DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici ("Narodne novine" broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje

KLASIFIKACIJU PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA
REPUBLIKE HRVATSKE –KPD¹

I. UVOD U KPD

Trajno je opredjeljenje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) da se u što kraćem roku uključi u svjetske, a poglavito europske integracijske procese i restrukturira nacionalno gospodarstvo u tržišno. Za Državni zavod za statistiku RH to je impliciralo postupnu ali cjelovitu promjenu cjelokupnoga statističkog sustava praćenja relevantnih pojava u gospodarstvu te uvođenje i primjenu europskih statističkih standarda (klasifikacija, nomenklatura, definicija, itd.) koji su prilagođeni praćenju tržišnog gospodarstva. Harmoniziranjem s međunarodnim statističkim standardima, moći će se dati cjelovita ocjena položaja hrvatskog gospodarstva i specifičnosti njegovog razvoja u odnosu na europska i svjetska. Osim toga, obveza RH kao samostalne europske države jest i udovoljiti međunarodnoj razmjeni statističkih podataka što je preduvjet ulasku u svjetsku i europsku banku statističkih podataka. Time se kontinuirano osiguravaju informacije u svezi s gospodarstvom RH kao i dostupnost RH važnih informacija u svezi s poslovanjem na tim tržištima te izgradnja suvremene informacijske infrastrukture poslovnim subjektima, stručnim i znanstvenim institucijama te ostalim korisnicima statističkih podataka.

1. SUSTAVI GOSPODARSKIH KLASIFIKACIJA

1.1. Značaj statističkih klasifikacija Statističke klasifikacije, koje se također nazivaju i nomenklature, spadaju u osnovne instrumente bez kojih se statistički podaci ne mogu prikupljati. One su, međutim, više od samo prijeko potrebnog preduvjeta: one također predstavljaju važan čimbenik u kvaliteti statističkih informacija. Budući da su klasifikacije temeljni instrumenti za kategoriziranje pojava stvarnog svijeta, postoji potreba da se one revidiraju s vremena na vrijeme, jer se stvarni svijet mijenja. Takva revizija ne utječe samo na pojedine elemente klasifikacije, već i na čitavu hijerarhijsku strukturu. Međutim što je više klasifikacija izmije-njena u svojim elementima i svojoj strukturi, to će više biti pogođen kontinuitet vremenskih serija zasnovanih na toj klasifikaciji.

S obzirom na či-njenicu da su standardi statističkog sustava RH bili prilagođeni praćenju segmenata planskog gospodarstva, a ne tržišnog, te da mijenjanje gospodarske strukture dovodi do stvaranja novih djelatnosti i proizvoda koji po važnosti nadmašuju postojeće djelatnosti i proizvode, revizije postaju nužnost, a u našim uvjetima zahtijevaju cjelovitu promjenu statističkog sustava u Republici Hrvatskoj.

Jedan od glavnih zadataka hrvatske statistike stoga je kompiliranje temeljnih međunarodnih klasifikacija i/ili revidiranje postojećih kako bi se u nacionalno statističko praćenje postupno uvodila međunarodno usporediva statistika. Taj zadatak implicira, ne samo usklađivanje statističkih definicija, metodologija i sl., nego i usklađivanje klasifikacija koje se koriste u prikupljanju, publiciranju i analizi podataka.

S ciljem da se shvati značaj, kao i uloga koja je namijenjena KPD-u u cjelokupnom sustavu statističkog praćenja, kakva je u statističkim sustavima Europe i svijeta, neophodno je izložiti kratak sažetak strategije i koncepcije međunarodnih statističkih tijela, prvenstveno Statističkog ureda Ujedinjenih naroda -UNSTAT-a i Statističkog ureda Europske unije -Eurostata i njihovog dugogodišnjeg međusobnog usuglašavanja na polju statističkih standardizacija međunarodne razine. Prvi rezultat toga rada bila je izrada zajedničkog međunarodnog harmoniziranog sustava statističkog praće-nja nazvanog "Integrirani sustav klasifikacija djelatnosti i proizvoda – ISCAP (Integrated System of Classifications of Activities and Products), koji ćemo izložiti.

1.2 Međunarodni razvoj statističkih klasifikacija sustava

Svaka pojedina država članica EU imala je svoje nacionalne sustave statističkih klasifikacija djelatnosti i proizvoda, s različitom strukturom i razinom razrade, kao i različitu periodičnost istraživanja, različite jedinice mjere. Sve to je odražavalo jedan nekonzistentan pristup, a posljedica tog pristupa bila je da su podaci temeljeni na tako heterogenim klasifikacijskim sustavima bili teško međusobno usporedivi.

Iz tih razloga tijekom davnih sedamdesetih godina započet je proces međunarodnog usklađivanja na području statističkih standarda, koji je rezultirao temeljitim revizijama međunarodnih statističkih klasifikacija, kao i razvija-njem nekih novih klasifikacijskih sustava koji su u procesu razvoja postali dio sadaš-nje-g ISCAP-a. ISCAP su izradili stručnjaci Eurostata i UNSTAT-a, a njihova strategija tijekom razvoja obuhvaćala je sljedeće aspekte:

• usklađivanje između istovrsnih klasifikacija: usklađivanje se izvodilo tako da su se elementi jedne klasifikacije harmonizirali s elementima druge. Takav odnos ostvaren je između NACE Rev.1² i ISIC Rev. 3^3, gdje se prva temelji na elementima druge. Međutim, pri postizanju harmonizacije bilo je potrebno uzeti u obzir ne samo pojedinačne elemente klasifikacije, već i njezinu strukturu. To je bilo naročito nužno u slučaju klasifikacija djelatnosti, jer hijerarhijska struktura utječe na klasifikaciju statističkih jedinica koje se razvrstavaju na temelju njihove glavne djelatnosti primjenom top down metode (od vrha prema dolje), tj. razvrstavanjem najprije od najviše razine a potom prema detaljnijim razinama klasifikacije.

• usklađivanje između raznovrsnih klasifikacija: Usklađivanje je ostvareno između klasifikacija djelatnosti i proizvoda (npr. ISIC Rev.3 i CPC). U tom kontekstu, usklađivanje nije značilo samo agregiranje ili dezagregiranje, već održavanje konzistentnih pojmovnih odnosa.

• međunarodno usklađivanje: To je bio jedan od glavnih zadataka međunarodnih statističkih tijela. Međunarodna harmonizacija relevantna je između samih međunarodnih statističkih tijela, kao i između međunarodnih statističkih tijela i njihovih država članica.

Spomenutim aspektima harmonizacije posvećena je najveća pažnja u njihovoj zadnjoj reviziji gospodarskih klasifikacija koju su proveli zajednički Eurostata i UNSTATa s ciljem sustavnog uvođenja i primjene širom svijeta. Ta revizija obuhvatila je klasifikaciju sektora gospodarstva koja je ugrađena u Sustavu nacionalnih računa (SNA)⁴, Međunarodnu standardnu klasifikaciju svih gospodarskih djelatnosti (ISIC) i vrlo detaljnu klasifikaciju roba (HS). Sve navedene klasifikacije bile su temelj za reviziju europskog klasifikacijskog sustava i harmonizacije na svjetskoj razini.

Posljedice tog cjelovitog procesa revizija bio je sustav klasifikacija ISCAP, kao određen međuodnos klasifikacija gospodarskih djelatnosti i klasifikacija njihovih roba ili usluga:

=>Revidirane europske klasifikacije također su usklađene s klasifikacijama svjetske razine. EU verzije izvedene su na principu daljnje dezagregacije odgovarajućih elemenata svjetskih klasifikacija. Taj princip izvođenja primijenjen je kod revidirane statističke klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 1, u odnosu na ISIC Rev. 3, Isto je primijenjeno kod izrade Kombinirane nomenklature (CN)7 u odnosu na HS, kao i za elemente CPA u odnosu na elemente CPC.

Na taj način postignuta je harmonizacija između najvažnijih gospodarskih klasifikacija na svjetskoj razini i odgovarajućih klasifikacija na razini EU, a državama članicama ostavljena je mogućnost primjene odgovarajućih klasifikacija EU-a izravno ili izrade nacionalnih verzija koje su izvedene iz njih. Kako bi se osigurala usporedivost gospodarskih statistika između država članica kontinuirano, revidirane klasifikacije EU dobile su obvezatan karakter i donose se kao Propisi EU (neobvezno ih još primjenjuju EFTA i EEA države).

