MINISTARSTVO TURIZMA I SPORTA
1891
Na temelju članka 13. stavka 5., članka 14. stavka 6. i članka 15. stavka 10. Zakona o turizmu (»Narodne novine«, broj 156/23) ministar nadležan za turizam donosi
PRAVILNIK
O POKAZATELJIMA ZA PRAĆENJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI TURIZMA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet pravilnika
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se pokazatelji za izračun indeksa turističke razvijenosti, njihov izračun i izvori podataka te način izračuna indeksa turističke razvijenosti.
(2) Ovim Pravilnikom propisuje se popis obveznih i specifičnih pokazatelja za praćenje održivosti, izvor i evidentiranje podataka koji su potrebni za izračun pokazatelja, rokovi i način praćenja održivosti.
(3) Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta i opseg prikupljanja podataka, rokovi dostave te metodologija prikupljanja podataka.
Rodno značenje izraza
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI
Osnovni pokazatelji stupnja turističke razvijenosti
Članak 3.
(1) Indeks turističke razvijenosti (u daljnjem tekstu: ITR) za pojedinu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave izračunava se kao zbroj normaliziranih vrijednosti osnovnih pokazatelja stupnja turističke razvijenosti u prostoru, kako u apsolutnom, tako i u relativnom smislu.
(2) Osnovni pokazatelji dijele se na apsolutne i relativne (izdvojene), ovisno o tome uzimaju li u obzir broj stanovnika određene jedinice lokalne samouprave.
(3) Apsolutni pokazatelji stupnja turističke razvijenosti u prostoru su:
– broj kreveta
– broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima
– broj turista
– broj noćenja
– broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
(4) Relativni pokazatelji stupnja turističke razvijenosti u prostoru su:
– broj kreveta na 100 stanovnika
– broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima na 100 stanovnika
– broj turista po stanovniku
– broj noćenja po stanovniku
– broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih.
Izračun ITR-a
Članak 4.
(1) ITR za pojedinu jedinicu lokalne samouprave izračunava se kao zbroj normaliziranih vrijednosti osnovnih pokazatelja.
(2) Normalizirana vrijednost jednog pokazatelja računa se na temelju formule
pri čemu je:
– xp vrijednost pokazatelja koju treba normalizirati
– zp normalizirana vrijednost pokazatelja koju treba izračunati
– Rp referentna vrijednost pokazatelja koja se koristi pri skaliranju
– log10 funkcija logaritma po bazi 10.
(3) Referentne vrijednosti pokazatelja prikazane su u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
(4) Izvori podataka i izračun relativnih vrijednosti propisani su Prilogom II. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Indeks apsolutne i relativne turističke razvijenosti
Članak 5.
(1) Osim ITR-a mogu se koristiti i indeks apsolutne turističke razvijenosti (u daljnjem tekstu: IATR) te indeks relativne turističke razvijenosti (u daljnjem tekstu: IRTR).
(2) IATR se izračunava kao zbroj normaliziranih vrijednosti osnovnih apsolutnih pokazatelja.
(3) IRTR se izračunava kao zbroj normaliziranih vrijednosti relativnih pokazatelja.
Razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema ITR-u
Članak 6.
Prema ITR-u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se u sljedeće kategorije:
– I, za ITR 30 i veći
– II, za ITR od 25 do 29,99
– III, za ITR od 15 do 24,99
– IV, za ITR od 0 do 14,99
– 0, za ITR jednak 0.
Rokovi i objava izračuna ITR-a
Članak 7.
Izračun ITR-a provodi se svake godine za prethodnu godinu do kraja prvog kvartala, a rezultate izračuna ministarstvo nadležno za turizam (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
III. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI
Obvezni pokazatelji održivosti
Članak 8.
Popis obveznih pokazatelja i povezanost pokazatelja sa sustavima pokazatelja, obilježjima pokazatelja, podacima, metodologijom izračuna i učestalosti mjerenja pokazatelja propisan je Prilogom III. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Specifični pokazatelji održivosti
Članak 9.
(1) Popis specifičnih pokazatelja i povezanost pokazatelja sa sustavima pokazatelja, obilježjima pokazatelja, podacima, metodologijom izračuna, učestalosti mjerenja i ograničenjima pokazatelja propisan je Prilogom IV. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
(2) Učestalost mjerenja specifičnih pokazatelja propisana Prilogom IV. ovoga Pravilnika instruktivne je naravi te destinacija može odrediti i drugačiju učestalost mjerenja.
(3) Učestalost mjerenja iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veća od četiri godine.
Vrste i izvori podataka
Članak 10.
(1) Prema vrsti podatka pokazatelji se dijele na kvalitativne (informativne) i kvantitativne (podatkovno i metodološki utemeljene).
(2) Izvori podataka potrebni za praćenje i izračun pokazatelja održivosti dijele se na:
– sekundarne izvore podataka, koji su javno dostupni
– sekundarne izvore podataka iz evidencija, baza, registara organizacija i institucija, a koji nisu javno dostupni te je za dostavu podataka potrebno uputiti poseban zahtjev za dostavom podataka organizaciji ili instituciji koja vodi baze tih podataka
– primarna istraživanja koja je potrebno provoditi u kontinuitetu, prema utvrđenoj frekvenciji, instrumentu i uzorku.
Prikupljanje podataka
Članak 11.
(1) Turističke zajednice podatke potrebne za izračun pokazatelja održivosti destinacije prikupljaju primarno iz javno dostupnih izvora i službenih evidencija javnopravnih tijela putem integriranog informacijskog sustava turizma.
(2) Izračun obveznih i odabranih specifičnih pokazatelja te njihova vizualizacija primarno se obavlja putem integriranog informacijskog sustava turizma.
(3) Podatke koji nisu dostupni putem integriranog informacijskog sustava turizma, prikupljaju i čuvaju turističke zajednice.
(4) Podatke iz stavka 3. ovoga članka, kao i ostale podatke koji su korišteni za izračun pokazatelja, turistička zajednica dužna je dostaviti Ministarstvu u elektroničkom obliku pogodnom za strojno čitanje podataka najkasnije 30 dana prije roka za objavu vrijednosti pokazatelja.
(5) Izračun vrijednosti obveznih i odabranih specifičnih pokazatelja te njihova vizualizacija objavljuje se u pravilu u svibnju tekuće godine za prethodnu godinu.
Praćenje održivosti
Članak 12.
(1) Održivost destinacije prati se sagledavanjem kretanja trendova osnovnih pokazatelja i odabranih specifičnih pokazatelja održivosti.
(2) Održivost destinacije može se pratiti i usporedbom pojedinih pokazatelja održivosti s pokazateljima usporedivih destinacija u zemlji i/ili inozemstvu.
(3) Planom upravljanja destinacijom određuje se hoće li se i koji pokazatelji održivosti uspoređivati s pokazateljima održivosti usporedivih destinacija u zemlji i/ili inozemstvu, kao i destinacije za usporedbu.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Objava i čuvanje podataka do uspostave integriranog informacijskog sustava u turizmu
Članak 13.
(1) Do uspostave e-usluga i baza podataka te sustava za analizu podataka vezanih uz praćenje i vrednovanje održivosti u integriranom informacijskom sustavu turizma turističke zajednice vode i čuvaju podatke u elektroničkom obliku.
(2) Do uspostave integriranog informacijskog sustava turizma podaci o izračunatim vrijednostima obveznih i odabranih specifičnih pokazatelja te njihova vizualizacija objavljuju se na mrežnim stranicama turističke zajednice.
Promjene u vezi s temeljnim registrima
Članak 14.
(1) Podaci o pokazateljima iz Priloga III. i IV. ovoga Pravilnika koji se prikupljaju iz izvora podataka koji predstavljaju temeljne registre u smislu posebnog propisa kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura prikupljat će se sukladno izmjenama koje se odnose na te temeljne registre.
(2) Ako se za podatke o pokazateljima iz Priloga III. i IV. ovoga Pravilnika nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika uspostavi temeljni registar, novi izvor podataka za te pokazatelje bit će taj temeljni registar.
Prvi izračun ITR-a i pokazatelja
Članak 15.
(1) Izračun ITR-a za 2023. godinu provest će se sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(2)Iznimno od članka 11. stavka 5. ovoga Pravilnika prvi izračun vrijednosti obveznih i odabranih specifičnih pokazatelja te njihova vizualizacija objavljuje se istodobno s objavom usvajanja plana upravljanja destinacijom.
Stupanje na snagu pravilnika
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/23-01/19
Urbroj: 529-06-03-01-01/1-24-28
Zagreb, 23. rujna 2024.
Ministar
Tonči Glavina, v. r.
PRILOG I.
PREGLED REFERENTNIH VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA TURISTIČKE RAZVIJENOSTI U PROSTORU
Pokazatelj | Referentna vrijednost |
Broj kreveta | 25.000 |
Broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima | 10.000 |
Broj turista | 1.000.000 |
Broj noćenja | 2.000.000 |
Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 5.000 |
Broj kreveta na 100 stanovnika | 1.000 |
Broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima na 100 stanovnika | 100 |
Broj turista po stanovniku | 100 |
Broj noćenja po stanovniku | 1.000 |
Udio broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih | 100 % |
PRILOG II.
IZVORI PODATAKA I IZRAČUN RELATIVNIH VRIJEDNOSTI
Apsolutni pokazatelji se prikupljaju iz relevantnih izvora, dok se relativni (izvedeni) izračunavaju.
Izvori podataka iz kojih se određuju (prikupljanjem, odnosno računanjem) vrijednosti osnovnih pokazatelja su:
– za pokazatelje Broj kreveta, Broj kreveta u hotelskom smještaju, Broj turista i Broj noćenja, podaci se dobivaju iz sustava eVisitor (https://www.evisitor.hr)
– za pokazatelj Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane izvor podataka je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a do uspostave integriranog informacijskog sustava podatci su dostupni u Ministarstvu
Način izračuna relativnih vrijednosti:
– relativni pokazatelji Broj kreveta na 100 stanovnika i Broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim objektima na 100 stanovnika se izračunavaju tako da se odgovarajući apsolutni pokazatelj za jedinicu lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) podijeli s brojem stanovnika JLS i pomnoži sa 100
– relativni pokazatelji Broj turista po stanovniku i Broj noćenja po stanovniku se izračunavaju tako da se odgovarajući apsolutni pokazatelj za JLS podijeli s brojem stanovnika JLS
– za broj stanovnika JLS uzima se procjena broja stanovnika krajem godine koju radi DZS (https://www.dzs.hr)
– pokazatelj Udio broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih izračunava se dijeljenjem pokazatelja Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za JLS s ukupnim brojem zaposlenih u JLS.
PRILOG III.
POPIS I METODOLOŠKA TABLICA OBVEZNIH POKAZATELJA ODRŽIVOSTI
Pokazatelj | Područje održivosti | Kod pokazatelja/ Tematsko područje | |
1 | Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone | društveni | ZL-1 – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom |
2 | Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom | društveni | ZL-2 – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom |
3 | Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji | društveni | ZT-1 – Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom |
4 | Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom | društveni/ upravljanje | PD-1 – Pristupačnost destinacije |
5 | Broj organiziranih turističkih ambulanti | društveni | SD-1 Sigurnost destinacije |
6 | Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju | okolišni | UVR-1 – Upravljanje vodnim resursima |
7 | Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone) | okolišni | GO-1 – Gospodarenje otpadom |
8 | Udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite) | okolišni – priroda | BR-1 – Zaštita bioraznolikosti |
9 | Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije | okolišni – klima | UEN-1 – Održivo upravljanje energijom |
10 | Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika | okolišni – klima | UPK-1 – Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjena |
11 | Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim opterećenjem | ekonomski | TP-1 – Turistički promet |
12 | Prosječna duljina boravka turista u destinaciji | ekonomski | TP-2 – Turistički promet |
13 | Ukupan broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | ekonomski | PGS-1 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
14 | Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | ekonomski | PGS-2 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu/ Turistički promet |
15 | Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija | prostorni/upravljanje | TI-1 – turistička infrastruktura |
16 | Status implementacije aktivnosti iz plan upravljanja destinacijom | prostorni/upravljanje | OUD-1 – Održivo upravljanje destinacijom |
17 | Broj ostvarenih noćenja u smještaju u destinaciji po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS | prostorni/upravljanje | OUP-2 – Održivo upravljanje prostorom |
1. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI
1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom
1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone (ZL-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST/ European Tourism Indicator System (u daljnjem tekstu: ETIS) (prilagodba) – Broj turista/jednodnevnih posjetitelja na 100 stanovnika |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom, održivo upravljanje prostorom | |
Povezanost s ciljevima Ujedinjenih naroda za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, u daljnjem tekstu: SDG) | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. (Narodne novine, br. 2/23; u daljnjem tekstu: Strategija) i Nacionalnim planom razvoja održivog turizma do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira ukupan broj ostvarenih turističkih noćenja u destinaciji u odnosu na stotinu stalnih stanovnika u vršnom mjesecu koji se smatra glavnom turističkom sezonom što ujedno podrazumijeva i najveće opterećenje kako u kontekstu infrastrukture tako i u društvenom. |
Opis | Ovim pokazateljem se nastoji procijeniti tzv. intenzitet turizma, odnosno razina objektivnog opterećenja koju turizam u periodu glavne turističke sezone stvara po lokalno stanovništvo, ali i prostor te infrastrukturu. Valja uočiti postojanje razlike između ovog pokazatelja, koji se može smatrati objektivnim, u odnosu na različite pokazatelje dojma koji lokalno stanovništvo ima o turizma, koji se s druge strane mogu smatrati subjektivnim pokazateljima. | |
Podatci | Naziv podataka | Noćenje turista predstavlja svaku registriranu noć posjetitelja u objektu koji pruža uslugu smještaja. Stalnim stanovnikom se smatra osoba koja ima prebivalište ili boravište na lokaciji turističke destinacije. |
Mjerna jedinica | Registrirano noćenje u smještajnom objektu. Stalni stanovnik destinacije. | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | eVisitor; DZS, Statistika u nizu »Gradovi u statistici« (https://podaci.dzs.hr/media/bz5hplcj/gradovi-u-statistici.xlsx) PC-Axis baza podatka Turizam, Intenzitet turizma, PX-Web – informacije (dzs.hr) | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podaci su dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podaci su kontinuirano dostupni na godišnjoj razini. | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika
Pod pojmom »vršni mjesec« misli se na mjesec u kojem je ostvaren najveći broj noćenja. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
1.1.2. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom (ZL-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: C.1.2 Udio lokalnog stanovništva koji su zadovoljni turizmom u destinaciji |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 – Zdravlje i blagostanje Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj predstavlja procjenu udjela (%) stalnih stanovnika koji su zadovoljni turizmom u destinaciji u ukupnom broju stalnih stanovnika u destinaciji |
Opis | Zadovoljstvo stanovnika razvojem turizma bitan je cilj održivog upravljanja destinacijom, pri čemu je pozitivan stav stanovnika prema razvoju turizma jedan od ključnih elemenata njegove uspješnosti. Tamo gdje turizam nije podržan može se očekivati otpor stanovnika prema infrastrukturnim ulaganjima. Dodatno, gostoljubivi domaćini jedan su od ključnih faktora u formiranju cjelokupnog zadovoljstva turista posjetom. | |
Podpokazatelji | – udio lokalnog stanovništva zadovoljnih turizmom kod onih koji ostvaruju koristi od turizma – udio lokalnog stanovništva zadovoljnih turizmom kod onih koji ne ostvaruju koristi od turizma | |
Podatci | Naziv podataka | Zadovoljstvo turizmom u destinaciji |
Mjerna jedinica | Udio (%) ispitanika koji su zadovoljni turizmom u destinaciji | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Anketa lokalnog stanovništva | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Udio lokalnog stanovništva zadovoljnih turizmom u destinaciji računa se kao omjer broja ispitanika zadovoljnih turizmom i ukupnog broja ispitanika. Pokazatelj se računa na ukupnom skupu te zasebno na skupu ispitanika koji ostvaruju koristi od turizma i na skupu ispitanika koji ne ostvaruju koristi od turizma. Udio lokalnog stanovništva zadovoljnih turizmom i udio stanovnika koji ostvaruju koristi od turizma u destinaciji procjenjuje se pitanjima koja su definiran smjernicama za provođenje primarnih istraživanja. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine |
1.2. Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom
1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji (ZT-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST: Ukupno zadovoljstvo posjetitelja s destinacijom ETIS A.2.1: Udio posjetitelja koji su zadovoljni svojim cjelokupnim iskustvom u destinaciji UN TOURISM – MST: Namjera preporuke destinacije od strane posjetitelja |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv gospodarski rast, puna zaposlenost i dostojanstven rad za sve Cilj 12 – Održiva potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Procjena zadovoljstva turista koji borave u komercijalnim smještajnim objektima i jednodnevnih posjetitelja cjelokupnim boravkom u destinaciji na skali od 0 do 100. Procjena neto spremnosti na preporuku na skali od 0 do 100, posebno za turiste koji borave u komercijalnim smještajnim objektima i jednodnevne posjetitelje. |
Opis | Zadovoljni posjetitelji učinkovit su alat privlačenja novih gostiju te time i stvaranja novih radnih mjesta u destinaciji, a uz to često i dulje borave te generiraju veći prihod u odnosu na posjetitelje koji nisu zadovoljni svojim boravkom u destinaciji. Nadalje, praćenjem zadovoljstva posjetitelja mjere se i prate učinci aktivnosti na unapređenju turističkog proizvoda destinacije. Ne postoji jedinstveni standard za procjenu zadovoljstva kupaca. Zadovoljstvo je složeni pokazatelj koji se može mjeriti na različite načine, poput percepcije kvalitete, percepcije vrijednosti, i raskoraka između očekivanog i stvarnog iskustva. Primjenom različitih standarda mjerenja zadovoljstva (koji ujedno predstavljaju različite standarde na koje se kupci referiraju prilikom kupnje) i njihovim integriranjem u jedinstveni pokazatelj u skladu s validiranom metodologijom Američkog indeksa zadovoljstva klijenta (eng. American Customer Satisfaction Index – ACSI) postignut je sveobuhvatniji pristup mjerenju kvalitete cjelokupnog iskustva posjetitelja. Neto spremnost na preporuku smatra se jednim od glavnih standarda za vrednovanje iskustva korisnika proizvoda/usluga u različitim industrijama, a koristi se i za predviđanje lojalnosti kupaca. Zasniva se na pitanju o vjerojatnosti preporuke proizvoda/usluge rodbini, prijateljima i/ili kolegama. Preporuke rodbine i prijatelja (eng. word of mouth) ujedno su jedan od najvažnijih izvora informacija prilikom odabira destinacije putovanja, te u kombinaciji s pokazateljem o zadovoljstvu daje pravu sliku utiska same destinacije. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – Udio (%) turista koji borave u ko – mercijalnim smještajnim objektima i jednodnevnih posjetitelja koji su zadovoljni boravkom u destinaciji – Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji u sezoni – Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji u predsezoni ili posezoni – Neto spremnost na preporuku destinacije u sezoni – Neto spremnost na preporuku destinacije u predsezoni ili posezoni | |
Podatci | Naziv podataka | 1. zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji 2. nepotvrđivanje očekivanja 3. usporedba s idealnim boravkom 4. namjera preporuke destinacije prijateljima, rodbini ili kolegama |
Mjerna jedinica | 1., 2. i 3. Prosječna vrijednost zadovoljstva turista i jednodnevnih posjetitelja 4. Udio (%) promotora (eng. promoters) odnosno onih koji su skloni preporučiti destinaciju | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1., 2., 3. i 4. Anketa turista i jednodnevnih posjetitelja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1., 2., 3. i 4. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1., 2., 3. i 4. Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Vrijednost pokazatelja ZT-1 – Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom sastoji se od: (i) vrijednosti indeksa zadovoljstva posjetitelja destinacijom i (ii) neto spremnost na preporuku destinacije Vrijednosti pokazatelja mjere se pomoću varijabli/pitanja koja su definirana smjernicama za provođenje primarnih istraživanja, donesenih od strane ministarstva nadležnog za poslove turizma. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine |
1.3. Pristupačnost destinacije
1.3.1 Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom PD-1 | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – Postotak turističkih atrakcija pristupačnih osobama s invaliditetom i/ili koje sudjeluju u prepoznatim shemama pristupačnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – pristupačnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Pružanje javno dostupnih informacija o atrakcijama doprinosi stvaranju održivih i otpornih urbanih područja, pomažući u planiranju i upravljanju urbanim razvojem, uključujući turističke destinacije. Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast – Informacije koje promiču turističke destinacije mogu doprinijeti održivom ekonomskom rastu i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj prikazuje udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom u odnosu na ukupan broj atrakcija u destinaciji prepoznatim planom upravljanja |
Opis i svrha | Atrakcije kao razlog dolaska u destinaciju mogu biti iznimno raznolike i različite dostupnosti, stoga je svrha ovog pokazatelja uvid u mogućnosti obilaska atrakcija i lokaliteta od interesa osobama s invaliditetom (osobama s tjelesnim, intelektualnim mentalnim i osjetilnim oštećenjem zdravlja), pri čemu se pristupačnost očituje u fizičkoj pristupačnosti i pristupačnosti informacija i komunikacija. | |
Podpokazatelji | – Udio atrakcija (lokaliteta) fizički pristupačnih osobama s invaliditetom – Udio atrakcija (lokaliteta) informacijski i komunikacijski pristupačnih osobama s invaliditetom. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Ukupan broj atrakcija dostupnih za posjećivanje (temeljem plana upravljanja) 2. Broj pristupačnih atrakcija |
Mjerna jedinica | Broj atrakcija | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Plan upravljanja 2. Evidencija TZ-a o pristupačnosti atrakcija (turistički katastar) 3. Evidencija TZ-a Javne turističke infrastrukture (JTI) destinacije za Popis Javne turističke infrastrukture (JTI). | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatci su dostupni 3. Podatak je dostupan | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Kontinuirano vođenje evidencija o stanju i dostupnosti atrakcija od strane TZ-ova | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | EA – broj svih evidentiranih atrakcija u destinaciji EAP – broj atrakcija pristupačnih osobama s invaliditetom
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
1.4. Sigurnost destinacije
1.4.1. Broj organiziranih turističkih ambulanti
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj organiziranih turističkih ambulanti (SD-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja sa međunarodnim sustavima | Global Sustainable Tourism Council (dalje u tekstu: GSTC) – Usluge u zajednici (community services) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je broj organiziranih turističkih ambulanti u svrhu provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. |
Opis | Sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zdravstvena zaštita turističku ambulantu može organizirati jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, jedinica lokalne samouprave, turistička zajednica, druga pravna i fizička osoba koja obavlja ugostiteljsku djelatnost i/ili pruža usluge u turizmu, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatni zdravstveni radnik, koji su dužni utvrditi i razdoblje rada turističke ambulante tijekom godine. Turistička ambulanta organizira se izvan mreže javne zdravstvene službe. Posebnim propisom o normativima i standardima za turističku ambulantu određeni su minimalni normativi i standardi u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme koje mora ispunjavati turistička ambulanta. Zbog potrebe osiguranja provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima, jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, za svaku sljedeću turističku sezonu utvrđuje minimalni broj turističkih ambulanti za svoje područje na temelju broja dolazaka turista u prethodnoj godini. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | Broj organiziranih turističkih ambulanti temeljem posebnog zakona kojim se uređuje zdravstvena djelatnost |
Mjerna jedinica | Broj | |
Izvor /potencijalni izvor | Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb | |
Dostupnost i podatkovni jaz | Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o broju ambulanti u destinaciji, te se broj direktno preuzima i služi kao pokazatelj. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
2. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI
2.1. Upravljanje vodnim resursima
2.1.1. Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju)
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju) (UVR-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja sa međunarodnim sustavima | ETIS: Potrošnja pitke vode po turističkom noćenju u usporedbi s potrošnjom vode općeg stanovništva po osobi po noći (D.5.1.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – upravljanje vodnim resursima | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je omjer ukupne količine vode isporučene u smještajnim objektima destinacije u odnosu na ukupnu potrošnju vode u destinaciji, koji daje uvid u opterećenje turizma na vodni resurs destinacije. |
Opis | Ograničavajući čimbenik razvoja turizma u pojedinim destinacijama je dostupnost vode, odnosno njena nepovoljna prostorna i vremenska raspodjela, osobito u Jadranskoj Hrvatskoj te u ljetnim mjesecima, kao i gubici vode u vodoopskrbnom sustavu. Vođenje evidencije o ukupnoj finalnoj potrošnji vode dužno je provoditi i osigurati nadležno tijelo za upravljanje vodnim resursima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju posebnog zakona kojim se uređuje upravljanje vodama | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (m3) 2. Ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (m3) 3. Broj ostvarenih turističkih noćenja u smještaju u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja 4. Broj ostvarenih turističkih noćenja u smještaju u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja 5. Broj stanovnika u destinaciji koji imaju pristup sigurnoj vodi ili imaju priključak na javnu vodoopskrbu ili imaju mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu u destinaciji |
Mjerna jedinica | N/P | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Javni isporučitelji vodne usluge – Vodovod/komunalno poduzeće, interni izvještaji o mjesečnoj potrošnji vode 2. Javni isporučitelji vodne usluge – Vodovod/komunalno poduzeće, interni izvještaji o mjesečnoj potrošnji vode 3. – 5. eVisitor 6. DZS, Naselja obuhvaćena mrežom javne vodoopskrbe i Statističko izvješće – Stanovništvo RH (godišnje procjene) | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. – 6. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1 – 6. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao omjer (%) finalne potrošnje vode po noćenju turista (m3) u smještajnim objektima destinacije i u odnosu na potrošnju vode po stanovniku destinacije (m3). F1 – ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja F2 – ukupna finalna potrošnja vode u kućanstvima i smještajnim objektima kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja T1 – broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja T2 – broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja N1 – broj dana u mjesecu s najmanjim brojem turističkih noćenja (28/29/30/31) N2 – broj dana u mjesecu s najvećim brojem turističkih noćenja (28/29/30/31) S – broj stanovnika u destinaciji
