USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

559

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec,   Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2003. godine, donio je

ODLUKU

Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom i ukida se Odluka Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, klasa: 402-01/99-4/80, urbroj: 533-02-99-1-1 od 10. svibnja 1999. godine.

O b r a z l o ž e n j e

1. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke Ministarstva znanosti i tehnologije, klasa: 402-01/99-4/80, ur. broj: 533-02-99-1-1 od 10. svibnja 1999. godine (u daljnjem tekstu: Odluka), podnio je Pravni fakultet u Zagrebu.

2. Osporena Odluka glasi:

»I.

Odlukom se utvrđuje privremena visina školarine za znanstvene novake, istraživače i suradnike (asistente), koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

II.

Visoka učilišta dužna su upisati sve znanstvene novake, istraživače i suradnike (asistente) koji su zaposleni na javnim visokim učilištima i u javnim institutima, odnosno sve znanstvene novake koji su u sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije, ako imaju uvjete za upis ili nastavak studija, bez prethodne uplate školarine.

III.

Ministarstvo znanosti i tehnologije će visokim učilištima, koja izvode poslijediplomske studije za stjecanje stupnja magistra znanosti u području društvenih i humanističkih studija, doznačiti iznos od 1000,00 kuna, a 1500,00 kuna, za područje prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih studija po studentu, za svaki semestar. Visoka učilišta ne smiju naplatiti studentima iz točke I. i II. ove Odluke nikakve dodatne troškove školarine pri upisu na poslijediplomski studij ili pri obrani magistarskog rada ili doktorske disertacije.

IV.

Sva visoka učilišta koja izvode poslijediplomske studije za stjecanje znanstvenog stupnja magistra znanosti dužna su dostaviti kalkulaciju troškova prema članku 145. Zakona o visokim učilištima.

Ukoliko iznos iz točke III. ove Odluke ne pokriva troškove studija Ministarstva znanosti i tehnologije u okviru financijskog plana i raspoloživih sredstava pokušat će osigurati možebitna sredstva.

V.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primijenjuje se do opoziva«.

3. Podnositelj smatra da osporena Odluka nije utemeljena na odredbi članka 145. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 59/96-pročišćeni tekst, 14/00, 67/00, 94/00 i 129/00) i da je tom Odlukom povrijeđena odredba članka 67. Ustava, kojom se jamči autonomija sveučilišta.

U obrazloženju prijedloga podnositelj ističe da osporena Odluka ustanovljava dužnost visokih učilišta da na poslijediplomski studij upisuje sve znanstvene novake, istraživače i surad­nike (asistente) koji su zaposleni u javnim učilištima i u javnim institucijama u Republici Hrvatskoj, odnosno znanstvene novake koji su u sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije, čime se za visoka učilišta stvara težak financijski i nastavni teret.

4. Tijekom postupka, sukladno odredbi članka 42. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) Ustavnom sudu dostavljen je odgovor Ministarstva znanosti i tehnolgije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Prijedlog je osnovan.

5. Odredbom članka 128. točkama 1. i 2. Ustava propisano je da Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, te suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

Ocijenivši Odluku drugim propisom kojega je Ustavni sud ovlašten ispitivati, Sud je razmotrio suglasnost Odluke sa stajališta odredbe članka 67. Ustava. Odredbom članka 67. stavka 1. Ustava jamči se autonomija sveučilišta. Stavkom 2. toga članka utvrđeno je da sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

U okviru ustavnog jamstva autonomije sveučilišta posebno je važna odredba članka 3. Zakona o visokim učilištima koja odredbom stavka 2., primjerice, razrađuje načela akademske samouprave i akademskih sloboda. Navedenom odredbom, između ostalog, je propisano da se akademska samouprava ogleda osobito u odlučivanju o kriterijima upisa studenata.

U odnosu na odredbu članka 3. stavka 2. Zakona, Ustavni sud je u odluci i rješenju, broj: U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. godine (»Narodne novine«, broj 14/00), zauzeo stajalište »da ovlasti propisane člankom 3. stavkom 2. Zakona predstavljaju temeljni sadržaj autonomije sveučilišta, to jest onaj koji nije dopušteno ograničavati zakonskim odredbama niti je dopuš­teno da ga ograničavaju osnivatelji, podupiratelji ili pak nositelji stručnog nadzora nad njegovim radom«.

6. Osporenu Odluku donio je ministar pozivom na odredbu članka 145. Zakona o visokim učilištima. Odredbom stavka 1. toga članka propisano je da Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva utvrđuje visinu školarine za studije na javnim visokim učilištima te broj studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva. Prema odredbi stavka 2. članka 145. Zakona o visokim učilištima, posebnim propisom utvrđuju se kriteriji i način ostvarivanja prava studenata na potporu Ministarstva u obliku stipendije, zajmova i novčanih pripomoći školarinama, te način korištenja ostalih sredstava za životni i radni standard, te kulturne, športske i druge djelatnosti u studenskim udrugama.

Na temelju navedene zakonske odredbe ministar je ovlašten posebnim propisom utvrditi:

1. različite vidove potpore studentima (stipendije, zajmovi, novčane pripomoći školarini, sredstva za životni i radni standard ili sredstva za  djelatnosti u studenskim kulturnim, športskim i drugim udrugama),

2. kriterije koje trebaju ispunjavati studenti,

3. način na koji studenti koji ispunjavaju propisane kriterije mogu ostvariti koje od propisanih prava i

4. način korištenja sredstava koje odobrava Ministarstvo.

Iz sadržaja Odluke proizlazi da su osporenom Odlukom propisane obveze visokim javnim učilištima, uključujući i mjerila za upis studenata. Na temelju odredbe članka 145. stavka 2. Zakona o visokim učilištima, međutim, tom Odlukom mogli su se urediti samo odnosi između određene skupine studenata i Ministarstva.

Iz izloženog slijedi da je sadržaj Odluke, koja proizvodi pravne učinke, u suprotnosti s odredbama članaka 3. i 145. Zakona, te da je tom Odlukom povrijeđena odredba članka 67. Ustava.

7. Odredbom članka 89. stavka 1. Ustava propisano je da se, prije nego što stupe na snagu, zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske.

Točkom V. Odluke propisano je da ta Odluka stupa na snagu danom donošenja i da se primjenjuje do opoziva.

Time je utvrđena nesuglasnost Odluke s odredbom članka 89. stavka 1. Ustava. Istodobno je utvrđena i povreda ustavnog načela sadržanog u odredbi članka 5. stavka 1. Ustava, prema kojem propisi u Republici Hrvatskoj moraju biti u suglasnosti s Ustavom i zakonom.

8. Slijedom izloženoga, Ustavni sud je ocijenio da osporena Odluka nije utemeljena na odredbi članka 145. Zakona o visokim učilištima, da je u izričitoj suprotnosti s odredbom članka 3. tog Zakona i da su tom Odlukom povrijeđene odredbe članka 5. stavka 1., članka 67. i članka 89. stavka 1. Ustava.

Stoga je na temelju odredbe članka 55. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci.

Broj: U-II-1811/2000

Zagreb, 12. ožujka 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Dopredsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.