Nakon toga započeo je i proces usklađivanja središnjih gospodarskih klasifikacija proizvoda (CPC i CPA) i svih posebnih klasifikacija istraživanja, na europskoj i svjetskoj razini. Središnje klasifikacije proizvoda dobile su ulogu mosta između međunarodnih, europskih i nacionalnih skupina klasifikacija.

Skupine do sada usklađenih međunarodnih klasifikacija (ISCAP-a):

• ISIC Rev. 3, CPC, HS, SITC Rev. 3 (svjetska razina) – CPC ima ulogu središnje klasifikacije

• NACE Rev. 1, CPA, CN, PRODCOM (razina EU) -CPA ima ulogu središnje klasifikacije

1.3. Razvoj međunarodnih klasifikacijskih sustava u Republici Hrvatskoj

DSZ se prema preporuci EU i radi osiguravanja međunarodne usporedivosti odlučio još 1991. godine za postupno ali konzistentno uvođenje nacionalnih verzija klasifikacija prema strukturi ISCAP-a, u statistički sustav RH.

Rezultat te odluke je početak rada u DSZ-u na reviziji svojih statističkih standarda, s obzirom na činjenicu da u novim uvjetima razvijanja tržišnog gospodarstva i procesa njegovog restrukturiranja, postojeće klasifikacije nisu više mogle osigurati pouzdane, točne i kvalitetne informacije korisnicima. Osnovni razlog neadekvatnosti postojećeg sustava bila je činjenica da je dotadašnji statistički sustav RH, bio prilagođen praćenju planskog, a ne tržišnog gospodarstva. Stoga su se u DSZ-u tijekom 1991. formirali stručni timovi, koji su intenzivno započeli s radom na izgradnji novog, revidiranog i cjelovitog nacionalnog sustava statističkih klasifikacija temeljenih na koncepciji EU ISCAP-a. Studija o pripremama i analizi opravdanosti uvođenja europskih statističkih standarda rezultirala je i objavljenim publikacijama DZS-a⁸.

Izrada usklađenih nacionalnih verzija klasifikacijskih sustava EU i UN-a, imala je u biti dvostruki cilj. Jedan je bio osigurati sukladnost s međunarodnim sustavima, dok je drugi bio uvođenje novih i konzistentnih nacionalnih statističkih standarda u temeljna i posebna statistička istraživanja, koji će biti primjereni praćenju i analizi svih segmenata tržišnog gospodarstva, njegove dinamike i strukture.

Za djelotvorne međunarodne usporedbe u svezi poslovanja na različitim svjetskim tržištima bitno je, kao i radi makroekonomskih i mikroekonomskih analiza i komercijalnog marketinga posjedovati, jedinstven i suvremen klasifikacijski sustav, koji se istovremeno primjenjuje i u svim državama Europe i svijeta.

Prvi korak u izgradnji cjelovitog i harmoniziranog statističkog sustava u RH započeo je izradom i uvođenjem "Nacionalne klasifikacije djelatnosti – NKD"⁹, koja se temelji i sukladna je s klasifikacijom EU – NACE Rev. 1, na razini četveroznamenkaste brojčane oznake koja označava razinu razreda. NACE Rev. 1 je kratica za statističku klasifikaciju gospodarskih djelatnosti koju je izradila EU, s ciljem osiguranja cjelovitih, pouzdanih i usporedivih statističkih informacija s određenim stupnjem detaljnosti koji je bio potreban za sagledavanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta EU, ocjene i analize njezinog poslovanja, izrade strategije razvoja i ostalih informacija neophodnih za institucije EU, trgovačka društva kao i za ostale korisnike statističkih podataka koji se žele uključiti i u poslovanje na europskim i svjetskim tržištima.

Do sada su u DZS-u (osim CT koju je izradila Carinska uprava RH), povećanim intenzitetom rada svih članova različitih projektnih timova kao i vanjskih stručnih i znanstvenih suradnika, izrađena sljedeća skupina nacionalnih statističkih klasifikacijskih sustava (nacionalno usklađenih ili cjelovito preuzetih) prema projektu ISCAP-a EU:

• NKD, KPD, CT, NIPU, NIPUM (nacionalna razina RH) - gdje KPD treba preuzeti ulogu središnje klasifikacije.

Slijedi opis nekih skupina klasifikacija proizvoda i koje su važne za razumijevanje klasifikacije KPD, na koju se odnose ove upute.

2. KLASIFIKACIJA PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA RH - KPD

2.1. Pojam i definicija KPD

Različite statističke klasifikacije neophodne su da bi se koristile za različite funkcije koje nacionalne statistike prema svom Programu statističkih istraživanja trebaju izvršiti. Stoga se izrađuju za široki raspon namjena s time da svaka klasifikacija ima svoje vlastito specifično područje primjene, ovisno od predmeta klasifikacije.

Ovoj klasifikaciji višenamjenskog karaktera, nazvanoj "Klasifikacija proizvoda po djelatnostima RH – KPD", predmet je razvrstavanje proizvoda po područjima gospodarskih djelatnosti, odnosno prema strukturi NKD-a.

Klasifikacija gospodarskih djelatnosti kategorizira podatke prema jedinici djelatnosti, t.j. pojedinačnom pogonu ili skupini pogona što čini ekonomski entitet kakav je poduzeće. Ona pruža osnovu za pripremu i prikupljanje statističkih podataka za proizvodnju i različite inpute u proizvodni proces (rada, materijala, energije, itd.) tako definiranih jedinica.

Klasifikacija proizvoda kategorizira proizvode (robu i usluge) sa zajedničkim karakteristikama. Ona pruža osnovu za pripremu i prikupljanje statističkih podataka za proizvodnju, raspodjelu, potrošnju, vanjsku trgovinu i transport tako definiranih proizvoda.

Pod pojmom proizvod (products) u ovoj klasifikaciji podrazumijeva se prenosiva roba (transportable goods), neprenosiva roba (non transportable goods) i usluge (services).

Klasifikacija proizvoda po djelatnostima RH – KPD središnja je klasifikacija proizvoda strukturirana prema djelatnostima NKD, koje ih pretežno proizvode, razvrstanih prema kriteriju gospodarskog podrijetla.

Osnovna namjena uvođenja KPD-a izgradnja je integralnoga statističkog sustava klasifikacija djelatnosti i klasifikacija proizvoda (verzija ISCAP-a), u kojem ona treba zauzeti ulogu središnje klasifikacije koja će osigurati sukladnost istovrsnih klasifikacija s klasifikacijom gospodarskih djelatnosti:

=> na nacionalnoj razini (NKD – KPD – NIPU¹⁰ – NIPUM¹¹ – CT¹²),

=> na međunarodnoj razini:

• europskoj (NACE Rev. 1 – CPA – PRODCOM – CN) i

• svjetskoj razini (ISIC Rev. 3 – CPC – HS – SITC Rev. 3).

U dijelu koji se odnosi na područja NKD-a: C, D i E, već je ugrađena KPD kao hijerarhijska razina u novo uvedenim nomenklaturama industrijskih proizvoda i usluga:

=> NIPU – za godišnje praćenje industrijske proizvodnje (objavljenoj u "Narodnim novinama", br. 80/95), početak primjene u istraživanju: Godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. i 1995.

=> NIPUM – za mjesečno praćenje industrijske proizvodnje (objavljenoj u "Narodnim novinama", br. 18/97), početak primjene u istraživanju: Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) za 1997.

Ima funkciju središnje klasifikacije proizvoda i osigurava sve navedene veze za područja C, D i E prema NKD-a, a time i usporedivost statistike industrije sa statistikom vanjske trgovine na nacionalnoj razini.

KPD-om, općenito, kao središnjom klasifikacijom proizvoda, treba se koristiti kao temeljem za izradu ili revidiranje različitih nacionalnih klasifikacija potrebnih za praćenja posebnih područja ili aspekata gospodarstva (proizvodnju, vanjsku trgovinu, transport, cijene, potrošnju).

2.2. Svrha i priroda KPD-a

Da bi se shvatila priroda KPD-a, potrebno je opisati strukturu NKD-a, jer je KPD strukturalno povezana s NKD-om po kriteriju gospodarskog podrijetla.

