NN 112/2024 (27.9.2024.), Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta

Ministarstvo turizma i sporta

1889

Na temelju odredbi članka 18. stavka 6. Zakona o turizmu (»Narodne novine«, broj 156/23), ministar nadležan za turizam, donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI IZRAČUNA PRIHVATNOG KAPACITETA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta.

Članak 2.

(1) Metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta sastoji se od organizacije, mjerenja, obrade podataka, pokazatelja i opisa izvođenja zaključaka za izračun turističkog prihvatnog kapaciteta na temelju:

1. sagledavanja utjecaja turizma na destinaciju

2. usuglašavanja prihvatljive razine turističke aktivnosti i njezinih promjena

3. praćenje utjecaja turizma na destinaciju.

(2) Izračun prihvatnog kapaciteta provodi se kroz sljedeće faze:

1. definiranje i zoniranje područja obuhvata

2. odabir metodologije procjene prihvatnog kapaciteta

3. analize razine nosivosti destinacije

4. procjene dostignute razine prihvatnog kapaciteta

5. analize scenarija

6. donošenje zaključaka i preporuka.

II. DEFINIRANJE PODRUČJA OBUHVATA I ZONIRANJE

Definiranje područja obuhvata

Članak 3.

(1) Za izračun prihvatnog kapaciteta na razini destinacije potrebno je definirati područje obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta poštujući strateške dokumente koji su definirali rivijeru, kraj, područje, otok, klaster i druge prepoznate turističke cjeline sukladno Zakonu o turizmu.

(2) O području obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta raspravlja se na regionalnoj koordinaciji predsjednika turističkih zajednica (regionalna koordinacija) s ciljem postizanja dogovora/utvrđivanja mogućnosti da se izračun prihvatnog kapaciteta izradi za područje obuhvata više turističkih zajednica koje imaju obavezu izrade izračuna prihvatnih kapaciteta uvažavajući načelo ekonomičnosti i učinkovitosti.

(3) Osim ispunjavanja obaveza iz stavka 1. ovog članka regionalna koordinacija prilikom raspravljanja o obuhvatu mora voditi računa o turističkim tokovima te po potrebi u prijedlog područja obuhvata predložiti uključivanje turističkih zajednica koje su razvrstane u kategoriju III, IV i 0 indeksa turističke razvijenosti.

(4) Turističke zajednice koje će izrađivati zajednički izračun prihvatnog kapaciteta temeljem zaključaka rasprave regionalne koordinacije sklapaju sporazum o području obuhvata i međusobnim pravima i obavezama.

(5) Turistička zajednica koja samostalno izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta temeljem zaključaka rasprave pokreće izradu izračuna prihvatnog kapaciteta.

Zoniranje područja obuhvata

Članak 4.

(1) Područje obuhvata za koji se izrađuje prihvatni kapacitet mora se podijeliti na prostorno-funkcionalne zone.

(2) Prostorno-funkcionalne zone utvrđuju se temeljem provedenih analiza i prikupljenih podataka, a temeljem kriterija iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Kriteriji za zoniranje područja obuhvata iz stavka 2. ovoga članka su:

1. administrativni ustroj jedinice(a) lokalne samouprave (npr. naselja, gradske četvrti i sl.)

2. prostorne tipologije određene različitim reljefnim i prirodnim obilježjima, kulturno-povijesnim nasljeđem, razinom naseljenosti, razinom urbaniteta te sadržaja i sl.

3. intenzivnost/razina turističke aktivnosti, područja sličnog ili istog intenziteta sezonalnosti i ponude turističke infrastrukture

4. područja s istim ili sličnim pretežitim portfeljom turističkih proizvoda.

III. ODABIR METODOLOGIJE PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA

Vrsta i odabir metodologija

Članak 5.

(1) Vrste metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta mogu biti:

1. kvantitativna

2. kvalitativna

3. kombinirana.