Alternativna metoda: Anketa gospodarskih subjekata u turizmu u smještajnim objektima = norma potrošnje vode turista po noćenju / potrošnja vode | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
2.2. Gospodarenje otpadom
2.2.1. Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone)
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone) (GO-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Količina otpada koju proizvodi odredište (tone po stanovniku po godini ili po mjesecu) (D.3.1.) (prilagođeno) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – gospodarenje otpadom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj prati omjer količina komunalnog otpada nastalog po noćenju turista u smještaju u usporedbi s količinama otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone po stanovniku, u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja) |
Opis | Pokazateljem se prati ostvarenje veze između proizvodnje otpada u turizmu i gospodarskog rasta te uspješnost sprečavanja nastanka otpada u destinaciji. Ukazuje na okolišni aspekti rizika u turističkim destinacijama gdje nedovoljno adekvatna infrastruktura gospodarenja otpadom u kombinaciji sa povećanom turističkom aktivnosti može ugroziti konkurentnost turističke destinacije. Pokazatelj je važan za atraktivnost destinacije i u slučaju neuređenog ili preopterećenog (prekapacitiranog) sustava gospodarenja otpadom što predstavlja ograničavajući čimbenik razvoja destinacije. Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja (prijavljena noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju u sustavu eVisitor). Komunalni otpad je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad. Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (tone) 2. Ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (tone) 3. Ukupan broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima destinacije u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja 4. Ukupan broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima destinacije u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja 5. Broj stanovnika u destinaciji |
Mjerna jedinica | 1. i 2. tone 3, 4 i 5. N/P | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. i 2. pružatelj javne usluge koje je a) trgovačko društvo koje osniva jedna ili više jedinica lokalne samouprave (JLS), temeljem odluke predstavničkog tijela JLS ili pravna ili b) fizička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela JLS / Upravni odjeli jedinica lokalne/područje samouprave 3. – 4. eVisitor 5. DZS, Popis stanovništva RH (godišnje procjene) | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak je dostupan (potencijalno djelomična dostupnost kvalitetnih/verificiranih podataka na razini pojedinih gradova/općina) 3. i 4. Podatak je dostupan 5. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 5. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao omjer količine otpada nastalog po noćenju turista u smještaju u odnosu na ukupne količine komunalnog otpada nastale u destinaciji u mjesecima s najnižom i najvišom turističkom aktivnosti F1 – ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja (tone) F2 – ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja T1 – broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem noćenja T2 – broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja S – broj stanovnika u destinaciji N1 – broj dana u mjesecu s najmanjim brojem turističkih noćenja (28/29/30/31) N2 – broj dana u mjesecu s najvećim brojem turističkih noćenja (28/29/30/31) WTN – količina otpada po turističkom noćenju,
WRN – količina otpada po noćenju stanovnika,
WT – količina otpada nastalog zbog noćenja turizma u vremenskom intervalu (mjesec s najvećim brojem noćenja). Izračunava se kao umnožak broja noćenja u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (T2) i količine otpada po turističkom noćenju (WTN),
WR – količina otpada od lokalnog stanovništva u destinaciji u vremenskom intervalu (mjesec s najvećim brojem noćenja). Izračunava se kao umnožak broja stanovnika (S), broja dana u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem noćenja (N2)i količine otpada po noćenju stanovnika (WRN),
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
2.3. Zaštita bioraznolikosti
2.3.1. Udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite)
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite) (BR-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST – Postotak zaštićenih područja (morskih i kopnenih) prema ukupnoj površini |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zaštita bioraznolikosti | |
Povezanost sa SDG | Cilj 13: Klimatske promjene – zaštita prirodnih područja doprinosi ublažavanju klimatskih promjena kroz očuvanje šuma i drugih ekosustava koji apsorbiraju ugljikov dioksid. Cilj 14: Život ispod vode – ovaj cilj uključuje očuvanje i održivo korištenje oceana, mora i morskih resursa. Zaštićena prirodna područja mogu uključivati morske i obalne ekosustave. Cilj 15: Život na zemlji – usredotočuje se na zaštitu, obnovu i održivu upotrebu kopnenih ekosustava te očuvanje bioraznolikosti i zaustavljanje degradacije zemljišta i gubitka staništa. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira udio zaštićenih prirodnih područja (dalje u tekstu: ZPP) (kopnenih i morskih) i područja ekološke mreže Natura 2000, u ukupnoj površini destinacije (jedan ili više JLS-ova), te njihova struktura prema kategoriji zaštite. |
Opis | Turizam zasnovan na prirodi brzo raste, a jedan od ključnih faktora za iskustvo posjetitelja je kvaliteta okoliša. Bioraznolika područja privlače turiste, posebno ona s infrastrukturom koja omogućava pristupačnost. Očuvanje kopnene i morske bioraznolikosti ključno je za očuvanje značajnih ekonomskih koristi koje države ostvaruju od turizma. Udio zaštićenih područja ukazuje na aktivnosti vezane za očuvanje bioraznolikosti te na očuvanje, obnovu i održivu upotrebu ekosustava i njihovih usluga. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – udio zaštićenih prirodnih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 u ukupnoj površini destinaciji – kategorije zaštićenih prirodnih područja u destinaciji | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Površina zaštićenih prirodnih područja prema kategoriji 2. Kategorija zaštite prirodnih područja 3. Površina destinacije |
Mjerna jedinica | 1. Površina ZPP 2. Kategorija zaštite 3. Površina destinacije | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Bioportal Bioportal Podatci JLS-a | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. – 3. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 3. Na razini godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao udio površina zaštićenih područja u destinaciji u odnosu na ukupnu površinu destinacije i prema kategorijama zaštite temeljem zakona kojim se uređuje zaštita prirode | |
Učestalost mjerenja | Svake četiri godine |
2.4. Održivo upravljanje energijom
2.4.1. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije (UEN-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja sa međunarodnim sustavima | ETIS: Potrošnja energije po turističkom noćenju u usporedbi s potrošnjom energije općeg stanovništva po osobi po noći |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje energijom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 7. Pristupačna energija iz čistih izvora Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je omjer ukupne količine električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije, a temelji se na sezonalnosti potrošnje. |
Opis | Ovaj pokazatelj daje uvid u opterećenje energetske infrastrukture i potrebe implementacije održivih oblika energije. S obzirom na intenzivnu potrebu za energijom tijekom visoke sezone, posebice u Jadranskoj Hrvatskoj, važno je razmotriti stvarno opterećenje. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupna finalna potrošnja el. energije u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanje ostvarenim brojem noćenja 2. Ukupna finalna potrošnja el. energije u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najvećim ostvarenim brojem noćenja 3. Broj ostvarenih turističkih noćenja u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanje ostvarenih noćenja 4. Broj ostvarenih turističkih noćenja u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najviše ostvarenih noćenja 5. Broj stanovnika u destinaciji koji imaju pristup elektro-energetskoj mreži |
Mjerna jedinica | 1. i 2. KWh 3., 4. – noćenje 5. stanovnik | |
Izvor/potencijalni izvor | 1. i 2. HEP-ODS 3., 4. – eVisitor 5. DZS, Statističko izvješće – Stanovništvo RH (godišnje procjene) | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak je dostupan (uz poseban zahtjev) 3. – 5. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 5. Svake četiri godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao omjer finalne potrošnje el. energije po noćenju turista (kWh) u smještajnim objektima u odnosu na potrošnju el. energije po stanovniku destinacije (kWh). F1 – ukupna finalna potrošnja el. energije u kućanstvima i smještajnim objektima u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanje ostvarenim brojem noćenja F2 – ukupna finalna potrošnja el. energije kućanstvima i smještajnim objektima u destinaciji kalendarskom mjesecu s najviše ostvarenih noćenja T1 – broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najmanjim ostvarenim brojem noćenja T2 – broj ostvarenih turističkih noćenja u smještajnim objektima u kalendarskom mjesecu s najvećim ostvarenim brojem noćenja S – broj stanovnika u destinaciji N1 – broj dana u mjesecu s najmanjim brojem turističkih noćenja (28/29/30/31) N2 – broj dana u mjesecu s najvećim brojem turističkih noćenja (28/29/30/31)
| |
Učestalost mjerenja | Svake četiri godine |
2.5. Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama
2.5.1. Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika (UPK-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Postojeći sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 – Zdravlje i dobrobit Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Pokazatelj | Definicija | Pokazateljem se utvrđuje postoji li u destinaciji sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika |
Opis | Članak 7. Pariškog sporazuma postavlja globalni cilj »poboljšanja sposobnosti prilagodbe, jačanja otpornosti i smanjenja ranjivosti na klimatske promjene«. Provedba nacionalnih i lokalnih planova prilagodbe, izgradnja kapaciteta i tehnologije te povećani financijski tokovi navedeni su kao ključni alati za provedbu aktivnosti prilagodbe. Sektor turizma je jedan od pet najranjivijih sektora na klimatske promjene. Stoga je uspostava sustava za procjenu izloženosti, otpornosti i rizika te provedbu mjera za prilagodbu klimatskim promjenama na svim razinama ključna za održivost turizma kao ključne gospodarske grane u Republici Hrvatskoj. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) i Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19) reguliraju pitanje prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – N/P | |
Podatci | Naziv podataka | Doneseni i provedeni strateški, planski ili programski dokumenti koji integriraju koncept prilagodbe klimatskim promjenama i procjenu rizika na razini destinacije |
Mjerna jedinica | N/P | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Upravni odjeli JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o tome je li destinacija donijela dokumente (strategiju i/ili plan i/ili program) te koji je napredak/udio mjera u provedbi i/ili implementiranih mjera za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena i procjenu rizika – DA/NE/ udio mjera u provedbi i/ili implementiranih | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
3. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA EKONOMSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI
3.1. Turistički promet
3.1.1. Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim brojem ostvarenih turističkih noćenja
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim opterećenjem (TP-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – Postotak godišnjeg broja dolaznih posjetitelja u mjesecima ili tromjesečju s najvećim opterećenjem |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – turistički promet | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa/ Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira ukupan broj dolazaka turista u destinaciji u mjesecu koji se smatra glavnom turističkom sezonom temeljem broja ostvarenih noćenja što ujedno podrazumijeva i najveće opterećenje kako u kontekstu infrastrukture tako i u društvenom kontekstu. |
Opis | Priljev posjetitelja u turističku destinaciju predstavlja obvezni uzrok potrebe za upravljanjem održivošću destinacije. S obzirom na činjenicu da turizam predstavlja uglavnom sezonalnu aktivnost, ovim pokazateljem svakako valja uzeti u obzir razlike u priljevu posjetitelja unutar i van turističke sezone, pri čemu je priljev posjetitelja u periodu glavne, odnosno visoke turističke sezone najrelevantniji podatak za upravljanje održivošću destinacije. | |
Podatci | Naziv podataka | Ukupan broj dolazaka turista kao broj osoba koje su se u destinaciji prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. |
Mjerna jedinica | Dolazak, odnosno prijava posjetitelja u smještajnom objektu | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | eVisitor | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podaci su kontinuirano dostupni na godišnjoj razini. | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o ukupnom broju dolazaka turista u destinaciji u mjesecu s najvećim brojem ostvarenih dolazaka, te se broj direktno preuzima iz sustava eVisitor i služi kao pokazatelj. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
3.1.2. Prosječna duljina boravka turista u destinaciji
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Prosječna duljina boravka turista u destinaciji (TP-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST/ETIS (prilagodba) – Prosječna duljina boravka dolaznih posjetitelja i prosječna duljina boravka domaćih posjetitelja/ Prosječna duljina boravka turista |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – turistički promet | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira prosječan broj noćenja koje jedan turist ostvari u destinaciji. |
Opis | Duljina boravka, odnosno prosječan broj noćenja koje turisti ostvaruju u destinaciji se može smatrati relevantnom informacijom za upravljanje destinacijom, poglavito u kontekstu suvremenih trendova skraćenja duljine boravka, ali i s aspekta upravljanja ljudskim potencijalima potrebnim za održavanje ujednačene razine pružanja sveobuhvatne turističke usluge što se posebno odnosi na segment smještaja. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – Prosječna duljina boravka turista u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najvećim brojem ostvarenih turističkih noćenja – Prosječna duljina boravka turista u destinaciji u kalendarskom mjesecu s najmanjim brojem ostvarenih turističkih noćenja – Prosječna duljina boravka turista u destinaciji u komercijalnom smještaju – Prosječna duljina boravka turista u destinaciji u nekomercijalnom smještaju | |
Podatci | Naziv podataka | Dolazak turista predstavlja posjetitelja koji se prijavio i ostvario noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Noćenje turista predstavlja svaku registriranu noć posjetitelja u objektu koji pruža uslugu smještaja. |
Mjerna jedinica | Registrirano noćenje u smještajnom objektu. Dolazak, odnosno prijava posjetitelja u smještajnom objektu. | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | eVisitor | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podaci su dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podaci su kontinuirano dostupni | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Prosječna duljina boravka turista u destinaciji
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
3.2. Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu
3.2.1. Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (PGS-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – Udio zaposlenih u turističkim djelatnostima u odnosu na ukupno gospodarstvo |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Posebni cilj: Jačanje ljudskih potencijala u turizmu | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira ukupan broj zaposlenih na mjesečnoj razini u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sukladno važećoj nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (dalje u tekstu: NKD) |
Opis | Budući da rad predstavlja obvezni proizvodni čimbenik uslužnih djelatnosti, izravno povezan s isporukom turističkog proizvoda odnosno usluge, povećanje ili smanjenje ukupnog broja zaposlenih osoba u središnjim turističkim djelatnostima (pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane) može posredno ukazivati na poboljšanje odnosno pogoršanje poslovanja gospodarskih subjekata općenito u svim turističkim djelatnostima. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema satima rada – Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane po spolu, godišnji prosjek – Prosjek broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u odnosu na ukupan broj zaposlenih (%) | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj zaposlenih prema mjestu rada 2. Broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
Mjerna jedinica | Fizička osoba u radnom odnosu | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Portal za napredno praćenje tržišta rada 2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i podatci dostupni u Ministarstvu | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. – 2. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 2. Podatak je kontinuirano dostupan podatak na mjesečnoj razini | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podaci se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
3.2.2. Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (PGS-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD): Izravni bruto domaći proizvod turizma, Produktivnost rada u turističkim djelatnostima (kombinacija – prilagodba) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu i turistički promet | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Posebni cilj: Unaprjeđenje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom godine u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sukladno važećem NKD-u |
Opis | Poslovni prihod izravno je povezan sa sposobnosti gospodarskih subjekata da isporuče turistički proizvod odnosno uslugu, pri čemu promjena u vremenu odnosno povećanje ili smanjenje poslovnog prihoda može ukazivati na poboljšanje odnosno pogoršanje poslovnog položaja gospodarskih subjekata uslijed internih ili eksternih razloga, ali i neizravno upućivati na položaj gospodarskih subjekata u svim turističkim djelatnostima na razini destinacije. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – dodana vrijednost gospodarskih subjekata registriranih na području destinacije ostvarena tijekom godine – bruto dobit/gubitak gospodarskih djelatnosti registriranih na području destinacije ostvaren tijekom godine | |
Podatci | Naziv podataka | Poslovni prihod ostvaren tijekom godine |
Mjerna jedinica | EUR | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | FINA/Porezna uprava – podatak iz Registra godišnjih financijskih izvještaja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je dostupan na zahtjev od FINA/Porezna uprava, podrazumijeva posebnu obradu kako bi se dobili podaci na razini destinacije | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan podatak na godišnjoj razini | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podaci će na zahtjev biti dostupni u Ministarstvu | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
4. OBVEZNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE I ORGANIZACIJU TURIZMA
4.1. Turistička infrastruktura
4.1.1. Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija (TI-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Trenutačni popis i klasifikacija turističkih dobara i atrakcija uključujući prirodna i kulturna mjesta |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – turistička infrastruktura | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast – promicanje održivog turizma koji pridonosi zapošljavanju i rastu. Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – očuvanje kulturne i prirodne baštine urbanog okruženja. Cilj 12: Održiva potrošnja i proizvodnja – odgovorno upravljanje prirodnim resursima. Cilj 15: Život na zemlji – zaštita, obnova i promicanje održive uporabe ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se vrši identifikacija i kategorizacija turističkih resursa na području destinacije, uključujući prirodne (parkovi, rezervati, pejzaži) i kulturno-povijesne/antropogene atrakcije (povijesni lokaliteti, muzeji, spomenici, nematerijalna baština). |
Opis | Identifikacija i kategorizacija turističkih resursa ključna je za razvoj održivog turizma jer omogućava efikasno upravljanje i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa. Pruža temelj za kreiranje ciljanih marketinških strategija koje ističu jedinstvene atribute destinacije, privlačeći time odgovarajuće turiste. Osim toga, pomaže lokalnim zajednicama da razumiju i vrednuju svoju baštinu, potičući lokalno sudjelovanje i osvještavanje važnosti očuvanja tih resursa za buduće generacije. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – popisi kulturnih dobara (opcionalno, uključujući procjenu i naznaku ranjivosti) – identifikacija i popisivanje nematerijalne kulturne baštine – popis lokaliteta i dobara prirodne baštine s naznakom vrste, stanja očuvanja i ranjivosti. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Popis i vrsta zaštićenih kulturnih dobara 2. Popis i vrsta kulturnih dobara nacionalnog značaja 3. Popis i vrsta preventivno zaštićenih dobara 4. Popis i kategorija zaštićenih prirodnih područja u RH |
Mjerna jedinica | 1. – 4. broj/vrsta (kategorija) | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. – 3. Registar kulturnih dobara RH (ministarstvo nadležno za kulturu) 4. Bioportal (ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša) | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 4. Kontinuirano dostupan podatak na godišnjoj razini. | |
Metodologija izračuna pokazatelja | ||
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
4.2. Održivo upravljanje destinacijom
4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom (OUD -1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Višegodišnji plan ili strategija odredišta koja je ažurna i javno dostupna |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje destinacijom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Ovaj cilj se fokusira na stvaranje održivih i otpornih urbanih područja. Višegodišnji planovi ili strategije za odredišta, koji su ažurni i javno dostupni, igraju ključnu ulogu u planiranju i upravljanju urbanim razvojem, uključujući turističke destinacije. Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast – Strategije koje promiču održivi razvoj turističkih destinacija mogu doprinijeti održivom ekonomskom rastu i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta. Cilj 12: Održiva potrošnja i proizvodnja – Višegodišnje strategije koje uključuju načela održive potrošnje i proizvodnje mogu pomoći u smanjenju ekološkog otiska turizma i promicanju održivih praksi u lokalnim zajednicama. Cilj 17: Partnerstva za ciljeve – Uspostavljanje partnerstava između različitih dionika, uključujući vladine i nevladine organizacije, privatni sektor i lokalne zajednice, ključno je za razvoj i provedbu uspješnih strategija održivog razvoja. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Posebni cilj: Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog razvoja | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao praćenje statusa implementacije Plana upravljanja, pri čemu je polazište terminski plan aktivnosti i njihove implementacije |
Opis i svrha | Postojanje Plana upravljanja preduvjet je destinacijskog razvoja za sva odredišta u Hrvatskoj, stoga je uspješna implementacija aktivnosti iz Plana polazište za održivo upravljanje destinacijom, te praćenja stanja upravljačkih aktivnosti. | |
Podpokazatelji (opcinalno) | – Objavljeni dokument strategije i/ili akcijskog plana destinacije. – Strategija/plan su jasno vidljivi i dostupni online. – Udio implementiranih aktivnosti iz plana (Implementirana aktivnost je aktivnost koja je u potpunosti provedena, završena, te postoje informacije u učinku iste) | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Strategija/ plan izrađen i javno dostupan – DA/NE 2. Ukupan broj aktivnosti definiranih Planom 3. Broj implementiranih aktivnosti definiranih planom |
Mjerna jedinica | 1. Višegodišnji plan i/ili strategija 2. Broj aktivnosti 3. Broj implementiranih aktivnosti / ukupan broj aktivnosti | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1., 2. i 3. Turistička zajednica / JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. – 3. Podatak dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 3. jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Omjer implementiranih aktivnosti / ukupni broj aktivnosti definiranih Planom X 100 Implementirane aktivnosti su one koje su u potpunosti završene, te za njih postoje mjerljivi rezultati provedbe. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
4.3. Održivo upravljanje prostorom
4.3.1. Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS (OUP-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – Broj posjetitelja po hektaru građevinskog područja |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje prostorom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 15 – Očuvanje života na zemlji | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira ukupan broj ostvarenih noćenja u smještaju destinacije unutar godine dana po izgrađenom hektaru zona stambene i ugostiteljsko-turističke namjene. |
Opis | S obzirom da se turistička aktivnost može gotovo isključivo odvijati u zonama stanovanja (S) i zonama mješovite namjene (M1), te u zonama predviđenima za odvijanje ugostiteljsko-turističke namjene (T), sve druge građevinske zone nisu uključene u analizu. Nadalje, pritisak koji proizlazi iz korištenja prostora može se isključivo evidentirati kao pritisak na već izgrađena područja, te stoga u izračun ne ulaze planirana(neizgrađena) područja. U konačnici pritisak bi bilo poželjno evidentirati na godišnjoj razini, ali i na razini tromjesečja, da bi se utvrdilo pritisak u najopterećenijem dijelu godine. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. noćenja u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju 2. površina izgrađenog dijela zona stambene namjene destinacije 3. površina izgrađenog dijela zona mješovite namjene pretežito stambene namjene 4. površina izgrađenog dijela zona ugostiteljsko-turističke namjene destinacije |
Mjerna jedinica | 1. noćenje 2., 3., 4. hektar | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. eVisitor i porezna uprava 2., 3. i 4. jedinice lokalne samouprave + PPUG/O (prostorni planovi uređenja gradova/ općina) | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan 2., 3. i 4. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan na godišnjoj razini | |
Metodologija izračuna pokazatelja | TN – broj turističkih noćenja unutar destinacije ostvarenih u jednoj godini PS – površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja (ha) PM – površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama mješovite namjene ((pretežito stambene namjene) (ha) PT – površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama predviđenim za odvijanje ugostiteljsko-turističke aktivnosti
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
PRILOG IV.