Kako je već ispred napomenuto, NKD je nova klasifikacija gospodarskih djelatnosti RH. Ona je izrađena kao hijerarhijska klasifikacija s pet razina i jednom međurazinom. NKD je izvedena iz NACE Rev. 1 daljnjim raščlanjivanjem zadane četveroznamenkaste strukture NACE Rev. 1. Sve razine NACE Rev. 1 (četiri razine i jedna međurazina), preuzete su nepromijenjene, dok je u nekim slučajevima četvrta razina NACE Rev. 1 raščla-njena na podrazrede (68 podrazreda), zbog značaja i transparentnosti nacionalnih specifičnosti.
NKD je preuzeo strukturu i način označava-nja identičan onom u NACE Rev. 1 do uklj. četveroznamenkaste brojčane oznake (u sustavu brojčanog označavanja NACE Rev. 1, nalazi se točka između druge i treće znamenke, kako se brojčano označava-nje NACE Rev. 1 ne bi izmiješalo s brojčanim oznakama ISIC Rev. 3.). Prema tome, povezan je s ISIC Rev. 3, na isti način kao i NACE Rev. 1.
S obzirom da je KPD hrvatska verzija CPA, s kojom je u potpunosti sukladna, neophodna su dodatna pojaš-nje-nja za potrebe shvaća-nja prave prirode i svrhe CPA.

2.3 CPA – središnja klasifikacija proizvoda EU

CPA je rezultat radnog programa Eurostata i UNSTATa, koji je započeo radom prije petnaestak godina, kada je donesena zajednička odluka o usklađiva-nju i revidira-nju svojih klasifikacija djelatnosti i proizvoda. Na svjetskoj razini to je - kako je već rečeno - rezultiralo trećom revizijom ISIC-a i izradom CPC-a. Na razini EU razvijen je NACE Rev. 1, nova klasifikacija djelatnosti i kao klasifikacija proizvoda, razrađen je CPA, koji je bio detaljniji od CPC-a, ali s njim potpuno konzistentan. S obzirom da je CPC bio strukturiran prema fizičkim osobinama proizvoda (temeljni elementi za njegovu izradu bili su elementi HS-a) nije se smatrao dovoljno reprezentativnim za klasifikaciju proizvoda koja bi se mogla koristiti za svrhe istraživanja.
Većina država članica EU, zajedno sa stručnjacima za nacionalne račune i input-output tabele u Eurostatu, bila je zainteresirana za klasifikaciju proizvoda strukturiranu prema djelatnostima koje ih proizvode. Stoga je započela izradu europske verzije CPC-a tako da su se elementi CPC-a trebali restrukturirati sukladno NACE Rev. 1. Restrukturira-nje elemenata CPC-a u skladu sa strukturom NACE Rev. 1 bilo je stoga teme-ljni pristup pri izradi CPA.
Elementi CPA prema elementima CPC-a uglavnom su u odnosu 1:1 ili n:1. Tako se svi podrazredi CPC-a unose u CPA ili na istoj razini deta-lja, ili se da-lje raščla-njuju. Razlozi za podjelu podrazreda CPC-a imali su dvostruki cilj:
• predviđeno poveziva-nje s NACE Rev. 1, prema kriteriju gospodarskog podrijetla
• veća razina deta-lja u CPA.
U nekim slučajevima podrazredi CPC-a nisu preuzeti u CPA na toj razini detalja, već na razini veće agregacije, jer je razina detalja u CPC-u previše razrađena da bi bila relevantna u Europi (npr. razlika između usluga motelskog i hotelskog smještaja koja nema važnosti za EU države jer nemaju takvu razradu).
S obzirom da u RH nije uveden CPC kao statistički standard, nećemo se detaljnije zadržavati na različitosti u klasificiranju, zbog nemogućnosti komparacije u konkretnom slučaju. Za stručno-znanstvene korisnike zainteresirane za detaljniju strukturu i sadržaj CPC-a kao i reference preme CPA (istovremeno i s KPD), priprema se metodološka studija DZS-a, deta-ljnija publikacija koja će biti izdana u okviru serije studija nazvanih "Metodološke upute", a koja je u tijeku izrade u DZS-u.

2.4 KPD - središnja klasifikacija proizvoda RH

KPD je tako klasifikacija proizvoda čiji se elementi odnose na djelatnosti kako ih definira NKD. Svaki proizvod - bilo da je riječ o prenosivoj ili o neprenosivoj robi ili usluzi - dodijeljen je (jednoznačno) samo jednoj djelatnosti iz NKD-a.
Povezivanje s djelatnostima kako ih definira NKD daje KPD-u strukturu paralelnu strukturi NKD na svim razinama NKD-a, osim na peteroznamenkastoj razini podrazreda (nacionalno uvedene razine). Takvo odstupanje logična je posljedica uvođenja dodatnih nacionalnih dezagregacija originalnih razina NACE rev.1. Naime sve su države članice zbog potrebe reflektiranja strukture svojih nacionalnih gospodarstava imale mogućnost nacionalno dodatno raščlaniti razrede NACE Rev. 1 na podrazrede. Svaka država imala je pravo uvesti svoje dodatne dezagregacije iz čega proizlazi nekompatibilnost na razini nacionalno uvedenih podrazreda. Stoga su i svi potklasifikacijski sustavi koji se nadovezuju na NACE Rev. 1, usporedivi samo do najniže izvorne razine (četveroznamenkaste brojčane oznake razreda NACE Rev. 1).
Osim toga odstupanja se javljaju još iz jednog razloga: detaljna veza između proizvoda i djelatnosti može se uspostaviti samo do određenog stupnja. Treba naglasiti da postoje slučajevi kad se proizvodi mogu pripisati djelatnostima samo na nekoj razini višoj od razine razreda (npr. tekstilna pređa i tkanine), te da postoje slučajevi kada se klasifikacija temelji na određenim konvencijama (npr. otpaci i ostaci).

3. STRUKTURA I PRINCIPI KORIŠTENI PRI IZRADI KPD-a

3.1. Struktura i sustav označavanja u KPD-u
KPD je klasifikacijski sustav sa šest hijerarhijskih razina i jednom međurazinom. Budući da je KPD usklađen sa strukturom NKD-a, prve četiri razine i međurazine slične su po opisu i strukturi razinama NKD-a. Razine, -njihovo označava-nje i broj elemenata u svakoj su hijerarhijskoj razini sljedeći:
• prva razina sastoji se od jednoslovne oznake područja NKD-a
• međurazina sastoji se od dvoslovne oznake potpodručja NKD-a
• druga razina sastoji se od dvoznamenkaste brojke odje-ljka NKD-a
• treća razina sastoji se od troznamenkaste brojke skupine NKD-a
• četvrta razina sastoji se od četveroznamenkaste brojke razreda NKD-a
• peta razina sastoji se od peteroznamenkaste brojke kate-gorije KPD-a
• šesta razina sastoji se od šesteroznamenkaste brojke potkate-gorije KPD-a
Sustav označavanja iz NKD-a preuzet je i u KPD označava-nju. Međutim, kod KPD označava-nja postoji još i druga točka između četvrte i pete znamenke. Na taj se način sustav označava-nja u KPD-u ne može zamijeniti sa sustavom označava-nja u HS-u (CT), koji isto ima točku između četvrte i pete znamenke, ali nema između druge i treće znamenke, kao što postoji u označava-nju KPD-a, a preuzeto je iz NKD brojčanog označava-nja (npr. KPD: 01.11.51 i -njena vezna šifra HS-a: 1212.91)

3.2. Principi korišteni pri izradi KPD-a

Principi korišteni kod označavanja prve četiri brojčane oznake u KPD-u jednaki su kao i oni za NKD. Peteroznamenkaste i šesteroznamenkaste brojčane oznake KPD-a, iz posve praktičnih razloga, označavaju se tako da prva peteroznamenkasta šifra počinje s "1", bez obzira na to postoji li više od jedne kategorije ili ne. Međutim, kod šesteroznamenkaste brojčane oznake stavlja se "0" ako postoji samo jedna potkategorija unutar te kategorije. Osim toga za označava-nje se koriste brojke na jednostavan način, započi-njući s "0" odnosno "1". Jedina su iznimka od tog pravila industrijske usluge, koje su uglavnom označene s "9" na peteroznamenkastoj razini i onda kad "9" ne bi bio idući broj u numeričkom nizu.
Slijedi tabelarni prikaz hijerarhijskih razina i strukture KPD:

