Zakon o potvrđivanju Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe

NN 9/2002 (23.7.2002.), Zakon o potvrđivanju Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe

HRVATSKI SABOR

 

118

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O PRIZNAVANJU VISOKOŠKOLSKIH KVALIFIKACIJA U PODRUČJU EUROPE

Proglašavam Zakon o potvrđiva­nju Konvencije o priznava­nju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. srp­nja 2002.

Broj: 01-081-02-2621/2
Zagreb, 8. srp­nja 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O
PRIZNAVANJU VISOKOŠKOLSKIH KVALIFIKACIJA U PODRUČJU EUROPE

Članak 1.

Potvrđuje se Konvencija o priznava­nju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe sastav­ljena u Lisabonu, 11. trav­nja 1997., u izvorniku na engleskom, francuskom, ruskom i špa­njolskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

 

CONVENTION ON THE RECOGNITION OF QUALIFICATIONS CONCERNING HIGHER EDUCATION IN THE EUROPEAN REGION

The Parties to this Convention,

Conscious of the fact that the right to education is a human right, and that higher education, which is instrumental in the pursuit and advancement of knowledge, constitutes an exceptionally rich cultural and scientific asset for both individuals and society;

Considering that higher education should play a vital role in promoting peace, mutual understanding and tolerance, and in creating mutual confidence among peoples and nations;

Considering that the great diversity of education systems in the European re­gion reflects its cultural, social, political, philosophical, religious and economic diversity, an exceptional asset which should be fully respected;

Desiring to enable all people of the re­gion to benefit fully from this rich asset of diversity by facilitating access by the inhabitants of each State and by the students of each Partyžs educational institutions to the educational resources of the other Parties, more specifically by facilitating their efforts to continue their education or to complete a period of studies in higher education institutions in those other Parties;

Considering that the recognition of studies, certificates, diplomas and de­grees obtained in another country of the European re­gion represents an important measure for promoting academic mobility between the Parties;

Attaching great importance to the principle of institutional autonomy, and conscious of the need to uphold and protect this principle;

Convinced that a fair recognition of qualifications is a key element of the right to education and a responsibility of society;

Having re­gard to the Council of Europe and UNESCO Conventions covering academic recognition in Europe:

European Convention on the Equivalence of Diplomas leading to Admission to Universities (1953, ETS No. 15), and its Protocol (1964, ETS No. 49);

European Convention on the Equivalence of Periods of University Study (1956, ETS No. 21);

European Convention on the Academic Recognition of University Qualifications (1959, ETS No. 32);

Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and De­grees concerning Higher Education in the States belonging to the Europe Re­gion (1979);

European Convention on the General Equivalence of Periods of University Study (1990, ETS No. 138);

Having re­gard also to the International Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and De­grees in Higher Education in the Arab and European States bordering on the Mediterranean (1976), adopted within the framework of UNESCO and partially covering academic recognition in Europe;

Mindful that this Convention should also be considered in the context of the UNESCO conventions and the International Recommendation covering other Re­gions of the world, and of the need for an improved exchange of information between these Re­gions;

Conscious of the wide ranging changes in higher education in the European re­gion since these Conventions were adopted, resulting in considerably increased diversification within and between national higher education systems, and of the need to adapt the le­gal instruments and practice to reflect these developments;

Conscious of the need to find common solutions to practical recognition problems in the European re­gion;

Conscious of the need to improve current recognition practice and to make it more transparent and better adapted to the current situation of higher education in the European re­gion;

Confident of the positive significance of a Convention elaborated and adopted under the joint auspices of the Council of Europe and UNESCO providing a framework for the further development of recognition practices in the European re­gion;

Conscious of the importance of providing permanent implementation mechanisms in order to put the principles and provisions of the current Convention into practice,

Have agreed as follows:

Section I. DEFINITIONS

Article I

For the purposes of this Convention, the following terms shall have the following meaning:

Access (to higher education)

The right of qualified candidates to apply and to be considered for admission to higher education.

Admission (to higher education institutions and programmes)

The act of, or system for allowing qualified applicants to pursue studies in higher education at a given institution and/or a given programme.

Assessment (of institutions or programmes)

The process for establishing the educational quality of a higher education institution or programme.

Assessment (of individual qualifications)

The written appraisal or evaluation of an individualžs foreign qualifications by a competent body.

Competent recognition authority

A body officially charged with making binding decisions on the recognition of foreign qualifications.

Higher education

All types of courses of study, or sets of courses of study, training or training for research at the post secondary level which are recognized by the relevant authorities of a Party as belonging to its higher education system.

Higher education institution

An establishment providing higher education and recognized by the competent authority of a Party as belonging to its system of higher education.

Higher education programme

A course of study recognized by the competent authority of a Party as belonging to its system of higher education, and the completion of which provides the student with a higher education qualification.

Period of study

Any component of a higher education programme which has been evaluated and documented and, while not a complete programme of study in itself, represents a significant acquisition of knowledge or skill.

Qualification

A. Higher education qualification

Any de­gree, diploma or other certificate issued by a competent authority attesting the successful completion of a higher education programme.

B. Qualification giving access to higher education

Any diploma or other certificate issued by a competent authority attesting the successful completion of an education programme and giving the holder of the qualification the right to be considered for admission to higher education (cf. the definition of access).

Recognition

A formal acknowledgement by a competent authority of the value of a foreign educational qualification with a view to access to educational and/or employment activities.   

REQUIREMENT

A. General Requirements

Conditions that must in all cases be fulfilled for access to higher education, or to a given level thereof, or for the award of a higher education qualification at a given level.

B. Specific Requirements

Conditions that must be fulfilled, in addition to the general requirements, in order to gain admission to a particular higher education programme, or for the award of a specific higher education qualification in a particular field of study.

Section II. THE COMPETENCE OF  AUTHORITIES

Article II.1

1 Where central authorities of a Party are competent to make decisions in recognition cases, that Party shall be immediately bound by the provisions of this Convention and shall take the necessary measures to ensure the implementation of its provisions on its territory.

Where the competence to make decisions in recognition matters lies with components of the Party, the Party shall furnish one of the depositaries with a brief statement of its constitutional situation or structure at the time of signature or when depositing its instrument of ratification, acceptance, approval or accession, or any time thereafter. In such cases, the competent authorities of the components of the Parties so designated shall take the necessary measures to ensure implementation of the provisions of this Convention on their territory.

2 Where the competence to make decisions in recognition matters lies with individual higher education institutions or other entities, each Party according to its constitutional situation or structure shall transmit the text of this convention to these institutions or entities and shall take all possible steps to encourage the favourable consideration and application of its provisions.

3 The provisions of paragraphs 1 and 2 of this Article shall apply, mutatis mutandis, to the obligations of the Parties under subsequent articles of this Convention.

Article II.2

At the time of signature or when depositing its instrument of ratification, acceptance, approval or accession, or at any time thereafter, each State, the Holy See or the European Community shall inform either depositary of the present Convention of the authorities which are competent to make different categories of decisions in recognition cases.

Article II.3

Nothing in this Convention shall be deemed to derogate from any more favourable provisions concerning the recognition of qualifications issued in one of the Parties contained in or stemming from an existing or a future treaty to which a Party to this Convention may be or may become a party.

Section III. BASIC PRINCIPLES RELATED TO THE ASSESSMENT OF QUALIFICATIONS

Article III.1

1 Holders of qualifications issued in one of the Parties shall have adequate access, upon request to the appropriate body, to an assessment of these qualifications.

2 No discrimination shall be made in this respect on any ground such as the applicantžs gender, race, colour, disability, language, religion, political or other opinion, national, ethnic or social origin, association with a national minority, property, birth or other status, or on the grounds of any other circumstance not related to the merits of the qualification for which recognition is sought. In order to assure this right, each Party undertakes to make appropriate arrangements for the assessment of an aplication for recognition of qualifications solely on the basis of the knowledge and skills achieved.

Article III.2

Each Party shall ensure that the procedures and criteria used in the assessment and recognition of qualifications are transparent, coherent and reliable.

Article III.3

1 Decisions on recognition shall be made on the basis of appropriate information on the qualifications for which recognition is sought.

2 In the first instance, the responsibility for providing adequate information rests with the applicant, who shall provide such information in good faith.

3 Notwithstanding the responsibility of the applicant, the institutions having issued the qualifications in question shall have a duty to provide, upon request of the applicant and within reasonable limits, relevant information to the holder of the qualification, to the institution, or to the competent authorities of the country in which recognition is sought.