POPIS I METODOLOŠKA TABLICA SPECIFIČNIH POKAZATELJA ODRŽIVOSTI
Pokazatelj | Područje održivosti | Kod pokazatelja / Tematsko područje | |
1 | Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva | društveni | SZL-1 – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom |
2 | Udio stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta | društveni | SZL-3 – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom |
3 | Udio stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma | društveni | SZL-4 – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom |
4 | Promjena broja stanovnika u zadnjih pet godina u odnosu na promjenu broja turističkih noćenja | društveni | SZL-5 – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom |
5 | Postotak ponovljenih/stalnih turista u smještajnim objektima destinacije | društveni | SZT-1 – Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom |
6 | Udio pristupačnih smještajnih jedinica u destinaciji | društveni | SPD-1 – Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom |
7 | Javno dostupne informacije o atrakcijama u turističkim i informativnim centrima | društveni | SPD-2 – Pristupačnost destinacije |
8 | Postotak pristupačnih linija javnog prijevoza u destinaciji za osobe s invaliditetom | društveni | SPD-3 – Pristupačnost destinacije |
9 | Ukupan broj kaznenih djela i prekršaja prijavljenih policiji po mjesecima | društveni | SSD-1 Sigurnost destinacije |
10 | Udio turista koji su uložili prigovor kod policije | društveni | SSD-2 Sigurnost destinacije |
11 | Sigurnosne mjere kao što su stanice prve pomoći na plažama/lokalitetima turističkih atrakcija | društveni | SSD-3 Sigurnost destinacije |
12 | Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na 1000 noćenja (turista i lokalne zajednice) | društveni | SSD-4 Sigurnost destinacije |
13 | Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima | društveni | SSD-5 Sigurnost destinacije |
14 | Remećenje javnog reda i mira prouzrokovano turističkoj aktivnosti | društveni | SSD-6 Sigurnost destinacije |
15 | Udio turističkih poslovnih subjekata koji poduzimaju akcije za smanjenje potrošnje vode | okolišni | SUVR-1 – Upravljanje vodnim resursima |
16 | Sustav za pravovremenu reakciju na probleme s kvalitetom vode | okolišni | SUVR-2 – Upravljanje vodnim resursima |
17 | Udio turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu | okolišni | SGOV-1 – Gospodarenje otpadnim vodama |
18 | Udio otpadnih voda od noćenja turista u smještajnim objektima destinacije | okolišni | SGOV-2 – Gospodarenje otpadni m vodama |
19 | Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi | okolišni | SGOV-3 – Gospodarenje otpadnim vodama |
20 | Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja | okolišni | SGOV-4 – Gospodarenje otpadnim vodama |
21 | Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije | okolišni | SGO-1 – Gospodarenje otpadom |
22 | Udio turističkih poslovnih subjekata koji razdvajaju različite vrste otpada | okolišni | SGO-2 – Gospodarenje otpadom |
23 | Količina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini) | okolišni | SGO-3 – Gospodarenje otpadom |
24 | Plan gospodarenja otpadom s ciljevima za smanjenje i održivo odlaganje | okolišni | SGO-4 – Gospodarenje otpadom |
25 | Sprječavanje stvaranja otpada: plan smanjenja količine otpada od posluživanja hrane | okolišni | SGO-5 – Gospodarenje otpadom |
26 | Razvijen sustav za zaštitu prirodne i kulturne baštine i lokaliteta | okolišni – priroda | SZB-1 – Zaštita bioraznolikosti |
27 | Dostupne smjernice za ponašanje posjetitelja u destinaciji | okolišni – priroda | SZB-2 – Zaštita bioraznolikosti |
28 | Udio turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali neka od rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama | okolišni – klima | SOE-1 – Održivo upravljanje energijom |
29 | Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sredstva za dolazak na odredište (javna/privatna i vrsta) | okolišni – klima | SOE-2 – Održivo upravljanje energijom |
30 | Uspostavljene politike i/ili sustav za poticanje smanjena ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanja energetske učinkovitosti i unapređenja korištenja tehnologija obnovljive energije | okolišni – klima | SUPK-1 – Ublažavanje i prilagodba klimatskih promjena |
31 | Razina onečišćenosti zraka u destinaciji | okolišni – klima | SUPK-2 – Ublažavanje i prilagodba klimatskih promjena |
32 | Udio turističkih poslovnih subjekata u destinaciji koji koriste lokalno proizvedenu hranu, piće, dobra i usluge u turističkim poslovnim subjektima u destinaciji | okolišni – klima | SUPK-3 – Ublažavanje i prilagodba klimatskih promjena |
33 | Stopa popunjenosti u smještajnim kapacitetima | ekonomski | STP-1 – Turistički promet |
34 | Prosječna dnevna potrošnja turista u eurima | ekonomski | STP-2 – Turistički promet |
35 | Produktivnost rada u Području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja | ekonomski | SPGS-1 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
36 | Bruto dodana vrijednost ostvarena u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja | ekonomski | SPGS-2 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
37 | Udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju poduzeća u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | ekonomski | SPGS-3 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
38 | Udio poslovnih subjekata u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja su u pretežitom domaćem vlasništvu | ekonomski | SPGS-4 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
39 | Postotak muškaraca i žena zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | ekonomski | SPGS-5 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
40 | Zaposlenost u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema dobi, stupnju obrazovanja te vrsti ugovora | ekonomski | SPGS-6 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
41 | Postotak nedomicilnih radnika zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | ekonomski | SPGS-7 – Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu |
42 | Broj ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu aktivnih na 30.1. i 30.7 u odnosu na 100 stanovnika | prostorni/upravljanje | STI-1 – turistička infrastruktura |
43 | Javno dostupan plan odgovora na krizne situacije i izvanredne situacije koji razmatra sektor turizma | prostorni/upravljanje | SOUD-1 – Održivo upravljanje destinacijom |
44 | Specifična strategija za marketing izvansezonskih događanja i privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine | prostorni/upravljanje | SOUD-2 – Održivo upravljanje destinacijom |
45 | Efikasnost ostvarenja ciljeva strateškog planiranja u turizmu | prostorni/upravljanje | SOUD-3 – Održivo upravljanje destinacijom |
46 | Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi | prostorni/upravljanje | SOUP-1 – Održivo upravljanje prostorom |
47 | Smjernice, propisi i/ili politike koje se odnose na održivo korištenje prostora | prostorni/upravljanje | SOUP-2 – Održivo upravljanje prostorom |
48 | Razvijen i implementiran sustav praćenja i ublažavanja utjecaja turizma na atrakcije | prostorni/upravljanje | SOUP-3 – Održivo upravljanje prostorom |
49 | Izrađene i implementirane smjernice upravljanja prostorom sa ciljem zaštite resursa | prostorni/upravljanje | SOUP-4 – Održivo upravljanje prostorom |
50 | Procjena pritiska razvoja turizma na kulturnu baštinu | prostorni/upravljanje | SOUP-5 – Održivo upravljanje prostorom |
1. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA DRUŠTVENE ASPEKTE ODRŽIVOSTI
1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom
1.1.1. Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva (SZl – 1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Utjecaj turizma na kvalitetu života u destinaciji UN TOURISM – MST: Percepcija o negativnom i pozitivnom doprinosu turizma dobrobiti lokalnog stanovništva OECD: Indeks boljeg života |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv gospodarski rast, puna zaposlenost i dostojanstven rad za sve Cilj 9 – Prilagodljiva infrastruktura, uključiva i održiva industrijalizacija i inovativnost Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Posebni cilj: Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj predstavlja procjenu udjela (%) stalnih stanovnika koji pozitivno percipiraju utjecaj turizma na kvalitetu života u destinaciji u ukupnom broju stalnih stanovnika u destinaciji |
Opis | U turistički razvijenim destinacijama turizam je važan faktor u kvaliteti života lokalnog stanovništva. Održivim upravljanjem učincima turizma, koji se između ostalog mogu ogledati u ekonomskim, društvenim, okolišnim i infrastrukturnim promjenama, moguće je održati i unaprijediti kvalitetu života uslijed intenzivnog turističkog razvoja. Bolja percepcija utjecaja turizma na kvalitetu života u destinaciji može doprinijeti i većoj podršci turističkom razvoju, dok pogoršanje percepcije signalizira potrebu pravodobnih prilagodbi u upravljanju turističkim razvojem kako bi se osigurala njegova održivost. | |
Podpokazatelji | – Udio lokalnih stanovnika s pozitivnom percepcijom utjecaja turizma na kvalitetu života u destinaciji kod onih koji ostvaruju koristi od turizma – Udio lokalnih stanovnika s pozitivnom percepcijom utjecaja turizma na kvalitetu života u destinaciji kod onih koji ne ostvaruju koristi od turizma – Zadovoljstvo životom u destinaciji u sezoni – Zadovoljstvo životom u destinaciji u vansezonskom razdoblju | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Percepcija utjecaja turizma na kvalitetu života u destinaciji 2. Zadovoljstvo životom u destinaciji |
Mjerna jedinica | 1. Udio (%) ispitanika s pozitivnom percepcijom utjecaja turizma na kvalitetu života u destinaciji 2. Udio (%) ispitanika koji su zadovoljni životom u destinaciji | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. i 2. Anketa lokalnog stanovništva | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Svake četiri godine 2. Dva puta u jednoj godini (u sezoni i izvan visoke sezone), svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Percepcija utjecaja turizma na kvalitetu života u destinaciji procjenjuje se pitanjima koja su definirana smjernicama za provođenje primarnih istraživanja. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – poskupljuje i produžuje proces. |
1.1.2. Udio stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta (SZL-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Pokazatelj C.5.1. Postotak stanovnika koji su zadovoljni utjecajem turizma na identitet odredišta UN TOURISM – MST: Percepcija učinaka turizma na kulturni identitet |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam; Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj predstavlja procjenu udjela (%) stalnih stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta u ukupnom broju stalnih stanovnika |
Opis i svrha | Percepcija učinaka turizma i stavovi koje lokalna zajednica ima prema turističkom razvoju usko su povezani s percepcijom identiteta mjesta. Promjene uslijed intenzivnog turističkog razvoja mogu uzrokovati gubitak autentičnosti mjesta i narušiti njegov kulturni identitet. Degradacija identiteta mjesta pridonosi negativnim reakcijama prema turistima i može smanjiti zadovoljstvo životom u mjestu. Identitet mjesta ujedno je i bitan faktor u privlačenju posjetitelja, koji sve češće traže autentično iskustvo i doživljaj lokalne kulture. S druge strane, interakcija s posjetiteljima može imati i pozitivan učinak na identitet mjesta, jačanjem društvene identifikacije kroz veću percepciju posebnosti unutar lokalne zajednice ili povećanu svijest o baštini. | |
Podpokazatelji | – Udio (%) stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta kod onih koji ostvaruju koristi od turizma – Udio (%) stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta kod onih koji ne ostvaruju koristi od turizma – Udio (%) stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta prema socio-demografskim pokazateljima | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Percepcija utjecaja turizma na autentičnost mjesta 2. Percepcija utjecaja turizma na očuvanje tradicije, običaja i kulture |
Mjerna jedinica | 1. i 2. Udio ispitanika | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. i 2. Anketa lokalnog stanovništva | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. i 2. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Udio stanovnika koji imaju pozitivno odnosno negativno mišljenje o utjecaju turizma na identitet mjesta procjenjuje se pitanjima koja su definirana smjernicama za provođenje primarnih istraživanja. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – poskupljuje i produžuje proces. |
1.1.3. Udio stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma (SZL – 4) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | Znanstvena istraživanja: Jordan, E. J., Spencer, D. M., & Prayag. G. (2019). Tourism impacts, emotions and stress. Annals of Tourism Research, 75, 213-226. Gossling, S., McCabe, S., & Chen N. C. (2020). A socio-psychological conceptualisation of overtourism. Annals of Tourism Research, 84, 102976. |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam; Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma; 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj predstavlja procjenu udjela (%) stalnih stanovnika koji su pod umjerenim ili visokim stresom od turizma u ukupnom broju stalnih stanovnika u destinaciji |
Opis i svrha | Emocije i stres važni su elementi psihološkog blagostanja pojedinca pa time utječu i na kvalitetu života. Turizam može imati značajan utjecaj na emocije i stres koje doživljavaju lokalni stanovnici. Praćenje psiholoških ishoda turističkog razvoja bitan je element održivog upravljanja destinacijom, posebice u kontekstu prekomjernog turizma. Ignoriranje stresa kojeg turizam izaziva kod lokalnog stanovništva može smanjiti podršku turističkom razvoju u dugom roku i uzrokovati negativne posljedice po ljudsko zdravlje. | |
Podpokazatelji | – Udio (%) stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma kod onih koji ostvaruju koristi od turizma – Udio (%) stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma kod onih koji ne ostvaruju koristi od turizma – Udio (%) stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom od turizma prema socio-demografskim pokazateljima spol, dob, udaljenost prebivališta pojedinca od glavnih turističkih zona/atrakcija, uključenost u turističko gospodarstvo | |
Podatci | Naziv podataka | Percepcija stresa uzrokovanog turizmom |
Mjerna jedinica | Udio (%) ispitanika pod visokom/umjerenom/niskom razinom stresa od turizma | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Anketa lokalnog stanovništva | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine – tijekom turističke sezone (u kolovozu ili rujnu) | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Procjena utjecaja turizma na razinu stresa kod lokalnog stanovništva provodi se pomoću standardiziranog upitnika subjektivne percepcije stresa (eng. Perceived Stress Scale, PSS) prilagođenog ispitivanju utjecaja turizma definiranim u smjernicama za provođenje primarnih istraživanja. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – poskupljuje i produžuje proces. |
1.1.4. Promjena broja stanovnika u zadnjih pet godina u odnosu na promjenu broja turističkih noćenja
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Promjena broja stanovnika u zadnjih pet godina u odnosu na promjenu broja turističkih noćenja (SZL – 5) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | Demografski trendovi i kvaliteta života |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Promjena broja stanovnika uvjetovana prirodnim kretanjima i migracijama prema promjeni turističke aktivnosti mjerene brojem noćenja u smještajnim kapacitetima |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava praćenje relativnog odnosa broja stanovnika i turističke aktivnosti u petogodišnjem razdoblju. Pokazatelj se izračunava kao dvojni razlomak. Djeljenik dvojnog razlomka je razlomak u čijem je brojniku procjena broja stanovnika na 31.12. u godini t (prethodna godina), a nazivniku procjena broja stanovnika 31. 12. u godini t-4 Djelitelj dvojnog razlomka je razlomak u čijem je brojniku broj ostvarenih noćenja u smještajnim kapacitetima u godini t (prethodna godina), a nazivniku broj ostvarenih noćenja smještajnim u kapacitetima u godini t-4 | |
Podpokazatelji (opcionalno) | ||
Podatci | Naziv podataka | 1. Stanovništvo – procjena i prirodno kretanje, Procjena stanovništva, stanje na dan 31. prosinca u godini t (prethodna godina) i godini t-4 2. Turizam, noćenja turista |
Mjerna jedinica | 1. i 2. Realni broj | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Državni zavod za statistiku: Statistika u nizu, Gradovi i općine u statistici 2. eVisitor | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podaci su dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podaci se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osiguravaju potrebne podatke za izračun, a ograničenje je vezano uz sadržaj pokazatelja koji tek neizravno ukazuje na povećanje/smanjenje društvenog standarda odnosno demografske trendove generirane turizmom budući da rast ili smanjenje broja stanovnika na području destinacije može biti potaknuto bitno širim spektrom utjecaja od turističke aktivnosti. |
1. 2. Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom
1.2.1. Postotak ponovljenih/stalnih turista u smještajnim objektima destinacije
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Postotak ponovljenih/stalnih turista u smještajnim objektima destinacije (SZT – 1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – postotak ponovljenih/stalnih turista (u razdoblju od pet godina) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom; turistički promet | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma; 10. Odgovoriti na trendove u razvoju turističkih destinacija | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Procjena broja turista u smještajnim kapacitetima koji su već posjetili odredište tijekom posljednjih 5 godina u ukupnom broju turista u smještajnim kapacitetima u destinaciji (u %). |
Opis | Cilj destinacije je privlačiti nove goste, ali i zadržavati one stare. Stalni (‘vjerni’) gosti često donose i veću korist destinaciji, te pridonose stabilnosti destinacije u kriznim razdobljima. Prijedlog je (ETIS) pratiti udio gostiju koji se vraćaju unutar posljednjih 5 godina i usmjeriti se na praćenje ponovljenih dolazaka turista u oblicima smještaja. Kvantitativno istraživanje turističke potražnje koje se provodi na reprezentativnim uzorcima turista u smještajnim kapacitetima (anketa). Ukoliko su rezultati takvih istraživanja na raspolaganju, pokazatelj se izravno preuzima iz istraživanja. Inače je potrebno provesti istraživanje. | |
Podpokazatelji | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj ispitanika u smještajnim objektima destinacije u koji su već posjetili odredište tijekom posljednjih 5 godina 2. Ukupan broj ispitanika u destinaciji |
Mjerna jedinica | 1. i 2. broj ispitanika u smještaju destinacije | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Anketa o zadovoljstvu turista | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine u razdoblju visoke i niske sezone | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Izračun se temelji na odgovorima ispitanika (poželjna segmentacija posjetitelja po vrsti smještajnih objekata) BIP – broj ispitanika u smještajnim objektima u koji su već posjetili odredište tijekom posljednjih 5 god. BI – ukupni broj ispitanika u smještaju destinacije
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine za ITR I i II, za ITR III i IV svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja | Nužna je provedba primarnog istraživanja – poskupljuje i produžuje proces. |
1.3. Pristupačnost destinacije
1.3.1. Udio pristupačnih smještajnih jedinica u destinaciji
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio pristupačnih smještajnih jedinica u destinaciji (SPD-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – Udio smještajnih objekata s pristupačnim smještajem |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – pristupačnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 9 – Prilagodljiva infrastruktura, uključiva i održiva industrijalizacija i inovativnost Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Posebni cilj: Unaprjeđenje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira udio smještajnih jedinica pristupačnih za osobe s motoričkim, senzornim ili mentalnim oštećenjima u destinaciji u ukupnom broju smještajnih jedinica. |
Opis | Dostupnost turističkih sadržaja, proizvoda i usluga osobama s motoričkim, senzornim ili mentalnim oštećenjima je središnji dio odgovornih i održivih turističkih politika. Udio pristupačnih smještajnih jedinica odražava tržišnu dostupnost i privlačnost destinacije, te može imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo, društvenu inkluzivnost i imidž destinacije. | |
Podpokazatelji (opcinalno) | – Udio pristupačnih smještajnih jedinica u kolektivnim smještajnim kapacitetima – Udio pristupačnih smještajnih jedinica u privatnim smještajnim kapacitetima | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj smještajnih jedinica u destinaciji 2. Broj pristupačnih smještajnih jedinica u destinaciji |
Mjerna jedinica | 1. i 2. smještajna jedinica | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. eVisitor 2. Jedinstveni turistički informatički registar | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan 2. Podatak nije trenutno dostupan, no u postupku je prikupljanje | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Metodološke smjernice za prikupljanje podataka i provođenje primarnih istraživanja objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva (smještajni kapaciteti) | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Kontinuirano dostupan podatak 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | ||
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | – |
1.3.2. Javno dostupne informacije o atrakcijama u turističkim i informativnim centrima
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Javno dostupne informacije o atrakcijama u turističkim i informativnim centrima (SPD-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Interpretativne informacije dostupne posjetiteljima u turističkim uredima te na prirodnim i kulturnim lokacijama |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – pristupačnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Pružanje javno dostupnih informacija o atrakcijama doprinosi stvaranju održivih i otpornih urbanih područja, pomažući u planiranju i upravljanju urbanim razvojem, uključujući turističke destinacije. Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast – Informacije koje promiču turističke destinacije mogu doprinijeti održivom ekonomskom rastu i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta. Cilj 12: Održiva potrošnja i proizvodnja – Informacije koje uključuju načela održive potrošnje i proizvodnje mogu pomoći u smanjenju ekološkog otiska turizma. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao skup informacije o lokalnim atrakcijama, kulturnim događanjima, povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama u turističkoj destinaciji, koji su namijenjeni posjetiteljima. |
Opis i svrha | Ovaj pokazatelj odnosi se na dostupnost informacija o turističkim atrakcijama koje pružaju turistički i informativni centri. Uključuje detalje o lokacijama, radnom vremenu, pristupačnosti, kulturnim i povijesnim kontekstima atrakcija, što pridonosi boljem iskustvu posjetitelja. Pružene informacije igraju ključnu ulogu u održivom upravljanju turističkim tokovima te promicanju kulturne i prirodne baštine destinacije | |
Podpokazatelji (opcionalno) | ||
Podatci | Naziv podataka | 1. Dostupne brošure o turističkim atrakcijama na barem tri strana jezika u uredu turističke zajednice / turističkim informativnim centrima / lokalitetima – DA/NE 2. Informacije dostupne na web stranicama turističkih zajednica/lokaliteta o ključnim aspektima turističke ponude (atrakcije, ugostiteljska ponuda, dostupnost destinacije) na barem tri strana jezika na web stranici turističke zajednice / turističkog informativnog centra – DA/NE |
Mjerna jedinica | 1. i 2. Dostupan dokument u fizičkom i/ili virtualnom obliku. | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Turistička zajednica / JLS 2. Odabrani turistički lokaliteti od značaja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem od strane odabranih lokaliteta | |
Primarno istraživanje (link na smjernice) | Anketiranje upravitelja turističkih lokaliteta | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jednom godišnje 2. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj predstavlja niz kvalitativnih podataka | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Aktualnost i točnost: Informacije mogu zastarjeti ili biti netočne ako se ne ažuriraju redovito. Doseg i pristupačnost: Informacije možda nisu dostupne na svim jezicima ili prilagođene osobama s posebnim potrebama. Objektivnost: Informacije mogu biti pristrane ili fokusirane samo na popularne atrakcije, zanemarujući manje poznate lokalitete. |
1.3.3. Postotak pristupačnih linija javnog prijevoza u destinaciji za osobe s invaliditetom
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Postotak pristupačnih linija javnog prijevoza u destinaciji za osobe s invaliditetom (SPD-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – Postotak javnog prijevoza dostupan osobama s invaliditetom i specifičnim potrebama pristupačnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – pristupačnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Pružanje javno dostupnih informacija o atrakcijama doprinosi stvaranju održivih i otpornih urbanih područja, pomažući u planiranju i upravljanju urbanim razvojem, uključujući turističke destinacije. Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast – Informacije koje promiču turističke destinacije mogu doprinijeti održivom ekonomskom rastu i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj se definira kao postotak linija javnog prijevoza u destinaciji koji opslužuje javni prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom i osobama s posebnim zahtjevima za pristup |
Opis i svrha | Osnovna svrha pokazatelja je uvid u mogućnosti kretanja javnim prijevozom unutar destinacije osobama s motoričkim ili osjetilnim invaliditetom, a time i njihova mogućnost da posjećuju različite sadržaje unutar destinacije. Osnovo obilježje javnog prijevoza pristupačnog osobama s invaliditetom, jest postojanje zvučne signalizacije, rampa za invalidska kolica i mjesta za njihov smještaj unutar javnog prijevoza. | |
Podpokazatelji | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj javnih linija u destinaciji 2. Broj javnih linija pokrivenih javnim prijevozom dostupnim osobama s invaliditetom |
Mjerna jedinica | 1 i 2. broj linija | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. i 2. Javno prijevozničko poduzeće s koncesijom za prometovanje na području destinacije | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatci dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake 2 godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | JL – broj svih javnih linija u destinaciji PJL – broj javnih linija pokrivenih javnim prijevozom dostupnim osobama s invaliditetom
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Ograničenje predstavlja eventualno nepostojanje podataka o prijevoznim sredstvima i njihovoj prilagođenosti. Drugo ograničenje je što pokazatelj se ne referira na frekvenciju vozila na liniji, kao ni na ostale pristupne i infrastrukturne objekte u okruženju stanica javnog linijskog prijevoza |
1.4. Sigurnost destinacije
1.4.1. Ukupan broj kaznenih djela i prekršaja prijavljenih policiji po mjesecima
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Ukupan broj kaznenih djela i prekršaja prijavljenih policiji po mjesecima (SSD-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS (prilagodba) – Postotak turista koji su podnijeli prijavu policiji |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Posebni cilj: Odgovoriti na trendove u razvoju turističkih destinacija | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira ukupan broj kaznenih djela i prekršaja koji su prijavljeni lokalnim policijskim postajama po mjesecima u godini. |
