HRVATSKI SABOR

1216

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRORAČUNU

Proglašavam Zakon o proračunu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 29. svibnja 2003.

Broj: 01-081-03-2096/2
Zagreb, 3. lipnja 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O PRORAČUNU

I. OPĆE ODREDBE

SadrŽaj i podruČje primjene Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, uprav­ljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo, unutarnji i proračunski nadzor.

Članak 2.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračunske korisnike državnog proračuna, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračun­ske korisnike, na ustanove i mjesnu samoupravu (u daljnjem tekstu: proračun i proračunski korisnici).

(2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odluču­jući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, uprav­ljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu prora­čun­skog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u konsolidirani proračun Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici).

(3) Ministar financija pravilnikom utvrđuje korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

ZnaČenje pojmova

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona smatra se:

1. aktivnost je dio programa u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom,

2. doprinosi za obvezno osiguranje prihodi su izvan­proračun­skih fondova kojima se financiraju prava propisana posebnim zakonima,

3. državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor),

4. donacije su namjenski nepovratna tekuća ili kapitalna davanja koja donator daje za određenu namjenu,

5. Državna riznica upravna je organizacija u sastavu Ministarstva financija u kojoj se obavljaju poslovi što se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo, te na upravljanje javnim dugom, financijskom i nefinancijskom imovinom države,

6. državni dug je dug konsolidiranog proračuna države bez državnih jamstava,

7. državne potpore su stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje davanjem povlastice na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na oblik državne potpore,

8. dugoročni razvojni dokumenti jesu nacionalne strategije i programi koje donosi Sabor te plan razvojnih programa, a donosi ih Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada),

9. ekonomska klasifikacija sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju služe,

10. financijska imovina novčana su sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe,

11. financijski plan akt je proračunskog i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci za jednu godinu u skladu s ovim Zakonom,

12. financijsko izvještavanje skup je informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tokovima proračuna te proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika,

13. funkcijska klasifikacija skup je poslova, funkcija i programa države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju služe,

14. glavni program skup je programa koji pridonosi ostvarenju ciljeva izvršnog tijela utvrđenih njegovom odlukom, 

15. izvanproračunski korisnici jesu izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odluču­jući utjecaj na upravljanje,

16. izvanproračunski fond je izvanproračunski korisnik, pravna osoba osnovana na temelju zakona koja se financira iz namjenskih doprinosa i drugih prihoda,

17. izvršno tijelo je Vlada te poglavarstvo općine, Grada Zagreba, grada i županije (u daljnjem tekstu: poglavarstvo) koje svom predstavničkom tijelu predlaže proračun, godišnji obračun proraču­na i izvještaje,

18. javni dug je dug konsolidiranog proračuna Republike Hrvatske s danim jamstvima,

19. javni sektor su korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i mjesna samouprava,

20. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jest općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu i financijskom planu proračunskih korisnika,

21. jedinstveni račun državne riznice i jedinstveni račun riznice proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sustav je računa proračuna preko kojeg se izvršavaju uplate prihoda i primitaka te isplate rashoda i izdataka,

22. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih korisnika kao da se radi o jedinstvenom subjektu,

23. konsolidirani proračun države jest konsolidirani državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika,

24. konsolidirani proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jest konsolidirani proračun jedinice lokalne samouprave i financijski planovi izvanproračunskih korisnika, a konsolidirani proračun jedinice područne (regionalne) samouprave jest konsolidirani proračun jedinice područne (regionalne) samouprave i financijski planovi izvanproračunskih korisnika,

25. konsolidirani proračun Republike Hrvatske jest konsolidirani proračun države i konsolidirani proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

26. lokacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske,

27. mjesna samouprava su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi koji se osnivaju statutom jedinice lokalne samouprave,

28. naknada obuhvaća mirovine te naknade građanima i kućanstvima na temelju posebnih propisa,

29. nefinancijska dugotrajna imovina je neproizvedena i proizvedena dugotrajna imovina,

30. odgovorna osoba čelnik je proračunskog i izvanpro­račun­skog korisnika i osoba na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom, računopolagač i financijski kontrolor,

31. organizacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, razrađena na razdjele i glave,

32. plan razvojnih programa planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoći i donacije,