4 The Parties shall instruct or encourage, as appropriate, all education institutions belonging to their education systems to comply with any reasonable request for information for the purpose of assessing qualifications earned at the said institutions.

5 The responsibility to demonstrate that an application does not fulfil the relevant requirements lies with the body undertaking the assessment.

Article III.4

Each Party shall ensure, in order to facilitate the recognition of qualifications, that adequate and clear information on its education system is provided.

Article III.5

Decisions on recognition shall be made within a reasonable time limit specified beforehand by the competent recognition authority and calculated from the time all necessary information in the case has been provided. If recognition is withheld, the reasons for the refusal to grant recognition shall be stated, and information shall be given concerning possible measures the applicant may take in order to obtain recognition at a later stage. If recognitions is withheld, or if no decision is taken, the applicant shall be able to make an appeal within a reasonable time limit.

Section IV. RECOGNITION OF QUALIFICATIONS GIVING ACCESS TO HIGHER EDUCATION

Article IV.1

Each Party shall recognize the qualifications issued by other Parties meeting the general requirements for access to higher education in those Parties for the purpose of access to programmes belonging to its higher education system, unless a substantial difference can be shown between the general requirements for access in the Party in which the qualification was obtained and in the Party in which recognition of the qualification is sought.

Article IV.2

Alternatively, it shall be sufficient for a Party to enable the hol­­der of a qualification issued in one of the other Parties to obtain an assessment of that qualification, upon request by the holder, and the provisions of Article IV.1 shall apply mutatis mutandis to such a case.

Article IV.3

Where a qualification gives access only to specific types of institutions or programmes of higher education in the Party in which the qualification was obtained, each other Party shall grant holders of such qualifications access to similar specific programmes in institutions belonging to its higher education system, unless a substantial difference can be demonstrated between the requirements for access in the Party in which the qualification was obtained and the Party in which recognition of the qualification is sought.

Article IV.4

Where admission to particular higher education programmes is dependent on the fulfilment of specific requirements in addition to the general requirements for access, the competent authorities of the Party concerned may impose the additional requirements equally on holders of qualifications obtained in the other Parties or assess whether applicants with qualifications obtained in other Parties fulfil equivalent requirements.

Article IV.5

 Where, in the Party in which they have been obtained, school leaving certificates give access to higher education only in combination with additional qualifying examinations as a prerequisite for access, the other Parties may make access conditional on these requirements or offer an alternative for satisfying such additional requirements within their own educational systems. Any State, the Holy See or the European Community may, at the time of signature or when depositing its instrument of ratification, acceptance, approval or accession, or at any time thereafter, notify one of the depositaries tht it avails itself of the provisions of this Article, specifying the Parties in regard to which it intends to apply this Article as well as the reasons therefor.

Article IV.6

Without prejudice to te provisions of Articles IV.1, IV.2, IV.3, IV.4 and IV.5, admission to a given higher education institution, or to a given programme within such an institution, may be restricted or selective. In cases in which admission to a higher education institution and/or programme is selective, admission procedures should be designed with a view to ensuring that the assessment of foreign qualifications is carried out according to the principles of fairness and non-discrimination described in Section III.

Article IV.7

Without prejudice to the provisions of Articles IV.1, IV.2, IV.3, IV.4 and IV.5, admission to a given higher education institution may be made conditional on demonstration by the applicant of sufficient competence in the language or languages of instruction of the institution concerned, or in other specified languages.

Article IV.8

In the Parties in which access to higher education may be obtained on the basis of non-traditional qualifications, similar qualifications obtained in other Parties shall be assessed in a similar manner as non-traditional qualifications earned in the Party in which recognition is sought.

Article IV.9

For the purpose of admission to programmes of higher education, each Party may make the recognition of qualifications issued by foreign educational institutions operating in its territory contingent upon specific requirements of national legislation or specific agreements concluded with the Party of origin  of such institutions.

Section V. RECOGNITION OF PERIODS OF STUDY

Article V.1

Each Party shall recognize periods of study completed within the framework of a higher education programme in another Party. This recognition shall comprise such periods of study towards the completion of a higher education programme in the Party in which recognition is sought, unless substantial differences can be shown between the periods of study completed in another Party and the part of the higher education programme which they would replace in the Party in which recognition is sought.

Article V.2

Alternatively, it shall be sufficient for a Party to enable a person who has completed a period of study within the framework of a higher education programme in another Party to obtain an assessment of that period of study, upon request by the person concerned, and the provisions of Article V.1 shall apply mutatis mutandis to such a case.

Article V.3

In particular, each Party shall facilitate recognition of periods of study when:

a) there has been a previous agreement between, on the one hand, the higher education institution or the competent authority responsible for the relevant period of study and, on the other had, the higher education institution or the competent recognition authority responsible for the recognition that is sought; and

b) the higher education institution in which the period of study has been completed has issued a certificate or transcript of academic records attesting that the student has successfully completed the stipulated requirements for the said period of study.

Section VI. RECOGNITION OF HIGHER EDUCATION QUALIFICATIONS

Article VI.1

To the extent that a recognition decision is based on the knowledge and skills certified by the higher education qualification, each Party shall recognize the higher education qualifications conferred in another Party, unless a substantial difference can be shown between the qualification for which recognition is sought and the corresponding qualification in the Party in which recognition is sought.

Article VI.2

Alternatively, it shall be sufficient for a Party to enable the holder of a higher education qualification issued in one of the other Parties to obtain an assessment of that qualification, upon request by the holder, and the provisions of Article VI.1 shall apply mutatis mutandis to such a case.

Article VI.3

Recognition in a Party of a higher education qualification issued in another Party shall have one or both of the following consequences:

a) access to further higher education studies, including relevant examinations, and/or to preparations for the doctorate, on the same conditions as those applicable to holders of qualifications of the Party in which recognition is sought;

b) the use of an academic title, subject to the laws and regulations of the Party or a jurisdiction thereof, in which recognition is sought.

In addition, recognition may facilitate access to the labour market subject to laws and regulations of the Party, or a jurisdiction thereof, in which recognition is sought.

Article VI.4

An assessment in a Party of a higher education qualification issued in another Party may take the form of:

a) advice for general employment purposes;

b) advice to an educational institution for the purpose of admission into its programmes;

c) advice to any other competent recognition authority.

Article VI.5

Each Party may make the recognition of higher education qualifications issued by foreign educational institutions operating in its territory contingent upon specific requirements of national legislation or specific agreements concluded with the Party of origin of such institutions.

Section VII. RECOGNITION OF QUALIFICATIONS HELD BY REFUGEES, DISPLACED PERSONS AND PERSONS IN A REFUGEE-LIKE SITUATION

Article VII

Each Party shall take all feasible and reasonable steps within the framework of its education system and in conformity with its constitutional, legal, and regulatory provisions to develop procedures designed to assess fairly and expeditiously whether refugees, displaced persons and persons in a refugee-like situation fulfil the relevant requirements for access to higher education, to further higher education programmes or to employment activities, even in cases in which the qualifications obtained in one of the Parties cannot be proven through documentary evidence.

Section VIII. INFORMATION ON THE ASSESSMENT OF HIGHER EDUCATION INSTITUTIONS AND PROGRAMMES

Article VIII.1

Each Party shall provide adequate information on any institution belonging to its higher education system, and on any programme operated by these institutions, with a view to enabling the competent authorities of other Parties to ascertain whether the quality of the qualifications issued by these institutions justifies recognition in the Party in which recognition is sought. Such information shall take the following form:

a) in the case of Parties having established a system of formal assessment of higher education institutions and programmes: information on the methods and results of this assessment, and of the standards of quality specific to each type of higher education institution granting, and to programmes leading to, higher education qualifications;

b) in the case of Parties which have not established a system of formal assessment of higher education institutions and programmes: information on the recognition of the various qualifications obtained at any higher education institution, or within any higher education programme, belonging to their higher education systems.

Article VIII.2

Each Party shall make adequate provisions for the development, maintenance and provision of:

a) an overview of the different types of higher education institutions belonging to its higher education system, with the typical characteristics of each type of institution;

b) a list of recognized institutions (public and private) belonging to its higher education system, indicating their powers to award different types of qualifications and the requierements for gaining access to each type of institution and programme;

c) a description of higher education programmes;

d) a list of educational institutions located outside its territory which the Party considers as belonging to its education system.

