1477
Na temelju članka
15. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, 105/97 i 64/00),
ministar kulture donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuje se način i
postupak predaje javnoga i privatnoga arhivskog gradiva arhivima.
Članak 2.
Imatelji javnoga arhivskog gradiva
predaju gradivo nadležnome arhivu u skladu s odredbama Zakona o arhivskom
gradivu i arhivima (u daljnjem tekstu: Zakon).
Članak 3.
Arhivi mogu preuzeti i privatno arhivsko
gradivo od pravnih i fizičkih osoba ako im one takvo gradivo daruju, daju na
pohranu (depozit) ili ponude na otkup.
II. PREDAJA JAVNOGA ARHIVSKOG GRADIVA
Članak
4.
Predaja
javnoga arhivskog gradiva nadležnom arhivu provodi se na način i u rokovima
propisanim Zakonom.
Članak
5.
Stvaratelji
i imatelji javnoga arhivskog gradiva (u daljnjem tekstu: javnopravne osobe)
kao i pravne i fizičke osobe koje posjeduju javno arhivsko gradivo obvezne su
arhivsko gradivo, nakon provedenoga odabiranja i izlučivanja predati arhivu u
izvorniku, sređeno, tehnički opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za
određeno vremensko razdoblje.
Članak
6.
(1)
Izvornik je svaki prvotni zapis bez obzira na podlogu i vrstu zapisa, a koji
ima oznake pravne valjanosti.
(2)
Javnopravne osobe pri predaji arhivskoga gradiva arhivu ne mogu izvornike
nadomjestiti preslicima.
(3)
Elektronički zapisi se predaju u obliku i na nosaču koji dogovore nadležni
arhiv i predavatelj, zajedno s dokumentacijom i podacima koji su potrebni za čitanje
i razumijevanje zapisa, tako da su kompatibilni s postojećom informacijskom
tehnologijom i da sačuvaju izvornu razinu sigurnosti, autentičnosti i
vjerodostojnosti.
(4)
Prije preuzimanja elektroničkih zapisa nadležni arhiv obvezan je predavatelju
dostaviti popis zahtjeva glede cjelovitosti dokumentacije, kompatibilnosti s
postojećom informacijskom tehnologijom, formata i medija na kojemu će se
elektronički zapisi predati arhivu te popis zahtjeva glede očuvanja
sigurnosti, autentičnosti i vjerodostojnosti zapisa.
Članak
7.
Sređenim
se smatra ono arhivsko gradivo u kojem se pojedinačni zapisi ili osnovne
jedinice udruživanja zapisa nastale u procesu poslovanja nalaze u sklopu
arhivskoga gradiva na mjestu određenom načinom upravljanja spisa te njihova
odlaganja.
Članak
8.
Popisanim
se smatra ono arhivsko gradivo za koje je javnopravna osoba, nakon odabiranja
gradiva izradila popis koji sadržava:
1. Naziv stvaratelja gradiva
2. Vrijeme nastanka gradiva obuhvaćenog
popisom
3. Ukupna količina gradiva
4. Ime i prezime osobe koja je izradila
popis
5. Datum popisa.
Za svaku jedinicu popisa navodi se barem:
1. Redni broj
2. Naziv, odnosno sadržaj
3. Vrijeme nastanka
4. Količina.
Članak 9.
(1) Cjelovitim se smatra ukupno arhivsko
gradivo nastalo radom javnopravne osobe u vremenskom razdoblju za koje se
predaje arhivu.
(2) Arhivsko gradivo sadržava također:
– uredske knjige i druge evidencije o
gradivu,
– zapise koji sadržavaju osobne podatke
kao i zapise označene kao tajne, bez obzira na vrstu i stupanj tajnosti te
– tiskano ili na drugi način umnoženo
arhivsko gradivo, nastalo za potrebe obavješćivanja, kao što su interne
publikacije i časopisi, tiskani planovi i poslovne vijesti, tiskani zapisnici
sjednica i druge tiskovine (plakati, letci, prospekti, upute, programi, pozivi
itd.).
Članak 10.