(2) Ovisno o karakteristikama prostora ili prirode obuhvata i tipu žarišne destinacije te o fokusu procjene za izračun prihvatnog kapaciteta primjenjuje se metodologija iz stavka 1. točke 1. ili 3. ovoga članka.

Kvantitativna metodologija

Članak 6.

(1) Kvantitativna metodologija predstavlja skup analitičkih postupaka i alata koji se koriste za numeričko određivanje i procjenu prihvatnih kapaciteta određenog prostora ili destinacije.

(2) Kvantitativna metodologija uključuje prikupljanje i analizu podataka o kretanjima broja posjetitelja, kapacitetima i opterećenjima različitih tipova infrastrukture i suprastrukture, sezonalnosti i sličnim parametrima.

(3) Cilj kvantitativne metodologije je definiranje granica (intervala) kapaciteta kako bi se spriječile neželjene posljedice na prirodu i okoliš, osiguralo pozitivno iskustvo posjetitelja te očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

(4) Korištenje kvantitativne metodologije preporučuje se u uvjetima kada je, zbog karakteristika prostora ili prirode obuhvata i tipa žarišne destinacije, moguće djelomično ili potpuno utjecati na kretanje posjetitelja. Primjeri takvih prostora uključuju stare gradske jezgre u urbanim destinacijama, kulturno-povijesne i arheološke lokalitete, otoke i slična područja.

(5) Fokus procjene metodologije iz stavka 1. ovoga članka su korisne površine, maksimalni broj osoba na površini, opterećenja infrastrukture, rotacija posjeta i tome slično.

Kvalitativna metodologija

Članak 7.

(1) Kvalitativna metodologija predstavlja skup istraživačkih postupaka i tehnika koje se koriste za procjenu prihvatnih kapaciteta prostora ili destinacije kroz nenumeričke podatke i analize.

(2) Kvalitativna metodologija uključuje prikupljanje podataka putem intervjua, fokus grupa, promatranja, anketa i drugih kvalitativnih metoda i analizu podataka.

(3) Cilj kvalitativne metodologije je razumijevanje percepcija, iskustava i stavova posjetitelja, lokalne zajednice i drugih dionika, kako bi se donijele informirane odluke o upravljanju prostorom te spriječile neželjene posljedice na okoliš i poboljšala kvaliteta života.

(4) Fokus procjene metodologije iz stavka 1. ovoga članka je analiza stavova i sentimenta lokalnog stanovništva i posjetitelja.

Kombinirana metodologija

Članak 8.

(1) Kombinirana metodologija predstavlja skup istraživačkih postupaka i tehnika koje integriraju kvalitativne i kvantitativne metode.

(2) Kvalitativna metoda u kombiniranom pristupu obuhvaća skup istraživačkih postupaka i tehnika koje koriste nenumeričke podatke, kao što su intervjui, fokus grupe, promatranja i ankete, za razumijevanje percepcija, iskustava i stavova posjetitelja, lokalne zajednice i drugih dionika. Cilj je poboljšati upravljanje prostorom te spriječiti neželjene posljedice na prirodu i okoliš, zaštićenu kulturnu baštinu i krajolik te poboljšati kvalitetu života.

(3) Kvantitativna metoda u kombiniranom pristupu uključuje analitičke postupke i alate za numeričko određivanje i procjenu prihvatnih kapaciteta prostora ili destinacije. Ona prikuplja i analizira podatke o broju posjetitelja, kapacitetima i opterećenjima infrastrukture, sezonalnosti i sličnim parametrima. Cilj je definiranje granica kapaciteta kako bi se spriječile neželjene posljedice na prirodu i okoliš, osiguralo pozitivno iskustvo posjetitelja te očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

(4) Kombinirana metodologija primjenjuje se kada je potrebno utvrditi fizičke granice eksploatacije destinacije/pojedinih lokacija/glavnih atrakcija, stavove turista i posjetitelja te maksimalni broj posjetitelja na lokaciji koji ograničenja mogu podnijeti uz zadržavanje prihvatljive razine zadovoljstva stanovništva i posjetitelja te kako bi se donijele informirane odluke o smjeru razvoja destinacije te utvrdili limiti žarišnih destinacija, koje su često glavne atrakcije.