Section IX. INFORMATION ON RECOGNITION MATTERS

Article IX.1

In order to facilitate the recognition of qualifications concerning higher education, the Parties undertake to establish transparent systems for the complete description of the qualifications obtained.

Article IX.2

1. Acknowledging the need for relevant, accurate and up-to-
-date information, each Party shall establish or maintain a national information centre and shall notify one of the depositaries of its establishment, or of any changes affecting it.

2. In each Party, the national information centre shall:

a) facilitate access to authoritative and accurate information on the higher education system and qualifications of the country in which it is located;

b) facilitate access to information on the higher education systems and qualifications of the other Parties;

c) give advice or information on recognition matters and assessment of qualifications, in accordance with national laws and regulations.

3. Every national information centre shall have at its disposal the necessary means to enable it to fulfil its functions.

Article IX.3

The Parties shall promote, through the national information centres or otherwise, the use of the UNESCO/Council of Europe Diploma Supplement or any other comparable document by the higher education institutions of the Parties.

Section X. IMPLEMENTATION MECHANISMS

Article X.1

The following bodies shall oversee, promote and facilitate the implementation of the Convention:

a) the Committee of the Convention on the Recognition of Qualifications concerning Higher Education in the European Region;

b) the European Network of National Information Centres on academic mobility and recognition (the ENIC Network), established by decision of the Committee of Ministers of the Council of Europe on 9 June 1994 and the UNESCO Regional Committee for Europe on 18 June 1994.

Article X.2

1. The Committee of the Convention on the Recognition of Qualifications concerning Higher Education in the European Region (hereafter referred to as »the Committee«) is hereby established. It shall be composed of one representative of each Party.

2. For the purposes of Article X.2, the term »Party« shall not apply to the European Community.

3. The States mentioned in Article XI.1.1 and the Holy See, if they are not Parties to this Convention, the European Community and the President of the ENIC Network may participate in the meetings of the Committee as observers. Representatives of governmental and non-governmental organizations active in the field of recognition in the Region may also be invited to attend meetings of the Committee as observers.

4. The President of the UNESCO Regional Committee for the Application of the Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and Degrees concerning Higher Education in the States belonging to the Europe Region shall also be invited to participate in the meetings of the Committee as an observer.

5. The Committee shall promote the application of this Convention and shall oversee its implementation. To this end it may adopt, by a majority of the Parties, recommendations, declarations, protocols and models of good practice to guide the competent authorities of the Parties in their implementation of the Convention and in their consideration of applications for the recognition of higher education qualifications. While they shall not be bound by such texts, the Parties shall use their best endeavours to apply them, to bring the texts to the attention of the competent authorities and to encourage their application. The Committee shall seek the opinion of the ENIC Network before making its decisions.

6. The Committee shall report to the relevant bodies of the Council of Europe and UNESCO.

7. The Committee shall maintain links to the UNESCO Regional Committees for the Application of Conventions on the Recognition of Studies, Diplomas and Degrees in Higher Education adopted under the auspices of UNESCO.

8. A majority of the Parties shall constitute a quorum.

9. The Committee shall adopt its Rules of Procedure. It shall meet in ordinary session at least every three years. The Committee shall meet for the first time within a year of the entry into force of this Convention.

10. The Secretariat of the Committee shall be entrusted jointly to the Secretary General of the Council of Europe and to the Director-General of UNESCO.

Article X.3

1. Each Party shall appoint as a member of the European network of national information centres on academic mobility and recognition (the ENIC Network) the national information centre established or maintained under Article IX.2. In cases in which more than one national information centre is established or maintained in a Party under Article IX.2, all these shall be members of the Network, but the national information centres concerned shall dispose of only one vote.

2. The ENIC Network shall, in its composition restricted to national information centres of the Parties to this Convention uphold and assist the practical implementation of the Convention by the competent national authorities. The Network shall meet at least once a year in plenary session. It shall elect its President and Bureau in accordance with its terms of reference.

3. The Secretariat of the ENIC Network shall be entrusted jointly to the Secretary General of the Council of Europe and to the Director-General of UNESCO.

4. The Parties shall cooperate, through the ENIC Network, with the national information centres of other Parties, especially by enabling them to collect all information of use to the national information centres in their activities relating to academic recognition and mobility.

Section XI. FINAL CLAUSES

Article XI.1

1. This Convention shall be open for signature by:

a) the member States of the Council of Europe;

b) the member States of the UNESCO Europe Region;

c) any other signatory, contracting State or party to the European Cultural Convention of the Council of Europe and/or to the UNESCO Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and Degrees concerning Higher Education in the States belonging to the Europe Region, which have been invited to the Diplomatic Conference entrusted with the adoption of this Convention.

2. These States and the Holy See may express their consent to be bound by:

a) signature without reservation as to ratification, acceptance or approval; or

b) signature, subject to ratification, acceptance or approval, followed by ratification, acceptance or approval; or

c) accession.

3. Signatures shall be made with one of the depositories. Instruments of ratification, acceptance, approval or accession shall be deposited with one of the depositaries.

Article XI.2

This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of the period of one month after five States, including at least three member States of the Council of Europe and/or the UNESCO Europe Region, have expressed their consent to be bound by the Convention. It shall enter into force for each other State on the first day of the month following the expiration of the period of one month after the date of expression of its consent to be bound by the Convention.

Article XI.3

1. After the entry into force of this Convention, any State other than those falling into one of the categories listed under Article XI.1 may request accession to this Convention. Any request to this effect shall be addressed to one of the depositaries, who shall transmit it to the Parties at least three months before the meeting of the Committee of the Convention on the Recognition of Qualifications concerning Higher Education in the European Region. The depository shall also inform the Committee of Ministers of the Council of Europe and the Executive Board of UNESCO.

2. The decision to invite a State which so requests to accede to this Convention shall be taken by a two-thirds majority of the Parties.

3. After the entry into force of this Convention the European Community may accede to it following a request by its member States, which shall be addressed to one of the depositaries. In this case, Article XI.3.2 shall not apply.

4. In respect of any acceding States or the European Community, the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of the period of one month after the deposit of the instrument of accession with one of the depositaries.

Article XI.4

1. Parties to this Convention which are at the same time parties to one or more of the following Conventions:

European Convention on the Equivalence of Diplomas leading to Admission to Universities (1953, ETS No.15), and its Protocol (1964, ETS No. 49);

European Convention on the Equivalence of Periods of University Study (1956, ETS No. 21);

European Convention on the Academic Recognition of University Qualifications (1959, ETS No. 32);

International Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and Degrees in Higher Education in the Arab and European States bordering on the Mediterranean (1976);

Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and Degrees concerning Higher Education in the States belonging to the Europe Region (1979);

European Convention on the General Equivalence of Periods of University Study (1990, ETS No. 138),

a) shall apply the provisions of the present Convention in their mutual relations;

b) shall continue to apply the above mentioned Conventions to which they are a party in their relations with other States party to those Conventions but not to the present Convention.

2. The Parties to this Convention undertake to abstain from becoming a party to any of the Conventions mentioned in paragraph 1, to which they are not already a party, with the exception of the International Convention on the Recognition of Studies, Diplomas and Degrees in Higher Education in the Arab and European States bordering on the Mediterranean.

Article XI.5

1. Any State may, at the time of signature or when depositing its instrument of ratification, acceptance, approval or accession, specify the territory or territories to which this Convention shall apply.

2. Any State may, at any later date, by a declaration addressed to one of the depositaries, extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of one month after the date of receipt of such declaration by the depositary.

3. Any declaration made under the two preceding paragraphs may, in respect of any territory specified in such declaration, be withdrawn by a notification addressed to one of the depositaries. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of one month after the date of receipt of such notification by the depositary.

Article XI.6

1. Any Party may, at any time, denounce this Convention by means of a notification addressed to one of the depositaries.

2. Such denunciation shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of twelve months after the date of receipt of the notification by the depositary. However, such denunciation shall not affect recognition decisions taken previously under the provisions of this Convention.

3. Termination or suspension of the operation of this Convention as a consequence of a violation by a Party of a provision essential to the accomplishment of the object or purpose of this Convention shall be addressed in accordance with international law.