33. pomoć je tekući ili kapitalni prijenos prihoda međunarod­noj organizaciji, stranoj vladi, središnjem proračunu, proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvanpro­račun­skom fondu i trgovačkom društvu,

34. pozajmljivanje je plasiranje proračunskih viškova davanjem zajma te kupnjom vrijednosnih papira i vlasničkih udjela,

35. pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu jest pravna osoba čije dionice ili poslovni udjeli spadaju u portfelj Republike Hrvatske ili u odnosu na koje Republika Hrvatska ima osnivačka (vlasnička) prava,

36. pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jest pravna osoba čije dionice ili poslovni udjeli spadaju u njihov port­felj ili u odnosu na koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima osnivačka (vlasnička) prava,

37. predsjednik poglavarstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: predsjednik poglavarstva) jest općinski načelnik, gradonačelnik i župan koji predlaže poglavarstvu proračun, izvještaje i druge akte,

38. predstavničko tijelo je Hrvatski sabor, županijska skup­ština i Gradska skupština Grada Zagreba te općinsko i gradsko vijeće (u daljnjem tekstu: Sabor i predstavničko tijelo) koje donosi proračun, zakon i odluku o izvršavanju proračuna, godišnji obra­čun proračuna i izvještaje,

39. primatelji sredstava pravne su i fizičke osobe koje primaju sredstva iz proračuna na temelju posebnih propisa, sudskih odluka i ugovora,

40. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja,

41. programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova,

42. projekcija proračuna procjena je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna za višegodišnje razdoblje,

43. projekt je sastavni dio programa u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom, a koji se planira jednokratno,

44. proračun je akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo,

45. proračunske klasifikacije jesu ekonomska, funkcijska, organizacijska, lokacijska i programska po kojima se planiraju i iskazuju proračunski rashodi i izdaci,

46. proračunski fond je proračunski korisnik osnovan na temelju zakona, a financira se iz proračuna i iz namjenskih prihoda fonda,

47. proračunski izdaci odljevi su novca za financijsku imovinu i otplatu zajmova,

48. proračunski korisnici su državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove, vijeća manjin­ske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u pro­računu,

49. proračunski i izvanproračunski nadzor sustav je kontrole materijalno-financijskog poslovanja proračunskih korisnika, pravnih i fizičkih osoba kojima se sredstva osiguravaju u proračunu,

50. proračunski prihodi porezni su i ostali prihodi koji su zakonima i drugim propisima donesenima na temelju zakona propisani kao obvezni, prihodi od prodaje nefinancijske imovine i ostali prihodi za koje ne postoji zakonska obveza davanja,

51. proračunski primici priljevi su novca od financijske imovine i zaduživanja,

52. proračunski rashodi propisani su zakonom i propisima donesenima na temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u proračunu i financijskim planovima proračunskih korisnika,

53. proračunska dodjela okvirni je iznos sredstava za pokriće rashoda i izdataka koji se proračunskom korisniku utvrđuje mjesečno,

54. proračunsko računovodstvo dio je računovodstvenog sustava kojim se uređuje prikupljanje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračunskih i izvanproračunskih korisnika,

55. račun financiranja iskazuje pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

56. registar korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave popis je proračun­skih korisnika i izvanproračunskih korisnika,

57. subvencije su sredstva koja se daju za poticanje proizvod­nje određenih proizvoda i pružanja usluga,

58. upravno tijelo za financije općine, grada i županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije) priprema proračun, godišnji obračun proračuna i izvještaje te obavlja druge financijske poslove za poglavarstvo,

59. ustanove su proračunski korisnici koje su kao ustanove osnovane zakonom ili propisima na osnovi zakona, a financiraju se iz proračuna,

60. zaduživanje je uzimanje zajma ili izdavanje vrijednosnih papira za otplatu glavnice duga i financiranje proračunskog manjka.

Cilj proraČuna, proraČunska naČela i pravni temelj proraČunskih rashoda

Članak 4.

(1) Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih korisnika proračuna u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje, te prava primatelja sredstava proračuna utvrđenih zakonima i drugim propisima donesenima na temelju zakona.

(2) Izrada i izvršavanje proračuna temelji se na načelu zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i transparentnosti.