IV. UTVRĐIVANJE RAZINE NOSIVOSTI
DESTINACIJE

Analiza razine nosivosti destinacije

Članak 9.

(1) Analizom razine nosivosti destinacije (utvrđivanje uskih grla i ograničenja turističkog razvoja destinacije) sagledavaju se različiti utjecaji turizma na destinaciju za minimalno 5 prethodnih godina.

(2) Analiza iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– pregled i analizu pokazatelja održivosti propisanih posebnim propisom kojim se propisuju pokazatelji za praćenje razvoja i održivosti turizma

– pregled, analizu i interpretaciju pokazatelja prihvatnog kapaciteta iz stavka 3. ovoga članka.

– popis i analizu resursne osnove koja je sastavni dio plana upravljanja destinacijom.

(3) Kategorije pokazatelja prihvatnog kapaciteta koje se primjenjuju za analizu stanja iz stavka 1. ovoga članka su:

1. Institucionalni i strateški okvir

2. Smještajni kapaciteti

3. Turistička potražnja

4. Resursno atrakcijska osnova

5. Priroda i okoliš

6. Prostor

7. Komunalna infrastruktura

8. Prometna infrastruktura

9. Stanovništvo i kvaliteta života

10. Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma.

(4) Popis obveznih pokazatelja za kategorije iz stavka 3. ovoga članka navedeni su u Prilogu I. i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(5) Popis dodatnih pokazatelja za kategorije iz stavka 3. ovoga članka navedeni su Prilogu II. i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(6) Podaci za izračun pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka prikupljaju se za minimalno 5 prethodnih godina odnosno za razdoblje koje obuhvaća analiza.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka podaci koji nisu dostupni za cjelokupno razdoblje analize prikupljaju se za razdoblje za koje su dostupni.

Članak 10.

(1) Temeljem prikupljenih podataka i provedene analize:

1. izračunavaju se pokazatelji utjecaja zasebno za svaku analiziranu godinu i svako analizirano područje

2. uspostavljaju se standardi pojedinih pokazatelja koji označavaju prihvatljivu granicu utjecaja turizma u odnosu na zakonski okvir, strateška razvojna usmjerenja destinacije, usklađenu viziju/ciljeve/očekivanja/potrebe destinacijskih dionika turističkog razvoja te relevantne znanstvene spoznaje.

(2) Standardi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka se definiraju polazeći od postavljenih ciljeva razvoja i prostorno planskih dokumenata, zakonskih ograničenja, stavova dionika te stručnih spoznaja.

Procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta

Članak 11.

(1) Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta prikazuje:

(a) razliku između stvarnog stanja pojedinih obilježja turističke aktivnosti izmjerenih pokazatelja utjecaja i postavljenih standarda i/ili

(b) intervalnu procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području u uvjetima održivog razvoja turizma.

(2) Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta može biti:

1. utvrđena vrijednost pokazatelja viša je od definiranog standarda prihvatljivosti – obilježje je u zoni dostignute maksimalne razine turističke nosivosti te nalaže žurno provođenje (dodatnih) korektivnih aktivnosti

2. utvrđena vrijednost pokazatelja niža je od definiranog standarda prihvatljivosti, ali je vrijednost pokazatelja do trećinu niža od postavljenog standarda – obilježje je u zoni dostizanja maksimalne razine turističke nosivosti te, ovisno o dosadašnjem kretanju i rezultatima analize scenarija, pretpostavlja pravodobno provođenje (dodatnih) korektivnih aktivnosti

3. utvrđena vrijednost pokazatelja niža je od definiranog standarda prihvatljivosti, ali je vrijednost pokazatelja za više od trećinu niža od postavljenog standarda – obilježje nije u zoni dostizanja prihvatnog kapaciteta, a eventualno poduzimanje korektivnih aktivnosti ovisi o rezultatima analize scenarija.