Article XI.7

1. Any State, the Holy See or the European Community may, at the time of signature or when depositing its instrument of ratification, acceptance, approval or accession, declare that it reserves the right not to apply, in whole or in part, one or more of the following Articles of this Convention:

Article IV.8

Article V.3

Article VI.3

Article VIII.2

Article IX.3

No other reservation may be made.

2. Any Party which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to one of the depositaries. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the depositary.

3. A Party which has made a reservation in respect of a provision of this Convention may not claim the application of that provision by any other Party; it may, however, if its reservation is partial or conditional, claim the application of that provision in so far is it has itself accepted it.

Article XI.8

1. Draft amendments to this Convention may be adopted by the Committee of the Convention on the Recognition of Qualifications concerning Higher Education in the European Region by a two-thirds majority of the Parties. Any draft amendment so adopted shall be incorporated into a Protocol to this Convention. The Protocol shall specify the modalities for its entry into force which in any event, shall require the expression of consent by the Parties to be bound by it.

2. No amendment may be made to Section III of this Convention under the procedure of paragraph 1 above.

3 Any proposal for amendments shall be communicated to one of the depositaries, who shall transmit it to the Parties at least three months before the meeting of the Committee. The depositary shall also inform the Committee of Ministers of the Council of Europe and the Executive Board of UNESCO.

Article XI.9

1. The Secretary General of the Council of Europe and the Director-General of the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization shall be the depositaries of this Convention.

2. The Depositary with whom an act, notification or communication has been deposited shall notify the Parties to this Convention, as well as the other member States of the Council of Europe and/or of the UNESCO Europe Region of:

a) any signature;

b) the deposit of any instrument of ratification, acceptance, approval or accession;

c) any date of entry into force of this Convention in accordance with the provisions of Articles XI.2 and XI.3.4;

d) any reservation made in pursuance of the provisions of Article XI.7 and the withdrawal of any reservations made in pursuance of the provision of Article XI.7;

e) any denunciation of this Convention in pursuance of Article XI.6;

f) any declarations made in accordance with the provisions of Article II.1, or of Article II.2;

g) any declarations made in accordance with the provisions of Article IV.5;

h) any request for accession made in accordance with the provisions of Article XI.3;

i) any proposal made in accordance with the provisions of Article XI.8;

j) any other act, notification or communication relating to this Convention.

3 The depositary receiving a communication or making a notification in pursuance of the provisions of this Convention shall immediately inform the other depositary thereof.

In witness thereof the undersigned representatives, being duly authorized, have signed this Convention.

Done at Lisbon on 11 April 1997, in the English, French, Russian and Spanish languages, the four texts being equally authoritative, in two copies, one of which shall be deposited in the archives of the Council of Europe and the other in the archives of the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. A certified copy shall be sent to all the States referred to in Article XI.1, to the Holy See and to the European Community and to the Secretariat of the United Nations.

 

KONVENCIJA O PRIZNAVANJU VISOKOŠKOLSKIH KVALIFIKACIJA U PODRUČJU EUROPE

Stranke ove Konvencije,

svjesne či­njenice da je pravo na obrazova­nje ­ljudsko pravo, te da visoko školstvo, kao sredstvo u potrazi za zna­njem i ­nje­govim unapređiva­njem, predstav­lja iznimno bogatu kulturnu i znanstvenu vrijednost za pojedince i društvo;

smatrajući da visoko školstvo treba imati vitalnu ulogu u promica­nju mira, međusobnog razumijeva­nja i snoš­ljivosti, te stvara­nja međusobnog povjere­nja među ­ljudima i narodima;

smatrajući da velika raznolikost obrazovnih sustava u Europskoj re­giji odražava ­njezinu kulturnu, društvenu, političku, filozofsku, vjersku i gospodarsku raznolikost, te da je iznimna vrijednost koju treba u potpunosti cijeniti;

želeći omogućiti svim ­ljudima re­gije da u potpunosti koriste veliku vrijednost te raznovrsnosti, olakšavajući stanovnicima svake dr­žave i studentima obrazovnih ustanova svake stranke pristup obra­zovnim mogućnostima drugih stranaka, točnije olakšavajući ­njihova nastoja­nja da nastave svoje školova­nje ili da završe razdob­lje studija u visokoškolskim ustanovama tih drugih stranaka;

smatrajući da je priznava­nje studija, svjedo­džbi, diploma i stup­njeva stečenih u drugoj zem­lji Europske re­gije važna mjera za promica­nje akademske mobilnosti između stranaka;

pridajući veliku važnost načelu institucijske autonomije, te svjesne potrebe podržava­nja i zaštite toga načela;

uvjerene kako je pravedno priznava­nje kvalifikacija k­ljučni čimbenik prava na obrazova­nje i odgovornost društva;

uzimajući u obzir konvencije Vijeća Europe i UNESCO-a o akademskom priznava­nju u Europi:

Europsku konvenciju o ekvivalenciji diploma na teme­lju kojih je moguće stupiti u visokoškolske ustanove (1953., ETS br. 15) i ­njezin Protokol (1964., ETS br. 49);

Europsku konvenciju o priznava­nju razdob­lja visokoškolskih studija (1956., ETS br. 21);

Europsku konvenciju o akademskom priznava­nju sveučilišnih kvalifikacija (1959., ETS br. 32);

Konvenciju o priznava­nju visokoškolskih studija, diploma i stup­njeva u državama područja Europe (1979.);

Europsku konvenciju o općoj ekvivalenciji razdob­lja sveučilišnih studija (1990., ETS br. 138);

uzimajući u obzir i Međunarodnu konvenciju o priznava­nju viso­ko­školskih studija, diploma i akademskih stup­njeva u arapskim i europskim državama koje graniče s Mediteranom (1976.), pri­hva­ćenu u okviru UNESCO-a, a koja djelomično pokriva akademsko priznava­nje u Europi;

imajući na umu da ovu Konvenciju treba razmatrati u kontekstu konvencija UNESCO-a i međunarodnih preporuka koje pokrivaju druge re­gije svijeta, kao i potrebu za bo­ljom razmjenom informacija među tim re­gijama;

svjesne promjena velikih razmjera u visokom školstvu u Europskoj re­giji od prihvaća­nja tih Konvencija, što je dovelo do znatnog poveća­nja raznolikosti unutar i između nacionalnih viso­ko­školskih sustava, te do potrebe prihvaća­nja pravnih instrumenata i prakse koji bi odražavali takav razvitak;

svjesne potrebe za pronalaže­njem zajedničkih rješe­nja za prak­tične probleme priznava­nja u Europskoj re­giji;

svjesne potrebe za pobo­ljša­njem sadaš­nje prakse priznava­nja i potrebe da je se učini pre­glednijom i prilagođenijom sadaš­njem sta­nju visokoga školstva u Europskoj re­giji;

uvjerene u pozitivno znače­nje Konvencije izrađene i prihvaćene pod zajedničkim okri­ljem Vijeća Europe i UNESCO-a koja bi davala okvir za da­lj­nji razvitak prakse priznava­nja u Europskoj re­giji;

svjesne važnosti uspostave stalnih provedbenih mehanizama radi ostvare­nja u praksi načela i odredbi ove Konvencije;

sporazumjele su se kako slijedi:

Odje­ljak I. – DEFINICIJE

Članak 1.

U svrhu ove Konvencije, izrazi koji su navedeni u nastavku imat će s­ljedeće znače­nje:

Pristup (visokom obrazova­nju)

Pravo kvalificiranih kandidata da traže i da budu uzeti u obzir za prijam u visoko obrazova­nje.

Prijam (u visokoškolske ustanove i programe)

Akt ili sustav kojim se kvalificiranim kandidatima dopušta praće­nje visokoškolskog studija u određenoj ustanovi i/ili programu.

Vrednova­nje (ustanova ili programa)

Postupak određiva­nja obrazovne kvalitete visokoškolske ustanove ili programa.

Vrednova­nje (pojedinačnih kvalifikacija)

Pisano vrednova­nje koje daje nadležno tijelo o stranim kvalifikacijama pojedinca.

Tijelo nadležno za priznava­nje

Tijelo koje je službeno ovlašteno za donoše­nje obvezujućih odluka o priznava­nju stranih kvalifikacija.

Visoko obrazova­nje

Sve vrste studija, ili skupina studija obrazova­nja ili obrazova­nja za istraživački rad nakon sred­nje škole koje nadležna tijela stranke priznaju kao razdob­lje svoga visokoobrazovnog sustava.