Opis | U svrhu očuvanja percepcije destinacije kao sigurnog mjesta za odmor od strane posjetitelja, izuzetno je važno pratiti dinamiku prijavljenih kaznenih djela i prekršaja policiji. Povećanje vrijednosti ovog pokazatelja, u slučaju zadržavanja ukupnog broja i strukture stalnih stanovnika destinacije nepromijenjenom, svakako može predstavljati rani nagovještaj moguće promjene percepcije posjetitelja destinacije u pogledu njezine sigurnosti. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | Ukupan broj kaznenih djela protiv imovine, života, tijela te spolne slobode i prekršaja protiv javnog reda i mira prijavljenih policiji po mjesecima | |
Podatci | Naziv podataka | Ukupan broj kaznenih djela i prekršaja službeno prijavljenih u policijskoj postaji. |
Mjerna jedinica | Kazneno djelo sukladno kaznenom zakonu Prekršaj sukladno zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Ministarstvo unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP) | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Javno su dostupni podaci o broju prijavljenih kaznenih djela po županijama na godišnjoj razini. Javno nisu dostupni podaci za destinacije kao niti podaci po mjesecima. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan na godišnjoj razini. | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podatak se preuzima iz službenih izvora | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja | Iako se podaci o podnesenim kaznenim djelima i prekršajima u lokalnim policijskim postajama službeno evidentiraju od strane Ministarstva unutarnjih poslova, ti podaci nisu javno dostupni. Javno su dostupni podaci o ukupno prijavljenim kaznenim djelima i prekršajima na nacionalnoj i godišnjoj razini, dok su podaci za županije također javno dostupni na godišnjoj razini, ali samo za ukupan broj prijavljenih kaznenih djela. Podaci na razini jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i podaci na mjesečnoj razini nisu javno dostupni u službenim statističkim objavama Ministarstva unutarnjih poslova. |
1.4.2. Udio turista koji su uložili prigovor kod policije
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio turista koji su uložili prigovor kod policije (SSD-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Postotak turista koji su uložili prigovor kod policije (C.2.1.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Posebni cilj: Odgovoriti na trendove u razvoju turističkih destinacija | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je udio onih turista koji su uložili prigovor kod policije u odnosu na ukupan broj turista u destinaciji tijekom jedne godine. |
Opis | Prigovor je problem koji uzrokuje veliku zabrinutost i strah kod građana i posjetitelja te ometa njihov svakodnevni život. Pritužba sadrži informacije o rizičnim pojedincima, skupinama, mjestima i situacijama te informacije o kažnjivim djelima (ova vrsta podataka se ne prikuplja) Pokazatelj prati broj prigovora koje su policiji uložili turisti u destinaciji te ukupan broj turista u destinaciji. Pokazatelj se iskazuje kao udio (%) turista koji su uložili prigovore u odnosu na ukupan broj turista u destinaciji, po mjesecima i ukupno u kalendarskoj godini. Vođenje evidencije o prijavama dužno je voditi tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove (MUP), odnosno policijska uprava (PU) u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave JL(R)S, na temelju Zakona i provedbenih propisa. Napomena: prikuplja se isključivo broj prigovora, informacije o sadržaju prigovora ne trebaju biti prikupljene u ove svrhe | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv podataka | 1. Ukupan broj turista u destinaciji 2. Broj prigovora uloženih policijskoj upravi destinacije od strane turista u destinaciji, temeljem posebnih propisa kojim se uređuje postupanje policije |
Mjerna jedinica | % | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. eVisitor 2. MUP, nadležna policijska uprava | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan 2. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Svake dvije godine 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao udio broja prigovora turista policiji u destinaciji u koji borave u odnosu na ukupan broj turista u destinaciji:
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
1.4.3. Sigurnosne mjere kao što su stanice prve pomoći na plažama/lokalitetima turističkih atrakcija
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Sigurnosne mjere kao što su stanice prve pomoći na plažama/lokalitetima turističkih atrakcija (SSD-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost indikatora s međunarodnim sustavima | GSTC: Sigurnosne mjere kao što su stanice prve pomoći na plažama/mjesta turističkih atrakcija (IN-A12.b.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma; 10. Odgovoriti na trendove u razvoju turističkih destinacija | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informacije o broju mjera, lokalitetu primjene, razdoblju implementacije s obveznim opisom mjera koje su implementirane u destinaciji za pomoći na plažama/lokalitetima turističkih atrakcija u okviru sustava za odgovor na sigurnosne i zdravstvene rizike. |
Opis i svrha | Pokazatelj prati ima li destinacija sustav za praćenje i prevenciju te odgovor na sigurnosne i zdravstvene rizike. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Broj mjera koje su implementirane u destinaciji u okviru sustava za odgovor na sigurnosne i zdravstvene rizike, npr. za pomoći na plažama i lokalitetima turističkih atrakcija. |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Jedinice lokalne samouprave, Domovi zdravlja – turističke ambulante u destinaciji | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 2. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Evidencija o broju mjera, lokalitetu primjene, razdoblju implementacije s obveznim opisom mjere. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
1.4.4. Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na 1000 noćenja (turista i lokalne zajednice)
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na 1000 noćenja (turista i lokalne zajednice) (SSD-4) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | EC – Europski opservatorij za sigurnost cestovnog prometa |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma; 10. Odgovoriti na trendove u razvoju turističkih destinacija | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se određuje omjer između broja nesreća sa smrtnim ishodom na području destinacije i broja ostvarenih noćenja lokalnih stanovnika i turista. |
Opis | Veća vrijednost pokazatelja može ukazati na neadekvatnost prometne infrastrukture i potrebu za njezinom obnovom ili izgradnjom dodatnih objekata. | |
Podpokazatelji | – Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom u kojima su sudjelovali lokalni stanovnici na 1000 noćenja lokalnih stanovnika – Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom u kojima su sudjelovale osobe koje nisu lokalni stanovnici na 1000 noćenja turista | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj stanovnika u destinaciji 2. Broj ostvarenih turističkih noćenja u destinaciji 3. Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na području destinacije 4. Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na području destinacije u kojima su sudjelovali lokalni stanovnici 5. Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na području destinacije u kojima nisu sudjelovali lokalni stanovnici |
Mjerna jedinica | 1. Stanovnika 2. Noćenja 3-5. Broj nesreća | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. DZS, Gradovi i općine u statistici ~ Stanovništvo – procjena i prirodno kretanje 2. eVisitor 3. – 5. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, nadležna policijska uprava | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podaci su dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | BS – broj stanovnika u destinaciji početkom godine. BS se preuzima iz publikacije DZS-a: Gradovi i općine u statistici ~ Stanovništvo – procjena i prirodno kretanje u kojoj je po jedinicama lokalne samouprave objavljena procjena broja stanovnika krajem godine, za kojeg se može pretpostaviti da je jednak procjeni broja stanovnika na početku sljedeće godine. BN – broj noćenja u smještajnim kapacitetima u destinaciji u godini. Podataka se dobije iz sustava eVisitor kao broj noćenja u smještajnim kapacitetima u destinaciji između prvog i zadnjeg dana godine. NUK – ukupan broj nesreća sa smrtnim ishodom na području destinacije u promatranoj godini NLS – broj nesreća sa smrtnim ishodom na području destinacije u promatranoj godini u kojima su sudjelovali lokalni stanovnici NT – broj nesreća sa smrtnim ishodom na području jedinice lokalne samouprave u promatranoj godini u kojima su sudjelovale osobe koje ne stanuju na području destinacije
Podpokazatelji: Uz oznake Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom (lokalni) za podpokazatelj 1 te Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom (ostali) za podpokazatelj 2, formule su:
| |
Učestalost mjerenja | Godišnje | |
Ograničenja pokazatelja | Pokazatelj nije prikladan za destinacije kroz koje prolaze važne prometnice poput autocesta i glavnih magistralnih pravaca. Međusobni odnos podpokazatelja i glavnog pokazatelja može naznačiti probleme u prometu zbog turizma. Obzirom da u velikom broju destinacija će vrijednost pokazatelja biti 0, možda ima smisla promatrati pokazatelj ali za duže razdoblje (npr. trogodišnje ili petogodišnje), kumulativno ili u prosjeku. |
1.4.5. Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima (SSD-5) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Broj podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je broj podnesenih prijava zbog buke koja je uzrokovana nekom od turističkih aktivnosti na razini destinacije, iskazan po mjesecima i ukupno u kalendarskoj godini. |
Opis | Buka okoliša je neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, prijevoznim sredstvima svih oblika prometa, kao i postrojenja i zahvata u okolišu (npr. izgradnja turističkih objekata). Indikatorom buke Lden (dan-večer-noć), najveće dopuštene vrijednosti >55 dB, ocjenjuje se ukupno smetanje bukom, dok se indikatorom noćne buke Lnight, najveće dopuštene vrijednosti vrijednost >50 dB, ocjenjuje ometanje sna. Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona obavljaju sanitarni inspektori Državnog inspektorata. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | Broj podnesenih prijava lokalnog stanovništva ili turista zbog buke koja je uzrokovana nekom od turističkih aktivnosti na razini destinacije, temeljem posebnog zakona kojim se uređuje zaštita od buke |
Mjerna jedinica | N/P | |
Izvor /potencijalni izvor | Državni inspektorat, Sanitarna inspekcija, ispostava u destinaciji | |
Dostupnost i podatkovni jaz | Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izrađuje temeljem podataka o broju podnesenih prijava zbog buke uzrokovane turističkim aktivnostima | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
1.4.6. Remećenja javnog reda i mira prouzrokovano turističkom aktivnošću
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Remećenje javnog reda i mira prouzrokovano turističkom aktivnošću (SSD-6) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC: Redovito prikupljanje, praćenje, bilježenje i javno izvješćivanje podataka o željama, zabrinutostima i zadovoljstvu stanovnika destinacijskim menadžmentom |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa ciljevima održivog razvoja | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Posebni cilj: Odgovoriti na trendove u razvoju turističkih destinacija | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o opterećenju lokalne zajednice radi remećenja javnog reda i mira prouzrokovanog turističkom aktivnošću u destinaciji temeljem prekršajnih postupaka (prekršajni nalozi PU destinacije i optužni prijedlozi oštećenih osoba) tijekom mjeseca u kojem je, u odnosu na cjelokupnu kalendarsku godinu, evidentiran najveći broj turista u destinaciji. |
Opis | Prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, kao i druga djela sukladno propisu kojim se uređuju prekršaji protiv javnog reda i mira. Policija može pokrenuti prekršajni postupak izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem optužnog prijedloga, a osobe oštećene prekršajem mogu same pokrenuti prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga pred mjesno nadležnim Općinskim sudom ili Općinskim prekršajnim sudom. Pokazatelj prati udio (%) broja prekršajnih postupaka u destinaciji radi remećenja javnog reda i mira prouzrokovano turističkom aktivnošću koji su evidentiranu u PU i/ili u Općinskom sudi ili Općinskom prekršajnom sudu destinacije, u tri mjeseca s najvećim brojem turista u godini. Vođenje evidencije o prekršajnim nalozima dužno je voditi tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove (MUP), odnosno policijska uprava (PU) u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave JL(R)S. Vođenje evidencije o prekršajnim nalozima i podnesenim optužnim prijedlozima oštećenih osoba dužan je voditi Općinski sud ili Općinski prekršajni sud u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave JL(R)S. Napomena: prikuplja se isključivo broj prekršajnih postupaka (naloga PU i optužnih prijedloga oštećene osobe), dok se informacije o sadržaju postupaka ne prikupljaju. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupan broj prekršajnih postupaka protiv javnog reda i mira, koje je utvrdila nadležna PU sukladno propisu kojim se uređuju prekršaji protiv javnog reda i mira u mjesecu s najvećim brojem turista 2. Broj prekršajnih postupaka protiv javnog reda i mira uzrokovanih turističkom djelatnosti, koje je utvrdila nadležna PU sukladno propisu kojim se uređuju prekršaji protiv javnog reda i mira u mjesecu s najvećim brojem turista. |
Mjerna jedinica | % | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Općinski sud ili Općinski prekršajni sud / MUP, nadležna PU 2. Općinski sud ili Općinski prekršajni sud / MUP, nadležna PU | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan 2. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Svake dvije godine 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao udio broja prekršajnih postupaka protiv javnog reda i mira uzrokovanih turističkom djelatnosti u destinaciji u odnosu na ukupan broj prekršajnih postupaka radi remećenja javnog reda i mira u destinaciji u mjesecu u kojem je evidentiran najveći broj noćenja turista tijekom jedne kalendarske godine:
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Potrebno je u nadležnoj PU/ sudu uspostaviti tijek podataka za mjesec u kojem je evidentiran najveći broj noćenja turista tijekom kalendarske godine. Tijek podataka pri PU/sudu je uspostavljen za ukupan broj prekršaja na mjesečnoj razini. Destinacijom se može smatrati više JL(R)S, koje imaju zasebne PU/sud te se u tom slučaju podaci objedinjuju za razinu destinacije. Nema podatkovnog jaza. |
2. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI
2.1. Upravljanje vodnim resursima
2.1.1. Udio turističkih poslovnih subjekata koji poduzimaju akcije za smanjenje potrošnje vode
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio turističkih poslovnih subjekata koji poduzimaju akcije za smanjenje potrošnje vode (SUVR-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost indikatora s međunarodnim sustavima | ETIS: (D.5.2.) Postotak turističkih poslovnih subjekata koji poduzimaju akcije za smanjenje potrošnje vode |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Održivo upravljanje vodama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj prati udio turističkih poslovnih subjekata prema strukturi poslovnih subjekata po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila, koja u svom poslovanju poduzimaju akcije za smanjenje potrošnje vode u destinaciji |
Opis i svrha | Mjera smanjenja potrošnje vode podrazumijeva implementaciju sustava, odnosno uređaja koji kontinuirano smanjuju potrošnju vode za: piće i kuhanje, pranje posuđa, čišćenje, higijenu uključujuću tuširanje i kupanje, ispiranje toaleta, bazene, navodnjavanje zelenih površina. Mjera se dokazuje specifikacijom i/ili certifikatom uređaja (npr. EU water label https://uwla.eu/), za npr. toalete sa spremnicima malog kapaciteta, slavine i tuševe niskog protoka te smanjenjem količine potrošene vode tijekom mjesečnih i jednogodišnjeg razdoblja i/ili novčanim iznosom (računom) za potrošnju vode. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila 2. Broj turističkih poslovnih subjekata po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila koja poduzimaju mjere za smanjivanje potrošnje vode u svom poslovanju |
Mjerna jedinica | % | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Anketa gospodarskih subjekata za ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila 2. Anketa gospodarskih subjekata za ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila | |
Primarno istraživanje (poveznica na prijedlog) | 1. i 2. Potrebno je dizajnirati anketu za provedbu primarnih istraživanja za broj poslovnih subjekata aktivnih u sektoru turizma prema turističkim djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila (nema postojećeg prijedloga primarnog istraživanja) | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. i 2. Svake dvije godine (opcionalno mjesečno, radi uvida u predsezonske pripreme u kojima se očekuje veća potrošnja vode za pranje i čišćenje, osobito u komercijalnom smještaju). | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Udio aktivnih turističkih poslovnih subjekata prema strukturi poslovnih subjekata po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila u destinaciji koja su implementirala mjere za smanjenje potrošnje vode u odnosu na ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji. BA – broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u djelatnostima hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila koja poduzimaju mjere za smanjivanje potrošnje vode u svom poslovanju BT – ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u djelatnostima hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja, budući da prema postojećoj strukturi poslovnih subjekata (DZS, prema aktivnosti i područjima važećeg NKD-a), nije moguće napraviti cjelovit obuhvat podataka potrebnih za izradu pokazatelja na razini svih turističkih djelatnosti u destinaciji – produžuje proces. Pokazatelj je moguće računati i za poslovnih subjekata koja su unutar iste djelatnosti, samo treba prilagoditi način izračuna parametra BA i BT. |
2.1.2. Sustav za pravovremenu reakciju na probleme s kvalitetom vode
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Sustav za pravovremenu reakciju na probleme s kvalitetom vode (SUVR-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost indikatora s međunarodnim sustavima | GSTC: Sustav za pravovremenu reakciju na probleme s kvalitetom vode |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Održivo upravljanje vodama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; Otporan turizam Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime; Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informacije o uspostavi sustavu koji je uspostavljen u destinaciji za ispitivanje kvalitete i zdravstvene ispravnost vode za ljudsku potrošnju u sustavima javne vodoopskrbe, odnosno za reakciju na probleme s kvalitetom vode. |
Opis i svrha | Pokazateljem se prati je li uspostavljen sustav izvještavanja u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju, o monitoringu i službenoj kontroli zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju i izvještavanju u cilju zaštite ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišćenja vode za ljudsku potrošnju i osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju na području destinacije, temeljem zakonskih i podzakonskih propisa o vodi za ljudsku potrošnju (dostupno na: https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/2017%20Sanitarna/up7.pdf) | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Informacija o uspostavi i obveznim postavkama sustava za pravovremenu reakciju na probleme s kvalitetom vode za ljudsku potrošnju |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Ministarstvo zdravlja/ Hrvatski zavod za javno zdravstva i zavodi županija i Grada Zagreba/Hrvatske vode /Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe u destinaciji (JLS) / Zavodi za javno zdravstvo na području destinacije (JLS) | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj daje informaciju o uspostavi sustava za postupanje u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
2.2. Gospodarenje otpadnim vodama
2.2.1. Udio turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu (SGOV-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost indikatora s međunarodnim sustavima | ETIS: Udio turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu (Percentage of tourism enterprises using recycled water D.5.3.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Gospodarenje otpadnim vodama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informacije o mjerama za korištenje reciklirane vode, koje su u destinaciji implementirali gospodarski subjekti u turizmu u području gospodarenja otpadnim vodama, održivom upravljanju vodama i posredno u području kružnog gospodarstva. |
Opis i svrha | Pokazatelj prati uspješnost turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u područjima gospodarenja otpadnim vodama i održivom upravljanju vodama i informacije o osiguranju kružnosti recikliranih (sivih i crnih) voda te posredno o smanjenju onečišćenja vodnih i morskih resursa, osobito u destinacijama u kojima su ti resursi osnova turističkih djelatnosti. Napredni sustavi omogućuju recikliranje vode i ponovnu upotrebu, čime se smanjuje potrošnja svježe vode. Sive vode predstavljaju sanitarne otpadne vode iz perilica, tuševa, umivaonika odnosno one koje nastaju za vrijeme pranja, zatim iz prostora namijenjenih pripremi hrane, skladištenju hrane i čišćenju namirnica, bazena sl. Crne vode su fekalne otpadne vode ljudskog i životinjskog porijekla, odnosno vode koje potječu iz toaleta te ostalih izlijeva takve vode. Crne i sive vode se prikupljaju u posebnim spremnicima, nakon čega se podvrgavaju obradi prije ispuštanja u okoliš. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupan broj poslovnih subjekata prema turističkim djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila 2. Broj poslovnih subjekata prema turističkim djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila koja koriste recikliranu vodu, |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Anketa gospodarskih subjekata 2. Anketa gospodarskih subjekata | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem gospodarskih subjekata | |
Primarno istraživanje (poveznica na prijedlog) | 1. Potrebno je dizajnirati anketu za provedbu primarnih istraživanja radi utvrđivanja ukupnog broja gospodarskih subjekta u turizmu prema djelatnostima i broja gospodarskih subjekata u turizmu koja koriste recikliranu vodu, | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jednom godišnje 2. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Broj turističkih poslovnih subjekata koji koriste recikliranu vodu, u odnosu na ukupan broj gospodarskih subjekta u turizmu prema turističkim djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila BA – broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u djelatnostima hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila koja koriste recikliranu vodu, BT – ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u djelatnostima hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – produžuje proces Alternativno za dizajn ankete (opće upute): Uz već postojeće sustave (npr. za prikupljanje i obradu kišnice, sustava za filtriranje i recikliranje vode iz kuhinja i sanitarnih čvorova) preporuča se u anketi definirati i najnovije inovativne tehnologije/rješenja koja se mogu implementirati kao mjera za recikliranje vode (npr. sustavi za kondenzaciju vode iz klima uređaja, tehnologije pročišćavanja bazenske vode, napredne desalinizacijske sustave sa značajno smanjenom količinom nusprodukata obrade voda i sl.). U tom smislu može se razviti cijeli sustav pod-pokazatelja koji daju udio gospodarskih subjekata koji koriste određene tehnologije. |
2.2.2. Udio otpadnih voda od noćenja turista u smještajnoj djelatnosti
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio otpadnih voda od noćenja turista u smještajnoj djelatnosti (SGOV-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost indikatora s međunarodnim sustavima | UN TOURISM-MST: Otpadne vode po noćenju turista u djelatnosti smještaja |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Gospodarenje otpadnim vodama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj prati ukupne količine otpadnih voda po noćenju posjetitelja u smještajnoj djelatnosti (komercijalni i nekomercijalni smještaj). |
Opis i svrha | Pokazatelj daje informaciju o opterećenju sustava obrade otpadnih voda destinacije svih razina pročišćavanja otpadnih voda kao posljedica noćenja turista u smještajnim objektima destinacije te o potencijalu rizika od onečišćenja voda i mora. To je osobito važno za destinacije kojima su vodni i morski resursi ključne atrakcije. Otpadne vode jesu sve potencijalno onečišćene industrijske, sanitarne, oborinske i druge vode. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | Otpadne vode po noćenju turista u komercijalnoj smještajnoj djelatnosti Otpadne vode po noćenju turista u nekomercijalnoj smještajnoj djelatnosti | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Broj noćenja turista u smještajnim objektima 2. Broj stanovnika u destinaciji 3. Ukupne količine otpadnih voda (m3) u destinaciji |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. eVisitor 2. DZS, godišnje izvješće (procjena) 3. Javni isporučitelj vodnih usluga koji upravlja uređajem za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda – Komunalno poduzeće u destinaciji zaduženo za odvodnju (sustav kanalizacije, obrade, ispust u more) / | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. i 2. Podatak je dostupan 3. Podatak je dostupan uz zahtjev | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | T – broj noćenja turista u smještajnim objektima destinacije u referentnoj godini BS – broj stanovnika destinacije OV – Ukupne količine otpadnih voda u destinacije
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | U destinaciji s dobrom statistikom nekomercijalnog smještaja koristiti i podatke za izračun nekomercijalnog udjela. Pokazatelj je izračunat uz pretpostavku da je potrošnja vode i produkcija otpadnih voda turista i lokalnog stanovništva po noćenju jednaka. |
2.2.3. Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi (SGOV-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost indikatora s međunarodnim sustavima | GSTC: Propisi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – gospodarenje otpadnim vodama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, Otporan turizam Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime; 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o uspostavi zakonskog i podzakonskog (provedbenog) okvira za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi. |
Opis i svrha | Sukladno zakonskim propisima uspostavljena je osnova za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi. Dokaz o provedbi je odluka o odvodnji otpadnih voda aglomeracije kojim se uređuju pitanja: načina odvodnje, unutarnje kanalizacije, uvjeti ispuštanja otpadnih voda, pitanja vezana uz septičke i sabirne jame, postupanja kod onečišćenja, pitanja vezana uz odlaganje i uklanjanje opasnih i drugih tvari, nadzor i kaznene odredbe, temeljem Zakona o vodama i podzakonskih propisa koji su na teritoriju RH uspostavljeni na osnovi EU pravnog okvira u ovom području. Odluku su dužne donijeti JLS u destinaciji, a dokument je javan. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Informacija o uspostavi zakonodavnog okvira propisima koji su na snazi za postavljanje, održavanje i ispitivanje ispusta iz septičkih jama i sustava za pročišćavanje otpadnih voda i dokazi o njihovoj provedbi (Odluka o odvodnji otpadnih voda aglomeracije) |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Upravni odjeli JLS /Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe u destinaciji | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podatak se direktno preuzima | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Odluka o odvodnji otpadnih voda aglomeracije donosi se na razini aglomeracije, što se često ne preklapa sa razinom destinacije, te je potrebna dodatna obrada podataka. |
