Zakon o prostornom uređenju

NN 30/1994 (15.4.1994.), Zakon o prostornom uređenju

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Proglašavam Zakon o prostornom uređenju, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. ožujka 1994. godine.

Broj : PA4-49/1-94.

Zagreb. 6. travnja 1994.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


ZAKON

o prostornom uređenju

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Prostornim uređenjem osigurava se gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Prostorno uređenje obuhvača mjere za ostvarivanje sustava prostornog uređenja te izradu i provođenje dokumenata prostornog uređenja.

Članak 2.

Gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integralnog pristupa u planiranju prostora. Integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito: - poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru, - izradu dokumenata prostornog uređenja, - praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.

Članak 3.

Prostorno uređenje temelji se na načelima:

- ravnomjernoga, gospodarskoga, društvenog i kulturnog razvoja prostora Države, uz njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,

- održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora,

- zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša,

- zaštite spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode,

- osiguranja boljih uvjeta života,

- usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru,

- usuglašenosti prostornog uređenja pojedinih dijelova prostora Države,

- povezivanja prostora Države s europskim prostornim ustrojem,

- javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje u skladu s ovim i drugim posebnim propisima,

- uspostavljanja sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora.

II. USTROJSTVO SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 4.

Učinkovitost prostornog uredenja Države osiguravaju Sabor Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, donošenjem dokumenata prostornog uredenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom. Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave i upravna tijela jedinica lokalne samouprave osnovana za obavljanje stručnih poslova prostornog uredenja te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata.

Članak 5.

Stručne poslove prostornog uređenja određene ovim Zakonom, za Državu, županiju i Grad Zagreb obavlja upravna organizacija, odnosno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave.

Članak 6

Stručne poslove prostornog uredenja za Državu obavlja Zavod za prostorno planiranje (u daljnjem tekstu: Zavod) u sastavu Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Zavod u okviru svog djelokruga izrađuje i prati provođenje Strategije i Programa prostornog uređenja Države, i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Sabor Republike Hrvatske te dvogodišnjeg programa unapređenja stanja u prostoru Države, izrađuje osnove korištenja prostora Države i dvogodišnja izvješća o stanju u prostoru. Zavod obavlja druge stručne poslove odredene ovim Zakonom te stručne poslove prostornog uređenja koje mu povjeri ministar graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 7.

Skupština županije, odnosno Grada Zagreba osniva županijski, odnosno Gradski zavod za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: županijski odnosno Gradski zavod). Dvije ili više županija mogu osnovati zajednički županijski zavod. Županijski, odnosno Gradski zavod u okviru svog djelokruga izrađuje i prati provedbu prostornog plana županije i prostornih planova područja posebnih obilježja, odnosno Grada, dvogodišnje izvješće i program unapređenja stanja u prostoru županije, odnosno Grada, vodi dokumentaciju prostora. Županijski, odnosno Gradski zavod obavlja druge stručne poslove odredene ovim Zakonom, te stručne poslove koje im povjeri županijsko, Gradsko, općinsko, odnosno gradsko poglavarstvo.

Članak 8.

Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja izrađuju dokumente prostornog uređenja i stručne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola, ukoliko ovim Zakonom to nije drugačije određeno. Upis u sudski registar obavlja se uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Uvjete i mjerila za izdavanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 9.

U cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Države, stručne i znanstvene utemeljenosti dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata osniva se Savjet prostornog uređenja Države (u daljnjem tekstu: Savjet), koji čine stručn,. znanstveni, politički, javni i drugi djelatnici. Savjet osniva Vlada Republike Hrvatske. Savjet daje mišljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom koje donosi Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i skupštine županija u slučajevima iz članka 20. ovoga Zakona.

III. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 10.

Za potrebe praćenja stanja u prostoru, izrade i praćenja provedbe dokumenata prostornog uređenja, te drugih dokumenata, tijela državne uprave i druga upravna tijela nadležna za poslove prostornog uređenja vode dokumentaciju prostora. O stanju prostora na području Države, županije, Grada Zagreba, općine i grada izrađuje se dvogodišnje izvješće (u daljnjem tekstu: Izvješće). Izvješće o stanju u prostoru sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente od važnosti za prostor za koji se izrađuje.