Analiza scenarija

Članak 12.

(1) Izrada razvojnih scenarija provodi se radi sagledavanja potencijalnih promjena prihvatnog kapaciteta u budućnosti.

(2) Razvojnim scenarijem uspostavlja se okvir proaktivnog djelovanja u funkciji ostvarivanja poželjnih rezultata odnosno korekciji čimbenika koji mogu generirati neželjene posljedice.

Zaključci i preporuke

Članak 13.

(1) Zaključci i preporuke podrazumijevaju pregled najvažnijih spoznaja do kojih se došlo prilikom izračuna prihvatnih kapaciteta kao i preporuke za ublažavanja raskoraka između postojećeg stanja i poželjnih/prihvatljivih promjena odabranih pokazatelja.

(2) Ako se izračunom prihvatnih kapaciteta utvrdi potreba za donošenjem odluke lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 31. stavka 1. Zakona o turizmu, donošenje odluke/odluka potrebno je navesti kao preporuku.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Stupanje na snagu

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/23-01/20
Urbroj: 529-06-3-1-24-36
Zagreb, 23. rujna 2024.

Ministar
Tonči Glavina, v. r.

PRILOG I.

POPIS OBVEZNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA

Naziv
kategorije
Naziv pokazateljaIzvor podataka
Institucionalni i strateški okvir
Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnikaStavovi stanovnika
Smještajni
kapaciteti
Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnikaSekundarni
Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnikaSekundarni
Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanjeSekundarni
Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naseljaSekundarni
Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelimaSekundarni
Turistička
potražnja
Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezoneSekundarni
Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijamaStavovi turista
Resursno
atrakcijska osnova
Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonamaSekundarni
Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonamaSekundarni
Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)Sekundarni
Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne turističke sezone (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)Sekundarni
Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godineSekundarni
Utjecaj turizma na izgled destinacijeStavovi
stanovnika
Utjecaj turizma na korištenje javnog prostoraStavovi
stanovnika
Zadovoljstvo ljepotom i uređenošću mjesta (kulturni i prirodni aspekti) kao i glavnih atrakcijaStavovi turista
Okoliš
Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine u zonama mješovite namjene po danu i noćiSekundarni
Iritacija razinom buke u vrijeme turističke sezoneStavovi
stanovnika
Utjecaj buke na kvalitetu boravkaStavovi turista
Prostor
Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinicaSekundarni
Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjeneSekundarni
Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naseljaSekundarni
Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života u destinacijiStavovi stanovnika
Komunalna infrastruktura
Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – vodaSekundarni
Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – električna energija
Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavajuSekundarni
Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpadaSekundarni
Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezoneStavovi
stanovnika
Prometna infrastruktura
Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezoneSekundarni
Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezoneSekundarni
Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezoneStavovi
stanovnika
Zadovoljstvo prometom u mjestuStavovi turista
Stanovništvo i kvaliteta života
Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdobljuSekundarni
Iritacija ljetnom gužvom i specifično gužvama na ulicama/javnim površinama (poželjno dodatno odrediti i specifične lokacije za destinaciju uključujući plaže gdje je relevantno)Stavovi
stanovnika
Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije)Stavovi
stanovnika
Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma
Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima)Sekundarni



PRILOG II.