(1) Tehnički opremljenim smatra se ono
arhivsko gradivo kod kojega su:
– osnovne jedinice udruživanja spisa uložene
u papirnate ovitke (»košuljice«), mape i drugu zaštitnu opremu, te u tehničke
jedinice (arhivske kutije ili drugu odgovarajuću opremu);
– filmske i mikrofilmske vrpce opremljene
odgovarajućim kalemima i kutijama;
–
ostali mediji smješteni u odgovarajuću zaštitnu ambalažu.
(2) Arhivsko gradivo ne smije biti spojeno
metalnim spojnicima ili drugim metalnim predmetima te ne smije biti uloženo u
plastične omote.
Članak 11.
Označenim gradivom smatra se ono arhivsko
gradivo čije tehničke jedinice imaju natpise koji sadržavaju:
– naziv javnopravne osobe, a po potrebi i
naziv organizacijske jedinice čijim je djelovanjem nastalo arhivsko gradivo,
– redni broj tehničke jedinice u popisu
– oznake jedinica gradiva/sadržaj, te
– vremenski raspon gradiva u tehničkoj
jedinici.
Članak 12.
(1) O predaji arhivskoga gradiva arhivu
sastavlja se primopredajni zapisnik koji sadržava sljedeće podatke:
– datum i mjesto primopredaje,
– naziv javnopravne osobe koja predaje
arhivsko gradivo, te ime i prezime odgovorne osobe,
– naziv arhiva koji preuzima arhivsko
gradivo te ime i prezime odgovorne osobe,
– imena i prezimena osoba koje su obavile
primopredaju,
– zakonsku osnovu primopredaje,
– naziv, sjedište i vrijeme djelovanja
stvaratelja gradiva koje se predaje (ako se predaje gradivo nastalo djelovanjem
više stvaratelja navode se podatci za svakoga stvaratelja pojedinačno),
– naziv odnosno sadržaj arhivskoga
gradiva,
– vrijeme nastanka arhivskoga gradiva koje
se predaje,
– količinu gradiva koje se predaje, izraženu
u broju tehničkih jedinica (omota, mapa, kutija, svežnjeva, knjiga, kolutova
i dr.), u dužnim metrima ili drugoj odgovarajućoj mjernoj jedinici,
– napomenu o sačuvanosti i cjelovitosti
gradiva i objašnjenje što ga o tome daje predavatelj, te
– napomenu o uvjetima korištenja gradiva.
(2) Obvezatni sastavni dijelovi zapisnika
su također:
– popis preuzetoga arhivskoga gradiva, te
– popis arhivskog gradiva koje je
privremeno ostalo kod imatelja i rok do kojega će biti predano arhivu.
(3) Zapisnik se izrađuje u pet primjeraka,
od kojih dva zadržava predavatelj, dva arhiv, a jedan se primjerak dostavlja
Hrvatskome državnom arhivu.
Članak 13.
Arhiv mora čuvati tajnost povjerljivih
podataka sadržanih u arhivskome gradivu što ga je preuzeo. Gradivo koje sadržava
osobne podatke, kao i gradivo za koje je utvrđen stupanj tajnosti, mora se u
popisu posebno označiti te navesti rok dostupnosti javnosti.
Članak 14.
Troškove predaje, uključujući prijevoz
odnosno dostavu arhivu, troškove sređivanja i izradbe popisa te tehničkog
opremanja gradiva, ako nije ranije provedeno, snosi predavatelj gradiva.
Članak 15.
Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i
u slučaju stečaja ili likvidacije javnopravne osobe kada nije poznat ili ne
postoji pravni sljednik. Pravna osoba koja provodi stečaj odnosno izvodi
statusnu promjenu javnopravne osobe mora prije početka postupka o tome
obavijestiti nadležni arhiv i pobrinuti se za odabiranje i predaju arhivskoga
gradiva arhivu u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o vrednovanju arhivskoga
gradiva.
III. PREUZIMANJE PRIVATNOG ARHIVSKOG
GRADIVA
Članak
16.
Arhivi
preuzimaju privatno arhivsko gradivo od pravnih i fizičkih osoba na temelju
darovanja, kupoprodaje ili pohrane.
Članak
17.
