DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

1343

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« br. 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila kojima se mjeri otpor zamke (petlje)

I. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi za mje­rila kojima se mjeri otpor zamke (petlje) između faznog vodiča i zaštitnog vodiča, ili između faznog vodiča i neutralnog vodiča, ili između dvaju faznih vodiča, uz uporabu mrežnog napona u električnim mrežama s nazivnim naponima do 1000 V (u dalj­njemu tekstu: mjerila).

Višenamjenska mjerila koja služe i za mjerenje otpora zamke, moraju, u dijelu koji se odnosi na mjerenje navedene mjerne veličine, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Izrazi u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) Nazivni napon je napon za koji je mjerilo predviđeno i koji je označen na mjerilu.

2) Nazivna frekvencija je frekvencija za koju je mjerilo predviđeno i koja je na njemu označena.

3) Otpor zamke je zbroj otpora strujne zamke, a tvore ga otpor izvora struje, otpor faznog vodiča od jednog pola izvora do mjernog mjesta te otpor povratnog voda (npr. zaštitnoga voda, uzemljivača i zemlje, ili drugoga faznog vodiča) od mjernog mjesta do drugog pola izvora struje.

4) Ispitni (opteretni) otpornik mjerila je otpornik kojim se opterećuje električna mreža pri mjerenju mjerilom.

5) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine oduzme njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima.

6) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se dovode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost; to je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost što je pokazuje mjerilo pri mjerenju.

7) Pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 6) ovoga članka, pomnožen sa 100.

8) Osnovna pogreška je pogreška određena na mjerilu u referentnim uvjetima i izražava se u postocima dogovorne vrijednosti.

9) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti.

10) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 6) ovoga članka, pomnožen sa 100.

11) Uporabna pogreška je proračunata postotna pogreška u uvjetima nazivne uporabe, odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine, a izračunava se formulom.

P_u = |P_o| + ( P₁² + P₂² + P₃² + P₄²) ^0,5

gdje je:

P_u – uporabna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti,

P_o – osnovna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₁ – promjena zbog uporabnog položaja mjerila, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₂ – promjena zbog napona, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₃ – promjena zbog temperature okoline, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₄ – promjena zbog faznog kuta impedencije zamke, u postocima dogovorne vrijednosti.

II. Mjerno-tehniČke znaČajke

Članak 3.

U mjerilima kojima se otpor zamke mjeri određivanjem pada napona na ispitnom otporniku kojim se opterećuje električna mreža, može se kao ispitni otpornik upotrijebiti otpornik s aktivnim, reaktivnim ili kompleksnim otporom. Kad je ispitni otpornik kompleksnog otpora, mora biti poznat i označen fazni kut.

Članak 4.

Ako rezultat mjerenja ovisi o promjenama napona električne mreže, mora se naznačiti njegov utjecaj. Pokazivanje promjena napona električne mreže ugrađenim mjerilom smatra se dovoljnim, ako taj intrument jasno pokazuje promjene napona električne mreže u odnosu prema smanjenju napona zbog opterećivanja električne mreže ispitnim otpornikom.

Ako nema mogućnosti da se pokaže utjecaj promjena napona električne mreže, potrebno je u uputi uz mjerilo upozoriti na tu pojavu i na način njezina otklanjanja.

Članak 5.

Pri rukovanju mjerilom, kad napon na koji se mjerilo priključuje ne iznosi više od 120% vrijednosti nazivnog napona mjerila, ne smiju se ugroziti korisnici mjerila, niti oštetiti mjerilo.

Ako se mjerilo ošteti zbog nestručnog priključenja na elek­tričnu mrežu za koju je predviđeno, naprimjer zbog preopte­rećenja ili pogrešnog priključenja vodiča, ne smiju biti ugroženi korisnici ni okolica mjerila.

Ako mjerilo postane privremeno neupotrebljivo, odnosno prestane funkcionirati (npr. zbog aktiviranja zaštitne sklopke mjerila), to se mora na uočljiv način signalizirati.

Članak 6.

Priključna mjesta mjerila moraju biti tako izvedena da se vodiči koji služe za mjerenje mogu pouzdano povezati s mjerilom i da se isključi svaki dodir dijelova pod naponom.

Zaštitni vodič električne mreže koja se ispituje smatra se aktivnim vodičem, odnosno s njime treba jednako postupati kao s vodičem pod naponom.

Članak 7.

Referentni uvjeti mjerila, ako nije drugačije navedeno, jesu:

1) nazivni napon ili bilo koji napon u referentnom području, ako ga ima;

2) nazivna frekvencija ili bilo koja frekvencija u referentnom području, ako je ima;

3) referentni položaj, a ako on nije naveden – vodoravni položaj površine ljestvice instrumenta,

4) temperatura okoline 23 °C ± 2 °C;

5) kut impendancije zamke koji odgovara kutu impedancije ispitnog otpornika ili 0°, kad nije dan fazni kut ispitnog otpornika.

Članak 8.

Granice nazivnog područja uporabe za utjecajne veličine propisane ovim pravilnikom, ako proizvođač ne navede drugačije, jesu:

1) 0 °C ili 30 °C, za temperaturu okoline;

2) ± 30° od referentnog položaja, ili uspravni položaj površine ljestvice mjerila kad nije dan referentni položaj;

3) donja i gornja granica napona mreže za koji je mjerilo predviđeno i koji je označio proizvođač;

4) cos j_m = 0,95, za kut impedancije zamke (j_m) kad mreža nije opterećena i kad je napon mreže stalan pri mjerenju mjerilom s ispitnim otpornikom aktivnog otpora:

5) j_m = j_r ± 15° za kut impedancije zamke (j_m) kad mreža nije opterećena i kad je napon mreže stalan pri mjerenju mjerilom s ispitnim otpornikom kompleksnog otpora, s kutom j_r.

