559
Ustavni
sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, dopredsjednik Suda, te suci
Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić,
Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za
pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom,
na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2003. godine, donio je
Pokreće
se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom i ukida se Odluka Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, klasa: 402-01/99-4/80, urbroj:
533-02-99-1-1 od 10. svibnja 1999. godine.
O b
r a z l o ž e n j e
1.
Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom
Odluke Ministarstva znanosti i tehnologije, klasa: 402-01/99-4/80, ur. broj:
533-02-99-1-1 od 10. svibnja 1999. godine (u daljnjem tekstu: Odluka), podnio
je Pravni fakultet u Zagrebu.
2. Osporena Odluka glasi:
»I.
Odlukom se utvrđuje privremena visina školarine za
znanstvene novake, istraživače i suradnike (asistente), koji studiraju na
visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.
II.
Visoka učilišta dužna su upisati sve znanstvene
novake, istraživače i suradnike (asistente) koji su zaposleni na javnim visokim
učilištima i u javnim institutima, odnosno sve znanstvene novake koji su u
sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije, ako imaju uvjete za upis
ili nastavak studija, bez prethodne uplate školarine.
III.
Ministarstvo znanosti i tehnologije će visokim učilištima,
koja izvode poslijediplomske studije za stjecanje stupnja magistra znanosti u
području društvenih i humanističkih studija, doznačiti iznos od 1000,00 kuna, a
1500,00 kuna, za područje prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih
studija po studentu, za svaki semestar. Visoka učilišta ne smiju naplatiti
studentima iz točke I. i II. ove Odluke nikakve dodatne troškove školarine pri
upisu na poslijediplomski studij ili pri obrani magistarskog rada ili doktorske
disertacije.
IV.
Sva visoka učilišta koja izvode poslijediplomske
studije za stjecanje znanstvenog stupnja magistra znanosti dužna su dostaviti
kalkulaciju troškova prema članku 145. Zakona o visokim učilištima.
Ukoliko iznos iz točke III. ove Odluke ne pokriva troškove
studija Ministarstva znanosti i tehnologije u okviru financijskog plana i
raspoloživih sredstava pokušat će osigurati možebitna sredstva.
V.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a
primijenjuje se do opoziva«.
3. Podnositelj smatra da osporena Odluka nije
utemeljena na odredbi članka 145. Zakona o visokim učilištima (»Narodne
novine«, broj 59/96-pročišćeni tekst, 14/00, 67/00, 94/00 i 129/00) i da je tom
Odlukom povrijeđena odredba članka 67. Ustava, kojom se jamči autonomija sveučilišta.
U
obrazloženju prijedloga podnositelj ističe da osporena Odluka ustanovljava dužnost
visokih učilišta da na poslijediplomski studij upisuje sve znanstvene novake,
istraživače i suradnike (asistente) koji su zaposleni u javnim učilištima i u
javnim institucijama u Republici Hrvatskoj, odnosno znanstvene novake koji su u
sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije, čime se za visoka učilišta
stvara težak financijski i nastavni teret.
4.
Tijekom postupka, sukladno odredbi članka 42. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst, u daljnjem
tekstu: Ustavni zakon) Ustavnom sudu dostavljen je odgovor Ministarstva
znanosti i tehnolgije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Prijedlog je osnovan.
5. Odredbom članka 128. točkama 1. i 2. Ustava
propisano je da Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje o suglasnosti zakona s
Ustavom, te suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.
Ocijenivši Odluku drugim propisom kojega je Ustavni
sud ovlašten ispitivati, Sud je razmotrio suglasnost Odluke sa stajališta
odredbe članka 67. Ustava. Odredbom članka 67. stavka 1. Ustava jamči se
autonomija sveučilišta. Stavkom 2. toga članka utvrđeno je da sveučilište
samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.