(3) U proračunu se svi prihodi i primici koji pripadaju državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, iskazuju na bruto-
-načelu.

(4) Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako ovim Zakonom, zakonom, odnosno odlukom kojima se uređuje izvršavanje proračuna za pojedinu godinu nije drugačije propisano.

(5) Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke.

(6) Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi u toj godini.

(7) Projekcija proračuna za dvogodišnje razdoblje donosi se uz proračun.

(8) Proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci, koje počinje 1. siječnja a završava 31. prosinca kalendarske godine.

(9) Proračun donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo za proračunsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije početka godine na koju se odnosi.

(10) Prihodi i primici države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uplaćeni u njihov proračun do kraja tekuće godine prihod su proračuna tekuće godine.

(11) Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze na teret proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene proračunom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(12) Propise koji imaju financijske posljedice treba obrazložiti, odnosno opravdati analizom troškova i koristi u skladu s posebnim propisima.

Odgovornost za planiranje i izvrŠavanje proraČuna

Članak 5.

(1) Vlada, odnosno poglavarstvo odgovorno je svojem predstavničkom tijelu za planiranje i izvršavanje proračuna, o čemu ga izvještava na način propisan ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije planira i izvršava proračun te o tome izvještava nadležno izvršno tijelo iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odgovorna osoba proračunskog korisnika i izvanpro­račun­skog korisnika odgovorna je za zakonito i pravilno planiranje i izvršavanje proračuna.

Predmet zakona/odluka kojima se ureĐuje izvrŠavanje proraČuna za proraČunsku godinu

Članak 6.

(1) Uz državni proračun donosi se zakon o izvršavanju državnog proračuna, a uz proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi se odluka o izvršavanju pro­računa.

(2) Propisima iz stavka 1. ovoga članka uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, odnosno poglavarstva i predsjednika poglavarstva, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

(3) Propisi iz stavka 1. ovoga članka nakon donošenja objav­ljuju se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Financijska procjena posljedica zakona i drugih propisa za proraČun

Članak 7.

(1) Zakoni i drugi propisi koje Vlada predlaže Saboru moraju sadržavati financijsku procjenu posljedica za proračun iz koje mora biti razvidno da li se temeljem predloženog propisa povećavaju ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna. Financijska procjena posljedica za proračun mora obuhvatiti:

1. predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine,

2. prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka pro­računa,

3. prijedloge za nadomjestak smanjenih prihoda i primitaka proračuna,

4. suglasnost Ministarstva financija.

(2) Ako se tijekom godine usvoje zakoni i drugi propisi ili programi na osnovi kojih nastaju nove obveze za proračun, sredstva će se osigurati u proračunu za sljedeću proračunsku godinu u skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama i mogućnostima.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Financijski poslovi proraČunskog korisnika

Članak 8.

(1) Proračunski korisnik obavlja poslove izrade i izvršavanja proračuna i proračunskog računovodstva te druge zadaće u vezi sa zaduživanjem i upravljanjem imovinom koja je u nadležnosti korisnika.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ustrojava se upravni odjel za financije (u daljnjem tekstu: odjel za financije).

(3) Odjel za financije iz stavka 2. ovoga članka može se organizirati osnivanjem zajedničkog tijela koje će obavljati poslove za više korisnika ili odjel jednoga korisnika može obavljati zadaće i za druge korisnike.

(4) Poslove iz nadležnosti odjela za financije koji obavlja zadaće za više korisnika te druga prava, obveze i odnose između odjela i proračunskih korisnika propisuje Vlada uredbom, a poglavarstvo sporazumom.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje zajedničke osnove za postupak rada odjela za financije, način provođenja poslova iz stavka 1. ovoga članka, te zajedničke osnove za trajno obrazovanje financijskih djelatnika na razini države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

II. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

SadrŽaj proraČuna i struktura financijskih planova korisnika

Članak 9.

(1) Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te plana razvojnih programa.

(2) Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(3) Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu.

(4) Plan razvojnih programa po godinama čine planovi raz­vojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim propisima.

Članak 10.

(1) Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe.

(2) Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje sadržaj financijskog plana iz stavka 2. ovoga članka.

RaČun prihoda i rashoda

Članak 11.

Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od:

1. Prihoda:

a) porezi,

b) doprinosi za obvezna osiguranja,

c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hr­vat­skoj,

d) donacije,

e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima,

f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne),

g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

2. Rashoda:

a) za zaposlene, materijalni i financijski rashodi,

b) za subvencije, pomoći, državne potpore i naknade,

c) za donacije i ostali rashodi,

d) za nabavu nefinancijske imovine.

RaČun financiranja

Članak 12.

U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.

Financijski plan proraČunskih korisnika

Članak 13.

(1) Financijski plan proračunskih korisnika sadrži programe koji su utvrđeni strategijom dugoročnog razvoja, posebnim zakonima i drugim propisima donesenima na temelju zakona.

(2) U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razrađeni:

– po vrstama prihoda i primitaka,

– po pojedinim programima proračunskih korisnika,

– po godinama u kojima će teretiti proračun.

(3) Programi proračunskih korisnika sadrže:

a) naziv programa,

b) opis programa (općih i posebnih ciljeva),

c) zakonsku osnovu za uvođenje programa,

d) potrebna sredstva za provođenje programa,

e) potreban broj djelatnika za provođenje programa,

f) procjenu rezultata,

g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

(4) Plan programa mijenja se i usklađuje svake godine.

Raspored prihoda i rashoda te uravnoteŽenje proraČuna

Članak 14.

(1) Prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani prema izvorima iz kojih potječu.

(2) Rashodi i izdaci proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodima i primicima.

(3) Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno uma­nje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih rashoda i izdataka, odnosno pronalaženjem novih prihoda i primitaka.

(4) Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna.

ProraČunske klasifikacije

Članak 15.

(1) Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema proračunskim klasifikacijama.

(2) Proračunske klasifikacije jesu:

a) organizacijska,

b) ekonomska,

c) funkcijska,

d) lokacijska,

e) programska.

(3) Pravilnik o proračunskim klasifikacijama iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar financija.

Plan razvojnih programa

Članak 16.

(1) U planu razvojnih programa iskazuju se planirani rashodi proračuna za nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne pomo­ći i donacije u sljedeće tri godine, koji su razrađeni:

1. po pojedinim programima proračunskih korisnika,

2. po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina,

3. po izvorima prihoda za cjelovitu izvedbu programa.

(2) Plan razvojnih programa iz stavka 1. ovoga članka usklađuje se svake godine.

III. IZRADA PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

Pretpostavke za izradu proraČuna

Članak 17.

(1) Izrada državnog proračuna temelji se na procjeni gospodarskog razvoja i makroekonomskih pokazatelja izloženima u propisima koje donose Sabor, Vlada i ministar financija u skladu sa svojim djelokrugom i nadležnostima.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike

Članak 18.

(1) Izvještaje o gospodarskoj i fiskalnoj politici za tekuću godinu te plan za sljedeću proračunsku godinu i procjenu razvoja za sljedeće dvije godine ministarstva nadležna za gospodarstvo i financije izrađuju najkasnije u travnju.

(2) Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja.

(3) Smjernice sadrže:

1. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,

2. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske,

3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske,

4. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračun­skim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu, tekuću prora­čunsku godinu, sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,

5. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

6. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa.

(4) Vlada donosi smjernice najkasnije do sredine svibnja tekuće godine.

Prijedlog proraČuna

Članak 19.

Izvršno tijelo predlaže predstavničkom tijelu:

1. proračun za proračunsku godinu i projekciju proračuna za sljedeće dvije godine te izvršenje proračuna za prethodnu proračunsku godinu i procjenu proračuna tekuće proračunske godine,

2. financijske planove izvanproračunskih korisnika uz obrazloženje,

3. zakone i druge propise koji su potrebni za planiranje i izvršavanje proračuna i financijske planove izvanproračunskih korisnika.

Upute za izradu prijedloga drŽavnog proraČuna

Članak 20.

(1) Na osnovi smjernica Vlade iz članka 18. ovoga Zakona Ministarstvo financija dostavlja proračunskim korisnicima i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna.

(2) Upute iz stavka 1. ovoga članka sadrže elemente za izradu proračuna:

1. temeljne ekonomske pokazatelje iz smjernica navedenih u članku 18. stavku 1. ovoga Zakona,

2. način izrade i rokove za izradu državnog proračuna.

