnovne običaje i proslave

PP OŠ NJ B.3.2.

Učenik navodi osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u simuliranim/ autentičnim situacijama.

– u odgovarajućem kontekstu izdvaja uljudne obrasce ponašanja oponašajući model

– razlikuje nepoželjne od poželjnih oblika neverbalne komunikacije u razrednome odjelu i školi

– primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkom jeziku

PP OŠ NJ B.3.3.

Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

– u kontaktu s autentičnim sadržajima (pjesmice, obilježavanje osnovnih blagdana) pokazuje zanimanje

– pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku

Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, primjerice, tema »Ljudi oko mene« pogodna za usvajanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

PP OŠ NJ C.3.1.

Učenik prepoznaje neke od vrlo jednostavnih strategija učenja.