HRVATSKI SABOR

2531

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2003. GODINU

Proglašavam Zakon o izvršava­nju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 7. prosinca 2002.

Broj: 01-081-02-3893/2
Zagreb, 13. prosinca 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2003. GODINU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje struktura prihoda, primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, upravljanje državnom imovinom i dugovima, davanje jamstava, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te kazne za neispunjavanje obveza.

II. STRUKTURA PRORAČUNA

Članak 2.

(1) Opći dio Proračuna sastoji se od Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja, a Posebni dio sadrži raspored rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji i proračunskim korisnicima.

(2) U Računu prihoda i rashoda iskazani su porezni i neporezni prihodi, drugi prihodi od državne imovine te sredstva za financiranje javnih rashoda na razini države na temelju zakonskih propisa.

(3) U Računu financiranja iskazani su primici iz financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova.

III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i rashodima

Članak 3.

Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava na pojedinim stavkama.

Članak 4.

(1) Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sred­stava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna ako je njihovo dospijeće (plaćanje) usklađeno s mjesečnim dodjelama.

(2) Proračun se izvršava mjesečnim dodjelama Državne riznice.

(3) Pri utvrđivanju mjesečnih dodjela korisniku, Državna riznica polazi od visine sredstava utvrđenih u godišnjim i mjesečnim financijskim planovima korisnika. Državna riznica usklađuje zahtjeve iz mjesečnih financijskih planova korisnika s planiranom likvidnosti Proračuna i izvršava mjesečnu dodjelu Proračuna korisniku.

(4) Državna riznica izvršava mjesečne dodjele po korisnicima i rashodima u skladu s raspoloživim sredstvima.

(5) Razliku između odobrenih i manje iskorištenih dodjela korisnik raspoređuje u sljedeće razdoblje.

Članak 5.

(1) Korisnik je na temelju iznosa predviđenih Proračunom obvezan sastaviti financijski plan za cijelu godinu po mjesecima.

(2) Državna riznica – Sektor za pripremu proračuna razmatra i odobrava financijske planove korisnika kako bi se utvrdilo jesu li u skladu s Proračunom i zakonima.

(3) Odobreni financijski planovi prosljeđuju se Državnoj riznici – Sektoru za izvršavanje proračuna, koji izvršava mjesečnu dodjelu sredstava.

(4) Mjesečne dodjele izvršavaju se najkasnije deset (10) rad­nih dana prije početka razdoblja na koje se odnose.

(5) Na temelju mjesečne dodjele korisnik obavlja korekciju mjesečnoga financijskog plana najkasnije do 20-og u mjesecu za sljedeći mjesec, a Državna riznica – Sektor za izvršavanje proračuna dužan je plan odobriti do 25-og u mjesecu.

(6) Ako korisnik Državnoj riznici ne dostavi mjesečni financijski plan usklađen s dodjelom, ne smije stvarati i izmirivati obveze za sljedeći mjesec.

(7) Tijekom mjeseca može se izvršiti naknadna dodjela samo na temelju posebnog zahtjeva koji odobrava Državna riznica.

(8) Manje dodijeljena sredstva u odnosu na financijski plan za tekući mjesec korisnik raspoređuje u sredstva dodjele za sljedeći mjesec.

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 6.

(1) Korisnici mogu imati samo jedan račun.

(2) Korisnici su dužni izvijestiti Ministarstvo u kojoj su banci otvorili račun iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Računi korisnika iz stavka 1. ovoga članka dio su jedinstvenog računa Državne riznice.

(4) Radi održavanja tekuće likvidnosti, Ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može povlačiti raspoloživa sredstva s računa korisnika.

(5) Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva.

Članak 7.

(1) O korištenju sredstava Tekuće zalihe Proračuna odlučuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima Tekuće zalihe Proračuna do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.

(3) Ministar financija može raspolagati sredstvima Tekuće zalihe Proračuna do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.

(4) Sredstva Tekuće zalihe Proračuna mogu se, osim za hitne i nepredviđene izdatke, koristiti i za izvršavanje sudskih odluka (presuda, rješenja, nagodbi i dr.) o isplati rente na teret sredstava Proračuna.

(5) O korištenju sredstava iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka Vlada polugodišnje izvješćuje Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor).