(3) Upute iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija dostavlja do kraja svibnja tekuće godine.

Prijedlog financijskog plana proraČunskog korisnika

Članak 21.

(1) Na osnovi upute za izradu prijedloga proračuna, proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana.

(2) Prijedlog financijskog plana sadrži:

1. prihode i primitke iskazane po vrstama,

2. rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama propisanima ovim Zakonom,

3. obrazloženje prijedloga financijskog plana,

4. plan razvojnih programa, 

5. plan nabave,

6. planirani broj radnih mjesta i strukturu dužnosnika, služ­be­nika i namještenika za trogodišnje razdoblje sukladno zakonima i podzakonskim propisima.

Članak 22.

(1) Prijedlog financijskog plana iz članka 21. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona sadrži:

a) obrazložene programe na pojedinom području,

b) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,

c) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,

d) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa,

e) izvještaj o dostignutim ciljevima i rezultatima programa s područja proračunskog korisnika u prethodnoj godini,

f) ostala obrazloženja i dokumentaciju.

(2) Proračunski korisnici dužni su dostaviti usklađene prijedloge financijskih planova nadležnom ministarstvu do 15. lipnja tekuće godine, a nadležna su ih ministarstva i druga državna tijela dužna dostaviti Ministarstvu financija do kraja lipnja tekuće godine.

Članak 23.

Smjernice i upute za izradu državnog proračuna Ministarstvo financija dostavlja izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja svibnja tekuće godine.

Predlaganje financijskog plana izvanproraČunskog korisnika proraČuna

Članak 24.

(1) Izvanproračunski korisnik državnog proračuna mora pripremiti prijedlog financijskog plana na osnovi parametara koji vrijede za državni proračun, u skladu s pravilnikom iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Proračunski korisnici nadležni za izvanproračunske korisnike moraju na način i u roku koji propiše ministar financija zahtijevati od izvanproračunskih korisnika dostavu podataka potrebnih za izradu financijskih planova ministarstava.

(3) Ministar financija može od izvanproračunskog korisnika zahtijevati podatke koji se odnose na njegovo financiranje, a koji su potrebni za izradu prijedloga državnog proračuna.

(4) Prijedlog financijskog plana izvanproračunski korisnik predlaže Ministarstvu financija, koji ga zajedno s prijedlogom državnog proračuna predlaže Vladi.

(5) Financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna donosi njegovo nadležno tijelo sukladno postupku propisanom posebnim zakonom, drugim propisom ili aktom o osnivanju korisnika.

(6) Financijski plan iz stavka 4. ovoga članka donosi se prije donošenja državnog proračuna, a suglasnost na njega daje Sabor zajedno s državnim proračunom.

(7) Odredbe stavaka od 1. do 6. na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izrada prijedloga proraČuna jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 25.

(1) Upravno tijelo za financije dostavlja proračunskim korisnicima upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon primitka smjernica i uputa za izradu državnog proračuna.

(2) Upute sadrže:

1. temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna,

2. opis planiranih politika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. ocjenu Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja proračuna u sljedeće tri godine,

4. okvirni prijedlog opsega financijskog plana pojedinoga korisnika u sljedeće tri godine,

5. način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova korisnika.

(3) Na osnovi uputa za izradu proračuna korisnici izrađuju prijedlog svoga financijskog plana koji je u skladu sa člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona, te ga predlažu upravnom tijelu za financije.

Izrada i donoŠenje plana razvojnih programa

Članak 26.

(1) Proračunski korisnik izrađuje prijedlog plana razvojnog programa s obrazloženjem i predlaže ga ministarstvu, odnosno tijelu nadležnom za proračunskog korisnika.

(2) Prijedlog plana razvojnog programa iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s prijedlogom financijskog plana prora­čunskog korisnika.

(3) Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za proračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna.

(4) Zajednički prijedlog plana iz stavka 4. ovoga članka dos­tav­lja se tijelu koje donosi plan razvojnih programa za sve prora­čunske korisnike.