Članak 11.

Sabor Republike Hrvatske, odnosno predstavnička tijela županije, Grada Zagreba, općine i grada na temelju Izvješća donose dvogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program mjera). Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata. Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju (izrada prostornih planova, imovinsko-pravne radnje i drugo), te izgradnju komunalnih i telekomunikacijskih instalacija, objekata i uređaja individualne i zajedničke potrošnje Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. Izvješća i Program mjera objavljuju se u "Narodnim novinama", odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne samouprave i uprave.

Članak 12.

Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada Zagreba, općina i gradova.

Članak 13.

Dokumenti prostornog uređenja su

1. Strategija i Program prostornog uređenja Države.

2. Prostorni planovi,

- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,

- Prostorni plan područja posebnih obilježja,

- Prostorni plan uređenja općine i grada,

- Generalni plan uređenja,

- Detaljni plan uređenja,

- drugi prostorni planovi,

3. drugi dokumenti prostornog uređenja.

Članak 14.

Strategija prostornog uređenja Države određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem. Strategija iz stavka 1. ovoga članka sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjeline zajedničih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se donositi prostorni planovi ili drugi dokumenti prostornog uređenja.

Članak 15.

Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države. Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreduje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture.

Članak 16.

Strategija i Program prostornog uređenja Države izrađuju se na temelju osnova korištenja prostora Države (u daljnjem tekstu: prostorna osnova Države). Prostorna osnova Države sadrži podatke od značaja za prostor, te ocjenu postojećeg stanja u prostoru u odnosu na prostorne planove i druge dokumente prostornog uređenja.

Članak 17.

Strategiju i Program prostornog uređenja Države donosi Sabor Republike Hrvatske. O Prijedlogu Strategije i Programa prostornog uređenja Države pribavlja se mišljenje predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Prijedlog Strategije i Programa prostornog uređenja Države te pribavljena mišljenja iz stavka 2. ovoga Članka ocjenjuje Savjet. Program prostornog uređenja Države objavljuje se u "Narodnim novinama".

Članak 18.

Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba uvažavanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora. Prostorni plan iz stavka 1. ovoga Članka sadrži prostornu i gospodarsku strukturu županije, odnosno Grada Zagreba, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju, odnosno Grad Zagreb.

Članak 19.

Prostorni plan iz Članka 18. ovoga Zakona donosi županijska, odnosno Gradska skupština, po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva o njegovoj usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države te s odredbama ovoga Zakona. O prijedlogu prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka provodi se javna rasprava i pribavlja mišljenje predstavničkih tijela općina i gradova. Tijela iz stavka 1. i 2. ovoga Članka dužna su dostaviti suglasnost, odnosno mišljenje u roku od 60 dana od dostave prijedloga prostornog plana. U slučaju da Ministarstvo, odnosno predstavničko tijelo ne dostavi suglasnost, odnosno mišljenje u propisanom roku smatrat će se da je suglasnost dana, odnosno da predstavničko tijelo nema primjedbi na predloženi plan. Način i postupak provođenja javne rasprave utvrđuje se statutom županije.

Članak 20.

Za područje dvije ili više županije izrađuje se zajednički prostorni plan tih županija kada to sporazumno odrede te županije. Sporazumom županija uređuju se pitanja značajna za postupak izrade i donošenja tog plana. Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka donose skupštine županija za čije područje se plan izrađuje.

Članak 21.

Prostorni plan područja posebnih obilježja utvrđuje, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna ili druga obilježja, temeljnu organizaciju prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te po potrebi određuje obvezu izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja unutar prostornog plana. Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se obvezno za područje nacionalnog parka i parka prirode, te za područja za koje je ta obveza određena Programom prostornog uređenja Države ili prostornim planom županije.

Članak 22.

Prostorni plan područja posebnih obilježja donosi županijska, odnosno Gradska skupština ukoliko posebnim zakonom to nije drukčije određeno. Na postupak izrade i donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 19. ovoga Zakona.

Članak 23.

Prostorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, odnosno gradu. Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje općine, odnosno grada. Prostornim planom iz stavka 1. ovoga članka može se utvrditi obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju općine, odnosno grada.

Članak 24.

Prostorni plan uređenja općine ili grada donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, po pribavljenoj suglasnosti županijskog zavoda o njegovoj usklađenosti sa prostornim planom županije. Županijski zavod dužan je dostaviti suglasnost u roku od 60 dana od dostave prijedloga prostornog plana. U slučaju da ne dostavi suglasnost u propisanom roku, smatrat će se da je suglasnost dana. O prijedlogu prostornog plana iz stavka 1. ovoga Članka provodi se javna rasprava. Način i postupak provođenja javne rasprave utvrđuje se statutom općine, odnosno grada.

Članak 25. Generalni plan uređenja utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. Generalni plan iz stavka 1. ovoga Članka sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje za koje se donosi. Generalnim planom iz stavka 1. ovoga članka može se utvrditi obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja unutar obuhvata tog plana.

Članak 26.

Generalni plan uređenja donosi se za naselje u kojima je sjedište tijela županija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju više od 10.000 stanovnika. Granice područja za koje se izrađuje Generalni plan uređenja utvrđuju se prostornim planom uređenja općine ili grada, odnosno prostornim planom Grada Zagreba. Prostornim planom županije može se utvrditi obveza izrade generalnog plana uređenja i za naselja značajnih kulturno-povijesnih vrijednosti. Generalni plan iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština. Na postupak izrade i donošenja generalnog plana iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 24. ovoga Zakona.

Članak 27.

Detaljni plan uređenja utvrđuje detaljnu namjenu površina, režime uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjete za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi.

Članak 28.

Obveza izrade, postupak i način donošenja detaljnog plana uređenja utvrđuje se prostornim planom šireg područja, drugim dokumentima prostornog uređenja, odnosno programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Detaljni plan uređenja donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno gradska skupština na čijem području se nalazi naselje za koje se izrađuje plan.

Članak 29.

Predstavnička tijela i poglavarstva jedinica lokalne samouprave i uprave donose i druge prostorne planove i dokumente prostornog uređenja. Vrsta, sadržaj i način donošenja prostornih planova i dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prostornim planovima šireg područja odnosno, programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Članak 30.

Prostorni plan užeg područja mora biti usuglašen s prostornim planom šireg područja, a u slučaju njihove neusuglašenosti primjenjuje se plan šireg područja. Iznimno od stavka 1. ovoga članka prostorni plan užeg područja primijenit će se ukoliko se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja utvrđena prostornim planom šireg područja i uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Članak 31.

Prostorni planovi sadrže tekstualni i grafički dio (kartografski i drugi grafički prilozi), odredbe za njegovo provođenje, te druge elemente značajne za provođenje plana. Mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, sadržaj te standarde i obvezne prostorne pokazatelje propisat će ministar.

Članak 32.

Odlukom o donošenju prostornog plana utvrđuju se sastavni dijelovi plana te odredbe za njegovo provođenje. Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u "Narodnim novinama", odnosno službenom glasilu jedinice lokalne samouprave i uprave koja donosi prostorni plan.

Članak 33.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te iz drugih izvora. Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja koje donosi Sabor Republike Hrvatske i izradu stručnih podloga iz članka 45. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave i uprave u čijoj je nadležnosti njihovo donošenje.

IV. PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

1. Lokacijska dozvola

Članak 34.

Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Iznimno od stavka 1. ovoga članka ne izdaje se lokacijska dozvola za zahvate u prostoru određenim propisom kojeg donosi ministar.

Članak 35.

Lokacijsku dozvolu izdaje županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uređenja na čijem se području planira zahvat u prostoru. Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo po pribavljenom mišljenju županijskog ureda, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba, nadležnog za poslove prostornog uređenja izdaje lokacijsku dozvolu za objekte od važnosti za Državu te za zahvate u prostoru koji obuhvačaju područja dviju ili više županija. Objekte od važnosti za Državu iz stavka 2. ovoga članka te objekte iz stavka 1. ovoga članka za koje je potrebno pribaviti suglasnost Ministarstva utvrdit će Vlada Republike Hrvatske.