Visokoškolska ustanova

Ustanova koja pruža visoko obrazova­nje, a za koju nadležno tijelo stranke priznaje da se nalazi u ­njezinom visokoobrazovnom sustavu.

Visokoškolski program

Studij za koji nadležno tijelo stranke priznaje da pripada ­nje­govu visokoobrazovnom sustavu i čijim završava­njem student stječe visokoškolsku kvalifikaciju.

Razdob­lje studija

Svaki sastavni dio visokoškolskoga programa koji je vrednovan i dokumentiran i koji, iako sam za sebe nije potpuni program studija, predstav­lja značajno stjeca­nje zna­nja ili vještine.

KVALIFIKACIJA

A. Visokoškolska kvalifikacija

Svaki stupa­nj, diploma ili neka druga svjedo­džba koju je izdalo nadležno tijelo i kojim se potvrđuje uspješno završen visokoškolski program.

B. Kvalifikacija koja omogućava pristup visokom obrazova­nju

Svaka diploma ili neka druga svjedo­džba koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se potvrđuje da je uspješno završen obrazovni program, a nosite­lju kvalifikacije daje pravo d g se uzme u obzir za prijam u visoko obrazova­nje (vidi definiciju pristupa).

Priznava­nje

Formalno potvrđiva­nje vrijednosti strane obrazovne kvalifikacije s obzirom na omogućava­nje pristupa obrazova­nju i/ili zapoš­ljava­nju, koje je izdalo nadležno tijelo.

ZAHTJEVI

A. Opći zahtjevi

Uvjeti koje u svim slučajevima treba ispuniti za pristup obrazova­nju ili nje­govoj određenoj razini, ili za dava­nje visokoškolske kvalifikacije određene razine.

B. Posebni zahtjevi

Uvjeti koje uz opće zahtjeve treba ispuniti radi prijama u određeni visokoškolski program ili za dava­nje posebne visokoškolske kvalifikacije u određenom po­lju studija.

Odje­ljak II. – NADLEŽNOST TIJELA

Članak II.1.

1. Kad su središ­nja tijela neke stranke nadležna odlučivati o priznava­nju, ta će stranka odmah biti vezana odredbama ove Konvencije, te će poduzeti potrebne mjere za osigura­nje provedbe ­njezinihi odredaba na svojemu području.

Kad su sastavni dijelovi stranke nadležni odlučivati o priz­nava­nju, stranka će dostaviti jednom od depozitara kratku izjavu o svojem ustavnom sta­nju ili ustrojstvu, u trenutku potpisiva­nja ili polaga­nja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobre­nju ili pristupu, ili kasnije u svako doba. U takvim će slučajevima, tako imenovana nadležna tijela sastavnih dijelova stranaka poduzeti potrebne mjere za osigura­nje provedbe odredaba ove Konvencije na svojemu državnom području.

2. Kad su pojedine visokoškolske ustanove ili druge pravne osobe ili tijela nadležni odlučivati o priznava­nju, svaka će stranka, sukladno svojem ustavnom sta­nju ili ustrojstvu proslijediti tekst ove Konvencije tim ustanovama, pravnim osobama ili tijelima i poduzet će sve moguće mjere za potica­nje povo­ljnog razmatra­nja i primjene ­njezinih odredaba.

3. Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primje­njuju se, mutatis mutandis, na obveze stranaka prema narednim člancima ove Konvencije.

Članak II.2.

U vrijeme potpisiva­nja ili polaga­nja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobre­nju ili pristupu, ili kasnije u svako doba, svaka država, Sveta Stolica ili Europska zajednica izvijestit će jednog od depozitara ove Konvencije o tijelima koja su nadležna za donoše­nje različitih kate­gorija odluka o priznava­nju.

Članak II.3.

Ništa iz sadržaja ove Konvencije ne smije prigodom priznava­nja staviti izvan snage bilo koju povo­ljniju odredbu koju je izdala jedna od stranaka ili ona koja može postati strankom ove Konvencije.

Odje­ljak III. – OSNOVNA NAČELA VREDNOVANJA KVALIFIKACIJA

Članak III.1.

1. Nosite­lji kvalifikacija koje je izdaja jedna stranka imat će, na zahtjev podnesen nadležnom tijelu, odgovarajući pristup vrednova­nju tih kvalifikacija.

2. U vezi s t ime nije dopuštena nikakva diskriminacija po bilo kojoj osnovi kao što je tražite­ljev spol, rasa, boja kože, invaliditet, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo uvjere­nje, nacionalnost, etničko ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom ma­njinom, imovina, rođe­nje ili drugi status, ili na osnovu bilo kakvih drugih okolnosti koje nisu povezane s vrijednošću kvalifikacije čije se priznava­nje traži. Kako bi se osiguralo to pravo, svaka se stranka obvezuje poduzeti odgovarajuće mjere za vrednova­nje prijava za priznava­nje kvalifikacija isk­ljučivo na osnovi postignutih zna­nja i vještina.

Članak III.2.

Svaka će stranka osigurati da postupci i kriteriji koji se koriste u vrednova­nju i priznava­nju kvalifikacija budu jasni, smisleni i pouzdani.

Članak III.3.

1. Odluke o priznava­nju donosit će se na osnovi odgo­va­rajućih obavijesti o kvalifikacijama čije se priznava­nje traži.

2. U prvom redu, odgovornost za pruža­nje odgovarajućih obavijesti leži na podnosite­lju zahtjeva, koji je dužan pružiti takve obavijesti u dobroj vjeri.

3. Pored obveze podnosite­lja zahtjeva, ustanove koje su izdale kvalifikacije u pita­nju, dužne su na zahtjev podnosite­lja, pružiti u razumnom roku važne obavijesti nosite­lju kvalifikacije, ustanovi ili nadležnim tijelima zem­lje u kojoj se traži priznava­nje.

4. Stranke će na odgovarajući način uputiti ili poticati sve ob­razovne ustanove u okviru svoje­ga obrazovnoga sustava, da is­pu­ne svaki razumni zahtjev za dava­nje obavijesti u svrhu vred­nova­nja kvalifikacija dobivenih u tim ustanovama.

5. Odgovornost za dokaziva­nje da zahtjev ne ispu­njava uvjete leži na tijelu koje obav­lja vrednova­nje.

Članak III.4.

Radi olakšava­nja priznava­nja kvalifikacija, svaka će stranka osigurati pruža­nje odgovarajućih i jasnih obavijesti o svojem obrazovnom sustavu.

Članak III.5.

Odluke o priznava­nju donosit će se u razumnom roku, koji će unaprijed utvrditi tijelo nadležno za priznava­nje, računajući od trenutka kada će sve potrebne obavijesti za ispitiva­nje zahtjeva biti pribav­ljene. Ako priznava­nje bude uskraćeno, navest će se razlozi za odbija­nje priznava­nja te će se podnosite­lj zahtjeva obavijestiti o mogućim mjerama koje može poduzeti kako bi kasnije dobio priznava­nje. Ako priznava­nje bude uskraćeno, ili ako odluka ne bude donesena, podnosite­lj zahtjeva mora moći podnijeti žalbu u razumnom roku.

Odje­ljak IV. – PRIZNAVANJE KVALIFIKACIJA KOJE OMOGUĆAVAJU PRISTUP VISOKOM ŠKOLSTVU

Članak IV.1.

Svaka će stranka priznati, radi omogućav­nja pristupa programima koji pripadaju ­njezinom visokoškolskom sustavu, kvalifikacije koje su izdale druge stranke i koje zadovo­ljavaju u toj stranci opće zahtjeve za pristup visokom obrazova­nju, osim ako se ne utvrdi da postoji bitna razlika između uvjeta za pristup u stranci u kojoj je kvalifikacija stečena i uvjeta pristupa u stranci u kojoj se priznava­nje kvalifikacije traži.

Članak IV.2.

Alternativno bit će dovo­ljno da stranka omogući nosite­lju kvalifikacije koja je izdana u nekoj drugoj stranci, na ­nje­gov zahtjev, dobiva­nje vrednova­nja te kvalifikacije, pa da se odredbe članka IV.1. primijene, mutatis mutandis, na taj slučaj.

Članak IV.3.