(5) Vlada uredbom, a poglavarstvo svojim aktom utvrđuje tijelo iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Pri pripremi zajedničkog plana razvojnog programa treba uvažavati sljedeće:

1. pojedinačni program ili program korisnika mora biti uskla­đen s dokumentima srednjoročnog plana razvoja i s proračunskim smjernicama,

2. pojedini investicijski projekt ili program korisnika mora biti u skladu s propisanom metodologijom za izradu investicijske dokumentacije i potvrđen najmanje na razini predinvesticijske osnovanosti,

3. izbor između konkurentnih programa i projekata mora se zasnivati na utvrđenim mjerilima i načinu njihova korištenja.

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 27.

(1) Vlada na prijedlog Ministarstva financija i ministarstava nadležnih za javne radove, obnovu i graditeljstvo, za gospodarstvo te za obrt, malo i srednje poduzetništvo uredbom propisuje:

1. uvjete za uvrštenje programa i projekata u plan razvojnih programa,

2. mjerila i način korištenja mjerila za izbor između konkurentnih programa,

3. jedinstvenu metodologiju izrade programa za javne nabave investicijskog značenja.

(2) Ministar financija i ministar nadležan za gospodarstvo, jav­ne radove, obnovu i graditeljstvo, za obrt, malo i srednje poduzet­ništvo pravilnikom propisuju sadržaj, način i rokove za izradu prijedloga planova razvojnih programa korisnika te načine i postupak evidentiranja obveza na teret proračuna.

(3) Propisi iz ovoga članka primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izrada i donoŠenje planova radnih mjesta

Članak 28.

(1) Plan radnih mjesta proračunskog korisnika obuhvaća sistematizirana i popunjena radna mjesta korisnika za sljedeće tri godine.

(2) Proračunski korisnik izrađuje prijedlog plana radnih mjesta s obrazloženjem i predlaže ga ministarstvu, odnosno tijelu nadležnom za proračunskog korisnika.

(3) Prijedlog plana iz stavka 2. ovoga članka mora biti usklađen s prijedlogom financijskog plana proračunskog korisnika.

(4) Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za proračunskog korisnika iz stavka 2. ovoga članka izrađuje zajednički prijedlog plana koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna.

(5) Zajednički prijedlog plana iz stavka 4. ovoga članka dos­tav­lja se tijelu koje donosi plan radnih mjesta za sve proračunske korisnike.

(6) Vlada uredbom, a poglavarstvo svojim aktom utvrđuje tijelo iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Nadležna ministarstva vode registar djelatnika proračun­skih korisnika iz svoje nadležnosti. Središnji registar djelatnika svih proračunskih korisnika vodi Ministarstvo financija.

(8) Ministar financija u suradnji s nadležnim ministrima pravilnikom propisuje sadržaj, način i rokove pripreme prijedloga plana radnih mjesta proračunskih korisnika.

(9) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izrada i donoŠenje plana nabave

Članak 29.

(1) Plan nabave dugotrajne imovine (u daljnjem tekstu: plan nabave) obuhvaća dugotrajnu imovinu potrebnu za rad proračun­skog korisnika. U planu se odvojeno po proračunskim korisnicima iskazuje način dobivenih vlasničkih prava i zakup, investicijsko održavanje i obnova dugotrajne imovine odvojeno:

1. po zgradama i prostorima,

2. po prijevoznim sredstvima,

3. po informatičkoj opremi i uslugama,

4. po drugoj opremi,

5. po zemljištu i privrednom bogatstvu,

6. po drugoj dugotrajnoj imovini.

(2) Proračunski korisnik izrađuje prijedlog plana nabave s obrazloženjem i predlaže ga ministarstvu, odnosno tijelu nadležnom za proračunskog korisnika.

(3) Prijedlog plana iz stavka 2. ovoga članka mora biti usklađen s prijedlogom financijskog plana proračunskog korisnika.

(4) Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za proračunskog korisnika iz stavka 2. ovoga članka izrađuje zajednički prijedlog plana koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna.

(5) Zajednički prijedlog plana iz stavka 4. ovoga članka dos­tav­lja se tijelu koje donosi plan nabave za sve proračunske korisnike.

(6) Vlada uredbom, a poglavarstvo svojim aktom utvrđuje tijelo iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Nadležna ministarstva vode registar nabave proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, a središnji registar nabave svih proračunskih korisnika vodi nadležno tijelo državne uprave.