Članak 8.

Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost korisnika, što zahtijeva smanjena sredstva, ili ako korisnik bude ukinut, neutrošena sredstva za njegove izdatke prenose se u Tekuću zalihu Proračuna ili na korisnika koji preuzme njegove poslove.

Članak 9.

(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga uplaćuju se na poseban devizni račun Proračuna.

(2) Devizni račun iz stavka 1. ovoga članka koristi Ministarstvo, a ostali korisnici mogu imati devizni račun jedino na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva.

(3) Sredstva na deviznom računu iz stavka 1. ovoga članka koriste se za plaćanje planiranih proračunskih izdataka.

Članak 10.

Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tomu donosi Ministarstvo.

Članak 11.

(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja prora­čunskih sredstava u 2003. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su resornom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

Članak 12.

Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenima između Vlade i sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 13.

Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, o visini naknada za terenski dodatak i za korištenje osobnog automobila u službene svrhe, te o visini naknade za odvojeni život od obitelji, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti izdaci is­plaćuju iz proračunskih sredstava ili sredstava dobivenih kredita.

Članak 14.

Sredstva osigurana u Proračunu za otplatu ugovorenih inozemnih kredita do 30. travnja 2001., a koji su namijenjeni za izgradnju cesta, Ministarstvo će doznačivati poslovnoj banci.

Članak 15.

(1) Tekuće pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi.

(2) Pomoći županijama iz stavka 1. ovoga članka odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta proračuna i ulaganja u kapitalne programe županija, općina i gradova na njihovu području.

(3) Kriterij za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2001. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2001. godinu po stanovniku županije, te prosjek rashoda za kapitalne programe iz županijskog proračuna za 2001. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i rashod za kapitalne programe iz županijskog proračuna za 2001. godinu po stanovniku županije.

(4) Najmanje 30% tekućih pomoći iz stavka 2. ovoga članka županije raspodjeljuju na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.

(5) Županija propisuje kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Kriterije propisane u stavku 3. ovoga članka županija na odgovarajući način primjenjuje za raspodjelu dijela pomoći na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.

(7) Županijsko poglavarstvo dužno je do 31. ožujka 2003. donijeti raspored sredstava na općine i gradove s njihova područja te ga u roku od 15 dana nakon donošenja dostaviti Ministarstvu financija.

(8) Pomoći općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta, poticanje ulaganja u kapitalne programe i racionalnost izvršenja funkcija sustava općina i gradova.

(9) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države (državni prosjek) za 2001. godinu, prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2001. godinu u ukupnim rashodima, uravnoteženje materijalnih rashoda (broj stanovnika i rashod po stanovniku) u 2001. godini, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2001. godini, te faktor korekcije za postupan prijelaz na novi model izračuna pomoći.

(10) Županije, općine i gradovi iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za financiranje obveznih rashoda propisanih zakonom.

(11) Na korisnike pomoći iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i odredbe o visini ostalih rashoda za zaposlene i o naknadi troškova zaposlenima koje se odnose na korisnike Proračuna, a prema članku 12. ovoga Zakona.

(12) Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo o korištenju pomoći.

(13) Općine i gradovi koji su korisnici pomoći iz stavka 4. ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati županiju o korištenju pomoći.

(14) Ako županija ne donese raspored sredstava iz stavka 7. ovoga članka, Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.

(15) Ako županije, općine i gradovi ne koriste namjenski odobrena sredstva pomoći, Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.

Članak 16.

(1) Sredstva za povrat mirovinskog i zdravstvenog doprinosa koja su uplaćena za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01.), vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: zavodi).

Članak 17.

(1) Korisnicima su osigurana sredstva za obvezno osiguranje iz članka 75. točke 2., 3. i 4. Zakona o osiguranju (»Narodne novine«, br. 90/94., 20/97. i 46/97. – pročišćeni tekst i 116/99.).

(2) Sredstva za nadoknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji, instalacije, oprema i dr.) osigurana su u Proračunu prema stavku 1. ovoga članka, a doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev.

(3) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Članak 18.