2.2.4. Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja (SGOV-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Postotak otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja (D.4.1.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – gospodarenje otpadnim vodama | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 6 Čista, pitka voda i higijenski uvjeti Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je udio otpadnih voda koje su u destinaciji tretirane minimalno sekundarnom razinom pročišćavanja prije ispuštanja. |
Opis | Javna odvodnja je djelatnost skupljanja komunalnih otpadnih voda, njihova pročišćavanja i ispuštanja u sustav kanalizacije te obrade i ispuštanje u prirodni prijamnik (vode/more). Vođenje evidencije o količini otpadnih voda i stupnjevima pročišćavanja otpadnih voda dužno je osigurati i provoditi tijelo državne uprave nadležno za javnu odvodnju, odnosno javni isporučitelji usluge – komunalno poduzeće u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju zakona kojim se uređuju vodne usluge, koje izvještava DZS. Pokazatelj daje informaciju o opterećenju sustava obrade otpadnih voda destinacije te o potencijalu rizika od onečišćenja vodnih/morskih resursa. To je osobito važno za destinacije kojima su vodni i morski resursi ključne atrakcije. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupne količine pročišćenih otpadnih voda u destinaciji (m3) prema stupnju pročišćavanja (1., 2. i 3. stupanj) 2. Količine pročišćenih voda do minimalno 2. stupnja pročišćavanja – 2. i 3. stupanj (m3): 3. Broj gospodarskih subjekata i kućanstava/stanova priključenih na mrežu javne odvodnje |
Mjerna jedinica | Udio (%) | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Javni isporučitelj vodnih usluga koji upravlja uređajem za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda – Komunalno poduzeće u destinaciji zaduženo za odvodnju (sustav kanalizacije, obrade, ispust u more)/DZS, Priopćenje Javna odvodnja 2. Javni isporučitelj vodnih usluga koji upravlja uređajem za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda – Komunalno poduzeće u destinaciji zaduženo za odvodnju (sustav kanalizacije, obrade, ispust u more)/DZS, Priopćenje Javna odvodnja 3. DZS, Statistički poslovni registar (Registar poslovnih subjekata) i priopćenje Javna odvodnja; Popis stanovništva, kućanstava i stanova, Stanovi prema zauzetosti, Stanovi za stalno i povremeno stanovanje prema vodovodnim i kanalizacijskim instalacijama i vrsti priključaka | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. – 3. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 3. Svake četiri godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao udio otpadnih voda pročišćenih prije ispuštanja do minimalno 2. stupnja pročišćavanja u odnosu na ukupnu količinu otpadnih voda u destinaciji koje su ispustili gospodarski subjekti i kućanstva u destinaciji. N – ukupno ispuštanje nepročišćenih voda u destinaciji u m³ na razini godine P1, P2, P3 – ukupno ispuštanje pročišćene vode u destinaciji u m³ na razini godine za stupanj pročišćavanja 1, 2 i 3. P – ukupno ispuštanje pročišćene vode u destinaciji u m³ na razini godine,
| |
Učestalost mjerenja | Svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Odluka o odvodnji otpadnih voda aglomeracije donosi se na razini aglomeracije, što se često ne preklapa sa razinom destinacije, te je potrebna dodatna obrada podataka. |
2.3. Gospodarenje otpadom
2.3.1. Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u odnosu na ukupni komunalni otpad destinacije (SGO-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM-MST: Udio krutog otpada koji stvaraju turističke djelatnosti u odnosu na ukupni kruti otpad |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Gospodarenje otpadom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Posebni cilj: Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je omjer komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni i nekomercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila u odnosu na ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji. |
Opis | Pokazateljem se prati ostvarenje razdvajanja veze između proizvodnje otpada u turizmu i gospodarskog rasta te uspješnost sprečavanja nastanka otpada u destinaciji. Ukazuje na okolišni aspekti rizika u turističkim destinacijama gdje nedovoljno adekvatna infrastruktura gospodarenja otpadom u kombinaciji sa povećanom turističkom aktivnosti može ugroziti konkurentnost turističke destinacije. Pokazatelj je važan za atraktivnost destinacije i u slučaju neuređenog ili preopterećenog (prekapacitiranog) sustava gospodarenja otpadom što predstavlja ograničavajući čimbenik razvoja destinacije. Komunalni otpad je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad. Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | N/P | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji (tone) 2. Ukupne količine komunalnog otpada iz turističkih djelatnosti u destinaciji (tone) |
Mjerna jedinica | Tone | |
Izvor/potencijalni izvor | 1. pružatelj javne usluge koje je a) trgovačko društvo koje osnova jedna ili više jedinica lokalne samouprave (JLS), temeljem odluke predstavničkog tijela JLS ili pravna ili b) fizička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela JLS / upravni odjeli jedinica lokalne/područje samouprave /nadležno ministarstvo 2. Anketa pravnih i fizičkih osoba koji provode turističke djelatnosti u destinaciji | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan (potencijalno djelomična dostupnost kvalitetnih/verificiranih) podataka na razini pojedinih gradova/općina. 2. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem od strane TZ-ova (prijedlog ankete dostupan na http://www.crosto.hr/hr/korisni-dokumenti/prirucnik/). | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Metodološke smjernice za prikupljanje podataka i provođenje primarnih istraživanja objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva (komercijalni smještajni kapaciteti) | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Svake dvije godine 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao omjer količine otpada nastalog u turističkim djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni i nekomercijalni), turističke agencije i iznajmljivanje vozila u odnosu na ukupne količine komunalnog otpada nastalog u destinaciji. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – produžuje proces Pokazatelj prikazuje proizvodnju otpada u dijelu tzv. stacionarnog turizma – smještajnim objektima u destinaciji, što znači da se količine otpada sa plovila (npr. nautički i kruzing turizam) ne obrađuju u ovom pokazatelju. |
2.3.2. Udio turističkih poslovnih subjekata koji razdvajaju različite vrste otpada
Pokazatelja (kod pokazatelja) | Udio turističkih poslovnih subjekata koji razdvajaju različite vrste otpada (SGO-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: (D.3.2.) Postotak poslovnih subjekata u turizmu koji odvajaju različite vrste otpada |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – gospodarenje otpadom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o udjelu poslovnih subjekata u destinaciji koji u odnosu na ukupan broj poslovnih subjekata razdvajaju slijedeće vrste otpada, tj. posebne kategorije otpada: otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, građevni otpad i otpad koji sadrži azbest, otpadna električna i elektronička oprema, plastika za jednokratnu uporabu |
Opis i svrha | Posebne kategorije otpada su tokovi otpada za koje se propisima o gospodarenju otpadom propisuju uvjeti gospodarenja otpadom uzimajući u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada, čime se smanjuje količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem. Napomena: naknada je uvedena za sljedeće posebne kategorije otpada – ambalaža i otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna vozila, električni i elektronički otpad (EE – otpad), otpadne baterije i akumulatori i otpadna ulja. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila 2. Broj poslovnih subjekata koji razdvajaju posebne kategorije otpada po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Anketa gospodarskih subjekata 2. Anketa gospodarskih subjekata | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak nije dostupan 2. Podatak nije dostupan | |
Primarno istraživanje (poveznica na prijedlog) | 1. i 2. Anketa gospodarskih subjekata u turizmu u destinaciji – ukupan broj i broj gospodarskih subjekata koji razdvajaju posebne kategorije otpada po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila – nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. i 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao udio turističkih poslovnih subjekata po djelatnostima: hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila u destinaciji koji razdvajaju različite vrste otpada u odnosu ukupni broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji. BA – broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u djelatnostima hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila koja razdvajaju različite vrste otpada, BT – ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji u djelatnostima hrana i piće, prijevoz, smještaj (komercijalni), putničke agencije i iznajmljivanje vozila
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – produžuje proces. Moguće je razviti skup dodatnih podpokazatelja u kojima će se računati udio poslovnih subjekata koji razdvajaju određenu vrstu otpada. |
2.3.3. Količina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini)
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Količina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini) (SGO-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Postotak ukupnog otpada recikliranog po turistu u usporedbi s ukupnim otpadom recikliranim po stanovniku godišnje (D.3.3.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Gospodarenje otpadom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o udjelu recikliranog otpada (u destinaciji, a može se izraziti u udjelu (%) i/ili po stanovniku u destinaciji, na godišnjoj razini. |
Opis i svrha | Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21, 142/23) sadržan je popis postupaka oporabe (postupak zbrinjavanja otpada R), a prema Katalogu otpada, dodatak X. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 106/22) utvrđeni su postupci oporabe koji se smatraju recikliranjem. Ukupna masa otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu Pokazateljem se prati napredak u recikliranju otpada (količina skupljenog otpada upućenog na recikliranje), koji se reciklira u reciklažnom centru, uključujući i mobilno reciklažno dvorište, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti destinacije. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Ukupna količina otpada u destinaciji 2. Ukupna količina recikliranog otpada u destinaciji, minimalno papir, metal, plastiku i staklo 2. Broj stanovnika u destinaciji |
Mjerna jedinica | % ili kg/stanovnik | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. i 2. pružatelj javne usluge koje je a) trgovačko društvo koje osnova jedna ili više jedinica lokalne samouprave (JLS), temeljem odluke predstavničkog tijela JLS ili pravna ili b) fizička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela JLS, obveznik vođenja e-ONTO / nadležno ministarstvo 3. DZS, Popis stanovništva (godišnje procjene) | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. – 3. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. – 3. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao godišnji udio količina otpada upućenog na recikliranje (barem papir, metal, plastiku i staklo) u odnosu na ukupne količine otpada u destinaciji ili u odnosu na broj stanovnika destinacije BS – broj stanovnika u destinaciji UO – ukupna količina otpada u destinaciji RO – količina otpada upućenog na recikliranje u destinaciji
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Podaci prikupljeni iz navedenih izvora mogu biti nezadovoljavajuće i/ili dijelom nedostupni. U tom slučaju nužna je provedba primarnog istraživanja – produžuje proces. |
2.3.4. Plan gospodarenja otpadom s ciljevima za smanjenje i održivo odlaganje
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Plan gospodarenja otpadom s ciljevima za smanjenje i održivo odlaganje (SGO-4) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC: Plan gospodarenja krutim otpadom koji se provodi i ima kvantitativne ciljeve za smanjivanje i osiguranje sigurnog održivog odlaganja otpada koji se ne koristi ponovno ili reciklira |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – gospodarenje otpadom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, Otporan turizam Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime, 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o usvojenom Planu gospodarenja otpadom u destinaciji koji je donesen temeljem propisa o gospodarenju otpadom i nacionalnog plana, a kojim se na osnovi utvrđenih kvantitativnih ciljeva i hijerarhije otpada provode mjere za održivo gospodarenje otpadom |
Opis i svrha | Pokazateljem se prati je li na razini destinacije donesen Plan gospodarenja otpadom kojim su definirani ciljevi, mjere, aktivnosti i rokova za provođenje istih, kao i planiranje potrebnih financijskih sredstava za provođenje mjera iz Plana. | |
Podpokazatelj (opcionalno) | - | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Usvojen plan gospodarenja otpadom u destinaciji |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. pružatelj javne usluge koje je a) trgovačko društvo koje osnova jedna ili više jedinica lokalne samouprave (JLS), temeljem odluke predstavničkog tijela JLS ili pravna ili b) fizička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela JLS / Upravni odjeli jedinica / Nadležno Ministarstvo, baza dostupna na https://www.haop.hr/hr/informacijski-sustavi/informacijski-sustav-zastite-okolisa/gospodarenje-otpadom | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o donesenom Planu gospodarenja otpadom u destinaciji. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje |
2.3.5. Sprječavanje stvaranja otpada: plan smanjenja količine otpada od posluživanja hrane
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Sprječavanje stvaranja otpada: plan smanjenja količine otpada od posluživanja hrane (SGO-5) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | EU ECOLABEL: Sprječavanje otpada: plan za smanjenje otpada iz usluživanja hrane |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Gospodarenje otpadom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 2 Svijet bez gladi Cilj 3 Zdravlje i dobrobit Cilj 11 Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, Otporan turizam Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od posluživanja hrane u turističkim poslovnim subjektima koji se bave djelatnošću pripreme i posluživanja hrane (NKD 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića). |
Opis i svrha | Otpad od hrane je globalni problem, budući da se prema procjenama u svijetu godišnje baci čak jedna trećina proizvedene hrane. Radi postizanja održivost proizvodnje i potrošnje hrane u ugostiteljstvu (NKD 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića), poslovni subjekti i obrtnici u ugostiteljstvu trebaju izraditi vlastite smjernice i/ili plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od posluživanja hrane koje su temeljene ciljevima, mjerama i aktivnostima Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske od 2023. – 2028. Gubici i otpad od hrane nastaju u svim fazama lanca proizvodnje i opskrbe hranom od primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade, distribucije, skladištenja, trgovine, ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Gubici hrane su nepoželjna pojava iz etičkih, gospodarskih i ekoloških razloga. Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada od hrane izdvojeno je kao prioritetna tema europskih politika, strategija i inicijativa, uključujući Europski zeleni plan. Na RH razini dostupan je priručnik za hotele (https://mint.gov.hr/vijesti-22984/predstavljen-prirucnik-za-hotele-smanji-otpad-od-hrane-kuhaj-za-svoje-goste-22830-23004/23004) izrađen u okviru projekta »Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste« https://www.fzoeu.hr/UserDocsImages/brosure/Priru%C4%8Dnik%20za%20hotele%20-%20Smanji%20otpad%20od%20hrane%20kuhaj%20za%20svoje%20goste.pdf | |
Obilježja podataka | Naziv | 1. Usvojene Smjernice i/ili Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane (dokument) u turističkim poslovnim subjektima u destinaciji kojeg u okviru svoga poslovanja provode poslovni subjekti i obrtnici u ugostiteljstvu |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor /potencijalni izvor | 1. Anketa poslovnih subjekata i obrtnika u ugostiteljstvu (NKD 56) | |
Dostupnost i podatkovni jaz | 1. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Primarno istraživanje (poveznica na prijedlog) | 1. Anketa gospodarskih subjekata i obrtnika u djelatnosti NKD 56 u destinaciji o donošenju i provedbi Plana (potrebno kreirati) | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o donesenim Smjernicama i/ili Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u turističkim poslovnim subjektima u destinaciji | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – produžuje proces |
2.4. Zaštita bioraznolikosti
2.4.1. Razvijen sustav za zaštitu prirodne i kulturne baštine i lokaliteta
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Razvijen sustav za zaštitu prirodne i kulturne baštine i lokaliteta (SZB-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Sustav upravljanja za zaštitu prirodnih i kulturnih lokaliteta, uključujući građevinsku baštinu i ruralne i urbane pejzaže |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – bioraznolikost | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Razvijen sustav zaštite prirodne i kulturne baštine ključan je za očuvanje i revitalizaciju urbanih i ruralnih područja, čime se doprinosi održivosti i otpornosti zajednica. Cilj 15: Život na zemlji – Ovaj sustav igra važnu ulogu u zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti te prirodnih staništa, što je temeljno za očuvanje ekosustava. Cilj 17: Partnerstva za ciljeve – Suradnja među dionicima, uključujući vladine, nevladine organizacije i lokalne zajednice, ključna je za uspostavu učinkovitih sustava zaštite. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao skup mjera, politika i aktivnosti usmjerenih na očuvanje, zaštitu i promicanje prirodne i kulturne baštine unutar turističke destinacije. |
Opis i svrha | Sustav uključuje zakonske regulative, fizičke mjere zaštite, edukativne programe i suradnju s lokalnim zajednicama. Cilj je očuvanje autentičnosti, raznolikosti i povijesne vrijednosti lokaliteta, uz minimiziranje negativnog utjecaja turizma. Efikasan sustav zaštite potiče održivi razvoj turizma i povećava svijest posjetitelja o važnosti očuvanja prirodne i kulturne baštine. | |
Podpokazatelji (opcinalno) | – objavljen dokument strategije i/ili plana koji sadrži mjere zaštite i očuvanja baštine na području destinacije. – uspostavljen sustav monitoringa efikasnosti provedenih mjera zaštite i očuvanja baštine na području destinacije. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Strategija / plan / smjernice izrađene i javno dostupne – DA/NE 2. Razvijen i implementiran sustav pokazatelja za praćenje učinkovitosti implementiranih mjera – DA/NE |
Mjerna jedinica | 1. Višegodišnji plan i/ili strategija / smjernice 2. Uspostavljena i ažurirana baza podataka mjera i aktivnosti | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. JLS / relevantna javna tijela (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture i medija; Upisnik zaštićenih područja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) 2. JLS / relevantna javna tijela | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1 i 2. Podatak dostupan TZ ili JLS | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1 i 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Preuzima se temeljem prikupljenih podataka | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Financijska i tehnička ograničenja: Sustavi zaštite često zahtijevaju znatna financijska sredstva i stručnu ekspertizu. Suradnja i provedba: Učinkovita provedba zahtijeva suradnju između različitih dionika, što može biti izazov. Održavanje i nadzor: Kontinuirano održavanje i nadzor nad lokalitetima mogu biti teški zbog nedostatka resursa ili pristupa. |
2.4.2. Dostupne smjernice za ponašanje posjetitelja u destinaciji
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Dostupne smjernice za ponašanje posjetitelja u destinaciji (SZB-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Kulturne i ekološke smjernice za ponašanje posjetitelja na osjetljivim mjestima |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Smjernice za ponašanje posjetitelja doprinose stvaranju održivih, otpornih urbanih područja, pomažući u upravljanju turističkim destinacijama na način koji štiti lokalnu zajednicu i okoliš. Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast – Pravilno vođenje posjetitelja može pridonijeti održivom turizmu, što potiče ekonomski rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u turističkom sektoru. Cilj 12: Održiva potrošnja i proizvodnja – Smjernice za održivo ponašanje posjetitelja doprinose smanjenju negativnog utjecaja turizma na okoliš i promiču održive prakse. Cilj 17: Partnerstva za ciljeve – Razvoj i provedba ovakvih smjernica često uključuju suradnju između različitih dionika, što je ključno za uspješnu implementaciju održivih turističkih strategija. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, Otporan turizam Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao skup pravila i preporuka koje su dostupne turistima i posjetiteljima, a koje objašnjavaju prihvatljive obrasce ponašanja i interakcije unutar turističke destinacije. |
Opis i svrha | Smjernice uključuju informacije o lokalnim običajima, zakonima, zaštiti okoliša, i interakciji s lokalnom zajednicom. Cilj je promicanje održivog turizma i osiguravanje da posjetitelji pozitivno doprinose destinaciji, umjesto da je opterećuju. Pružaju ključne informacije za očuvanje kulturnog i prirodnog nasljeđa destinacije te zaštite prava i dobrobiti lokalnog stanovništva. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – objavljen i javno dostupan dokument na području destinacije (lokaliteta) i virtualno na web-stranici destinacije (lokaliteta)koji sadrži smjernice za ponašanje posjetitelja. – pokrenuta kampanja s ciljem upoznavanja posjetitelja sa smjernicama za prihvatljivo ponašanje. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Smjernice su izrađene i javno dostupne – DA/NE 2. Dokaz o kreiranoj i pokrenutoj informativnoj kampanji – DA/NE |
Mjerna jedinica | 4. Izrađene, prezentirane, javno dostupne smjernice 1. Provedena kampanja | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Turistička zajednica / JLS / lokalitet 2. Turistička zajednica /JLS / lokalitet | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. i 2. Turistička zajednica/JLS | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. i 2. Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Kvalitativni pokazatelj | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Smjernice možda nisu dostupne na svim jezicima ili prilagođene osobama s posebnim potrebama. Smjernice se moraju redovito ažurirati i biti relevantne za lokalni kontekst, a njihova učinkovitost može biti teško mjerljiva. |
2.5. Održivo upravljanje energijom
2.5.1. Udio turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali neka od rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali neka od rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama (SOE-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: Postotak turističkih poslovnih subjekata uključenih u programe ublažavanja klimatskih promjena – kao što su: kompenzacija CO2, niskoenergetski sustavi itd. – i odgovori i radnje »prilagodbe« (D.2.1.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama – održivo upravljanje energijom (aspekt ublažavanja klimatskih promjena) | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 – Zdravlje i dobrobit Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 13 – Očuvanje klime | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strategija razvoja održivog turizma RH do 2030.: SC2, PP 2.3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na klimu (indikator: II.02.8.27 Emisije CO₂ u zrak prema NACE (revizija II) aktivnostima u turizmu). Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027.: PC4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime (indikatori: Intenzitet stakleničkih plinova prouzročen turizmom i Energetska intenzivnost u turizmu). | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj daje informaciju o udjelu turističkih poslovnih subjekata koji sustavno provode mjere i aktivnosti ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u odnosu na ukupan broj poslovnih subjekata u destinaciji. |
Opis i svrha | Većina turističkih poslovnih subjekata u svom poslovanju koristi u cijelosti ili djelomično neobnovljive izvore energije. Mnogi se turistički poslovni subjekti nalaze u područjima osjetljivim na poplave, sušu i druge štetne utjecaje klimatskih promjena. Za uspostavu i provođenje mjera i aktivnosti u područjima ublažavanje klimatskih promjena (npr. smanjenje emisija CO2 iz smještajnih kapaciteta, uvođenje obnovljivih oblika energije u prometu i smještaju, poticanje korištenja nisko-energetskih sustava, smanjenje korištenja jednokratne plastike kao jednog od proizvoda fosilnih goriva) te za prilagodbu klimi (odgovor na neke od neizbježnih utjecaja i rizika, npr. na poplavu, sušu, podizanje razine mora) poslovni subjekti mogu implementirati neke od rješenja za dekarbonizaciju (ublažavanje) i prilagodbu klimatskim promjenama. Za njihovu implementaciju turistički poslovni subjekt može primijeniti smjernice pravnog okvira (Nadležno ministarstvo https://mingor.gov.hr/djelokrug/uprava-za-procjenu-utjecaja-na-okolis-i-odrzivo-gospodarenje-otpadom-1271/procjena-utjecaja-na-okolis-puo-spuo/smjernice-7641/smjernice-za-pripremu-infrastrukture-klimatskim-promjenama/7643), inicijative (npr. GSTC Destination criteria, Glasgow Deslaration i sl.), programe (npr. GEF Global Program to Support Electric Mobility), kao i sustave upravljanja okolišem (EMAS; ISO 14001) ili smjernice ekološkog označavanja (npr. EU Ecolabel) verificirane od treće strane i sl. Svrha pokazatelja je na angažiranost destinacije u planiranju i upravljanju klimatski održivim poslovanjem te razinu integracije izazova i rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u svijesti šire zajednice. | |
Podpokazatelji | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali rješenja za ublažavanje klimatskih promjena 2. Broj turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama 3. Ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Anketa gospodarskih subjekata u turističkim djelatnostima (minimalno prema NKD 55, 56 i 79) | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Potrebno je dizajnirati anketu i provesti primarno istraživanje broja turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali rješenja (mjere i aktivnosti) za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, minimalno za poslovne subjekte razvrstane u NKD 55, 56 i 79. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj se izračunava kao udio turističkih poslovnih subjekata koji su implementirali rješenja za ublažavanje (PSr) i/ili prilagodbu klimatskim promjenama u odnosu na ukupan broj turističkih poslovnih subjekata u destinaciji (PSu).