U okviru ustavnog jamstva autonomije sveučilišta
posebno je važna odredba članka 3. Zakona o visokim učilištima koja odredbom
stavka 2., primjerice, razrađuje načela akademske samouprave i akademskih
sloboda. Navedenom odredbom, između ostalog, je propisano da se akademska
samouprava ogleda osobito u odlučivanju o kriterijima upisa studenata.
U odnosu na odredbu članka 3. stavka 2. Zakona,
Ustavni sud je u odluci i rješenju, broj: U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000.
godine (»Narodne novine«, broj 14/00), zauzeo stajalište »da ovlasti propisane člankom
3. stavkom 2. Zakona predstavljaju temeljni sadržaj autonomije sveučilišta, to
jest onaj koji nije dopušteno ograničavati zakonskim odredbama niti je dopušteno
da ga ograničavaju osnivatelji, podupiratelji ili pak nositelji stručnog
nadzora nad njegovim radom«.
6. Osporenu Odluku donio je ministar pozivom
na odredbu članka 145. Zakona o visokim učilištima. Odredbom stavka 1. toga članka
propisano je da Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva
utvrđuje visinu školarine za studije na javnim visokim učilištima te broj
studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva. Prema odredbi stavka 2. članka
145. Zakona o visokim učilištima, posebnim propisom utvrđuju se kriteriji i način
ostvarivanja prava studenata na potporu Ministarstva u obliku stipendije,
zajmova i novčanih pripomoći školarinama, te način korištenja ostalih sredstava
za životni i radni standard, te kulturne, športske i druge djelatnosti u
studenskim udrugama.
Na temelju navedene zakonske odredbe ministar je ovlašten
posebnim propisom utvrditi:
1. različite vidove potpore studentima (stipendije,
zajmovi, novčane pripomoći školarini, sredstva za životni i radni standard ili
sredstva za djelatnosti u studenskim
kulturnim, športskim i drugim udrugama),
2. kriterije koje trebaju ispunjavati studenti,
3. način na koji studenti koji ispunjavaju propisane
kriterije mogu ostvariti koje od propisanih prava i
4. način korištenja sredstava koje odobrava
Ministarstvo.
Iz sadržaja
Odluke proizlazi da su osporenom Odlukom propisane obveze visokim javnim učilištima,
uključujući i mjerila za upis studenata. Na temelju odredbe članka 145. stavka
2. Zakona o visokim učilištima, međutim, tom Odlukom mogli su se urediti samo
odnosi između određene skupine studenata i Ministarstva.
Iz izloženog slijedi da je sadržaj Odluke, koja
proizvodi pravne učinke, u suprotnosti s odredbama članaka 3. i 145. Zakona, te
da je tom Odlukom povrijeđena odredba članka 67. Ustava.
7. Odredbom članka 89. stavka 1. Ustava
propisano je da se, prije nego što stupe na snagu, zakoni i drugi propisi državnih
tijela objavljuju u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske.
Točkom V. Odluke propisano je da ta Odluka stupa na
snagu danom donošenja i da se primjenjuje do opoziva.
Time je utvrđena nesuglasnost Odluke s odredbom članka
89. stavka 1. Ustava. Istodobno je utvrđena i povreda ustavnog načela sadržanog
u odredbi članka 5. stavka 1. Ustava, prema kojem propisi u Republici Hrvatskoj
moraju biti u suglasnosti s Ustavom i zakonom.
8. Slijedom izloženoga, Ustavni sud je
ocijenio da osporena Odluka nije utemeljena na odredbi članka 145. Zakona o
visokim učilištima, da je u izričitoj suprotnosti s odredbom članka 3. tog
Zakona i da su tom Odlukom povrijeđene odredbe članka 5. stavka 1., članka 67.
i članka 89. stavka 1. Ustava.
Stoga je na temelju odredbe članka 55. Ustavnog
zakona, odlučeno kao u izreci.
Broj: U-II-1811/2000
Zagreb, 12. ožujka 2003.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Dopredsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.