(1) U Proračunu su osigurana sredstva za ostvarivanje prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 68. stavka 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 94/01. i 88/02.), a koja obuhvaćaju:

1. naknadu plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta do jedne godine života djeteta, porodnog dopusta do dvije godine života djeteta za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne godine života djeteta iz članka 59. stavka 1. Zakona o radu te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 3. Zakona o radu,

2. naknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta iz članka 57. Zakona o radu,

3. naknadu plaće za korištenje stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu,

4. mjere povećane zdravstvene skrbi o osobama starijima od 65 godina života te o djeci do navršene 18. godine života,

5. zdravstveno prosvjećivanje,

6. liječenje po posebnim propisima,

7. hitnu pomoć na magistralnim cestama,

8. razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvanu većim odstupanjem u organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci, gustoća naseljenosti),

9. osobe čije je prebivalište nepoznato,

10. osigurane osobe iz članka 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju,

11. osiguranje osobe iz članka 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju,

12. međunarodne obveze u oblasti zdravstvenog osiguranja,

13. članove obitelji osiguranika iz članka 5. točke od 13. do 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju,

14. osigurane osobe iz članka 12. i 13. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

(2) U Proračunu se osiguravaju sredstva za obveze iz članka 68. stavka 2. za razliku do pune vrijednosti opsega prava na zdrav­stvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 17. Zakona o zdravstvenom osiguranju, za osigurane osobe iz članka 5. točke od 13. do 22. i članka 12. te za osigurane osobe iz članka 10. i 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Članak 19.

U Proračunu su osigurana sredstva za obveze iz članka 3. i 7. Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca (»Narodne novine«, br. 114/97.) i iz članka 37. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 94/01. i 122/02.).

Članak 20.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3.326,00 kuna.

Članak 21.

(1) Naknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, porodnog dopusta do dvije godine života djeteta za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta i skraćenog radnog vremena do jedne godine djetetova života iznosi 1.600,00 kuna, za rad u punom radnom vremenu.

(2) Novčana naknada za vrijeme korištenja porodnog dopusta roditelju, roditelju na redovitom školovanju, roditelju koji ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i roditelju korisniku mirovine iznosi 900,00 kuna. Osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu iznosi 1.600,00 kuna.

(3) Naknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna.

Članak 22.

Sredstva koja su Proračunom osigurana za potporu udrugama čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku raspoređivat će se u skladu s Odlukom o mjerilima za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i financijskoj potpori udrugama iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 86/98.).

Članak 23.

(1) Ministar financija potanko uređuje način preuzimanja obveza, izvješćivanje o preuzetim obvezama i način isplate sredstava iz Proračuna.

(2) Državna riznica prati i nadzire provedbu ovoga Zakona i drugih propisa u pripremi i izvršenju Proračuna, upravljanje javnim dugom i gotovinom, preuzimanje prava i obveza, te sustav računovodstva proračuna i financijskog izvješćivanja.

IV. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 24.

(1) Korisnik koji stekne nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis nekretnine u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.

(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa nekretnine u zemljišne knjige.

Članak 25.

(1) Kada korisnici besplatno stječu dugotrajnu nefinancijsku imovinu čije bi vlasništvo ili korištenje prouzročilo nove izdatke veće od vrijednosti imovine, odnosno od prihoda koji se ostvaruju korištenjem, obvezni su prije njezina stjecanja zatražiti suglasnost Ministarstva.

(2) Državno odvjetništvo može podnijeti zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine koja spada u sredstva iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dokumentacije iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, ako je Ministarstvo dalo suglasnost u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

Članak 26.

(1) Slobodnim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja ministar.

(2) Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima prihodi su Proračuna.

Članak 27.

(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvat­ska postaje suvlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.

(2) Dio imovine u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u Glavnu knjigu Državne riznice, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku i kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.

(3) Evidenciju o imovini i suvlasničkim dijelovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode njezini korisnici i Ured za državnu imovinu, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 28.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može uzeti zajam na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote 9.152.148.545,00 kuna, koja je iskazana u računu financiranja Proračuna.

(2) Ovlašćuje se vlada da može u svoje ime i za svoj račun uzeti zajam na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote 3.900.000.000,00 kuna, iskazane u financijskom planu Hrvatskih autocesta d.o.o., Zagreb.

(3) Zaduženje iz stavka 2. Vladi predlaže Ministarstvo ako procijeni da je njime moguće ostvariti povoljnije uvjete zaduživanja od onih koje bi kao dužnik ostvarile Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb.