(8) Nadležno tijelo državne uprave za javnu nabavu pravilnikom propisuje sadržaj, način i rokove pripreme prijedloga plana nabave proračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(9) Odredbe ovoga članka, osim stavka 6. i 8., na odgo­varajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IV. POSTUPAK DONOŠENJA PRORAČUNA

Predlaganje proraČuna

Članak 30.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatra prijedloge i usklađuje financijske planove s procijenjenim prihodima i primicima.

(2) Ministarstvo financija izrađuje nacrt državnog proračuna i konsolidiranog proračuna države za proračunsku godinu te ga dostavlja Vladi do 15. listopada tekuće godine.

(3) Ako tijekom rasprave o predloženom državnom prora­čunu između ministra financija i proračunskog korisnika, odnosno ministara odgovornih za pojedine proračunske korisnike dođe do neslaganja, ministar financija izrađuje izvještaj za predsjednika Vlade, koji o tome donosi konačnu odluku.

(4) Upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuje nacrt proračuna i konsolidirani proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ga dostavlja poglavarstvu do 15. listopada tekuće godine.

(5) Vlada, odnosno poglavarstvo utvrđuje prijedlog prora­čuna i konsolidirani proračun te ga dostavlja Saboru, odnosno predstavničkom tijelu na donošenje do 15. studenoga tekuće godine.

(6) Odredbe stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Rasprava o proraČunu

Članak 31.

(1) Sve izmjene i dopune koje Sabor, odnosno predstavničko tijelo usvoji na predloženi proračun moraju biti u skladu s utvrđenom svotom dopuštenog manjka konsolidiranog proračuna Republike Hrvatske.

(2) U tijeku rasprave o prijedlogu proračuna podneseni se amandmani kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom proračuna mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda i izdataka.

(3) Prijedlozi iz stavka 2. ovoga članka ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja.

DonoŠenje proraČuna

Članak 32.

(1) Sabor, odnosno predstavničko tijelo mora donijeti proračun do konca tekuće godine za iduću proračunsku godinu, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna sa 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

(2) Izmjene i dopune proračuna provode se po postupku za donošenje proračuna.

(3) Propis iz stavka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dostavljanje proraČuna jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 33.

Predsjednik poglavarstva dostavlja proračun, odluku o izvrša­vanju proračuna i tromjesečne planove jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izmjene i dopune proračuna Ministarstvu financija, a proračun, odluku o izvršavanju prora­čuna te izmjene i dopune proračuna Državnom uredu za reviziju, u roku od 15 dana od njihova donošenja.

MjeseČni financijski plan korisnika

Članak 34.

(1) Na temelju iznosa planiranih proračunom, proračunski korisnik mora izraditi financijski plan po mjesecima, za cijelu godinu.

(2) Ministarstvo financija razmatra i odobrava financijske planove proračunskih korisnika kako bi utvrdilo:

1. da su u skladu s proračunom koji je usvojio Sabor,

2. da su u skladu s politikom Vlade i Sabora kako je iskazano u proračunu i važećim zakonima.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primj­enjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samo­uprave i njihove korisnike.

Privremeno financiranje drŽave, odnosno jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 35.

(1) Ako Sabor, odnosno predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka proračunske godine, privremeno se, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih korisnika prora­čuna u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvrša­vanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljnjem tekstu: privremeno financiranje).

(2) Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo.

(3) Privremeno financiranje, u smislu stavka 1. ovoga članka, obavlja se razmjerno prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka.

(4) Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

(5) U razdoblju privremenog financiranja financiraju se isti programi, a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine.

(6) U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove financijske obveze.

(7) Nakon proteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključuju se u proračun tekuće godine.

Privremene mjere za uravnoteŽenje proraČuna te izmjene i dopune proraČuna

Članak 36.

(1) Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici proračuna, Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, najviše 45 dana obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka (u daljnjem tekstu: privremena obustava izvršavanja). Mjerama privremene obustave izvršavanja Vlada može:

– zaustaviti preuzimanje obveza i/ili

– predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili

– zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava, potrebno radi preuzimanja obveza.