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nužna je provedba primarnog istraživanja – produžuje proces. Napomena: turistički poslovni subjekti mogu implementirati rješenja, mjere i aktivnosti u oba područja – ublažavanje i prilagodba ili u samo jednom od područja. Preporuča se rezultate istraživanja prikupljati zasebno u navedena dva područja. Turističke poslovne subjekte je za potrebe primarnih istraživanja potrebno razvrstati minimalno prema NKD 55, 56 i 79 ili u slučaju provedbe sveobuhvatnijeg primarnog istraživanja npr. sukladno opisu turističkih djelatnosti prema IRTS 2008. |
2.5.2. Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sredstva za dolazak na odredište (javna/privatna i vrsta)
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sredstva za dolazak na odredište (javna/privatna i vrsta) (SOE-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sredstva za dolazak na odredište (prilagođeno). |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – pristupačnost destinacije, održivo upravljanje destinacijom, ublažavanje i prilagodba klimatskih promjena. | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 13 – Odgovorni na klimatske promjene | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša, prirodu i prostor; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Udio turista/jednodnevnih posjetitelja koji su koristili sredstva javnog prijevoza za dolazak na odredište. |
Opis i svrha | Praćenjem vrijednosti pokazatelja za turiste i jednodnevne posjetitelje dobiva se bolja slika o dostupnosti odredišta putem održivih načina transporta. Vrijednosti podpokazatelja daju uvid u strukturu prometnih sredstava kojima turisti dolaze u odredište. | |
Podpokazatelji | 1. Udio turista koji su primarno koristili automobil u dolasku u odredište 2. Udio turista koji su primarno koristili zrakoplov u dolasku u odredište 3. Udio turista koji su primarno koristili autobus u dolasku u odredište 4. Udio turista koji su primarno koristili željeznicu u dolasku u odredište 5. Udio turista koji su primarno koristili brod u dolasku u odredište 6. Udio turista koji su primarno koristili neko drugo sredstvo u dolasku u odredište Spomenuti podpokazatelji se mogu računati za sve posjetitelje zajedno, odnosno zasebno za turiste, jednodnevne posjetitelje | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Prijevozno sredstvo koje je primarno korišteno u dolasku u destinaciju |
Mjerna jedinica | N/P | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Anketa o zadovoljstvu turista, Anketa jednodnevnih posjetitelja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podataka o broju turista/jednodnevnih posjetitelja koji su određenim prometnim sredstvom došli u destinaciju nema i potrebno ih je prikupiti primarnim istraživanjem. | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Primarnim istraživanjem potrebno je prikupiti podatke o vrsti posjetitelja i o prijevoznom sredstvu koje je posjetitelj primarno koristio u dolasku u destinaciju. Primarno istraživanje se može uklopiti u ankete turista, odnosno jednodnevnih posjetitelja. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | BP – broj svih posjetitelja određenih obilježja (turisti i jednodnevni posjetitelji) PP – broj svih posjetitelja određene vrste koji su u dolasku u destinaciju primarno koristili javni prijevoz
Podpokazatelji se računaju na isti način jedino se vrijednost PP određuje kao broj posjetitelja koji su pri dolasku u odredište koristili određenu vrstu prijevoznog sredstva. | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Podatke za izračun pokazatelja je potrebno prikupiti primarnim istraživanjem. Primarno istraživanje može biti uklopljeno u primarna istraživanja zadovoljstva turista, odnosno jednodnevnih posjetitelja. Kod jednodnevnih posjetitelja bitno je istaknuti da nas zanima kojim prijevoznim sredstvom su baš taj dan jednodnevni posjetitelji došli u odredište. Po potrebi se mogu dodati podpokazatelji za druga prijevozna sredstva (npr. motor, bicikl ili unajmljeno prijevozno sredstvo). |
2.6. Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama
2.6.1. Uspostavljene politike i/ili sustav za poticanje smanjena ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanja energetske učinkovitosti i unapređenja korištenja tehnologija obnovljive energije
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Uspostavljene politike za poticanje smanjena ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanja energetske učinkovitosti i unapređenja korištenja tehnologija obnovljive energije (SUPK-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC: Politike i poticaji za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanje energetske učinkovitosti i poticanje usvajanja i korištenja tehnologija obnovljive energije (IN-D5.b.) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje energijom – ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama (aspekt ublažavanja klimatskih promjena) | |
Povezanost sa SDG | Cilj 13 Očuvanje klime | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030.: SC2, PP 2.3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na klimu (indikator: II.02.8.27 Emisije CO₂ u zrak prema NACE (revizija II) aktivnostima u turizmu). Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027.: PC4.Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime (indikatori: Intenzitet stakleničkih plinova prouzročen turizmom i Energetska intenzivnost u turizmu) | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se utvrđuje je li destinacija uspostavila politiku i/ili sustav poticanja za ublažavanje klimatskih promjena (dekarbonizacija) u turizmu. (DA/NE) |
Opis i svrha | U skladu s obvezama iz nacionalnog pravnog okvira, globalnih i EU inicijativa te akcija koje potiču dekarbonizaciju svih sektora, pa tako i svih djelatnosti u turizmu, destinacije mogu uspostaviti politike (usvojenu strategiju i/ili plan i/ili program i sl.) i/ili sustav za poticanje turističkih poslovnih subjekata na mjerenje, praćenje, smanjenje i javno izvještavanje o potrošnji energije te smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Sustav za poticanje može uključivati aktivnosti, kao što su provođenje edukacija, informiranje javnosti te objavu poziva za dodjelu financijskih sredstava u svrhu dekarbonizacije poslovanja turističkih poslovnih subjekata. Svrha pokazatelja je osigurati kontinuirano praćenje uspješnosti održivog upravljanja energijom u turizmu na razini destinacije te dobiti uvid u trend smanjivanja ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljšanje energetske učinkovitosti i unapređenje korištenja tehnologija obnovljive energije. | |
Podpokazatelji | ||
Podatci | Naziv podataka | Uspostavljene politike za ublažavanje klimatskih promjena |
Mjerna jedinica | Udio (%) | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Upravni odjeli JLS/Nadležno Ministarstvo i turističke zajednice (u daljnjem tekstu: TZ) | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je djelomično dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija ima li destinacija uspostavljenu politiku dekarbonizacije u turizmu na razini destinacije. | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Dio informacija se nalazi u Bazi dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša (https://dokumenti.azo.hr/Pretrazivanje.aspx, kategorija Zrak; dokument »Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloj«) te na WEB stranicama županija i Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina RH. Na osnovi Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19), čl. 19., predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba i velikoga grada donosi »Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja« koji je može biti sastavni dio »Programa zaštite okoliša za područje županije odnosno Grada Zagreba i velikoga grada«. Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u najvećem broju slučajeva dostupno na WEB stranici JL(R)S). Županije odnosno Grad Zagreb koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša dostavljaju tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša raspoložive podatke o aktivnostima vezano za niskougljični razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama svake dvije godine. Za teritorijalnu razine grada i općine Zakon ne predviđa izradu »Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja«. Stoga je potrebno izvršiti dodatno istraživanje u vidu razmjene informacija s odjelom nadležnim za okoliš u JLS te provesti istraživanje (suradnja s nadležnim tijelima, desk research i sl.) |
2.6.2. Razina onečišćenosti zraka u destinaciji
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Razina onečišćenosti zraka u destinaciji (SUPK-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ESA – Europska svemirska agencija – Nadzor kvalitete zraka |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama – održivo upravljanje energijom – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 3 – Zdravlje i dobrobit Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 13 – Očuvanje klime | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030.: SC2, PP 2.3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na klimu Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027.: PC4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao broj dana s Europskim indeksom kvalitete zraka loše, vrlo loše i izuzetno loše kvalitete |
Opis i svrha | Za opis kvalitete zraka koriste se podaci koji opisuju i trenutno stanje kvalitete zraka na pojedinoj mjernoj postaji je određen izmjerenim koncentracijama pet ključnih onečišćujućih tvari u zraku. Razina indeksa je određena najvišom izmjerenom koncentracijom jedne od pet onečišćujućih tvari u zraku u 6 obveznih kategorija (dobro, prihvatljivo, umjereno, loše, vrlo loše i izrazito loše). Svrha pokazatelja je identifikacija pojačanih i učestalijih koncentracija pet ključnih onečišćujućih tvari: lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), ozon (O3), dušikov dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2). Na osnovi posebnih propisa kojima se uređuje zaštita i praćenje kvalitete zraka pravna osoba – ispitni laboratorij na području županije, grada Zagreba i gradova izrađuje izvješće o praćenju kvalitete zraka, a na temelju tih izvješća nadležno Ministarstvo javno objavljuje godišnje Izvješće o stanju kvalitete zraka u RH. U navedenim su izvješćima dostupni godišnji podaci o razini onečišćenosti zraka te datumima i razdobljima onečišćenosti zraka koje prekoračuju granične, ciljne i tolerantne vrijednosti (u izvješću nadležnog Ministarstva za pojedine onečišćujuće tvari podaci su djelomično dostupni i za razdoblja ljeto/zima). Navedene su informacije o kvaliteti zraka za prethodnu godinu, kao i godišnja ocjena onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima za svaku zonu i aglomeraciju prema dvije kategorije: Prva kategorija – čist ili neznatno onečišćen zrak te Druga kategorija – onečišćen zrak. Za dnevno praćenje onečišćenosti zraka moguće je koristiti i Europski indeks kvalitete zraka koji omogućava bolje razumijevanje trenutnog stanja kvalitete zraka u destinaciji za navedene kategorije (Prva i Druga). Kategorija za Umjereno onečišćenje je informativnog karaktera i nije je potrebno navoditi. | |
Podpokazatelji | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Prema kategoriji onečišćenja zraka (Prva/Druga razina kvalitete zraka) |
Mjerna jedinica | 1. Ukupna ocjena kvalitete zraka za prethodnu godinu | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Nadležno Ministarstvo (MINGOR) – portal kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatci su dostupni za sa 27 postaja državne mreže i 48 mjernih postaja jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te s mjernih postaja onečišćivača, dok su obrađeni i verificirani podaci u sažetom obliku prezentirani u izvješćima koja su navedena u kategoriji ovog pokazatelja Opis i svrha | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Ukupan zbroj broja dana s Europskim indeksom kvalitete zraka loše, vrlo loše i izuzetno loše kvalitete | |
Učestalost mjerenja | Godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Podaci su dostupni temeljem trenutne pokrivenosti mjernim postajama. Nužno je ulaganje u dodatne mjerne postaje uz stalnu kontrolu kvalitete podataka. |
2.6.3. Udio turističkih poslovnih subjekata u destinaciji koji koriste lokalno proizvedenu hranu, piće, dobra i usluge u turističkim poslovnim subjektima u destinaciji
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio turističkih poslovnih subjekata u destinaciji koji koriste lokalno proizvedenu hranu, piće, dobra i usluge u turističkim poslovnim subjektima u destinaciji (SUPK-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – Postotak turističkih poslovnih subjekata u destinaciji koji koriste lokalno proizvedenu hranu, piće, dobra i usluge (prilagođeno) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, Održivo upravljanje destinacijom, Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 1. Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa; 4. Smanjenje negativnog međuodnosa turizma i klime | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se određuje zajednički udio vrijednosti lokalno proizvedene hrane, pića, dobara i usluga u turističkim poduzećima u destinaciji. |
Opis i svrha | Korištenje lokalnih proizvoda i usluga povećava ekonomsku vrijednost turizma. Praćenje tih vrijednosti pomaže u pronalaženju načina za povećanje veze između turističkog sektora i lokalne zajednice kroz podržavanje lokalnih proizvoda, dobara, usluga i poljoprivrede. | |
Podpokazatelji | 1. Udio lokalno proizvedene hrane u ukupnoj količini 2. Udio lokalno proizvedenog pića u ukupnoj količini 3. Udio lokalno proizvedenih dobara u ukupnoj količini 4. Udio lokalnih usluga u ukupnim uslugama | |
Podatci | Naziv podataka | 1. – 4. Udio lokalno proizvedene hrane, pića, dobara i usluga |
Mjerna jedinica | 1. – 4. postotak | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. – 4. Anketa gospodarskih subjekata u turizmu | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatci nisu dostupni | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Istraživanje gospodarskih subjekata u turizmu, pitanje o udjelu vrijednosti lokalno proizvedene hrane, pića, dobara i usluga (za svaki dio zasebno, te još i podataka o ukupnom udjelu) u ukupnoj vrijednosti. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Za pokazatelje prikazati koliki je udio poslovnih subjekata kod kojih je vrijednost udjela lokalnih proizvoda u određenim granicama. Prijedlog da granica bude minimalno 40% lokalno proizvedenih proizvoda da bi bili uključeni u kategoriju poslovnih subjekata s lokalno proizvedenim proizvodima PSL – broj poslovnih subjekata u turizmu s lokalno proizvedenim proizvodima u udjelu od minimalno 40% PS – broj poslovnih subjekata u turizmu
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Pokazatelj bi imao veću vrijednost kada bi mogao obuhvatiti i veličinu gospodarskog subjekta, ali to bi nužno tražilo proširenje anketnog upitnika te povećanje mogućnosti neodgovaranja na anketu. Dodatni uvid se može dobiti ako se gospodarski subjekti klasificiraju prema veličini (npr. prema broju zaposlenih u sezoni) pa se pokazatelji gledaju među subjektima slične veličine. |
3. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSKE ASPEKTE ODRŽIVOSTI
3.1. Turistički promet
3.1.1 Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima po mjesecu i prosjek za godinu
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima (STP-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima po mjesecu i prosjek za godinu (prilagođeno) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – turistički promet | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Poseban cilj: 2. Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira stopa popunjenosti (iskorištenja) komercijalnih smještajnih kapaciteta za razdoblje mjeseca i cijele godine. |
Opis i svrha | Stopa popunjenosti kapaciteta mjeri efikasnost korištenja komercijalnih smještajnih kapaciteta, na mjesečnoj i godišnjoj razini. U održivoj destinaciji cilj je imati kapacitete koji će biti iskorišteni tijekom cijele godine. | |
Podpokazatelji | – Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima po mjesecima – Stopa popunjenosti u komercijalnim smještajnim kapacitetima godišnji prosjek | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj stalnih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji na mjesečnoj bazi 2. Broj ostvarenih noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji na mjesečnoj bazi |
Mjerna jedinica | 1. Stalni kreveti 2. Noćenja | |
Izvor podataka/ potencijalni izvor | 1. eVisitor 2. eVisitor | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan 2. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je mjesečno i godišnje kontinuirano dostupan | |
Metodologija izračuna pokazatelja | BK(i) – broj stalnih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji za i-ti mjesec u godini. Podatak se dobije iz sustava eVisitor kao broj raspoloživih kreveta u destinaciji na zadnji dan mjeseca. BN(i) – broj noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji za i-ti mjesec u godini. Podataka se dobije iz sustava eVisitor kao broj noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji između prvog i zadnjeg dana mjeseca. d(i) – broj dana u i-tom mjesecu. Umnožak je broj raspoloživih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima u cijelom mjesecu. MSP(i) – mjesečna stopa popunjenosti komercijalnih smještajnih kapaciteta za i-ti mjesec se računa kao omjer broja ostvarenih noćenja i raspoloživih mjesta u komercijalnim smještajnim kapacitetima.