Članak 36.

Lokacijska dozvola, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sadrži :

- oblik i veličinu građevinske parcele,

- namjenu građevine,

- veličinu i površinu građevine,

- smještaj jedne ili više građevina na parceli,

- oblikovanje građevine,

- uređenje parcele,

- način i uvjete priključenja parcele, odnosno građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

- mjere zaštite okoliša,

- druge podatke značajne za izgradnju i uredenje gradevinske parcele.

Lokacijska dozvola sadrži i izvod iz dokumenata prostornog uređenja na temelju kojih se izdaje.

Članak 37.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se izvadak iz katastarskog plana, programska skica s detaljnim pokazateljima građevine, odnosno opis namjeravanog zahvata u prostoru.

Članak 38.

Nadležno tijelo državne uprave iz članka 35. ovoga Zakona dužno je u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva obavijestiti podnositelja o potrebi pribavljanja ili izrade detaljnije prostorne i druge dokumentacije, te stručnih podloga, kada je to određeno posebnim propisima, odnosno dokumentima prostornog uređenja. Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži i potrebu pribavljanja suglasnosti, uvjeta, potvrda ili mišljenja tijela državne uprave ili pravnih osoba, kada je to određeno posebnim zakonom.

Članak 39.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole nadležno tijelo državne uprave dužno je riješiti u roku od 30 dana od uredno podnesenog zahtjeva iz članka 37. te pribavljene dokumentacije i akata iz članka 38. ovoga Zakona.

Članak 40.

Lokacijska dozvola važi dvije godine od dana njene pravomočnosti, ukoliko se u tom roku podnese zahtjev za građevnu dozvolu ili započne s radovima za koje prema posebnim propisima nije potrebna građevna dozvola.

2. Mjere za provođenje

Članak 41.

Naselja se mogu izgradivati samo na gradevinskom području. Građevinsko područje naselja utvrđuje se prostornim planom uređenja općine, odnosno grada radi razgraničenja izgradenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu odvijati izvan gradevinskih područja.

Članak 42.

Izvan građevinskog područja uredivanje prostora provodi se na temelju smjernica i kriterija prostornog plana uredenja općine odnosno grada. Izvan gradevinskog područja može se planirati izgradnja objekata infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvenih i rekreacijshih objekata, objekata obrane, objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina te stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Iznimno od stavka 2. ovoga članka izvan gradevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase može se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, objekata infrastrukture te objekata za istraživanje i iskorištavanje energetskih mineralnih sirovina.

Članak 43.

Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske parcele provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom. Akt o parcelaciji gradevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta sukladno posebnim propisima te po pribavljenoj potvrdi tijela državne uprave iz članka 35. ovoga Zakona o njegovoj usklađenosti sa lokacijskom dozvolom.

Članak 44.

Građevine izgradene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a čija je namjena protivna namjeni utvrdenoj prostornim planom mogu se do privodenja planiranoj namjeni rekonstruirati u skladu sa smjernicama i mjerilima odredenim tim planam, odnosno odlukom općinskog ili gradskog vijeća.

Članak 45.

Vlada Republike Hrvatske donosi propise za provodenje ovoga Zakona o uređenju i zaštiti obalnog područja mora i voda, zaštićenih kulturno-povijesnih spomeničkih cjelina, područja uz državnu granicu, a koja su od posebnog interesa za Državu. Stručnu podlogu za izradu propisa iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Zavod u suradnji sa županijskim zavodima, Gradskim zavodom. te izvršnim tijelima općine, odnosno grada. Propise o uvjetima i normativima za sprečavanje barijera za kretanje osoba sa tjelesnim oštećenjima, te o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti donosi ministar.

V. NADZOR

Članak 46.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

Članak 47.

Inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimanje mjera odredenih ovim Zakonom provodi urbanistička inspekcija. Poslove urbanističke inspekcije obavlja urbanistički inspektor (u daljnjem tekstu: inspektor) i državni službenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.

Članak 48.