Tablica 1. HIJERARHIJA RAZINA "KLASIFIKACIJE PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA – KPD", po NKD-u

_________________________________________________________________________________________

                         HIJERARHIJSKE RAZINE
_____________________________________________________________   Broj slovnih ili
klasifikacije   razina raščlanjenosti           oznaka          brojčanih oznaka
_________________________________________________________________________________________
                područje                        A-Q             jednoslovna
                _________________________________________________________________________ 
                potpodručje                   CA-DN13           dvoslovna
                _________________________________________________________________________
   NKD          odjeljak                      01-99            dvoznamenkasta
                _________________________________________________________________________ 
                skupina                      01.1-99.0          troznamenkasta
                _________________________________________________________________________
                razred                      01.11-99.00         četveroznamenkasta
_________________________________________________________________________________________
   KPD          kate-gorija               01.11.1-99.00.1       peteroznamenkasta
                _________________________________________________________________________
                potkategorija           01.11.11-99.00.10      šesteroznamenkasta
_________________________________________________________________________________________
   






Tablica 2. STRUKTURA KLASIFIKACIJE PROIZVODA PREMA DJELATNOSTIMA – KPD, 
                po agregatima područja NKD-a

_____________________________________________________________________________
                                B  R  O  J     N  A  S  L  O V  A
________________________________________________________________________________________________
razina          UKUPNO                PROIZVODNJA                  GRAđEVINAR.          USLUGE
                              __________________________________________________________________
raščlanjenosti  KPD              POLJOPRIVREDA:     INDUSTRIJA       područje: F        područja:
                                 područja: A&B   područja: C,D&E13                       G – Q
________________________________________________________________________________________________
Područje         17                 2                3                     1               11
________________________________________________________________________________________________
Potpodručje      3114                2               17                     1                1
________________________________________________________________________________________________
Odjeljak         60                 3               30                     1               26
________________________________________________________________________________________________
Skupina         21915               6               118                    5                90
________________________________________________________________________________________________
Razred          49116              14               251                    17              209
________________________________________________________________________________________________
Kategorija      946               39               597                    42              268
________________________________________________________________________________________________
Potkategorija  2303               89              1444                   100              670
________________________________________________________________________________________________

4. PRAVILA RAZVRSTAVANJA PROIZVODA U KPD-u

4.1 Temeljna pravila razvrstavanja KPD

Temeljna su pravila primijenjena pri razvrstavanju proizvoda u KPD-u sljedeća:

a) kriterij gospodarskog podrijetla, tako da se svaki proizvod razvrstava po djelatnosti koja karakteristično proizvodi taj proizvod, pri čemu su djelatnosti definirane prema NKD (za razliku od CPC gdje se razvrstavanje temelji na fizičkom svojstvu kao i u HS-u). Na primjer, KPD sirovu neprerađenu kožu klasificira kao proizvode klaonica, zajedno s mesom i ostalim proizvodima koji su proizvodnja što tipično potječe iz klaoničkih djelatnosti (dok ju CPC klasificira kao poljoprivredni proizvod). Tako klasificira-nje proizvoda prema gospodarskom podrijetlu daje klasifikaciji proizvoda potpunu sponu s klasifikacijom djelatnosti što se reflektiralo i sustavom brojčanog označava-nja KPD-a, koji je na višim razinama sličan označava-nju u NKD a na najnižim razinama njegovo proširenje.

b) kriterij najmanjih elemenata HS-a, kao najmanjih građevnih elemenata KPD u odnosu na prenosiva dobra (proizvodi i roba). U poglavlju II. stupac 3. dane su reference koje se odnose na brojčane oznake tih elemenata HS-a koje su identične brojčanim oznakama zaglavlja i podzaglavlja CT-a.

Iznimke su od gornjeg pravila kada se koriste druge kombinacije sljedeće:

• agregiraniji elementi HS-a – u slučajevima gdje se HS ne pridržava kriterija gospodarskog podrijetla, proizvodi s različitim gospodarskim podrijetlom uključeni su u jedno podzaglavlje HS-a. To nastaje iz razloga kada se neka roba ili usluge proizvode na takav način da njihovo gospodarsko podrijetlo više nije prepoznatljivo u samim proizvodima, ili kad HS ne čini potrebnu distinkciju. Primjerice, tek u vrlo malobrojnim slučajevima HS razlikuje metalne proizvode od lijevanih proizvoda i ostale metalne proizvode (čak su mnogi lijevani proizvodi u HS-u klasificirani kao dijelovi strojeva ili drugih proizvoda).
Kao rezultat toga je da niti CPC nema posebnu kategoriju za proizvode od lijevanog željeza i nema reference u odnosu na ISIC Rev.3 (skupina 273 - Lijevanje metala). Takvi su proizvodi uključeni u kategorije koje sadrže slične proizvode, bez obzira da li su lijevani ili ne. Slično tomu, identične usluge trgovine na malo pružaju i nespecijalizirane i specijalizirane prodavaonice, a identične proizvode također prodaju trgovci na malo koji nemaju dućane. U CPC-u reference za ISIC Rev.3 navedene su samo za specijalizirane prodavaonice, zato što su one konkretnije definirane, dok uopće ne postoje reference za ISIC Rev.3 u slučaju nespecijaliziranih prodavaonica (ISIC Rev.3 skupina 521 i 525).

• dezagregiraniji elementi od HS razine - razina CN-a (europske raščlanjenije verzije HS-a koja još u RH nije u primjeni, ali se iznimno u nekim slučajevima može podudarati sa sedmeroznamenkastom brojčanom oznakom u CT RH). U nekim slučajevima potkategorije KPD nisu definirane razinom podzaglav-lja HS-a, tamo gdje se podrazred KPD-a morao podijeliti, kako bi se zadovoljio temeljni kriterij razvrstavanja proizvoda prema gospodarskom podrijetlu, a razina podzaglavlja HS-a nije bila dovoljno detaljna da to omogući. S obzirom da se u RH očekuje uvođenje nacionalne verzije CN-a, čija je izrada započela, u poglavlju II. stupca 3. Dane su uz reference prema HS i reference prema CN, tamo gdje je raščlanjenost niža (npr. rafinirani naftni proizvodi - odjeljka 23 NKD-a), zbog mogućnosti praktične primjene u perspektivi.

• "ex slučajevi" koji označavaju iznimne "ex" slučajeve u kojima KPD potkategorija uključuje samo dio podzaglavlja HS-a ili CN-a, uz koji je stavljena "ex" oznaka. Razlog tome je postojanje malobrojnih slučajeva gdje čak ni razina detalja koju pruža CN nije bila dovoljna, ili gdje CN nije detaljniji od HS-a. Tada se za definiranje sadržaja određene KPD potkategorije u smislu HS-a, odnosno CN-a, moglo postići jedino stvaranjem tzv. "ex slučaja", što znači da KPD potkategorija uključuje samo dio sadržaja tog podzaglavlja HS-a ili CN-a.
Na primjer kod razvrstavanja "mlijeka" niti HS (0401.20 ex) niti CN ne razlikuju "sirovo mlijeko" (kao proizvod poljoprivredne djelatnosti - 01.21.20) i "obrađeno mlijeko" (kao proizvod prerađivačke djelatnosti odn. mljekara - 15.51.11).
Problemi vezani uz primjenu ovog kriterija preuzimanja najmanjih elemenata HS-a kao temeljnih elemenata KPD-a u cilju opće harmonizacije raznovrsnih klasifikacija, proizlaze iz činjenica:
=> da HS ima svoju samostalnu strukturu i namjenu te da bi klasifikacija koja bi se temeljila isključivo na HS-u, neizbježno bi bila pod utjecajem kriterija primijenjenih u HS-a (temeljni kriterij razvrstavanja je fizičko svojstvo proizvoda, a ne gospodarsko podrijetlo kao u KPD), jer pojedinačni elementi HS-a nisu uvjek homogeni u odnosu na gospodarsko podrijetlo;
=> način na koji su proizvodi strukturirani u HS-u (definicije i poredak različitih zaglavlja) imali bi snažan utjecaj na klasifikaciju koja bi se na njemu temeljila;
=> primarna namjena HS je da koristi kao klasifikacija za carinsku namjenu. Zato razina detalja u HS-u može biti različita unutar raspona obuhvaćenih proizvoda u odnosu na KPD. Kad bi se elementi KPD temeljili isključivo na elementima zaglavlja HS-a, proizvodi kojima se nikad ne trguje na međunarodnoj razini, ili je to marginalni slučaj, vjerojatno ne bi bili prikazani na odgovarajućoj razini detalja.