(4) Ministarstvo će ugovorom s Hrvatskim autocestama d.o.o., Zagreb utvrditi korištenje sredstava zajma i međusobna prava i obveze iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2003. godinu u svoti 7.673.977.805,00 kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvr­ša­vanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima.

(6) Ovlašćuje se vlada da u ostvarenju zaduživanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka koristi obveznice, bankovne i druge kredite te kratkoročne vrijednosne papire (trezorski zapisi).

(7) Ministarstvo će predložiti Vladi najpogodnije oblike zaduživanja.

(8) O radnjama iz stavka 1., 2. i 5. ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

3. Upravljanje državnim dugom

Članak 29.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može prijevremeno otkupiti obveznice Republike Hrvatske te prijevremeno otplatiti bankovne i druge kredite u slučajevima kada otkup obveznica i otplatu kredita može financirati sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduživanja i tako ostvariti uštedu u otplati kamata.

(2) Prijevremeni otkup obveznica Republike Hrvatske i prijevremena otplata bankovnih i drugih kredita iskazuje se u Općem dijelu Proračuna.

(3) Zaduženje radi financiranja prijevremenog otkupa obveznica Republike Hrvatske te prijevremene otplate bankovnih i drugih kredita iskazuje se u Općem dijelu Proračuna kao izvanbilančna stavka Računa prihoda i rashoda za 2003. godinu.

(4) Vlada može sklopiti financijske sporazume na temelju takozvanih derivatnih financijskih instrumenata radi postizanja najpovoljnije valutne i kamatne strukture državnoga duga te što manjeg rizika od međuvalutnih promjena i porasta kamatnih stopa. Uvjet je za sklapanje sporazuma da druga stranka u sporazumu ima ocjenu dugoročnoga međunarodnoga kreditnog rejtinga A+ ili višu.

(5) Potraživanja i obveze koje nastanu na temelju takozvanih derivatnih financijskih instrumenata iskazuju se u Općem dijelu Proračuna.

(6) Ministarstvo će predložiti Vladi provedbu radnji iz stavka 1. i 4. ovoga članka.

(7) O radnjama iz ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

Članak 30.

(1) Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.

(2) Ministri i čelnici tijela državne i sudbene vlasti ne mogu stvarati obveze i sklapati ugovore kojima nastaju višegodišnje obveze za Proračun.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, obveze se mogu stvarati uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Članak 31.

(1) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave može se zadužiti uzimanjem kredita na domaćem tržištu novca i kapitala i kod izvođača radova isključivo za kapitalni projekt obnove i razvitka (investiciju) koji se financira iz njihova proračuna, na temelju odluke predstavničkog tijela uz prethodnu suglasnost Vlade.

(2) Ugovor o zaduživanju sklapa župan, gradonačelnik i načelnik na osnovi proračuna i uz prethodnu suglasnost Vlade.

(3) Suglasnost je obvezni prilog ugovora o zaduživanju.

(4) O zahtjevu za davanje suglasnosti Vlada odlučuje u roku od 40 dana nakon podnošenja zahtjeva.

(5) Ministar financija propisuje obvezne sastojke zahtjeva, obvezne priloge i dokumentaciju.

Članak 32.

(1) Ukupna godišnja obveza (godišnji anuitet) jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave za zaduživanje iz članka 32. ovoga Zakona može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuju.

(2) U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je i iznos dospjeloga godišnjeg anuiteta u tekućoj godini po kreditima i jamstvima iz prethodnih godina, te dospjele neizmirene obveze.

(3) Pod ostvarenim proračunskim prihodima razumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 6. Zakona o prora­čunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) umanjeni za primitke 1) od domaćih i inozemnih potpora, dotacija i transfera iz državnog proračuna i proračuna drugih jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave (točka d), za primitke 2) iz posebnih ugovora: mjesni samodoprinos i sufinanciranje građana (točka b) te 3) iz tuzemnog i inozemnog zaduženja (točka f).

Članak 33.

(1) Trgovačko društvo i javna ustanova kojih je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave mogu se zadužiti samo uz suglasnost osnivača.

(2) Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.