POPIS DODATNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA

Naziv kategorijeNaziv pokazateljaIzvor podataka
Institucionalni i strateški okvir
Uspostavljena destinacijska strategija održivog razvoja turizma s vizijom i strateškim smjernicama te jasnom intervencijskom logikomSekundarni
Stav o smjeru razvoja gospodarstvaStavovi
stanovnika
Stav o smjeru razvoja turizmaStavovi
stanovnika
Turistička
potražnja
Intenzitet jednodnevnog turizma kao prosječan broj jednodnevnih posjetitelja po m2 izgrađene površine naselja, odnosno središnje/najvažnije turističke zone ukoliko je jedinica lokalne/regionalne samouprave zonirana, u vršnim danima turističke sezoneSekundarni
Gužva kao motiv preseljenja iz destinacije odnosno specifičnih dijelova destinacijeStavovi
stanovnika
Zadovoljstvo kvalitetom smještajaStavovi turista
Nedostajući i neprimjereni sadržajiStavovi turista
Resursno atrakcijska osnova
Koncentracija događanja i večernjih zabavnih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonamaSekundarni
Oštećenja/degradacija baštine uslijed turističke aktivnostiSekundarni
Turizam kao razlog istiskivanja sadržaja važnih stanovnicimaStavovi
stanovnika
Zadovoljstvo atmosferom, ugođajemStavovi turista
Zadovoljstvo gastronomskom ponudom u mjestuStavovi turista
Zadovoljstvo događanjima i manifestacijamaStavovi turista
Okoliš
Kvaliteta zraka na lokalnoj(im) mjernoj(im) stanici(ama) u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godineSekundarni
Kvaliteta vode u lukama (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)Sekundarni
Prostor
Potencijal povećanja građevinskih područjaSekundarni
Mogućnost stambene izgradnje kroz rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevinaSekundarni
Potencijal izgradnje u neizgrađenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjeneSekundarni
Mogućnosti proširivanja plažnog prostora (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)Sekundarni
Veličina i struktura kapaciteta (vezovi) u nautici (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)Sekundarni
Potencijalno povećanje kapaciteta u nautičkom turizmu (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)Sekundarni
Percepcija stanovnika o postojećem stanju izgrađenosti prostoraStavovi
stanovnika
Komunalna infrastruktura
Vršno opterećenje vodovodne mreže (Udio ukupne potrošnje vode u odnosu na raspoloživi kapacitet u danima vršne turističke sezone)Sekundarni
Udio ukupne dnevne proizvodnje mješovitog komunalnog otpada (u kućanstvima i kolektivnim turističkim smještajnim kapacitetima) u odnosu na kapacitet prihvata i odvoza otpada u vršnim danima turističke sezoneSekundarni
Iritacija neugodnim mirisima (iz kontejnera, kanalizacije, ventilacije) tijekom turističke sezoneStavovi
stanovnika
Prometna infrastruktura
Kapacitet i iskorištenost javnog prijevoza (po mjesecima)Sekundarni
Iritacija pronalaženjem parkirnog mjesta tijekom turističke sezoneStavovi
stanovnika
Stanovništvo i kvaliteta života
Percepcija utjecaja turizma na rast troškova životaStavovi
stanovnika
Zadovoljstvo dostupnošću odabranih javnih sadržajaStavovi
stanovnika
Preseljenje stanovnika unutar destinacije uslijed iritacije gužvom, bukom i sl. uzrokovanih turizmom

Stavovi

stanovnika

Preseljenje stanovnika unutar destinacije uslijed povećanih troškova života uzrokovanih turizmomStavovi
stanovnika
Preseljenje stanovnika unutar destinacije uslijed prodaje/najma nekretnine generirane turizmomStavovi
stanovnika
Nezadovoljstvo s raspoloživosti stambenog prostora po prihvatljivoj cijeni uzrokovanog turizmomStavovi
stanovnika
Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma
Udio turizma u gospodarskoj strukturi destinacije (indeks koncentracije ekonomske aktivnosti u turizmu mjeren dodanom vrijednosti ili zaposlenosti)Sekundarni
Ovisnost stanovnika grada/mjesta o prihodima od turizma kao udio stanovnika za koje je turizam glavni i dodatni izvor prihoda u ukupnom broju stanovnikaStavovi
stanovnika