c) konvencije, kao u slučaju "rabljenih" odnosno "starih" proizvoda (npr. plovila za rezanje)". U tom dijelu razvrstavanje je izvedeno na temelju dogovora odn. konvencije, da se "rabljeni" proizvodi razvrstavaju u istu djelatnost kao i "novoproizvedeni", a ne po kriteriju gospodarskog podrijetla. Razlog je taj što prema kriteriju HS-a razlika između novih i rabljenih proizvoda nije suštinska, a za carinske vlasti nije zapravo ni prepoznatljiva, tako da se samo iznimno (npr. kod motornih vozila) primjenjuje razlikovanje te vrste, što se onda ugrađuje i u KPD-u (npr. 34.10.25).

d) kriterij važnosti proizvoda - temelji se na uvođenju dodatne dezagregacije CPC-a prema specifičnim nacionalnim potrebama država članica EU, kao i različitih tijela Eurostata koja se bave praćenjem karakteristika gospodarstva EU. Kao rezultat toga, CPA (isto kao i KPD) ima oko 500 potkategorija više nego što postoji podrazreda u CPC-u. Kriterij važnosti proizvoda s nacionalnog aspekta RH u ovoj verziji KPD-a nije primijenjen, jer je odlučeno da se preuzme originalna verzija CPA bez dodatnih dezagregacija. Ostaje da se nakon odluke o uvođenju KPD-a u praćenju određenih područja gospodarstva, definiraju izvori i kriteriji važnosti proizvoda s aspekta RH, te ugrade u ovu klasifikaciju (kao što je već učinjeno za područja NKD-a: C, D i E za potrebe praćenja industrijske proizvodnje).

4.2. Posebna pravila klasificiranja KPD

Gore su data temeljna pravila i postupci primijenjene pri izradi KPD-a. Osim toga potrebno je pojasniti nekoliko posebnih pravila kako bi se točno razumijela struktura KPD-a. Ta posebna pravila odnose se na određene skupine proizvoda za koje je potrebno dodatno pojašnjene kako bi se mogao razumijeti njihov način razvrstavanja i pravila na kojima se temeljilo. Neka od tih posebnih pravila odnose se na odstupanja od CPC- ili HS-a (CT-a), te ih redom navodimo:

a) željezo i čelik

U NKD-u, struktura razreda odjeljka: 27 - "Proizvodnja metala", temelji se na standardima Europske zajednice za ugljen i čelik (ESCS). Tako je obuhvaćenost razreda: 27.10 - "Proizvodnje sirovoga željeza, čelika i ferolegura", definirana ECSC sporazumom, dok ostali razredi obuhvaćaju djelatnost proizvodnje metala, koji nisu definirani ECSC sporazumom. Ti kriteriji ugrađeni su i u KPD.
Točno propisivanje standarda za proizvode KPD-a u većini slučajeva bilo je moguće samo primjenom detaljnije razine CN-a, jer elementi HS-a nisu bili dovoljno razrađeni, a razina detalja u CPC-u bila je predetaljna za europske potrebe. Zato su potkategorije KPD-a za razred 27.10. - "Sirovo željezo, čelik i ferolegure", dane uglavnom na većoj agregatnoj razini. Treba napomenuti da su specifične potrebe industrije željeza i čelika ECSC-u, povratno utjecale i na razvrstavanje željeza i proizvoda o željeza izvan ECSC-a (razred 27.35).

b) Tekstilna pređa i konac; tekstilne tkanine

U NKD-u, postoji nekoliko razreda za: Pripremu i predenje tekstilnih vlakana (17.11 – 17.17) kao i nekoliko razreda za: Proizvodnju tkanina (17.21 – 17.25). Svi ti razredi definirani su prema primijenjenoj tehnologiji (npr. 17.11 Priprema i predenje vlakana pamučnoga tipa). Međutim, proizvodi koje razlikuje CT (HS) – tekstilna pređa i tekstilne tkanine -, definirani su prema glavnoj sirovini od koje se sastoje. Iz tih razloga nije bilo moguće ostvariti vezu između elemenata HS-a i razreda NKD-a (odn. NACE Rev. 1) što se odrazilo i na KPD tako da je veza između proizvoda i djelatnosti uspostavljena samo na razini skupine (17.1 odnosno 17.2).

c) Ostaci i otpaci; rabljena roba

– Ostaci i otpaci.

U ISIC Rev. 3, kao i u NKD-u (odn. NACE Rev. 1), postoji posebna djelatnost reciklirana (odjeljak NKD-a: 37 - "Reciklaža"). Ta je djelatnost definirana kao prerada ostataka i otpadaka u sekundarne sirovine. Tako se inputi djelatnosti recikliranja sastoje od otpadaka i ostataka koji su neprikladni za daljnju neposrednu potrošnju u nekom gospodarskom procesu. Proizvodna djelatnost recikliranja sastoji se od otpadaka i ostataka dorađenih u oblike prikladne za daljnju potrošnju (sekundarne sirovine). U HS (odn. CT-u) postoji nekoliko zaglavlja koja se odnose na otpatke i ostatke od kojih je većina razvrstana u odjeljak CPC-a - 39 koji uopće nema oznake veze s djelatnostima u ISIC Rev. 3. U kontekstu KPD-a, navedeni problemi riješeni su na s-ljedeći način:

• u vezi s razvrstavanjem proizvoda iz CPC-a prema djelatnostima NKD-a (NACE Rev. 1), dogovoreno je da se otpaci i ostaci u KPD-u razvrstaju prema kriteriju gospodarskog podrijetla, kao temeljnom kriteriju razvrstavanja, ali zbog nemogućnosti njihovog jednoznačnog povezivanja (npr. metalni otpaci nusproizvod su prerade metala, proizvodnje strojeva, a i drugih djelatnosti), odlučeno je da se otpaci i ostaci razvrstaju unutar djelatnosti gdje se odvija njihova primarna prerada (npr. otpaci od crnih metala razvrstani su u razred 27.10 -"Proizvodnja sirovoga željeza, čelika i ferolegura", a ne u ostale djelatnosti unutar skupina 27.2 -"Proizvodnja cijevi" ili 27.3 - "Ostala primarna prerada željeza, čelika i proizvodnja ferolegura izvan ECSC", niti pod ostale djelatnosti koje prerađuju željezo i čelik u druge proizvode).
• s obzirom da HS (isto kao i CT RH) ne daje upute o tome jesu ostaci i otpaci prikladni za neposrednu potrošnju, ili to nisu, niti jedno zaglavlje HS-a nije razvrstano pod djelatnosti recikliranja, jer se mnoga od tih zaglavlja mogu smatrati inputima djelatnosti recikliranja, a ne njihovim outputima.

– Rabljena roba.

Kod "rabljene" robe, koja je uglavnom dio CPC-og odjeljka 39 (npr. rabljena odjeća), postoji sličan problem kao i s ostacima. Kao što je napomenuto prethodno (točka 4.1 b), primije-njena je konvencija da se rab-ljena roba razvrsta u isti razred kao i takva nova roba.

d) Dijelovi i pribor

Proizvodnja specijaliziranih "dijelova i pribora" razvrstava se prema temeljnom principu (ako nije drugačije navedeno) u onaj NKD, razred koji karakteristično proizvodi proizvode kojima pripadaju ti dijelovi i pribor. Proizvodnja dijelova i pribora proizlazi iz mnogih gospodarskih djelatnosti, ali takva je proizvodnja naročito značajna kada je povezana s proizvodnjom strojeva i aparata, prijevoznim sredstvima ili električnim i elektroničkim aparatima i uređajima. HS-a za gotovo sve te posebne proizvode navodi i posebna zaglavlja za njihove dijelove i pribor.