(1)
Privatno arhivsko gradivo preuzima se u arhiv temeljem pisane isprave
(ugovora, razmjene pisama ili oporuke) u kojoj su naznačena prava i obveze
stranaka.
(2)
Ugovor može biti darovni, kupoprodajni ili ugovor o pohrani. Bez obzira na
vrstu, svaki ugovor obvezatno sadržava i:
–
navod o vrsti ugovora,
–
naziv, odnosno ime i prezime, matični broj pravne osobe i adrese ugovornih
strana (za pravnu osobu uz naziv se navodi i ime odgovorne osobe ili opunomoćenog
predstavnika),
– predmet ugovora (naziv odnosno naznaka
sadržaja gradiva, vrsta, količina i vrijeme nastanka gradiva),
– navod o vlasništvu nad arhivskim
gradivom koje je predmet ugovora,
– navod o autorskim pravima ili drugim
pravima i ograničenjima koja se odnose na korištenje i raspolaganje gradivom
koje je predmet ugovora,
– naziv i sjedište arhiva u kojemu će se
gradivo čuvati,
– navod o uvjetima i rokovima dostupnosti
i korištenja gradiva,
– međusobne obveze ugovornih strana te
prema trećim stranama,
– datum i potpise.
(3) Obvezatan sastavni dio ugovora jest
popis preuzetoga arhivskog gradiva s naznakom sadržaja, razdoblja nastanka i
količine gradiva.
(4) Ugovor o darovanju, kupoprodaji ili
pohrani sastavlja se u četiri primjerka, od kojih jedan ostaje kod predavatelja,
dva u arhivu, a jedan se dostavlja Hrvatskome državnom arhivu.
Članak 18.
Darovni i kupoprodajni ugovor sadržavaju i
navod o prijenosu gradiva u vlasništvo arhiva. U kupoprodajnom ugovoru se utvrđuje
i cijena gradiva koje je predmet ugovora te način plaćanja.
Članak 19.
(1) Vlasnik koji je gradivo pohranio u
arhivu zadržava prava koja proizlaze iz vlasništva, ako ugovorom o pohrani nije
drugačije određeno.
(2) U ugovoru o pohrani, osim podataka iz članka
17. stavka 2. ovoga Pravilnika navode se i: možebitna ograničenja u svezi s
raspolaganjem i korištenjem gradiva te datum možebitne obnove ili produljenja
ugovora.
Članak 20.
Ako neki arhiv iz bilo kojeg razloga
odbije preuzeti privatno arhivsko gradivo koje mu pravna ili fizička osoba
ponudi na dar ili u pohranu, obvezan je o tome obavijestiti Hrvatski državni
arhiv u roku od 15 dana od dana kada mu je gradivo ponuđeno.
Članak 21.
(1) Arhivi imaju pravo prvokupa arhivskoga
gradiva u privatnome vlasništvu, sukladno odredbama članka 36. Zakona.
(2) Vlasnici privatnog arhivskoga gradiva
koji žele prodati svoje gradivo, obvezni su ga najprije ponuditi nadležnom
arhivu na čijem području imaju svoje sjedište odnosno prebivalište ili
Hrvatskome državnom arhivu.
(3) Obavijest o ponudi sadržava: ime,
prezime i adresu vlasnika gradiva, popis gradiva i cijenu uz koju je arhivsko
gradivo ponuđeno.
(4) Ako nadležni arhiv ne želi koristiti
svoje pravo prvokupa, obvezan je u roku od 30 dana nakon prijema ponude
obavijestiti o tome Hrvatski državni arhiv, koji se u roku od narednih 30 dana
mora očitovati o ponudi.
Članak 22.
Osobama koje pronađu ili obavijeste arhiv
o postojanju gradiva koje nije zaštićeno ili mu je vlasnik nepoznat, te
osobama koje spriječe uništavanje ili oštećivanje takvoga gradiva nadležni arhiv
može isplatiti primjerenu naknadu.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika
prestaje važiti Uputstvo o predaji arhivske građe arhivima (»Narodne novine«,
33/87).
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana
od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-06/02-01-36
Urbroj: 532-03-3/6-02-01
Zagreb, 12. srpnja 2002.
Ministar kulture
dr. sc. Antun Vujić, v. r.