GSP – godišnja stopa popunjenosti komercijalnih smještajnih kapaciteta u destinaciji se računa kao omjer broja noćenja ostvarenih u komercijalnim smještajnim kapacitetima tijekom cijele godine i zbroja raspoloživih mjesta u komercijalnim smještajnim kapacitetima po mjesecima.
| |
Učestalost mjerenja | Godišnje i mjesečno | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Metodologija ETIS sustava predviđa korištenje stope popunjenosti smještajne jedinice (sobe), ali podatak o zauzetosti sobe nije dostupan kroz sustav eVisitor pa se izračunava stopa popunjenosti stalnih kreveta. |
3.1.2. Prosječna dnevna potrošnja turista u eurima
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Prosječna dnevna potrošnja turista u eurima (STP-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST /ETIS – prosječna potrošnja posjetitelja (average visitor expenditure) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – turistički promet | |
Povezanost sa SDG-ovima | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam Poseban cilj: 2. Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Procjena prosječne dnevne potrošnje turista u komercijalnim smještajnim objektima. Uključuje izdatke turista na turističke usluge i proizvode kao što su smještaj, prijevoz, hrana i piće, zabava, sport, kultura, izleti, najam opreme, kupnja, suveniri itd., po osobi i noćenju. |
Opis | Uz volumen turističke potražnje (broj noćenja), prosječna dnevna potrošnja turista jedan je od najvažnijih pokazatelja ekonomske održivosti turističke aktivnosti u destinaciji. Prosječna dnevna potrošnja turista je i temelj za praćenje ukupnih prihoda od turizma i izravnog gospodarskog utjecaja turizma na odredište. Također, ukazuje na veze unutar lanca vrijednosti u destinacijskoj ponudi. | |
Podpokazatelji | - | |
Podatci | Naziv podataka | Prosječna dnevna potrošnja u eurima |
Mjerna jedinica | EUR | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Anketa o zadovoljstvu i potrošnji turista | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak nije dostupan, nužno je prikupljanje podataka primarnim istraživanjem | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Metodološke smjernice za istraživanje zadovoljstva turista i jednodnevnih posjetitelja | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Preuzimanje podataka iz ankete. Ne postoji dodatni izračun. | |
Učestalost mjerenja | Svake 4 godine | |
Ograničenja pokazatelja | Nužna je provedba primarnog istraživanja – poskupljuje i produžuje proces. |
3.2. Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu
3.2.1. Produktivnost rada u području Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Produktivnost rada u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja (SPGS-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – poslovanje gospodarskih objekata i gospodarska struktura djelatnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 5. Jačanje ljudskih potencijala u turizmu | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se prati produktivnost rada u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) prema ukupnom prihodu po zaposlenom temeljem podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava analizu gospodarske aktivnosti s obzirom na produktivnost zaposlenih. Pokazatelj produktivnosti rada definira se kao razlomak u kojem je brojnik ukupan prihoda gospodarskih subjekata na području JLS, a nazivnik broja zaposlenih u djelatnosti izračunat na bazi sati rada | |
Podpokazatelji (opcionalno) | Izračun produktivnosti po zaposlenom na bazi ostvarene bruto dobiti/gubitka | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Ukupan prihod poslovnih subjekata u djelatnosti na području JLS tijekom referentne godine 2. Broj zaposlenih na bazi sati u poduzećima u djelatnosti na području JLS tijekom referentne godine |
Mjerna jedinica | Realan broj | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | FINA – podatak iz Registra godišnjih financijskih izvještaja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je dostupan na zahtjev od FINA, podrazumijeva posebnu obradu kako bi se dobili podaci na razini JLS | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan na godišnjoj razini | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podaci se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora UP – ukupan prihod poslovnih subjekata u djelatnostima iz područja I na teritoriju destinacije ZP – broj zaposlenih na bazi sati rada u poduzećima u djelatnostima iz područja I na teritoriju destinacije
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osigurava podatke za pravne osobe u djelatnosti, a ograničenje je vezano uz činjenicu da izvor ne pruža uvid u bruto dodanu vrijednost koji ostvaruju obrti koji nisu obveznici poreza na dobit. |
3.2.2. Bruto dodana vrijednost ostvarena u području i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Bruto dodana vrijednost ostvarena u području i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja (SPGS-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – poslovanje gospodarskih objekata i gospodarska struktura djelatnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 7. Osiguranje poticajnog poslovnog okruženja | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Bruto dodana vrijednost u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) definira se za tekuću godinu kao vrijednost outputa u obveznim cijenama umanjena za intermedijarnu potrošnju vrednovanu po kupovnim cijenama ostvarena, a izračunava se prije potrošnje fiksnog kapitala |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava praćenje generiranja novostvorene vrijednosti na razini JLS koju ostvaruju gospodarski subjekti – pravne osobe u Području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja. Utvrđuje se za gospodarske subjekte – poduzetnike koji ispunjavaju godišnji financijski izvještaj. Na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvještaja gospodarskih subjekata – pravnih osoba u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja, bruto dodana vrijednost izračunava se kao razlika outputa i intermedijarne potrošnje: • Output se definira kao suma prihoda od prodaje, subvencija na proizvode, prihodi od poslovnog najma nekretnina, opreme i sl., kapitalizirane proizvodnje za vlastite potrebe, promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku te minus troškovi prodane robe • Intermedijarna potrošnja definira se kao suma troškova sirovine i materijala, ostalih vanjskih i ostalih troškova umanjenih za sumu troškova investicijskog održavanja, poreza koji ne ovise od dobitku i pristojbi, naknada članovima uprave, naknada troškova, darova i potpora zaposlenicima te darova u naravi, troškova od najma zemljišta i plaćenih tantijema za iskorištavanje prirodnih dobara, troškova usluga dugoročnog i operativnog lizinga materijalne imovine | |
Podpokazatelji (opcionalno) | Udio bruto dodane vrijednosti područja I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja ostvarene na području JLS u bruto dodane vrijednosti Područja I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja ostvarenoj na području Županije | |
Podatci | Naziv podataka | Bruto dodana vrijednost poslovnih subjekata u djelatnosti na području JLS tijekom referentne godine |
Mjerna jedinica | EUR | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | FINA – podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je dostupan na zahtjev od FINA, podrazumijeva posebnu obradu kako bi se dobili podaci na razini JLS | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan na razini godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podaci se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osigurava podatke za pravne osobe u djelatnosti, a ograničenje je vezano uz činjenicu da izvor ne pruža uvid u bruto dodanu vrijednost koji ostvaruju obrti koji nisu obveznici poreza na dobit. Izračun pokazatelja, polazeći od definiranog metodološkog okvira, potrebno je usklađivati s promjenom sadržaja obrasca godišnjeg financijskog izvještaja za poduzetnike (FINA). |
3.2.3. Udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju poduzeća u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju poduzeća u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (SPGS-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – poslovanje gospodarskih objekata i gospodarska struktura djelatnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 6. Unaprjeđenje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se prati gospodarska struktura u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava praćenje gospodarske strukture djelatnosti s obzirom na veličinu poduzeća te povećanje ili smanjenje broja malih i srednjih poduzeća/gospodarskih subjekata koji uobičajeno čine temelj turističke aktivnosti, a definira se kao razlomak u kojem je brojnik broj malih i/ili srednjih poduzeća, a nazivnik ukupan broj poduzeća pomnožen sa 100. Broj malih i/ili srednjih poduzeća definira se prema dva kriterija: • Broju zaposlenih: Mala poduzeća: do 50 zaposlenih na dan 31. prosinca Srednja poduzeća: do 250 zaposlenih na dan 31. prosinca • Ostvarenom godišnjim prihodom Mala poduzeća: do 10 milijuna eura tijekom godine Srednja poduzeća: do 50 milijuna eura tijekom godine Preporučuje se izračun udjela i malih i srednjih poduzeća po oba kriterija (broju zaposlenih, ostvareni godišnjim prihodom) | |
Podpokazatelji (opcionalno) | Otvaranje i zatvaranje gospodarskih subjekata u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj poduzeća sa sjedištem na teritoriju JLS u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, stanje na kraju godine 2. Broj poduzeća sa sjedištem na teritoriju JLS u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja zapošljavaju manje od 50 djelatnika, stanje na kraju godine 3. Broj poduzeća sa sjedištem na teritoriju JLS u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja zapošljavaju manje od 250 djelatnika, stanje na kraju godine 4. Broj poduzeća sa sjedištem na teritoriju JLS u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja ostvaruju godišnji prihod manji od 10 milijuna eura, stanje na kraju godine 5. Broj poduzeća sa sjedištem na teritoriju JLS u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja ostvaruju godišnji prihod manji od 50 milijuna eura, stanje na kraju godine |
Mjerna jedinica | % | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | FINA – podatak iz Registra godišnjih financijskih izvještaja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je dostupan na zahtjev od FINA, podrazumijeva posebnu obradu kako bi se dobili podaci na razini JLS | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan na godišnjoj razini | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Sve spomenute veličine se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora. Podrazumijeva sa da se odnose na poduzeća u djelatnostima iz područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa sjedištem na teritoriju destinacije UP – ukupan broj poduzeća ZP50 – broj poduzeća koji zapošljavaju manje od 50 djelatnika, stanje na kraju godine ZP250 – broj poduzeća koji zapošljavaju manje od 250 djelatnika, stanje na kraju godine P10 – broj poduzeća koja ostvaruju godišnji prihod manji od 10 milijuna eura P50 – broj poduzeća koja ostvaruju godišnji prihod manji od 50 milijuna eura
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osigurava podatke sa stanjem na kraju godine, a ograničenje je vezano uz činjenicu da izvor ne pruža uvid u broj i veličinu obrta koji nisu obveznici poreza na dobit. Temeljno je ograničenje što je nemoguće izdvojiti objekte koji nisu na području destinacije, no njihovo sjedište jest, te se time vode kao poslovni subjekti u destinaciji. Opcionalno moguće je i provesti anketu gospodarskih subjekata. |
3.2.4. Udio poslovnih subjekata u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja su u pretežitom domaćem vlasništvu
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Udio poslovnih subjekata u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja su u pretežitom domaćem vlasništvu (SPGS-4) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – poslovanje gospodarskih objekata |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG-ovima | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 6. Unaprjeđenje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se prati vlasnička struktura gospodarskih subjekata u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) na području destinacije |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava praćenje gospodarske strukture djelatnosti s obzirom na vlasničku strukturu, definira se kao razlomak u kojem je brojnik broja poslovnih subjekata koji su u većinskom vlasništvu domaćih osoba, a nazivnik ukupan broj poslovnih subjekata u djelatnosti sa sjedištem na području destinacije | |
Podpokazatelji (opcinalno) | Udio malih poslovnih subjekata te udio srednjih poslovnih subjekata u Području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja su u pretežitom domaćem vlasništvu | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj poslovnih subjekata sa sjedištem na području destinacije u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, stanje na kraju godine 2. Broj poslovnih subjekata sa sjedištem na teritoriju destinacije u području I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja su u pretežitom domaćem vlasništvu (udio domaćeg vlasništva 50% i više) |
Mjerna jedinica | % | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. FINA – podatak iz Registra godišnjih financijskih izvještaja | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan na zahtjev od FINA, podrazumijeva posebnu obradu kako bi se dobili podaci na razini JLS | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Podatak je kontinuirano dostupan | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Sve spomenute veličine se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora. Podrazumijeva se da se odnose na poslovne subjekte u djelatnostima iz područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa sjedištem na teritoriju jedinice lokalne samouprave UP – ukupan broj poslovnih subjekata DV – broj poslovnih subjekata koja su u pretežitom domaćem vlasništvu (udio domaćeg vlasništva 50% i više)
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osigurava podatke sa stanjem na kraju godine, a ograničenje je vezano uz činjenicu da izvor ne pruža uvid u vlasničku strukturu obrta koji nisu obveznici poreza na dobit. Temeljno je ograničenje što je nemoguće izdvojiti objekte koji nisu na području destinacije, no njihovo sjedište jest, te se time vode kao poslovni subjekti u destinaciji. Opcionalno moguće je i provesti anketu gospodarskih subjekata. |
3.2.5. Postotak muškaraca i žena zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Postotak muškaraca i žena zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (SPGS-5) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST (prilagodba) – Poslovanje gospodarskih objekata i gospodarska struktura djelatnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG-ovima | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 5. Jačanje ljudskih potencijala u turizmu | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se prati spolna struktura zaposlenih u JLS u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava analizu gospodarske strukture s obzirom na spolnu strukturu zaposlenih. Definiraju se dva pokazatelja: 1. Udio žena zaposlenih na području destinacije u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji se definira se kao razlomak u kojem je brojnik prosječan broj zaposlenih žena tijekom godine, a nazivnik ukupno prosječan broj zaposlenih tijekom godine 2. Udio muškaraca zaposlenih na području destinacije u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji se definira se kao razlomak u kojem je brojnik prosječan broj zaposlenih muškaraca tijekom godine, a nazivnik ukupno prosječan broj zaposlenih tijekom godine | |
Podpokazatelji (opcionalno) | Postotak muškaraca i žena zaposlenih u djelatnostima iz Područja I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane tijekom 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti u djelatnosti mjerene ostvarenim poslovnih prihodom ili ostvarenim brojem noćenja | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj žena zaposlenih na teritoriju destinacije u djelatnostima iz Područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine 2. Broj muškaraca zaposlenih na teritoriju destinacije u djelatnostima iz Područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine 3. Broj zaposlenih na teritoriju destinacije u djelatnostima iz Područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine |
Mjerna jedinica | Postotak | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Državni zavod za statistiku, posebna obrada podataka Prosječan godišnjih broj ukupno zaposlenih prema područjima djelatnosti važećeg NKD-a i po županijama, administrativni izvori (prema ZAPOSLENOST I PLAĆE – PREGLED PO ŽUPANIJAMA) za jedinice lokalne samouprave Alternativni izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MMRMSOP) – Portal za napredno praćenje tržišta rada | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak za županije je dostupan, podrazumijeva posebnu obradu kako bi se dobili podaci na razini destinacije | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan godišnjoj razini | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Sve spomenute veličine se preuzimaju iz službenih administrativnih izvora. Podrazumijeva se da se odnose na poslovne subjekte u djelatnostima iz područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa sjedištem na teritoriju destinacije. ZPUK – Ukupan broj zaposlenih, prosjek godine ZPŽ – Broj zaposlenih žena, prosjek godine ZPM – Broj zaposlenih muškaraca, prosjek godine
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osigurava podatke sa stanjem na razini mjeseca te prosjeka godine, a ograničenje je vezano uz činjenicu da izvor pruža uvid u broj zaposlenih prema destinacije prebivališta/boravišta zaposlenih, ne destinacije na kojem se nalazi sjedište gospodarskog subjekta. |
3.2.6. Zaposlenost u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema dobi, stupnju obrazovanja te vrsti ugovora
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Zaposlenost u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema dobi, stupnju obrazovanja te vrsti ugovora (SPGS-6) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST/ETIS (prilagodba) – poslovanje gospodarskih objekata i gospodarska struktura djelatnosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 5. Jačanje ljudskih potencijala u turizmu | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se prati zaposlenost u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) prema dobi, stupnju obrazovanja i vrsti ugovora |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava gospodarske strukture s obzirom na obilježja zaposlenih. Definiraju se tri pokazatelja: 1. Udio godišnjeg prosjeka zaposlenih u dobi od 25 – 49 godine u ukupnom broju zaposlenih koji se definira se razlomak u kojem je brojnik prosječan godišnji broja zaposlenih u dobi od 25 – 49 godine, a nazivnik prosječan godišnji broj ukupno zaposlenih pomnožen sa 100 2. Udio godišnjeg prosjeka zaposlenih sa strukovnom školom (niža i srednja stručna sprema) u ukupnom broju zaposlenih koji se definira kao razlomak u kojem je brojnik prosječan godišnji broj zaposlenih sa strukovnom školom, a nazivnik ukupan godišnji prosječan broj zaposlenih pomnožen sa 100 3. Udio prosječnog broja sezonski zaposlenih djelatnika u ukupnom broju zaposlenih tijekom 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti u djelatnosti mjerene ostvarenim poslovnih prihodom ili ostvarenim brojem noćenja koji se definira kao razlomak u kojem je brojnik tromjesečni prosjek broj sezonski zaposlenih djelatnika, a nazivnik tromjesečni prosječni broja ukupno zaposlenih pomnožen sa 100 | |
Podpokazatelji (opcinalno) | Izračun svakog pokazatelja s obzirom na spolnu strukturu | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj zaposlenih u dobi od 25 – 49 godine, prosjek godine 2. Broj zaposlenih sa strukovnom školom (niža i srednja stručna sprema), prosjek godine 3. Broj sezonski zaposlenih, prosjek 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti 4. Broj zaposlenih, prosjek godine 5. Broj zaposlenih, prosjek 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti |
Mjerna jedinica | Postotak | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. – 5. Anketa svih gospodarskih subjekata (pravne osobe i obrti) u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koja se provodi u siječnju za prethodnu godinu Alternativni izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MMRMSOP) – Portal za napredno praćenje tržišta rada | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. – 5. Podatci nisu dostupni i podrazumijevaju provedbu prikupljanja podataka od svih gospodarskih subjekta (pravne osobe i obrti) u Području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao najvažnijoj turističkoj djelatnosti (prema kriteriju udjela u ostvarenoj dodanoj vrijednosti turizma) na razini destinacije Alternativni podatci zahtijevaju dodatnu obradu. | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Provedba primarnog istraživanja u gospodarskim subjektima na temelju prethodno pripremljenog i najavljenog upitnika | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jedanput godišnje (anketa se provodi u siječnju za prethodnu godinu, uz prethodnu najavu gospodarskim subjektima) | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Podaci se prikupljaju elektronskim putem od gospodarskih subjekata na temelju prethodno dostavljenog upitnika, obrada podataka vrši se podataka od gospodarskih subjekata prema pojedinim skupinama zaposlenih na razinu JLS. Za sve spomenute veličine se podrazumijeva da se odnose na poslovne subjekte u djelatnostima iz područja I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa sjedištem na teritoriju destinacije. ZPUK – Ukupan broj zaposlenih, prosjek godine ZPMAX3 – Ukupan broj zaposlenih, prosjek 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti ZP25-49 – Broj zaposlenih u dobi od 25 – 49 godine, prosjek godine ZPSŠ – Broj zaposlenih sa strukovnom školom (niža i srednja stručna sprema), prosjek godine ZPSZ – Broj sezonski zaposlenih, prosjek 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti
| |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Izvor osigurava potrebne podatke za definiranje pokazatelja, a ograničenje je vezano uz interes gospodarskih subjekata da pravodobno osiguraju podatke, kao i sposobnost destinacije da definiraju upitnik i osiguraju precizne upute za ispunjavanje upitnika kao i daljnju obradu prikupljenih podataka. |
3.2.7. Postotak nedomicilnih radnika zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Postotak nedomicilnih radnika zaposlenih u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (SPGS-7) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | UN TOURISM – MST |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv ekonomski rast, puna i produktivna zaposlenost te dostojanstveni rad za sve Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Konkurentan i inovativan turizam Poseban cilj: 5. Jačanje ljudskih potencijala u turizmu | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se prati broj radnika zaposlenih u destinacije u području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koji nemaju prijavljeno prebivalište i/ili boravište na području Županije u kojoj se nalazi destinacija |
Opis i svrha | Pokazatelj omogućava analizu gospodarske strukture s obzirom na dostupnost radnika u destinaciji, kao i demografske parametre. Vitalnost destinacije značajno ovisi o radnoj snazi na raspolaganju, pri čemu se kao područje destinacije za definiranje domicilnosti koristi Županija, dakle nedomicilni radnici su svi radnici iz Hrvatske izvan županije destinacija i strani radnici. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | Postotak nedomicilnih radnika zaposlenih u Području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane tijekom 3 uzastopna mjeseca najveće gospodarske aktivnosti u djelatnosti mjerene ostvarenim poslovnih prihodom ili ostvarenim brojem noćenja – Postotak radnika iz drugih zemalja zaposlenih u Području I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj nedomicilnih radnika zaposlenih na području destinacija zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine 2. Broj zaposlenih na destinacije zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine |
Mjerna jedinica | 1 i 2. broj radnika | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1 i 2. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – Portal za napredno praćenje tržišta rada | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Dostupan (uz zahtjev i obradu podataka) | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Podatak je kontinuirano dostupan | |
Metodologija izračuna pokazatelja | BNR – Broj nedomicilnih radnika zaposlenih na području destinacije zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine BZ – Broj zaposlenih na području destinacije zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prosjek godine
| |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Ograničenje je vezano uz činjenicu da izvor pruža uvid u broj zaposlenih prema JLS prebivališta/boravišta zaposlenih, ne destinacija na kojem se nalazi sjedište gospodarskog subjekta. |
4. SPECIFIČNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI KOJI MJERE UTJECAJ TURIZMA NA PROSTORNE ASPEKTE ODRŽIVOSTI DESTINACIJE
4.1. Turistička infrastruktura
4.1.1. Broj ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu aktivnih na 30. 1. i 30. 7. u odnosu na 100 stanovnika
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu aktivnih na 30. 1. i 30. 7. u odnosu na 100 stanovnika (STI-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – Sezonalnost poslovanja turističkih poduzeća |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje destinacijom, poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; Otporan turizam Poseban cilj: 1. Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa; 10. Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se utvrđuje omjer ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu i broja stanovnika u destinaciji u razdoblju izvan glavne sezone i u središtu glavne sezone. |
Opis i svrha | Manja razlika između dva omjera ukazuje na postojanje većeg broja objekata koji rade tijekom cijele godine. Veća vrijednost pokazatelja sugerira veću atraktivnost destinacije. | |
Podpokazatelji | – | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj stanovnika u destinaciji 2. Broj ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu u destinaciji, aktivni na određeni dan |