U većini slučajeva HS definira zaglavlje za neki konkretan dio ili pribor tako usko da nema problema pri točnom povezivanju podzaglavlja HS-a, s jednim od četveroznamenkastih razreda NKD-a. Međutim, postoje slučajevi kad neko podzaglavlje HS-a obuhvaća dijelove i pribor koji su različitog gospodarskog podrijetla prema NKD-u. Detaljniji elementi CN-a većinom rješavaju taj problem, međutim da bi se taj klasifikacijski problem sustavno riješio i u svim ostalim slučajevima, bilo bi potrebno uvesti "ex slučajeve". Budući da "ex slučajevi" ne čine klasifikacijski sustav operativnim pa ih stoga treba izbjegavati što je više moguće, odlučeno je da ih se ne uvodi za dijelove i pribor koji su obično manjeg značaja od ostalih "ex slučajeva". Stoga nije bilo moguće postići simetriju između KPD na njezinoj najnižoj razini i NKD-a kod takvih slučajeva.

e) Usluge financijskog posredovanja

Usluge financijskog posredovanja razvrstane su u NKD-u u područje J i dalje su podijeljene na tri glavne vrste: novčarske usluge posredovanja (odjeljak 65), usluge osiguranja i mirovinskih fondova (odjeljak 66) i pomoćne usluge u financijskom posredovanju (odjeljak 67). One se zatim dijele na 5 skupina i 12 razreda. Međutim, ne postoji dodatna podjela tih razreda na kategorije i podkategorije u KPD-u. Usluge financijskog posredova-nja tako su još jedno područje gdje je KPD (zbog preuzima-nja izvornog CPA), u ovom trenutku - na višem je stupnju agregacije od CPC-a.

O prirodi, karakteru i definiciji (pojedinih) usluga novčarskog posredovanja još se raspravlja u stručnim tijelima EU i UN-a. Dogovoreno je da se provedu dodatna istraživanja prije odluke o konačnoj detaljnoj strukturi usluga novčarskog posredovanja koja će se ugraditi u CPA, a tada i u našu KPD. To se ne odnosi na usluge osiguravanja, mada se kod konačnog tretmana usluga osiguranja u CPA mora voditi računa i o zakonodavstvu EU-a koje se odnosi na osiguravateljska poduzeća. Ti zakonski propisi također reguliraju strukturu završnih računa poduzeća. S obzirom da je izrada pravnog okvira još u tijeku, a rok konačne izrade CPA istjecao odlučeno je da, zasad, CPA ne treba imati biti detaljniji na razinama kategorija, odnosno potkategorije od NKD. Sve navedene odluke i dogovori EU i UN-a izravno su utijecale na nacionalnu verziju CPA - KPD. Isto tako sve promjene kroz koje će se tijekom vremena proći CPA implicirat će se iste promjene KPD-a.

f) Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru

U općem smislu pojam proizvodnje uz naplatu ili po ugovoru podrazumijeva da jedna poslovna jedinica proizvodi robu ili industrijske usluge koje je naručila druga poslovna jedinica i da osnovne sirovine i materijale potrebne za tu proizvodnju osigurava poslovna jedinica - naručitelj. Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru je, prema tome, proizvodnja prema posebnim aranžmanima između poslovne jedinice kao naručitelja i poslovne jedinice kao izvršitelja proizvodnje. U NKD-u, postoje neki razredi gdje su takvi proizvodni aranžmani uobičajeni (npr. dovršava-nje tekstila). U tim slučajevima KPD proizvod je definiran kroz proizvodnu uslugu koju pruža proizvodna poslovna jedinica (industrijske usluge). S aspekta gotovih proizvoda, ne postoje razlike između onih proizvoda koji se proizvode za vlastiti račun i onih koji se proizvode uz naplatu ili po ugovoru. KPD predstavlja klasifikaciju proizvoda pa stoga ne uzima u obzir kriterije osim gospodarskog podrijetla proizvoda, stoga se neki proizvod proizveden uz naplatu ili po ugovoru ne razlikuje od onog što ga je neka jedinica proizvela za vlastiti račun.

g) Usluge popravaka i instaliranje te druge industrijske usluge

Industrijske usluge su usluge koje su po definiciji karakteristične outputima prerađivačkih industrijskih djelatnosti. To su također usluge kojima je i potrošnja uglavnom u industriji. Usluge koje su obuhvaćene djelatnostima "stvarnog" uslužnog dijela NKD-a (odjeljci: 50 - 99) ne smatraju se industrijskim uslugama. To je pragmatičan pristup koji se pokazao korisnim pri opisivanju relevantnih KPD naslova, koji specificiraju tu vrstu usluga kad god je to potrebno.
Unutar raspona tako definiranih industrijskih usluga, najvažnije su usluge popravka i instaliranja. Međutim, nisu sve usluge popravka industrijske, jer KPD uvažava NKD koji razvrstava također neke usluge popravka i u uslužni dio (npr. 50.20 -"Održavanje i popravak motornih vozila", 52.7 - "Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo", 72.5 - "Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava". KPD uključuje i usluge popravka kad su god takve usluge karakteristične za neku industrijsku djelatnost i kad su usluge popravka moguće, ovisno o proizvodima koje proizvodi ta industrijska djelatnost. Isti je princip primijenjen kod usluga instaliranja. Ostale industrijske usluge ugrađene su u KPD kada je zapaženo da su takve usluge dio karakteristične proizvodne djelatnosti, a nisu obuhvaćene fizičkim proizvodima (npr. 23.30.90 - "Usluge obrade radioaktivnoga otpada").

h) Usluge i njihovi fizički proizvodi

HS obuhvaća sve proizvode koji mogu biti predmetom međunarodne transakcije i koji imaju neku fizičku dimenziju. Stoga same usluge nisu obuhvaćene HS-om. Iznimku čine neke usluge koje rezultiraju fizičkim dobrima koja mogu biti predmetom trgovine na međunarodnoj razini, pa su uključene i u HS (npr. 92.11 - usluge filmske industrije koje rezultiraju kinematografskim filmovima, 74.20 - arhitektonske usluge koje rezultiraju arhitektonskim planovima ili 72.20 - softverske usluge koje rezultiraju računalnim vrpcama i disketama), za takve i slične proizvode, HS daje posebna zaglavlja.
Budući da CPC ima, za prenosiva dobra, jednak obuhvat kao i HS, CPC također obuhvaća kategorije za fizičke proizvode takvih vrsta usluga. Uz to, CPC također osigurava kategorije za usluge kao takve (npr. usluge proizvodnje filmova, arhitektonske usluge, usluge pribavljanja softvera). Sve te kategorije preuzete su i u KPD, tako da se i usluge kao takve i njihovi fizički proizvodi - ako su obuhvaćeni HS-om - nalaze u KPD-u. Stoga kod primjene KPD-a treba pripaziti na moguće dvostruko računanje (duplicitet) usluga i njihovih fizičkih dobara. Osim ovih "stvarnih" usluga, KPD uvodi također "posebne" vrste usluga za usluge opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, kod kojih je jedan dio "fizički" proizvod (energija), a drugi su dio s njim povezane usluge opskrbe.

i) Razlikovanje tržišnog i netržišnog

Pri određivanju strukture NKD-a, razlika između tržišnih i netržišnih djelatnosti nije bila jedan od kriterija. Iako NKD ima neke razrede koji su u potpunosti netržišni, postoji i nekoliko takvih koji definiraju djelatnosti koje istovremeno mogu biti i tržišne i netržišne. To isto vrijedi za KPD: tržišno nasuprot netržišnom nije bio kriterij za razvrstavanje elemenata KPD-a.

k) Ostala posebna obilježja

Ova točka odnosi se na neka druga posebna obilježja koja su utjecala pri određivanju različitih proizvoda u KPD-u, koja je potrebno navesti kako bi se ispravno razumjela struktura KPD-a:

• Vina su prema KPD-u razvrstana u razred 15.93 - "Vina", međutim u KPD-u nema kate-gorije za vina iz razreda 01.13 – "Voće, orasi i sl., te usjevi za pripremanje napitaka i začina", iako se djelatnost proizvodnje vina iz grožđa vlastite proizvodnje razvstava u razred 01.13.