Ako kvalifikacija daje pristup jedino određenim vrstama visokoškolskih ustanova ili programa u stranci kod koje je kvalifikacija stečena, svaka će druga stranka odobriti nosite­ljima takvih kvalifikacija pristup sličnim posebnim programima u ustanovama koje pripadaju ­njezinom visokoškolskom sustavu, osim ako se može dokazati da postoji bitna razlika između uvjeta za pristup u stranci u kojoj je kvalifikacija stečena i u stranci u kojoj se traži priznava­nje.

Članak IV.4.

Kad prijam u određene visokoškolske programe, dodatno uz opće zahtjeve za prima­nje, ovisi o ispu­nje­nju posebnih zahtjeva, nadležna tijela dotične stranke mogu postaviti te iste dodatne zahtjeve nosite­ljima kvalifikacija stečenih u drugim strankama ili vrednovati ispu­njavaju li tražite­lji s kvalifikacijama stečenim u drugim strankama jednakovrijedne zahtjeve.

Članak IV.5.

Ako sred­njoškolske svjedo­džbe, u stranci u kojoj su stečene, omogućavaju pristup visokoškolskom obrazova­nju jedino ako su praćene potvrdama o položenim dopunskim ispitima kao preduvjetom prijama, druge stranke mogu uvjetovati istim zahtjevima ili ponuditi neku drugu mogućnost za zadovo­ljava­nje tih dodatnih zahtjeva u okviru ­njihovih obrazovnih sustava. Svaka država, Sveta Stolica ili Europska zajednica mogu u trenutku potpisiva­nja ili polaga­nja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobre­nju ili pristupu, ili kasnije u svako doba, izvijestiti jednog od depozitara o korište­nju odredbama ovoga članka, određujući na koje stranke namjeravaju primijeniti ovaj članak kao i razloge koji opravdavaju te mjere.

Članak IV.6.

Ne dovodeći u pita­nje odredbe članaka IV.1., IV.2., IV.4. i IV.5., prijam u neku visokoškolsku ustanovu, ili u neki program u okviru takve ustanove može biti podvrgnut ograniče­njima ili odabiru. U slučajevima u kojima je prijam u visokoškolsku ustanovu i/ili u program podvrgnut odabiru, postupak prijama treba se tako odrediti da se vrednova­nje stranih kvalifikacija ostvari u skladu s načelima pravičnosti i nediskriminacije opisanima u odje­ljku III.

Članak IV.7.

Ne dovodeći u pita­nje odredbe članaka IV.1., IV.2., IV.3., IV.4. i IV.5., pristup u određenu visokoškolsku ustanovu može se uvjetovati dokazom da podnosite­lj zahtjeva u dovo­ljnoj mjeri vlada nastavnim jezikom ili jezicima u dotičnoj ustanovi, ili drugim predviđenim jezicima.

Članak IV.8.

U strankama u kojima se pristup visokom obrazova­nju može dobiti na osnovu netradicionalnih kvalifikacija, slične će se kvalifikacije dobivene u drugim strankama vrednovati na sličan način kao i netradicionalne kvalifikacije stečene u stranci u kojoj se traži priznava­nje.

Članak IV.9.

U svrhu prijama u visokoškolske programe, svaka stranka može odrediti da priznava­nje kvalifikacija koje su izdale strane obrazovne ustanove koje djeluju na ­njezinu području ovisi o posebnim zahtjevima nacionalnog zakonodavstva ili o posebnim sporazumima sklop­ljenim sa strankom iz koje te ustanove potječu.

Odje­ljak V. – PRIZNAVANJE RAZDOBLJA STUDIJA

Članak V.1.

Svaka će stranka priznati razdob­lja studija završene u okviru nekog visokoškolskog programa druge stranke. Takvo će priznava­nje obuhvatiti razdob­lja studija koji vode završava­nju visokoškolskog programa kod stranke kod koje se priznava­nje traži, osim ako se ne utvrde bitne razlike između razdob­lja studija završenih u drugoj stranci i dijela visokoškolskog programa koje­g bi oni zamijenili kod stranke kod koje se traži priznava­nje.

Članak V.2.

Alternativno će biti dovo­ljno da stranka omogući osobi koja je završila neko razdob­lje studija u okviru visokoškolskog programa u drugoj stranci, da dobije vrednova­nje toga dijela studija, na zahtjev dotične osobe, pa da se odredbe članka V.1. primijene, mutatis mutandis, na taj slučaj.

Članak V.3.

Svaka će stranka osobito olakšati priznava­nje dijela studija:

a) ako postoji prethodni sporazum između, s jedne strane, visokoškolske ustanove ili nadležnoga tijela odgovornog za relevantno razdob­lje studija i, s druge strane, visokoškolske ustanove ili nadležnoga tijela odgovornog za traženo priznava­nje; i

b) ako visokoškolska ustanova u kojoj je završeno razdob­lje studija izda svjedo­džbu ili prijepis ocjena, potvrđujući da je student uspješno ispunio propisane zahtjeve za to razdob­lje studija.

Odje­ljak VI. – PRIZNAVANJE VISOKOŠKOLSKIH KVALIFIKACIJA

Članak VI.1.

U mjeri u kojoj se odluka o priznava­nju zasniva na zna­nju i vještinama potvrđenim visokoškolskom kvalifikacijom, svaka će stranka priznati visokoškolske kvalifikacije stečene u drugoj stranci, osim ako se utvrde bitne razlike između kvalifikacija za koje se traži priznava­nje i odgovarajuće kvalifikacije u stranci u kojoj se traži priznava­nje.

Članak VI.2.

Alternativno, bit će dovo­ljno da stranka omogući nosite­lju visokoškolske kvalifikacije izdane u nekoj drugoj stranci, na ­nje­gov zahtjev, dobiva­nje vrednova­nja te kvalifikacije, pa da se odredbe članka VI.1. primijene, mutatis mutandis, na taj slučaj.

Članak VI.3.

Priznava­nje u jednoj stranci visokoškolske kvalifikacije izdane u drugoj stranci, imat će jednu ili obje od s­ljedećih pos­ljedica:

a) pristup da­lj­njem visokoškolskom studiju, uk­ljučujući važne ispite, i/ili pripremu za doktorat, pod istim uvjetima koji se primje­njuju na nosite­lje kvalifikacija stranke u kojoj se priznava­nje traži;

b) uporabu akademskog naslova, u skladu sa zakonima i propisima stranke u kojoj se priznava­nje traži, ili ­njezinom jurisdikcijom nad time.

Pored toga, priznava­nje može olakšati pristup tržištu rada u skladu sa zakonima i propisima stranke u kojoj se traži priznava­nje, ili ­njezinom jurisdikcijom nad time.

Članak VI.4.

Vrednova­nje neke visokoškolske kvalifikacije u jednoj od stranaka, a koju je izdala druga stranka, može biti u obliku:

a) savjeta u svrhu opće­g zapoš­ljava­nja;

b) savjeta nekoj obrazovnoj ustanovi u svrhu prijama u ­njezine programe;

c) savjeta bilo kojem drugom tijelu nadležnom za priznava­nje.

Članak VI.5.

Svaka stranka može priznava­nje visokoškolskih kvalifikacija koje su izdale strane obrazovne ustanove koje djeluju na ­njezinu području uvjetovati posebnim zahtjevima nacionalnoga zakonodavstva ili posebnim sporazumima sklop­ljenim sa strankom iz koje te ustanove potječu.

Odje­ljak VII. – PRIZNAVANJE KVALIFIKACIJA IZBJEGLICA, PROGNANIKA I OSOBA U SITUACIJI SLIČNOJ IZBJEGLIČKOJ

Članak VII.

Svaka će stranka poduzeti sve moguće i razumne mjere u okviru svoje­ga obrazovnoga sustava i u skladu s ustavnim, zakonskim i podzakonskim propisima radi razvija­nja postupka pra­vič­no­ga i brzoga utvrđiva­nja ispu­njavaju li izbje­glice, prognanici i osobe u situaciji sličnoj izbje­gličkoj tražene zahtjeve za pristup vi­so­koškolskom obrazova­nju, za nastav­lja­nje visokoškolskoga pro­grama ili za zapoš­ljava­nje, čak i u slučajevima u kojima se kvalifikacije stečene u jednoj stranci ne mogu dokazati na teme­lju isprava.

Odje­ljak VIII. – OBAVIJESTI O VREDNOVANJU VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA

Članak VIII.1.