Mjerna jedinica | 1. Broj stanovnika 2. Broj objekata | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. Državni zavod za statistiku, Gradovi i općine u statistici ~ Stanovništvo – procjena i prirodno kretanje 2. Popis ugostiteljskih objekata iz skupina »Restorani«, »Barovi«, »Catering objekti« i »Objekti jednostavnih usluga«, definiranih u Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »Restorani«, »Barovi«, »Catering objekti« i »Objekti jednostavnih usluga«, unutar destinacije Upisnik ugostiteljskih objekata vode odgovarajuća upravna tijela županija, odnosno Grada Zagreba. | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Podatak je dostupan 2. Popis objekata je dostupan. Iz popisa nije jasno koji objekti kada rade i koji od objekata pružaju uslugu posluživanja hrane. | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Na temelju popisa registriranih ugostiteljskih objekata, anketiranjem utvrditi koji od objekata s liste rade, a koji ne, u promatranom vremenskom intervalu. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 2 puta godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | A – broj ugostiteljskih objekata koji pružaju uslugu posluživanja hrane koji su aktivni na određeni dan u destinaciji. BS – broj stanovnika u destinaciji prema podacima DZSa C – broj aktivnih ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu na 100 stanovnika,
| |
Učestalost mjerenja | 2 puta godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Navedeni datumi u kojima se prati broj aktivnih ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu se mogu i promijeniti. Bitno je da jedan datum bude u razdoblju najvećeg broja noćenja turista, a drugi u razdoblju najmanjeg broja noćenja turista u destinaciji. Bolju informaciju o ugostiteljskoj ponudi bi pružio podataka o broju raspoloživih stolaca u ugostiteljskim objektima koji pružaju uslugu posluživanja hrane po stanovniku. Podatak o broju stolaca se može prikupiti pri provođenju anketnog istraživanja. Za objekte razvrstane u skupinu »Objekti jednostavnih usluga«, nije potrebno prikupljati podatke o broju stolaca. |
4.2. Održivo upravljanje destinacijom
4.2.1. Javno dostupan plan odgovora na krizne i izvanredne situacije koji razmatra sektor turizma
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Javno dostupan plan odgovora na krizne i izvanredne situacije koji razmatra sektor turizma (SUOD-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC: A11 – Upravljanje rizicima i krizama, plan za smanjenje rizika, upravljanje krizama i plan za hitne odgovore za turizam u destinaciji |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje destinacijom – sigurnost destinacije | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice Cilj 13 – Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njenih posljedica | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, u obvezi je djelovati u skladu s Odlukom o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. Mehanizam je usmjeren na jačanje suradnje između Unije i država članica i olakšavanje koordinacije u području civilne zaštite, s ciljem poboljšanja učinkovitosti sustava za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe uzrokovane prirodnim prijetnjama te katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Odgovor na krizne i izvanredne situacije nalazi se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine unutar razvojnog smjera »Jačanje otpornosti na krize«, kroz strateški cilj »Sigurnost za stabilan razvoj«. Kao prioritetna područja javnih politika unutar strateškog cilja »Sigurnost za stabilan razvoj« ističu se »Jačanje otpornosti na rizike od katastrofa i unaprjeđenje sustava civilne zaštite« te »Unaprjeđenje sustava vatrogastva«. | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj predstavlja dostupan i javno objavljen plan smanjenja rizika, upravljanja kriznim i izvanrednim situacijama i hitnog odgovora. Plan prepoznaje širok raspon rizika, uključujući prirodne katastrofe, terorizam, zdravlje, iscrpljivanje resursa i druge krizne i izvanredne situacije (ovisno o destinaciji) za koje postoji objektivna mogućnost ugroze na lokaciji. |
Opis i svrha | Klimatske promjene utječu na učestaliju pojavnost prirodnih katastrofa poput oluja, tornada, poplava i slično. Također, pojava terorizma, kao i potresa i ostalih katastrofa u turističkim odredištima potencijalni je rizik za lokalno stanovništvo, ali i posjetitelje. Smanjenje rizika od katastrofa je koncept koji zahtijeva sustavne napore, analize i smanjenje uzročnih čimbenika katastrofa. Smanjenje izloženosti prijetnjama, smanjenje ranjivosti ljudi i imovine, mudro upravljanje zemljištem i okolišem, poboljšanje pripravnosti i rano upozoravanje na štetne događaje predstavljaju primjere smanjenja rizika od katastrofa. Nužno je da destinacija ima plan smanjenja rizika, upravljanja kriznim i izvanrednim situacijama, te plan hitnog odgovora koji je primjeren i prilagođen odredištu. Ključni element plana odgovora na krizne i izvanredne situacije je plan komunikacije sa stanovnicima, posjetiteljima i poduzećima. Rezultati procjene rizika u nekoj destinaciji ukazuju na to da li je potrebno djelovati i u kojem segmentu, te prema mogućnostima i uz analizu troškova i koristi na regionalnoj i lokalnoj razini poduzimati korake za smanjivanje tih rizika. | |
Podpokazatelji | 1. Izravni ekonomski gubici pripisani katastrofama, u % BDP-a – Broj umrlih, nestalih i izravno pogođenih osoba u izvanrednim i kriznim situacijama na 100.000 stanovnika – Uspostavljeni su postupci i resursi za provedbu plana koji se redovito ažurira – Postoje jasni komunikacijski postupci identificirani za korištenje tijekom i nakon hitnog slučaja – Program za lokalno pružanje informacija i obuku o upravljanju rizikom i krizama. | |
Podatci | Naziv podataka | 2. Plan odgovora na krizne i izvanredne situacije koji razmatra sektor turizma (Dostupan / Nije dostupan) |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa MUP Državni inspektorat | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podatak je djelomično dostupan. (Planirana je izrada planova na lokalnoj i regionalnoj razini, ali nije objavljeno do kada plan treba biti dostupan.) Podaci su dostupni iz Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine – polazni akt strateškog planiranja za izradu planova za upravljanje rizicima od katastrofa na lokalnoj i regionalnoj razini. | |
Primarno istraživanje (smjernice) | Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o svim štetama i ranjivostima dostupnu svim subjektima u procesu procjene rizika na nacionalnoj i lokalnoj i regionalnoj razini sa propisanim sustavom prikupljanja podataka. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o broju destinacija koje posjeduju i imaju javno objavljen plan odgovora na krizne i izvanredne situacije | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Nedostupnost određenih podataka (tehnička i administrativna ograničenja) Većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje programa i projekata operativnih snaga sustava civilne zaštite planira minimalna sredstva, ispod obveznih potreba. |
4.2.2. Specifična strategija za marketing izvansezonskih događanja i privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Specifična strategija za marketing izvansezonskih događanja i privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine (SUOD-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: A.1.1. Postotak destinacija sa strategijom/akcijskim planom održivog turizma, s dogovorenim nadzorom, kontrolom razvoja i evaluacijom |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu: – održivo upravljanje destinacijom – održivo upravljanje prostorom – zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom – zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom – turistički promet – poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu | |
Povezanost sa SDG | Cilj 8 – Uključiv i održiv gospodarski rast, puna zaposlenost i dostojanstven rad za sve Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; Otporan turizam Poseban cilj: 2. Repozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje autentične destinacije održivog turizma; 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj predstavlja posjedovanje ili neposjedovanje akcijskog plana za izvansezonska događanja na razini destinacije |
Opis i svrha | Visoka sezonalnost turizma posebno u ljetnim mjesecima dovodi do nepravilne raspodjele pritiska posjetitelja/turista u nekoj destinaciji. To ima veliki utjecaj na prirodne resurse. Potrebno je da destinacija ima sustav upravljanja posjetiteljima koji se redovito preispituje. U onim mjesecima u kojima je ispodprosječan broj posjetitelja nužno je donijeti akcijske planove kako bi se posjetitelji privukli i izvan sezone. Destinacija na osnovu akcijskog plana poduzima mjere za praćenje i upravlja obujmom i aktivnostima koje nudi posjetitelja. Na osnovu statističkih pokazatelja destinacije poduzima akcije kako bi utjecala na smanjenje ili povećanje broja posjetitelja. Prema potrebi destinacija u određeno vrijeme i na određenim lokacijama kroz akcijske planove radi na uspostavljanju ravnoteže između potreba lokalnog gospodarstva, zajednice, kulturne baštine i okoliša. Marketinška strategija i odabir ciljnih tržišta uzimaju u obzir obrasce posjeta, utjecaj aktivnosti i potrebe odredišta. | |
Podpokazatelji | ||
Podatci | Naziv podataka | 1. Donesen i usvojen e akcijski plan/(Posjeduje / Ne posjeduje) 2. |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 2. Turistička zajednica | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Brojne turističke zajednice na razini destinacije već imaju donesene akcijske planove za produljenje sezone npr. Akcijski plan gastroenološkog turizma, akcijski plan kulturnog turizma itd. | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Svake dvije godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Pokazatelj je informacija o akcijskom planu usmjerenom na produljenje sezone | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine |
4.2.3. Efikasnost ostvarenja ciljeva strateškog planiranja u turizmu
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Efikasnost ostvarenja ciljeva strateškog planiranja u turizmu (SUOD-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS: A.1.1. Postotak destinacija sa strategijom/akcijskim planom održivog turizma sa usuglašenim praćenjem, kontrolom razvoja i evaluacijom |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje destinacijom | |
Povezanost sa SDG-ovima | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice Cilj 8: Dostojan rad i ekonomski rast Cilj 12: Održiva potrošnja i proizvodnja Cilj 17: Partnerstvo između različitih dionika u svrhu ispunjavanja ciljeve | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske Strateški cilj: Otporan turizam Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se utvrđuje je li definiran, objavljen i javno dostupan službeni dokument o strateškom planiranju na razini destinacije |
Opis i svrha | Destinacija je uspostavila i provodi višegodišnju strategiju upravljanja destinacijom i akcijski plan koji je javno dostupan, prilagođen je području/destinaciji za koju se donosi, te je razvijen uz angažman svih dionika uključenih u proces i temelji se na načelima održivosti. Strategija uključuje identifikaciju i procjenu turističke imovine i razmatra socioekonomska, kulturna i ekološka pitanja i rizike. Strategija se odnosi i utječe na širu politiku i djelovanje održivog razvoja u destinaciji. Doprinos strateških ciljeva održivog turizma Hrvatske ciljevima programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. uključuje sljedeće smjernice: – cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam – turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu – konkurentan i inovativan turizam – otporan turizam | |
Podpokazatelji | – objavljeni dokument koji utvrđuje trenutnu strategiju odredišta i djelovanje. – strategija/plan jasno vidljiva i dostupna online. – dokazi o uključivanju dionika u izradu strategija. strategija sadrži procjenu utjecaja, rizika i prilika povezanih s okolišnim, društvenim i upravljačkim temama – specifične reference u strategiji/akcijskom planu na širu politiku održivog razvoja (uključujući postizanje ciljeva održivog razvoja), i obrnuto. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Strategija/plan izrađen i javno dostupan – Dostupan / Nije dostupan 2. Dokaz o održanim sastancima i sadržaju strategija u skladu s ciljevima – Zadovoljava / Ne zadovoljava 3. Strategije i akcijski planovi sadrže jasno iskazana načela održivosti i procjena imovine, problema i rizika – da/ne |
Mjerna jedinica | - | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. – 3. Turistička zajednica / JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | Podaci su dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | - | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Ne analizira se detaljno sadržaj strategije i akcijskog plana već samo da li ga destinacija posjeduje ili ne, te da li zadovoljava obvezne smjernice – strateške ciljeve održivog turizma Hrvatske (cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam; otporan turizam) |
4.3. Održivo upravljanje prostorom
4.3.1. Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi (SOUP-1) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | ETIS – Broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata za stalno stanovanje (prilagođeno) |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje destinacijom, održivo upravljanje prostorom | |
Povezanost sa SDG-ovima | Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 1. Razvoj vremenski i prostorno ravnomjernije raspoređenog turističkog prometa; 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazateljem se definira odnos između broja kuća i stanova za odmor i broja stalnih stambenih objekata u destinaciji |
Opis i svrha | Veliki broj nekretnina koji služe kao kuće i stanovi za odmor može promijeniti prirodu destinacije, naročito kada broj kuća i stanova za odmor preraste broj objekata za stalno stanovanje. Zbog toga ovaj indikator može pomoći prepoznavanju tog fenomena prije nego što postane problem. | |
Podpokazatelji | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Broj kuća i stanova za odmor 2. Broj objekata u kojima se stalno živi |
Mjerna jedinica | 1. Stambeni objekt 2. Stambeni objekt | |
Izvor podataka/ potencijalni izvor | 1. Podaci JLS o broju stambenih objekata koji se koriste za odmor, podaci institucija (npr. Porezna uprava) koje provode naplatu poreza na kuće za odmor /DZS popis kućanstava 2. Podaci JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. Dostupno (u JLS koje prikupljaju porez na kuće za odmor /DZS) 2. Dostupno | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Godišnje 2. Godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | A – broj kuća i stanova za odmor u destinaciji. U jedinicama lokalne samouprave koje ne prikupljaju porez na kuće za odmor ovaj podatak ne mora biti poznat. B – broj objekata koji se koriste za stalno stanovanje (uključujući i objekte za dugotrajni najam) C – broj kuća i stanova za odmor na 100 objekata u kojima se stalno živi,
| |
Učestalost mjerenja | U jedinicama lokalne samouprave koje prikupljaju porez na kuće za odmor – svake godine. U ostalim jedinicama lokalne samouprave – svake tri godine. | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Umjesto broja stambenih objekata koji se koriste za odmor (kuće i stanovi za odmor) i za stalno stanovanje, bilo bi bolje uzeti u obzir površinu objekata. Podaci o površini objekata koji se koriste za odmor su dostupni jer se na osnovu njih izračunava porez, a isto tako bi trebali biti poznati podaci i o površini objekata koji se koriste za stalno stanovanje jer se podaci o površini koriste za izračun raznih naknada (ovisno o JLS: npr. komunalna naknada, vodoprivredna naknada, naknada za odvoz smeća i slično). U kuće i stanove za odmor treba uvrstiti sve takve objekte, bez obzira da li se koriste u komercijalne svrhe tijekom godine. |
4.3.2. Smjernice, propisi i/ili politike koje se odnose na održivo korištenje prostora
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Smjernice, propisi i/ili politike koje se odnose na održivo korištenje prostora (SOUP-2) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Smjernice, propisi i/ili politike koje se odnose na održivo korištenje zemljišta, dizajn, izgradnju i rušenje |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje prostorom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Smjernice, propisi i politike za održivo korištenje prostora ključni su za razvoj održivih urbanih područja, s posebnim naglaskom na balansiranje urbanog razvoja s očuvanjem okoliša. Cilj 15: Život na zemlji – Ove smjernice i politike doprinose zaštiti i očuvanju prirodnih staništa, vitalno važnih za održavanje biološke raznolikosti i ekosustava. Cilj 17: Partnerstva za ciljeve – Uspostavljanje i provedba ovih politika zahtijeva suradnju između različitih dionika, uključujući vladine, nevladine organizacije i privatni sektor. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam; Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma, 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao službeni dokument koji uključuje pravila i smjernice koje reguliraju korištenje zemljišta i resursa na način koji štiti i čuva okoliš i prirodne resurse. |
Opis i svrha | Ove smjernice/propisi/strategije osiguravaju da se prostor koristi na način koji smanjuje negativni utjecaj na okoliš i promiče održivost. Uključuju aspekte poput urbanog planiranja, zaštite prirodnih staništa i ograničenja u korištenju zemljišta. Cilj je postići ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite prirodnih resursa za buduće generacije. | |
Podpokazatelji (opcinalno) | – Objavljeni dokument strategije održivog korištenja prostora (zasebno ili kao dio sveobuhvatnije strategije, npr. Strategije održivog razvoja destinacije i sl.). – Smjernice vezano za održivog korištenje prostora su jasno sadržane u strateškim razvojnim dokumentima. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Strategija održivog korištenja prostora je izrađena i javno dostupna – DA/NE 2. Smjernice / politike za održivo korištenje prostora su sadržane u strateškom razvojnom dokumentu – DA/NE |
Mjerna jedinica | 1. Razvijena strategija Razvijene smjernice/ politike | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. JLS 2. JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1 i 2. podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1 i 2. Svake četiri godine | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Kvalitativni pokazatelj | |
Učestalost mjerenja | Svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Pokazatelj ne sadrži podatke o poteškoćama u primjeni i nadzoru smjernica i propisa, posebno u raznolikim i dinamičnim urbanim okruženjima.: Potreba za redovitim ažuriranjem smjernica kako bi se prilagodile promjenjivim okolišnim i društvenim uvjetima. |
4.3.3. Razvijen i implementiran sustav praćenja i ublažavanja utjecaja turizma na atrakcije
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Razvijen i implementiran sustav praćenja i ublažavanja utjecaja turizma na atrakcije (SOUP-3) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Sustav upravljanja za praćenje, mjerenje i ublažavanje utjecaja turizma na lokalitete i atrakcije |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Održivo upravljanje prostorom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11 (Održivi gradovi i zajednice): Ovaj cilj se fokusira na minimiziranje negativnih učinaka turizma na urbana i ruralna područja, štiteći njihovu održivost i privlačnost. Cilj 12 (Odgovorna potrošnja i proizvodnja): Praćenje i ublažavanje utjecaja turizma pomaže u promicanju održivih praksi u turističkoj industriji. Cilj 15 (Život na zemlji): Sustav praćenja i ublažavanja pomaže u zaštiti prirodnih staništa i biološke raznolikosti od negativnih utjecaja turizma. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam; Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma, 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao skup mjera i procesa koji su usmjereni na identifikaciju, praćenje i smanjenje negativnih učinaka turističkih aktivnosti na prirodne i kulturne atrakcije. |
Opis i svrha | Sustav uključuje redovito praćenje broja posjetitelja, utjecaja na okoliš, infrastrukturu i lokalnu zajednicu. Cilj je razviti strategije koje omogućuju održiv turizam, štiteći atrakcije od prekomjerne eksploatacije. Implementacija takvog sustava zahtijeva suradnju između tijela zaduženih za upravljanje razvojem turizma i destinacijom, javnih tijela i lokalnih zajednica. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | – Razvijen i implementiran sustav za praćenje utjecaja turizma na atrakcije s jasno definiranim aktivnostima i nadležnostima. – Razvijen sustav pokazatelja za praćenje utjecaja turizma na atrakcije uz referentne vrijednosti (primjerice kroz studije prihvatnog kapaciteta) – Definirana obveza prikupljanja podataka vezano za pokazatelje utjecaja turizma na atrakcije uz godišnju analizu i izradu izvještaja. | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Uspostavljen sustav za praćenje utjecaja turizma na atrakcije – DA/NE 2. Definirani pokazatelji s mjernim jedinicama – DA/NE 3. Kreirani izvještaji o provedenim mjerenjima – DA/NE |
Mjerna jedinica | 1. Razvijen plan 2. Razvijeni pokazatelji 3. Pripremljen izvještaj | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. JLS / TZ 2. JLS / TZ 3. JLS / TZ | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. – 3. Podatak je dostupan | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 1. Jednom godišnje 2. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Kvalitativni pokazatelj | |
Učestalost mjerenja | Svake dvije godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Kroz pokazatelj je definirano postojanje sustava, ali ne i njegova uspješnost u provedbi. |
4.3.4. Izrađene i implementirane smjernice upravljanja prostorom sa ciljem zaštite resursa
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Izrađene i implementirane smjernice upravljanja prostorom sa ciljem zaštite resursa (SOUP-4) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Smjernice planiranja ili zoniranja, propisi i/ili politike kojima se štite prirodni i kulturni resursi |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – održivo upravljanje prostorom | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Smjernice upravljanja prostorom za zaštitu resursa ključne su za održivi urbani razvoj, pomažući u očuvanju okoliša i resursa unutar gradova i zajednica. Cilj 15: Život na zemlji – Implementacija ovih smjernica doprinosi očuvanju prirodnih staništa i biološke raznolikosti, što je ključno za održavanje ekosustava. Cilj 17: Partnerstva za ciljeve – Razvoj i provedba takvih smjernica zahtijevaju suradnju između različitih dionika, uključujući vladine i nevladine organizacije, za postizanje održivog upravljanja resursima. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Otporan turizam; Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu Poseban cilj: 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma, 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša prirodu i prostor | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao razvijene i primijenjene politike i pravila koja reguliraju korištenje prostora i resursa u turističkim destinacijama kako bi se osigurala njihova održiva uporaba i zaštita. |
Opis i svrha | Smjernice obuhvaćaju planiranje korištenja zemljišta (prostorni plan), zaštitu okoliša Strateška procjena utjecaja na okoliš), i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa (urbanistički plan). Cilj je uravnotežiti razvoj turizma s očuvanjem ekosustava i resursa, te osigurati održivost za buduće generacije. Implementacija ovih smjernica zahtijeva koordinaciju i suradnju među lokalnim vlastima, dionicima u sektoru turizma i lokalnom zajednicom. | |
Podpokazatelji (opcionalno) | ||
Podatci | Naziv podataka | 1. Izrađen i javno dostupan prostorni plan – DA/NE 2. Izrađen i javno dostupan urbanistički plan – DA/NE 3. Izrađen i javno dostupan strateška procjena utjecaja na okoliš – DA/NE |
Mjerna jedinica | 1. Objavljen dokument 2. Objavljen dokument 3. Objavljen dokument | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. JLS 2. JLS 3. JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | 1. – 3. podatci su dostupni | |
Periodičnost prikupljanja podataka | 3. Jednom godišnje 4. Jednom godišnje | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Kvalitativni pokazatelj | |
Učestalost mjerenja | Jednom godišnje | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Pokazatelj je fokusiran na postojanje dokumenta, no ne i na kvalitetu njegove implementacije i nadzora, te je prijedlog gdje je moguće pratiti i pokazatelje provedbe primjerice namjene zemljišta, kis-a i kig-a i slično. |
4.3.5. Procjena pritiska razvoja turizma na kulturnu baštinu
Pokazatelj (kod pokazatelja) | Procjena pritiska razvoja turizma na kulturnu baštinu (SOUP-5) | |
Povezanost pokazatelja sa sustavima | Povezanost pokazatelja s međunarodnim sustavima | GSTC – Popis kulturnih dobara uz procjenu ugroženosti |
Povezanost sa Zakonom o turizmu | Članak 14. stavak 2. Zakona o turizmu – Održivo upravljanje prostorom (zaštita kulturne baštine u turizmu) | |
Povezanost sa SDG | Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice – Procjena pritiska razvoja turizma na kulturnu baštinu ključna je za očuvanje kulturnog identiteta i povijesnih lokaliteta, čime se doprinosi održivosti urbanih i ruralnih područja. Cilj 15: Život na zemlji – Ova procjena pomaže u zaštiti kulturnih staništa i nasljeđa, što je važno za očuvanje globalne kulturne raznolikosti i identiteta. Cilj 17: Partnerstva za ciljeve – Učinkovita procjena i ublažavanje pritiska na kulturnu baštinu zahtijeva suradnju između javnih tijela, turističkog sektora i lokalnih zajednica. | |
Povezanost sa Strategijom i Nacionalnim planom | Strateški cilj: Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; Otporan turizam Poseban cilj: 3. Smanjenje negativnog utjecaja turizma na sastavnice okoliša prirodu i prostor; 9. Uspostavljanje učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma | |
Obilježja pokazatelja | Definicija | Pokazatelj je definiran kao provedena analiza koja daje informaciju o tome kako turističke aktivnosti utječu na očuvanje, integritet i dostupnost kulturnih dobara i povijesnih lokaliteta unutar turističke destinacije. |
Opis i svrha | Ovaj pokazatelj mjeri utjecaj turizma na fizičko stanje, očuvanje i prezentaciju kulturne baštine. Uključuje analizu postojećih dokumenata i aktivnosti koja uključuje: provedena inventarizacija baštine, provedena analiza utjecaja razvoja turizma na lokalnu zajednicu, studija utjecaja turizma na kulturnu baštinu, koja obuhvaća integritet kulturne baštine i dostupnost, procjenu utjecaja turističkih aktivnosti (različite razine intenziteta i oblika turizma). Cilj je razviti strategije koje će uravnotežiti turistički razvoj s potrebama očuvanja kulturne baštine. | |
Podpokazatelji (opcinalno) | - | |
Podatci | Naziv podataka | 1. Izrađen dokument – DA/NE 2. Dokument sadrži: inventarizaciju baštine, analizu utjecaja razvoja turizma na lokalnu zajednicu, studiju utjecaja turizma na kulturnu baštinu, koja obuhvaća integritet kulturne baštine i dostupnost, procjenu utjecaja turističkih aktivnosti (različite razine intenziteta i oblika turizma). |
Mjerna jedinica | Kvalitativni pokazatelj | |
Izvor podataka/potencijalni izvor | 1. – 2. JLS | |
Dostupnost podataka i podatkovni jaz | – Objavljen i javno dostupan dokument | |
Periodičnost prikupljanja podataka | Periodično / u procesu izrade analize stanja u sklopu srednjoročnog strateškog dokumenta. | |
Metodologija izračuna pokazatelja | Izrađen dokument DA/NE Opis elemenata sadržaja dokumenta | |
Učestalost mjerenja | Svake četiri godine | |
Ograničenja pokazatelja i perspektive | Postoje realne poteškoće u objektivnom mjerenju utjecaja turizma na kulturnu baštinu, kao i poteškoće u prikupljanju i analizi potpunih podataka koji odražavaju stvarni utjecaj turizma. |