• U NKD razred 01.30 - "Uzgoj usjeva i uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja (mješovita proizvodnja) treba razvrstati sve poljoprivredne jedinice koje uzgajaju usjeve u kombinaciji s uzgojem stoke i kod kojih je specijalizacija svake te djelatnosti manja od 66% bruto zarade. Za tu djelatnost KPD nema kategoriju proizvoda, jer su ti proizvodi uključeni u odgovarajuće potkategorije skupina 01.1 - "Usjevi, te prozvodi vrtlarstva i hortikulture" i 01.2 _ "Živa stoka, perad i ostale životinje, te njihovi proizvodi"

• Djelatnost NKD razreda 05.01 - "Ribarstva", izdvojena je od djelatnosti NKD razreda 05.02 - "Mrjestilišta i ribnjaci". Budući da proizvodi što potječu iz tih djelatnosti ne mogu se razlikovati u HS/CN-u prema tome jesu li ulovljeni u moru, priobalju ili unutrašnjim vodama, ili uzgojeni u mrijestilištima i ribnjacima, KPD ne čini nikakvu distinkciju.

5. TUMAČENJE KPD-a

5.1. Objašnjenja KPD

U cilju cjelovite oabviještenosti korisnika kao i zbog potrebnog pojašnjenja sadržaja, strukture, prirode i namjene KPD-a kao preduvjeta harmonizirane primjene KPD-a u strukturalna i posebna statistička istraživanja kao i njihove istovjetne interpretacije dana su opširnija objašnjenja kao uvod u KPD.
Budući da potkategorije KPD-a obuhvaćaju prenosiva dobra kako ih definira HS, objašnjenja HS-a vrijede i za te potkategorije KPD-a. U graničnim slučajevima gdje nije sasvim jasan sadržaj neke potkategorije KPD-a, pojašnjenje može pružiti referentne oznake veza s HS-om (u našem slučaju s CT RH) i njegov tekst zaglavlja i naputci uz zaglavlja.
Za "stvarni" uslužni dio KPD-a, odnosno za sve KPD potkategorije koje pripadaju područjima F-Q, kao i za sve KPD potkategorije koje pripadaju područjima A-E, a nemaju referentne oznake za HS (industrijske usluge), koriste se objašnjenja za CPC. Razlog je taj što se KPD temelji na CPA, a CPA na CPC, tako se i objašnjenja za KPD temelje na objašnjenjima CPA, a CPA na objašnjenjima za CPC.
U ovim statističkim materijalima naveden je izbor iz izvornog "Uvoda za CPA" (Introduction to CPA) izdanog od Eurostata, koji je prilagođen našim potrebama. S obzirom da u RH još nisu u primjeni niti su dostupni materijali za sve klasifikacijske sustave s kojima je KPD povezan, ovdje su preuzeti samo neki neophodni navodi.
DZS će u okviru svoje publicističke djelatnosti (serija "Metodološke upute"), kako je već ranije napomenuto, izdati proširenu verziju KPD sa svim dostupnim opisima sadržaja i šifarskim vezama s ovdje navedenim klasifikacijskim sustavima (trake veza), dodatnim objašnjenjima za "stvarni" uslužni dio KPD, itd., s kojom raspolažu i zahtjevniji korisnici sa područja EU i UN-a. Time ćemo osigurati stručno-znanstvenim korisnicima, koji su zainteresirani za detaljnije analize i usporedbe, metodološku podlogu isto kao i svim statističarima za potrebe kvalitetnije primjene i interpretacije KPD-a.

5.2. Pravila tumačenja

Iako postoje objašnjenja za korištenje KPD-a mogu se očekivati u praktičnoj primjeni brojne situacije kad će biti nejasno u koju od dviju ili više potkategorija KPD-a treba razvrstati neki proizvod. I tu treba razlikovati proizvode obuhvaćene HS-om od ostalih proizvoda. Za proizvode obuhvaćene HS-om treba primijeniti pravila tumačenja HS-a.
Kad je riječ o tumačenju proizvoda koji pripadaju "stvarnim" uslužnim kategorijama KPD-a, treba primijeniti sljedeća pravila tumačenja koja proizlaze iz objašnjenja CPC-a. Ta su pravila sljedeća:

(1) Kad se usluge mogu, prima facie, razvrstati pod dvije ili više potkategorije, razvrstavanje će se provesti na sljedeći način, imajući pritom u vidu, da su usporedive samo potkategorije na istoj hijerarhijskoj razini:

(a) Potkategorija koja je konkretnije opisana imat će prednost pred potkategorijom koja daje općenitiji opis.

(b) Složene usluge koje se sastoje od kombinacije različitih usluga što se ne mogu razvrstati prema pravilu tumačenja (1, a) razvrstat će se prema usluzi koja najbolje odražava njihov suštinski karakter, ukoliko je taj kriterij primjenjiv.

(2) Usluge koje se ne mogu razvrstati sukladno s navedenim pravilima, treba razvrstati u potkategorije njima najsrodnijih usluga.

6. RAZLOZI ZA UVOĐENJE KPD-a

Svrha ovih metodoloških materijala bila je da se uvede klasifikacija proizvoda po djelatnostima u statistički sustav RH kako bi se osigurala kompatibilnost i komparabilnost između nacionalnih statističkih klasifikacija i statističkih klasifikacija država članica EU i UN-a.
Za djelotvorne međunarodne usporedbe u vezi s poslovanjem na različitim svjetskim i europskim tržištima bitno je, radi makroekonomskih i mikroekonomskih analiza i komercijalnog marketinga, posjedovati cjelovit, ažuran, suvremen i usporediv statistički klasifikacijski sustav koji će se primje-njivati u većini država Europe i svijeta.
Rezultat takvog koordiniranog pristupa bit će izgrad-nja nacionalnog statističkog sustava koji će istovremeno zadovo-ljavati nacionalne potrebe i biti prikladan za međunarodne i svjetske usporedbe.

7. CILJ I ZNAČAJ UVOĐENJA KPD-a U STATISTIČKI SUSTAV RH

Osnovni ciljevi uvođenja KPD-a:
• osiguranje okvira za međunarodnu usporedivost raznovrsnih statističkih istraživa-nja koja se bave snimanjem robe, usluga, aktive (platne bilance).
• za prikupljanje i publicira-nje podataka raznovrsnih statističkih istraživa-nja koja zahtijevaju razinu proizvoda (roba ili usluga) npr. industrijske statistike, statistike vanjske trgovine, statistiku platne bilance, statistiku nacionalnih računa, itd.
• osigurava temelj za rekompiliranje temeljnih statističkih podataka (i analizu) iz njihovih izvornih klasifikacija u standardnu klasifikaciju.
• uk-ljučuje kategorije za sve proizvode koji mogu biti subjekt domaćih i međunarodnih transakcija ili se mogu naći na zalihi. Ne obuhvaća samo proizvode koji su output iz gospodarskih djelatnosti (uk-lj. prenosive i neprenosive robe), već obuhvaća zemljište i neopipljivu aktivu koja proizlazi iz pravnih ili računovodstvenih postupaka kao što su patenti, licence, zaštitni znakovi i autorska prava (iako se oni tretiraju u SNA kao neproizvodna aktiva, uključeni su u bilancne liste i završne račune poduzeća), zbog značajne nacionalne i međunarodne trgovine i velike zainteresiranosti korisnika za te podatke.
• postoja-nje jedne klasifikacije proizvoda koja će obuhvatiti čitav raspon proizvoda, i to po kriteriju gospodarskog (industrijskog) podrijetla proizvoda (robe i usluga) i istovremeno biti strukturirana unutar svake razine razreda NKD-a uz primjenu daljnjih podjela na proizvode KPD-a koji na kraju trebaju biti sjedinjeni u SNA.
• integralnim i harmoniziranim sustavom statističkih klasifikacija gospodarskih djelatnosti i klasifikacija proizvoda osigurava se statističko praćenje i publiciranje značajnih pojava u gospodarstvu i kvalitetan okvir za mikroekonomske i makroekonomske analize i komercijalni marketing na konzistentan način, s nacionalnog i međunarodnog aspekta.

8. NAČIN PRIMJENE KPD-a U STATISTIČKOM SUSTAVU RH I KOORDINACIJA RADA

a. KPD će u statističkom sustavu RH imati funkciju središnja klasifikacija proizvoda.