Svaka će stranka pružiti prikladne obavijesti o svim ustanovama koje pripadaju ­njezinu visokoškolskom sustavu i o svakom programu koji one izvode radi omogućava­nja nadležnim tijelima drugih stranaka da provjere opravdava li kvaliteta kvalifikacija izdanih u tim ustanovama priznava­nje u stranci u kojoj se ono traži. Takve će obavijesti imati s­ljedeći oblik:

a) ako su stranke uteme­ljile sustav formalnoga vrednova­nja visokoškolskih ustanova i programa: obavijesti o metodama i rezultatima toga vrednova­nja, te o normama kvalitete svojstvene svakom tipu visokoškolske ustanove koja izdaje kvalifikacije i o programima koji do ­njih vode.

b) ako stranke nisu uteme­ljile sustav formalnoga vrednova­nja visokoškolskih ustanova i programa: obavijesti o priznava­nju raznih kvalifikacija dobivenih u bilo kojoj visokoškolskoj ustanovi, ili u okviru bilo koje­ga od visokoškolskih programa, koji pripadaju ­njihovim visokoškolskim sustavima.

Članak VIII.2.

Svaka će stranka donijeti odgovarajuće propise radi razvitka, održava­nja i priprema­nja:

a) pre­gleda različitih tipova visokoškolskih ustanova koje pripadaju njezinu visokoškolskom sustavu, s osebujnim obi­lježjima svakog tipa ustanove;

b) popisa priznatih ustanova (javnih i privatnih) koje pripadaju ­njezinu visokoškolskom sustavu, naznačujući ­njihove ovlasti za dava­nje različitih tipova kvalifikacija i zahtjeve pristupa svakom tipu ustanove i programa;

c) opisa visokoškolskih programa;

d) popisa obrazovnih ustanova smještenih izvan ­njezina područja, za koje stranka smatra da pripadaju ­njezinu obrazovnom sustavu.

Odje­ljak IX. – OBAVIJESTI O STVARIMA KOJE SE TIČU PRIZNAVANJA

Članak IX.1.

Radi olakšava­nja priznava­nja visokoškolskih kvalifikacija, stranke se obvezuju uteme­ljiti pre­gledne sustave potpunog opisa stečenih kvalifikacija.

Članak IX.2.

1. Priznajući potrebu za bitnim, ispravnim i suvremenim obavijestima, svaka će stranka osnovati ili održavati nacionalni izvještajni centar i izvijestiti jednog od depozitara o ­nje­govu osniva­nju ili o promjenama koje se ­nje­ga tiču.

2. Kod svake će stranke, nacionalni izvještajni centar:

a) olakšavati pristup pouzdanim i ispravnim obavijestima o visokoškolskom sustavu i kvalifikacijama zem­lje u kojoj je smješten;

b) olakšavati pristup obavijestima o visokoškolskim sustavima i kvalifikacijama drugih stranaka;

c) davati savjete ili obavijesti o pita­njima priznava­nja i vrednova­nja kvalifikacija, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima ili pravilima.

3. Svaki će nacionalni izvještajni centar imati na raspolaga­nju potrebna sredstva kako bi mogao obav­ljati svoje funkcije.

Članak IX.3.

Putem nacionalnih izvještajnih centara ili na drugi način, stranke će poticati uporabu Dopunske diplome UNESCO-a/Vijeća Europe ili bilo kakvog sličnog dokumenta visokoškolskih ustanova stranaka.

Odje­ljak X. – MEHANIZMI PROVEDBE

Članak X.1.

S­ljedeća će tijela nadzirati, poticati i olakšavati provedbu Konvencije:

a) Odbor Konvencije o priznava­nju visokoškolskih kvalifikacija u Europskoj re­giji;

b) Europska mreža nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj mobilnosti i priznava­nju (Mreža ENIC), osnovana odlukom Odbora ministara Vijeća Europe 9. lip­nja 1994. i Re­gionalne komisije UNESCO-a za Europu 18. lip­nja 1994.

Članak X.2.

1. Ovom se Konvencijom osniva Odbor Konvencije o priznava­nju visokoškolskih kvalifikacija u Europskoj re­giji (u da­lj­njem tekstu »Odbor«). On će se sastojati od po jednog predstavnika svake stranke.

2. U svrhe članka X.2., izraz »stranka« neće se primje­njivati na Europsku zajednicu.

3. Države spomenute u članku XI.1.1. i Sveta Stolica, ako nisu stranke ove Konvencije, Europska zajednica i predsjednik Mreže ENIC, mogu sudjelovati na sastancima Odbora kao promatrači. Predstavnici vladinih i nevladinih organizacija aktivni na po­lju priznava­nja u re­giji također mogu biti pozvani da pribivaju sastancima Odbora kao promatrači.

4. Predsjednik Re­gionalnog odbora UNESCO-a za primjenu Konvencije o priznava­nju visokoškolskih studija, diploma i stup­njeva u državama koje pripadaju Europskoj re­giji također će biti pozvan da sudjeluje na sastancima Odbora kao promatrač.

5. Odbor će poticati primjenu ove Konvencije i nadgledati ­njezinu provedbu. U tu svrhu on može prihvaćati, većinom stranaka, preporuke, izjave, protokole i modele dobre prakse radi pomaga­nja nadležnim tijelima stranaka pri provedbi Konvencije i pri ispitiva­nju zahtjeva za priznava­nje visokoškolskih kvalifikacija. Iako one nisu obvezane takvim tekstovima, stranke će ih nastojati u najvećoj mogućoj mjeri primje­njivati, upoznavati s ­njima nadležna tijela i poticati ­njihovu primjenu. Odbor će tražiti miš­lje­nje Mreže ENIC prije donoše­nja odluka.

6. Odbor će izvješćivati nadležna tijela Vijeća Europe i UNESCO-a.

7. Odbor će održavati veze s Re­gionalnim odborom i UNESCO-a za primjenu Konvencija o priznava­nju visokoškolskih studija, diploma i stup­njeva usvojenih pod okri­ljem UNESCO-a.

8. Većina stranaka predstav­lja kvorum.

9. Odbor će prihvatiti svoj poslovnik. Sastajat će se na redovnim sastancima barem svake tri godine. Odbor će se sastati po prvi put u roku godinu dana od stupa­nja ove Konvencije na snagu.

10. Tajništvo Odbora bit će povjereno zajednički glavnom tajniku Vijeća Europe i generalnom direktoru UNESCO-a.

Članak X.3.

1. Svaka će stranka imenovati, kao člana Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara za akademsku mobilnost i priznava­nje (Mreža ENIC), nacionalni izvještajni centar osnovan ili održavan na teme­lju članka IX.2. U slučaju kad je u stranci osnovano ili održavano više nacionalnih izvještajnih centara na temelju članka IX.2., oni će biti članovima Mreže, ali će dotični nacionalni izvještajni centri imati ukupno samo jedan glas.

2. Mreža ENIC će, u svojem sastavu ograničenom na nacionalne izvještajne centre stranaka ove Konvencije, podupirati i pomagati praktičnu provedbu Knvencije od strane nadležnih nacionalnih tijela. Mreža će se sastajati barem jednom godiš­nje na plenarnoj sjednici. Ona će izabrati predsjednika i upravu u skladu sa svojim mandatom.

3. Tajništvo Mreže ENIC bit će povjereno zajednički glavnom tajniku Vijeća Europe i generalnom direktoru UNESCO-a.

4. Stranke će, putem Mreže ENIC, surađivati s nacionalnim izvještajnim centrima drugih stranaka, osobito im omogućavajući prikup­lja­nje svih obavijesti korisnih nacionalnim izvještajnim centrima u ­njihovim aktivnostima povezanim s akademskim priznava­njem i mobilnošću.

Odjeljak XI. – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak XI.1.

1. Ova će  Konvencija biti otvorena za potpisivanje:

a) državama članicama Vijeća Europe;

b) državama članicama UNESCO-a  Europske regije;

c) svakoj drugoj potpisnici, državi ugovornici ili stranci Europske kulturne konvencije Vijeća Europe i/ili UNESCO-ve Konvencije o priznavanju visokoškolskih studija, diploma i stupnjeva u državama koje pripadaju Europskoj regiji, pozvanim na Diplomatsku konferenciju ovlaštenu za prihvaćanje ove Konvencije.

2. Ove države i Sveta Stolica mogu izraziti svoj pristanak da budu vezane:

a) potpisivanjem bez rezerve ratifikacije, prihvata ili odobrenja; ili

b) potpisivanjem uz rezervu ratifikacije, prihvata ili odobrenja, kojem slijedi ratifikacija, prihvat ili odobrenje; ili

c) pristupom.