(3) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je dvaput godišnje izvijestiti Ministarstvo o izdanim suglasnostima – u srpnju i u prosincu tekuće godine.

Članak 34.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave može davati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, pod uvjetima iz članka 32. i 33. ovoga Zakona.

(2) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave može davati jamstva za ispunjenje obveza trgovačkog društva i javne ustanove čiji je osnivač i većinski vlasnik. Izdano jamstvo uključuje se u opseg mogućeg zaduženja jedinice lokalne samouprave i jednice područne (regionalne) samouprave iz članka 33. ovoga Zakona.

(3) Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave razmjerno njihovu udjelu u vlasništvu.

(4) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je dvaput godišnje izvijestiti Ministarstvo o danim jamstvima – u srpnju i u prosincu tekuće godine.

4. Državna jamstva

Članak 35.

(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske iznimno može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.

(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2003. godinu iznosi 5.900.000.000,00 kuna.

(3) Pri ocjeni zahtjeva za davanjem državnog jamstva uzimat će se u obzir:

– ocjena razvojnog utjecaja na gospodarsku stabilnost te izvozni učinak,

– sposobnost povrata kredita,

– poslovanje bez gubitka,

– važnost u obnovi i stabilnosti razvoja određenog područja.

(4) Davanje jamstva uvjetovat će se osiguranjem naplate na temelju zaloga imovine tražitelja kredita, odnosno drugim instrumentima osiguranja.

(5) Jamčevna zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu iznosi 550.000.000,00 kuna.

(6) Činidbena državna jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju drugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.

(7) Tražitelj jamstva i kreditor obvezni su prethodno zatražiti suglasnost Ministarstva o namjeri davanja državnoga jamstva.

(8) Zahtjev se Ministarstvu dokumentira procjenom boniteta tražitelja prije dobivanja jamstva, te ocjenom efekta novoga kreditnog zaduženja na ukupno poslovno stanje tražitelja, uzimajući u obzir stupanj postojeće zaduženosti. Zahtjevu se prilaže i predugovor s kreditorom.

(9) Ministarstva koja su nadležna za tražitelje jamstva obvezna su u roku od 15 dana od upućivanja zahtjeva za suglasnost dati Ministarstvu mišljenje o razvojnim promjenama i o restrukturiranju društva tražitelja, te ocjenu mogućnosti otplate kredita.

(10) Ministarstvo je obvezno Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije 40 dana od prijama zahtjeva za prethodnu suglasnost.

(11) Za izdana financijska jamstva država zaračunava proviziju u visini 0,5% od vrijednosti državnog jamstva.

(12) Provizija se naplaćuje prije uručenja jamstva naslovniku. Provizija je prihod Proračuna.

(13) Za državna jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može banci ili drugoj financijskoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet dati nalog za blokadu računa dužnika radi izmirenja duga.

(14) Potraživanja Ministarstva, na temelju posebnim ugovorom utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za druge oblike javnih davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.

(15) Radi naplate duga s osnove jamstava, Ministarstvo može s dužnikom sklopiti ugovor o obročnoj otplati duga.

(16) Obročna otplata iz stavka 15. ovoga članka određuje se najduže do godine dana.

(17) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, odnosna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo neophodne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).

(18) O radnjama iz ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

Članak 36.

Odluke Vlade o zaduživanju te o davanju državnih jamstava objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 37.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u odlukama o izvršavanju proračuna za 2003. godinu propisuju mjere ograničenja kojima se osigurava da prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine budu isti ili veći od rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine u 2003. godini.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su dostaviti Ministarstvu financija u roku 15 dana od dana donošenja zajedno s proračunom i tromjesečnim planovima za 2003. godinu.

V. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU

Članak 38.

Za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2003. godini osigurava se 590.500,00 kuna.

Članak 39.

(1) Nadležna ministarstva utvrdit će godišnji Akcijski plan korištenja državnih potpora i poticaja. Planom se usklađuju planirana sredstva s pravima korisnika na temelju važećih propisa i ugovora. Plan se utvrđuje do 31. siječnja 2003., a provodi ga nadležno ministarstvo. Primjerak se dostavlja i Ministarstvu.

(2) Planom se utvrđuju sredstva, mjere i kriteriji namjene, kao i mjere za nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora, koje se podupiru potporama (subvencijama).