Inspektor može od odgovorne osobe zahtijevati, radi izvršenja nadzora nad poslovima koje obavljaju nadležna tijela državne uprave i pravne osobe da:

- omogući izvršenje nadzora u radnim prostorijama nadležnog tijela, odnosno pravne osobe,

- dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u obavljanju nadzora,

- izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrđenih nedostataka.

Članak 49.

U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor će pismenim rješenjem odrediti:

- otklanjanje utvrdenih nepravilnosti u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja,

- zabranu obavljanja djelatnosti za koju pravna osoba ne ispunjava propisane uvjete.

Članak 50.

Inspektor će predložiti da po pravu nadzora poništi:

- lokacijsku dozvolu koja je izdana protivno dokumentu prostornog uređenja, posebnom zakonu ili propisu donesenim na osnovu toga zakona,

- akt o parcelaciji koji je izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklađenosti s lokacijskom dozvolom. Rješenje o poništenju akata iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti u roku od godine dana otkad su postali konačni u upravnom postupku.

Članak 51.

Inspektor će predložiti nadležnom sudu brisanje iz sudskog registra djelatnosti za koju utvrdi da pravna osoba ne ispunjava propisane uvjete.

Članak 52.

Za inspektora može se postaviti diplomirani inženjer arhitekture ili gradevinarstva s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Stručnim ispitom iz stavka 1 ovoga članka smatra se stručni ispit za obavljanje poslova u izgradnji objekata u skladu s posebnim propisima.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 53.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 2.500 do 10.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba ako izrađuje dokumente prostornog uređenja i stručne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola, a da ne ispunjava propisane uvjete (članak 8.) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 500 do 2.500 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 54.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1.ooo do 5.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba ako izradi parcelacijski elaborat protivno lokacijskoj dozvoli (članak 43.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 500 do 1.500 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 55.

Iznosi novčanih kazni iz članka 53. i 54. ovoga Zakona izriču se u domaćoj valuti po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske za DEM na dan izricanja kazne.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

Županijski zavodi osnovat će se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Zavod za prostorno planiranje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša i Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Grada Zagreba nastavljaju s radom.

Članak 57.

Prostorni planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, osim odredaba koje su u suprotnosti s Ustavom i ovim Zakonom, ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu a najduže 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nakon kojeg roka prestaju važiti. U roku iz stavka 1. ovoga članka prostorni planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se mijenjati, odnosno dopunjavati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva. Izmjene i dopune prostornih planova općina i Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka donosi županijska odnosno Gradska skupština. Izmjene i dopune generalnih urbanističkih plarkova i provedbenih planova iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradska skupština, općinsko, odnosno gradsko vijeće. Izmjene i dopune prostornih planova iz stavka 4. ovoga članka u slučajevima kada obuhvaćaju područje dviju ili više općina odnosno gradova, donosi županijska, odnosno Gradska skupština.

Članak 58.

Odluka o prostornom uređenju donesena na temelju Uredbe o prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 14/94) ostaje na snazi do donošenja prostornog plana županije. Postupak izrade i donošenja Osnova korištenja i zaštite prostora, te Odluka o prostornom uređenju koji je započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona, okončat će se u skladu s odredbama Uredbe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 59.

Uvjeti uređenja prostora utvrdeni u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do izmjene prostornih planova, odnosno drugih dokumenata na temelju kojih su utvrđeni, a najduže dvije godine.

Članak 60.

Propisi iz članka 8., 31., 34., 35. i 45. stavka 3. ovoga Zakona donijet će se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera ("Narodne novine", br. 47/92.) i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uredivanju prostora ("Narodne novine", br. 29/83., 36/85. i 42/86.) i točka 34. do 40. Odredaba za provođenje Prostornog plana Republike Hrvatske ("Narodne novine". br. 12/89.).

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o izradi studije o utjecaju na okolinu ("Narodne novine", br. 31/84. i 14/90.).

Članak 62.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine". br. 54/80., 16/86., 18/89., 34/91., 61/91. i 59/93.), članak 17. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.). Uredba o prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 14/94.) i Uredba o izmjeni Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine", br. 14/94.).

Članak 63.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 350-01/94-01/01

Zagreb, 30. ožujka 1994.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

Stjepan Mesić, v. r.