Članak 9.

Uporabna pogreška mjerila za mjerno područje ili mjerna područja koje je odredio proizvođač te za nazivne uporabne zahtjeve propisane ovim pravilnikom ne smije biti veća od vrijednosti koje je za nju odredio proizvođač.

Najveća vrijednost uporabne pogreške koju je odredio proizvođač ne smije biti veća od ± 30%.

III. Konstrukcijski zahtjevi

Članak 10.

Svi sklopovi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od mehaničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja.

Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neispravnog rada (ili upozoravanja na isti) u slučaju kvara ili nepravilne uporabe.

Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

IV. Natpisi i oznake

Članak 11.

Natpisi i oznake na mjerilu moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku.

Natpisi i oznake moraju biti na uočljivu mjestu na mjerilu i moraju biti jasni, dobro vidljivi u radnim uvjetima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti.

Na mjerilu moraju biti ovi natpisi i oznake:

1) tvrtka, odnosno ime ili znak proizvođača

2) oznaka tipa

3) serijski broj

4) jedinica mjerne veličine

5) mjerno područje u kojemu mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava zahtjevima što ih propisuje ovaj pravilnik

6) nazivni napon

7) nazivna frekvencija, ako odstupa od 50 Hz

8) fazni kut ispitnog otpornika, ako je veći od 15°

9) referentni položaj, ako nije predviđen bilo koji položaj

10) oznaka za odvojenu uputu – oznaka: uskličnik u istostraničnom trokutu

11) službena oznaka tipa.

Članak 12.

U uputama za uporabu mjerila, koje se tipno ispituje prema mjeriteljskim zahtjevima propisanima ovim pravilnikom, moraju se navesti:

1) načelna shema mjerila

2) mjerna shema

3) nazivno područje uporabe za napon mreže

4) vrijednost otpora ispitnog otpornika

5) ispitna struja i vrijeme ispitivanja (mjerenja)

6) granice uporabne pogreške, granice osnovne pogreške i granice promjena, pri čemu granice uporabne pogreške moraju biti unutar granica te pogreške, utvrđenih u članku 11. ovoga pravilnika

7) područje vrijednosti otpora zamke i kuta impedancije mreže unutar kojih mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava zahtjevima što ih propisuje ovaj pravilnik

8) dopunska pogreška, kad kut impedancije mreže nije u odgovarajućem području instrumenta

9) dijagram, tablica ili drugi oblik objašnjenja iz kojega se vidi u kojem se mjernom području mogu mjeriti pojedine vrijednosti otpora zamke, a da pogreške tih mjerenja, uzimajući u obzir dopuštene pogreške mjerila, budu u granicama propisanima za to mjerenje

10) napomene o drugim mogućim dopunskim pogreškama, naprimjer zbog opterećivanja mreže ispitnim otpornikom

11) podaci o utjecaju i eliminiranju utjecaja kolebanja napona mreže, ako on nije uočljiv, prema članku 4. ovoga pravilnika

12) napomene o utjecaju napona mreže kad on odstupa od nazivnog napona instrumenta.

V. Tipno ispitivanje

Članak 13.

Tipno ispitivanje mjerila provodi se na osnovi dokumentacije i/ili rezultata laboratorijskih ispitivanja.

Zahtjevu za tipno ispitivanje proizvođač mjerila ili njegov predstavnik mora priložiti propisanu dokumentaciju, a posebno:

1) upute za uporabu koje sadrže:

a) opće tehničke podatke

b) opis rada mjerila i njegovih sklopova s mogućim upozorenjima

c) upute za postavljanje i električnu shemu spajanja

d) potrebnu programsku podršku i upute za njezinu ugradbu

e) upute za uporabu, održavanje i ovjeravanje na hrvatskome jeziku

f) upute za funkcionalnu provjeru ispravnosti mjerila

g) postupak za utvrđivanje sukladnosti mjerila s odredbama ovoga pravilnika

2) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju (o mehaničkim i elektroničkim sklopovima) mjerila

3) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju o programskoj podršci (ako je ugrađena u mjerilo), a posebno:

a) opis programske podrške

b) opis komunikacije podataka između sklopova

c) podatke i upute za identifikaciju programske podrške ugrađene u mjerilo

d) pisanu izjavu proizvođača mjerila da ugrađena programska podrška isključivo obavlja samo one funkcije koje su navedene u podtočki a) ove točke

e) način zaštite programske podrške

4) potreban broj fotografija mjerila (za obradbu na elektroničkome računalu)

5) druge dokumente ili podatke koji su potrebni za provo­đenje tipnog ispitivanja, a koje tijekom provođenja tipnog ispitivanja zatraži službeno tijelo.

Članak 14.

Dodatni (vanjski) dijelovi mjerila koji se na njega priključuju moraju biti opisani u tipnom odobrenju mjerila.

Članak 15.

Tijekom provođenja tipnog ispitivanja provodi se i provjera pripadnih uputa za uporabu mjerila, kako bi se utvrdilo da su navedeni podaci i opisani postupci jasno i razumljivo navedeni.

U tipnom odobrenju treba navesti i podatke za identifikaciju uputa za uporabu mjerila.

VI. ZavrŠna odredba

Članak 16.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-04/45
Urbroj: 558-03/6-02-1
Zagreb, 27. lipnja 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.