(3) Akcijski plan razrađuje se i prema proračunskoj dinamici povlačenja sredstava. U slučaju značajnijih promjena uvjeta poslovanja, Akcijski plan može se promijeniti te u roku od osam dana dostaviti Ministarstvu.

(4) Državne potpore i poticaji obustavit će se i/ili umanjiti pravnim osobama, korisnicima koji nisu ispunili obveze za proteklu godinu, proporcionalno neispunjavanju obveza prema državi (doprinosi, porezi, naknade i drugo) i šteti zbog neispunjavanja ugovorenih obveza (ugovora) koji se podupiru potporama.

(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka ne odnose se na fizičke osobe – korisnike potpora sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

(6) Odredbe stavka 4. ovoga članka ne odnose se ni na društva koja posluju nakon otvaranja stečajnog postupka a redovito podmiruju obveze prema državi.

(7) Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka obvezna su pri podnošenju zahtjeva za dodjelu sredstava iz Proračuna za isplatu potpora (subvencija) i poticaja priložiti Ministarstvu dokaze da su korisnici tih sredstava izvršili obveze iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Ministarstvo će do početka rada Agencije za državne potpore kontrolirati usklađenost potpora i poticaja s preuzetim međunarodnim pravilima i zaključcima Vlade.

VI. POTICAJNE MJERE ZA PROVOĐENJE REFORMI U POLJOPRIVREDI, PRAVOSUĐU, ZNANOSTI I ŠKOLSTVU

Članak 40.

U 2003. godini ministarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj svojim će mjerama i aktivnostima poticati ulaganja u opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstveno istraživačke projekte.

Članak 41.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za provođenje reformi u poljoprivredi, pravosuđu, znanosti, tehnološkom razvoju te školstvu, kod nadležnih ministarstava.

(2) Za korištenje sredstava iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će, na prijedlog nadležnih ministarstava, utvrditi programe za provođenje reformi i razvojnih projekata s razrađenim aktivnostima, dinamikom i visinom potrebnih sredstava za njihovo izvršavanje.

(3) Ostvarenje programa reformi kao i međunarodna verifikacija znanstveno-istraživačkih projekata, uvjet su za korištenje sredstava za reforme.

(4) Ministarstvo će sredstva za namjene iz stavka 2. i 3. ovoga članka doznačivati nadležnim ministarstvima na temelju njihovih zahtjeva, a sukladno ostvarivanju programa.

(5) Nadležna ministarstva dužna su Vladi tromjesečno dostavljati izvješće o izvršenim aktivnostima i visini utrošenih sredstava za svaku aktivnost.

Članak 42.

(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost na uvoznu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstvenoistraživačke projekte u 2003. godini, vratit će se iz Proračuna, iz tekuće zalihe, ovlaštenim znanstvenim ustanovama registriranima po posebnim propisima koje nisu upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.

(2) Ministarstvo znanosti i tehnologije verificirat će projekte i izdati suglasnost za nabavu opreme koja služi za realizaciju projekata iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Znanstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka, na temelju suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka i računa o uvezenoj i nabavljenoj opremi, mogu za uvezenu opremu, odnosno opremu nabavljenu u tuzemstvu ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost.

(4) Ministarstvo znanosti i tehnologije dužno je Vladi Re­pub­like Hrvatske tromjesečno dostavljati izvješće o nabavi opreme i visini utrošenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ministarstvo financija će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u suglasnosti s Ministarstvom znanosti i tehnologije, donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost iz ovoga članka.

VII. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA

Članak 43.

(1) Prihodi koje ostvare korisnici obavljanjem osnovne i ostale djelatnosti uplaćuju se na jedinstveni račun Državne riznice.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, sustav izvršenja sankcija, na ustanove socijalne skrbi, ustanove kulture i na diplomatsko-konzularna predstavništva.

(3) O ostvarenim i utrošenim prihodima iz stavka 2. ovoga članka korisnici izvješćuju Ministarstvo na način i u rokovima koje će pravilnikom utvrditi ministar financija.

(4) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Korisnici mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani vlastiti prihodi, isključivo do iznosa naplaćenih vlastitih prihoda.

VIII. ODGODA OSIGURANJA SREDSTAVA

Članak 44.