Koristit će se za prikupljanje i publiciranje podataka u RH kao i za međunarodnu razmjenu. KPD će se koristiti agregatno ili detaljno za posebna istraživanja ili će se funkcionalno prilagoditi po potkategorijama. Klasifikacije koje se koriste u konkretnim statističkim istraživanjima moraju se uskladiti s KPD na slijedeći način:

• klasifikacije koje su agregiranije od KPD sadržavat će precizne agregacije KPD potkategorija,
• klasifikacije koje su detaljnije od KPD sastojat će se od elemenata koji su potpuno sadržani u KPD potkategorijama.
• klasifikacije koje su izvedene na ovaj način mogu imati samostalan šifarski sustav.

Stoga, ili će sama KPD služiti kao klasifikacija korištena u statističkim istraživanjima, ili će te klasifikacije biti agregiranije ili detaljnije, ali strogo usklađene s KPD.
Praktičnu primjenu KPD-a kao detaljnije klasifikacije u RH predstavljaju nove statističke nomenklature za praćenje industrijske proizvodnje NIPU i NIPUM. Proizvodi definirani u NIPU i NIPUM-u ili su jednaki kao oni u KPD-u ili su, češće, daljnja dioba potkategorija KPD-a. Tako je uspostav-ljena striktna veza između elemenata KPD-a i elemenata NIPU i NIPUM-a. Takva veza odrazila se i u strukturi brojčanog označavanja NIPU i NIPUM-a, koja je nadogradnja KPD označavanju (isto kao CPA-PROCOM EU).
Uloga KPD kao središnje klasifikacije proizvoda važna je i za nacionalne računa te input-output tabele pridružene u SNA (odnosno ESA za EU) npr. za izračunavanje tokova roba kao i podataka u vezi s proizvodima (za nacionalne račune) koristit će se KPD.

b. Namjena ovih metodoloških materijala je uvođenje KPD u statistički sustav RH.

c. Uvođenje i primjena KPD-a u redovita i posebna statistička istraživanja, DZS će provesti što je moguće prije, a najkasnije do 31. prosinca 1999. godine.

d. DZS će osnovati radnu skupinu za statističku programsku koordinaciju. Radna skupina istražit će sva pitanja stručnih djelatnika DZS-a i relevantnih tijela vlade i znanstvenih institucija koja se odnose na KPD, do konačnog roka primjene. Radna skupina imat će slijedeće zadatke:

• pripremu i koordinaciju rada na reviziji nacionalne verzije KPD;
• uključivanje izmjena KPD-a, vodeći pritom računa:
- o tehnološkom i gospodarskom razvoju, osobito na području usluga,
- uređiva-nju i pročišćava-nju tekstova,
- interpretaciji KPD-a
- izmjenama u međunarodnim proizvodnim klasifikacija ma, osobito u CPA.
• istraživanja i rješavanja problematike koja proizlazi iz primjene KPD-a;
• aktivno uključivanje u rad međunarodnih statističkih tijela zaduženih za klasifikacijske sustave, osobito Eurostata;
đ koordinaciju rada s ostalim radnim skupinama koje se bave klasifikacijama, osobito s Carinskom tarifom RH;
• produljenje roka prijelaznog razdoblja za određena istraživanja na zahtjev rukovodioca relevantnog sektora odnosno određenog područja rada;
• koordinacija rada s ostalim tijelima koja se bave agregiranijim ili detaljnijim posebnim funkcionalnim klasifikacijama.

e. Ravnatelj DZS-a može donijeti i drugačije odluke unutar roka navedenog u ovoj točci.

f. KPD se uvodi kao klasifikacija proizvoda za uporabu isključivo u statističke svrhe i sastavni je dio ovih materijala (poglavlje II.).

___________________________________

1 Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD usklađena je Classification of
Product by Activity Europske unije – CPA (prva verzija 1993., revidirana verzija 1996.), koja
je u ovezatnoj primjeni u državama članicama EU od 1. siječnja 1996., a usklađena je s Central Product Classification Ujedinjenih
naroda – CPC, koja je u primjeni od 1991.
2 Statistička klasifikacija gospodarskih djelatnosti Europske unije – NACE Rev.1 (General Industrial
Classification of Economic Activities within the European Communities), koja je u primjeni u 
državama članicama Europske u nije od 1. siječnja 1993. (Council Regulation - EC No 3037/90 i 761/93).
3 Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih gospodarskih djelatnosti - ISIIC Rev.3
(International Standard Industrial Classification of all economic activities), Ujedinjenih
naroda (ST/ESA/STAT/SER.M/4/Rev.3), New York 1990.
4 SNA - Sustav nacionalnih računa (System of National Accaunts) verzija 1993., izrađena u suradnji EEZ – 
Komisije Europske ekonomske zajednice, MMF – Međunarodnog monetarnog fonda, OECD – Organizacije za
ekonomsku suradnju i razvoj, UN – ujedinjenih naroda, WB – Svjetske banke (ISBN-92-1-161352-3);
EU verzija - ESA (European System of national and regional Accaunts in the Community) Council
Regulation (EC) No 2223/96 of 25 June 1996.
5 CPC – Središnja klasifikacija proizvoda, Ujedinjeni narodi (Central Product Classification), Statistički dokumenti,
Serija M, Br. 77, New York, 1991. (u primjeni širom svijeta kao privremena, sa statusom preporuke UN-a).
6 Harmonizirani sustav Ujedinjenih naroda – HS (Harmonized System), u primjeni od 1988. za crinske
uporabe i kao svjetski statistički standard za statistiku vanjske trgovine.
7 Kombinirana nomenklatura Europske unije – CN (Combined Nomenclature), usklađena do šesteroznamenkaste
brojčane oznake s HS-om, u primjeni od 1991. za carinske potrebe i kao statistički standard za
praćenje vanjske trgovine na detaljnijom europskoj razini.
8 Metodološke pripreme za primjenu europske klasifikacije djelatnosti NACE Rev.1" i Tabele 
pretvorbe JKD <–> NACE Rev.1", objavljene 1992., DZS serija publikacija "Prilozi razvoju hrvatske
statistike".
9 Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD (Odluka o NKD objavljena u N.N. 3/97 i 7/97), uvedena
u RH 1.1.1995. (Zakon o NKD – N.N. 98/94 i Odluka o NKD N.N. 6/95), u obvezatnoj primjeni od 1.1.1997.
Temelji se i sukladna je na razini četveroznamenkaste brojčane oznake (razreda) s "Klasifikacijom
gospodarskih djelatnosti Europske unije – NACE Rev.1", u obvezatnoj primjeni za sve države članice od 
1.1.1995.
10 "Nacionalna nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga – NIPU" za godišnje snimanje industrije, objavljena
u NN 80/95, stupila na snagu 9. listopada 1995. Temelji se i sukladna je na razini proizvoda s "Klasifikacijom
proizvoda Europske unije – PRODOCOM List 1995". U pripremi je revizija "NIPU", prema
CPA 96 i PRODCOM List 1997.
11 "Nacionalna nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga – NIPUM" za mjesečno snimanje
industrije, objavljena u NN 80/95, stupila na snagu 17. veljače 1997. Temelji se i sukladna je na razini
proizvoda s "Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Europske unije – CPA 93" i agregacije ili dezagregacije
PRODCOM List 1997.
12 Carinska tarifa Republike Hrvatske NN br. 49 od 20. lipnja 1996.), usklađena s "Harmoniziranim sustavom 
nazivlja i brojčanog označavanja roba Ujedinjenih naroda – HS 96" i "Kombiniranom nomenklaturom
Europske unije – CN 96", do šesteroznamenkaste brojčane oznake. 
13 Samo 16 potpodručja posebno je označeno dvoslovnom abecednom oznakom. Ostala su uk-ljučena u klasifikaciju, ali nisu posebno označena (npr. područje A sadrži potpodručje AA, itd.)
14 Ugrađeno kao hijerarhijska razina u Nomenklaturu industrijskih proizvoda i usluga _ NIPU (za godiš-nje snima-nje industrijske proizvod-nje, N N 80/95, u primjeni od 20. listopada 1995. za IND-21/94 i IND-21/95); Nomenklaturu industrijskih pr
15 Odstupa-nja od NKD-a (222 skupine) _ vidi poglav-lje 4.2
16 Odstupa-nje od NKD-a (503 razreda) _ vidi poglav-lje 4.2 

III. Ova Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD s metodološkim uputama stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama"

Klasa: 950-01/97-01-39
Urbroj: 555-01-01-97-39
Zagreb, 27. lipnja 1997.