3. Potpisivanje će se obaviti kod jednog od depozitara. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu položit će se kod jednog od depozitara.

Članak XI.2.

Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana kad su pet država, uključujući barem tri države članice Vijeća Europe i/ili UNESCO-ve Europske regije, izrazile svoj pristanak da budu vezane Konvencijom. Za svaku drugu državu ona stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana od dana izražavanja njezinoga pristanka da bude vezana Konvencijom.

Članak XI.3.

1. Nakon stupanja ove Konvencije na snagu, svaka država koja ne spada u jednu od kategorija popisanih u članku XI.1. moći će zatražiti pristup ovoj Konvenciji. Svaki će zahtjev u tu svrhu biti upućen jednom od depozitara koji će ga dostaviti strankama barem tri mjeseca prije sastanka Odbora Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u Europskoj regiji. Depozitar će također izvijestiti Odbor ministara Vijeća Europe i Izvršni odbor UNESCO-a.

2. Odluka da se država koja to zatraži pozove na pristup ovoj Konvenciji donijet će se dvotrećinskom većinom stranaka.

3. Nakon stupanja ove Konvencije na snagu, Europska zajednica može joj pristupiti na temelju zahtjeva njezinih država članica, koji će biti upućen jednom od depozitara. U tom slučaju neće se primijeniti članak XI. 3. stavak 2.

4. Za svaku državu koja pristupi ili za Europsku zajednicu, Konvencija će stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana od polaganja isprave o pristupu Konvenciji kod jednog od depozitara.

Članak XI.4.

1. Stranke ove Konvencije koje su istodobno stranke jedne ili više sljedećih konvencija:

Europske konvencije o ekvivalenciji diploma na temelju kojih je moguće stupiti u visokoškolske ustanove (1953., ETS br. 15) i njezina  Protokola (1964., ETS br. 49);

Europske konvencije o priznavanju razdoblja visokoškolskih studija (1956., ETS br. 21);

Europske konvencije o akademskom priznavanju sveuči­liš­nih kvalifikacija (1959., ETS br. 32);

Konvencije o priznavanju visokoškolskih studija, diploma i stupnjeva u arapskim i europskim državama na Mediteranu (1976.);

Konvencije o priznavanju visokoškolskih studija, diploma i stup­njeva u državama područja Europe (1979.);

Europske konvencije o općoj ekvivalenciji razdoblja sveu­či­liš­nih studija (1990., ETS br. 138);

a) primjenjivat će odredbe ove Konvencije u svojim međusobnim odnosima;

b) nastavit će primjenjivati gore spomenute Konvencije kojih su stranke, u svojim odnosima s drugim državama strankama tih Konvencija, a koje nisu stranke ove Konvencije.

2. Stranke ove Konvencije obvezuju se da neće postati strankom bilo koje Konvencije spomenute u stavku 1. koje one još nisu stranke, s izuzetkom Međunarodne konvencije o priznavanju visokoškolskih studija, diploma i stupnjeva u arapskim i europskim državama koje graniče s Mediteranom.

Članak XI.5.

1. Svaka država može, u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, odrediti na koje će se područje ili područja primjenjivati ova Konvencija.

2. Svaka država može kasnije u svako doba, izjavom upućenom jednom od depozitara, proširiti primjenu ove Konvencije na svako drugo u izjavi određeno područje. Glede takvoga područja, Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od mjesec dana od dana kad depozitar primi takvu izjavu.

3. Svaka izjava dana prema dva prethodna stavka može se, glede svakog područja određenog u takvoj izjavi, povući notifikacijom upućenom jednom od depozitara. Povlačenje će proizvoditi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od mjesec dana od dana kada depozitar primi takvu obavijest.

Članak XI.6.

1. Svaka stranka može u svako doba, otkazati ovu Konvenciju notifikacijom upućenom jednom od depozitara.

2. Takav će otkaz proizvoditi učinak prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od dvanaest mjeseci od dana kad depozitar primi notifikaciju.

Međutim, takav otkaz neće utjecati na odluke o priznavanju koje su prethodno donošene sukladno odredbama ove Konvencije.

3. Prestanak ili suspenzija primjene ove Konvencije kao posljedica toga što je neka stranka prekršila odredbe bitne za ostvarenje cilja ili svrha ove Konvencije, provest će se u skladu s međunarodnim pravom.

Članak XI.7.

1. Svaka država, Sveta Stolica ili Europska zajednica može, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, izjaviti da pridržava pravo da ne primijeni, u cijelosti ili djelomično, jedan ili više slijedećih članaka ove Konvencije:

Članak IV.8.

Članak V.3.

Članak VI.3.

Članak VIII.2.

Članak IX.3.

Nikakve druge rezerve nisu dopuštene.

2. Svaka stranka koja je stavila rezervu prema prethodnom stavku može je u potpunosti ili djelomično povući notifikacijom upućenom jednom od depozitara. Povlačenje će djelovati od dana kada depozitar primi takvu notifikaciju.

3. Stranka koja je stavila rezervu na odredbe ove Konvencije ne može zahtijevati primjenu te odredbe od bilo koje druge stranke; ona može, međutim, ukoliko je rezerva djelomična ili uvjetna, zahtijevati primjenu te odredbe u mjeri u kojoj ju je sama prihvatila.

Članak XI.8.

1. Odbor Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u Europskoj regiji može usvojiti nacrt izmjena ove Konvencije dvotrećinskom većinom stranaka. Svaki tako usvojen nacrt izmjena bit će uključen u Protokol uz ovu Konvenciju. Protokol će odrediti uvjete svoga stupanja na snagu za koje će, u svakom slučaju, biti potreban pristanak stranaka da njime budu  vezane.

2. Nikakve izmjene Odjeljka III. Konvencije nisu moguće po postupku iz stavka 1. ovoga članka.

3. Svaki prijedlog izmjena priopćit će se jednom od depozitara koji će ga dostaviti strankama barem tri mjeseca prije sastanka Odbora. Depozitar će također izvijestiti Odbor ministara  Vijeća Europe i Izvršni odbor UNESCO-a.

Članak XI.9.

1. Glavni tajnik Vijeća Europe i generalni direktor UNESCO-a depozitari su ove Konvencije.

2. Depozitar kod kojega je neki akt, notifikacija ili priopćenje položeno, obavijestit će stranke ove Konvencije, kao i druge države članice Vijeća Europe i/ili UNESCO-ve Europske regije o:

a) svakom potpisu:

b) polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu;

c) svakom danu stupanja ove Konvencije na snagu u skladu s odredbama članaka XI.2. i XI.3.4.;

d) svakoj rezervi stavljenoj u skladu s odredbama članka XI.7. i o povlačenju svake rezerve stavljene u skladu s odredbama članka XI.7.;

e) svakom otkazu ove Konvencije u skladu s člankom XI.6.;

f) svakoj izjavi danoj u skladu s odredbama članaka II.1, ili članaka II.2.;

g) svim izjavama danim u skladu s odredbama članka IV.5.;

h) svakom zahtjevu za pristup podnesenom u skladu s odredbama članaka XI.3.;

i) svakom prijedlogu danom u skladu s odredbama članka XI.8.;

j) svakom drugom aktu, notifikaciji ili priopćenju koji se odnose na ovu Konvenciju.

3. Depozitar koji dobije priopćenje ili da obavijest u skladu s odredbama ove Konvencije, odmah će o tome izvijestiti drugog depozitara.

U potvrdu toga su potpisani predstavnici, za to propisno ovlašteni, potpisali ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Lisabonu 11. travnja 1997., na engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku, s tim da su sva četiri teksta jednako vjerodostojna, u dva primjerka, od kojih se jedan pohranjuje u arhiv Vijeća Europe, a drugi primjerak u arhiv UNESCO-a. Ovjerovljeni prijepis dostavit će se svim državama iz članka XI.1., Svetoj  Stolici i Europskoj zajednici, te Tajništvu Ujedinjenih naroda.

 

Članak 3.

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Konvencija iz članka 1. ovoga Zakona za Republiku  Hrvatsku nije na snazi, te će se podaci o njezinom stupanju na snagu obaviti sukladno odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, nakon njezinog stupanja na snagu.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 605-01/02-02/01
Zagreb, 3. srpnja 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.