Ako tijekom 2003. godine nastanu nove obveze za Proračun stupanjem na snagu zakona i odluka, obveza osiguranja sredstava za njihovu provedbu izvršit će se u 2004. godini, osim ako se u postupku njihova donošenja ne odluči drukčije.

Članak 45.

(1) U 2003. godini neće se primjenjivati odredba članka 3. stavka 1. podstavka 1. Zakona o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 107/01.).

(2) U 2003. godini neće se primjenjivati odredba članka 3. stavka 1. podstavka 1. i 2. Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje (»Narodne novine«, br. 107/01.).

X. PROMJENA NAČINA FINANCIRANJA KORISNIKA PRORAČUNA

Članak 46.

(1) Vlada će na prijedlog Ministarstva obavljati preraspodjelu sredstava za plaće, naknade i materijalne rashode u okviru u Proračunu planiranih sredstava za plaće, naknade i materijalne rashode.

(2) Preraspodjela sredstava za plaće temeljit će se i na Odluci o politici plaća Vlade Republike Hrvatske za 2003. godinu.

Članak 47.

U 2003. godini neće se primjenjivati odredba članka 12. stav­ka 2. i 5. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (»Narodne novine«, br. 101/98., 135/98., 105/99., 25/00., 73/00., 30/01. i 114/01.) i odredbe članka 5., 6. i 7. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (»Narodne novine«, br. 10/99., 25/00., 30/01. i 114/01.).

XI. PRORAČUNSKI I UNUTARNJI NADZOR

Članak 48.

Proračunski nadzor i uprava za unutarnji nadzor obavljaju kontrolu i nadzor korištenja proračunskih sredstava.

XII. KAZNENE ODREDBE

Članak 49.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1) ako preuzme obveze iznad visine osiguranih sredstava u Posebnom dijelu Proračuna (članak 4. stavak 1.),

2) ako u propisanom roku ne dostavi Državnoj riznici financijski plan, s razređenim mjesečnim planom (članak 5.),

3) ako ne izvijesti Ministarstvo o otvaranju računa (članak 6. stavak 2.),

4) ako devizna sredstva ne uplati na poseban račun banke koju odredi Ministarstvo (članak 9.),

5) ako u roku ne dostavi rješenje o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa zaposlenika (članak 11.),

6) ako sredstva isplati suprotno članku 12. ovoga Zakona,

7) ako pomoći koristi suprotno članku 15. stavku 6. ovoga Zakona,

8) ako plaće i ostala sredstva isplati suprotno članku 15. stav­ku 11. ovoga Zakona,

9) ako invalidnine, naknade, socijalna davanja i druga osobna primanja poveća suprotno osnovici iz članka 20. ovoga Zakona,

10) ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 27. stavak 2),

11) ako sklopi ugovor suprotno članku 32. i 33. ovoga Zakona,

12) ako izda suglasnost i jamstvo suprotno članku 35. i 36. ovoga Zakona,

13) ako neophodne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 35. stavkom 17. ovoga Zakona,

14) ako u propisanom roku ne dostavi Ministarstvu odluku o izvršavanju proračuna i preuzme obveze i isplaćuje rashode iznad iznosa utvrđenog člankom 37. ovoga Zakona,

15) ako prihode ostvarene od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ne uplati na jedinstveni račun Državne riznice (članak 43. stavak 1.),

16) ako preuzme obveze i isplaćuje rashode iznad iznosa naplaćenih vlastitih prihoda (članak 43. stavak 5.).

Članak 50.

Uz novčanu kaznu iz članka 49. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih mjesečnih dodjela u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.

Članak 51.

(1) Ako ovlaštena osoba proračunskog nadzora u postupku provjere utvrdi radnje koje imaju obilježje prekršaja, podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom po­dručnom uredu Porezne uprave.

(2) Ovlašteni službenik Porezne uprave vodi prvostupanjski postupak i donosi rješenje o prekršaju iz članka 49. i članka 50. ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave u skladu s odredbama Općega poreznog zakona.

Članak 52.

Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, pla­ćanja, prisilne naplate i odgode plaćanja novčane kazne te vo­đenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.

XIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.

Klasa: 400-06/02-01/11

Zagreb, 7. prosinca 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.