(2) Vlada može, uz mjere iz stavka 1. ovoga članka, donijeti odluku da proračunski korisnici moraju dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva financija za sklapanje ugovora.

(3) Ministarstvo financija izrađuje prijedlog mjera privremene obustave izvršavanja, uz sudjelovanje nadležnih ministarstava. Mjere privremene obustave izvršavanja moraju se jednakomjerno odnositi na sva nadležna ministarstva.

(4) O odluci iz stavka 2. ovoga članka Vlada mora obavijestiti Sabor odmah nakon njezina usvajanja.

(5) Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja proračuna proračun ne može uravnotežiti, Vlada mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna predložiti izmjene i dopune proračuna.

(6) Izmjenama i dopunama proračuna koje usvoji Sabor na prijedlog Vlade ponovno se uravnotežuju prihodi i primici, odnosno rashodi i izdaci proračuna.

(7) U tijeku postupka izmjena i dopuna proračuna Vlada može, na prijedlog ministra financija, ponovno privremeno obustaviti izvršavanje pojedinih izdataka.

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primje­njuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Preuzimanje obveza na teret proraČuna sljedeĆih godina

Članak 37.

(1) Proračunski korisnik može preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz suglasnost Vlade a na prijedlog ministra financija.

(2) U zakonu o izvršavanju proračuna za proračunsku godinu za pojedine se namjene utvrđuje najviši iznos obveze koja zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama i koju proračunski korisnik može preuzeti u proračunskoj godini.

(3) Ministar financija može pravilnikom propisati dodatne uvjete za preuzimanje obveza iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ograničenje prethodnih stavaka ne primjenjuje se na obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem dugom države.

(5) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih u skladu s ovim člankom proračunski korisnik mora kao obvezu uključiti u godinu u kojoj obveza dospijeva.

Preraspodjela sredstava

Članak 38.

(1) Proračunska sredstva ne mogu se preraspodijeliti, osim pod uvjetima i na način kako je utvrđeno ovim Zakonom i zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(2) Iznimno, ako se preraspodjela ne izvrši u skladu sa stav­kom 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava na proračunskim stav­kama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika može se izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija.

(3) Proračunske stavke za otplatu glavnice i kamate javnoga duga mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.

(4) Proračunska sredstva ne mogu se, osim pod uvjetima propisanima zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju prora­čuna, preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

(5) Vlada, odnosno poglavarstvo o preraspodjelama izvješ­tava Sabor, odnosno predstavničko tijelo u roku utvrđenom u zakonu, odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

V. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Prihodi proraČuna i uplate u proraČun

Članak 39.

(1) Državno tijelo, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorno za prikupljanje proračunskih prihoda, odgovorno je za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda na račun proračuna u skladu s odgovarajućim zakonima i propisima donesenima na temelju zakona.

(2) Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.

(3) Proračunski korisnici moraju utvrđivati potpuno i pravodobno prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i uplaćivati te prihode i primitke u proračun.

(4) Proračunski korisnici odgovorni su za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.

Članak 40.

(1) Proračunski korisnici mogu sklapati ugovore o nabavi robe, obavljanju usluga i ustupanju radova u visini dodijeljenih financijskih sredstava, a u skladu s godišnjim planom nabave, zakonom koji uređuje ovo područje i napucima koje donosi ministar financija.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te na njihove korisnike.

Planiranje likvidnosti proraČuna

Članak 41.

(1) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije planira likvidnost proračuna u skladu s novčanim tokom proračuna na osnovi mjesečnih planova za izvršavanje proračuna, koje izra­đuje Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije.

(2) Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije utvrđuje mjesečnu proračunsku dodjelu sredstava u skladu s likvidnosti proračuna i preuzetim obvezama proračunskog korisnika, do visine planirane u godišnjem financijskom planu prora­čun­skog korisnika.

(3) Ministarstvo financija izvještava proračunskog korisnika o dodjeli sredstava barem 10 radnih dana prije početka razdoblja na koje se odnosi.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak i uvjete kojih se treba pridržavati pri utvrđivanju proračunskih dodjela iz stavka 1. i 2. ovoga članka, te mjere u slučaju nepoštivanja propisanih dodjela.

(5) Ministar financija, odnosno predsjednik poglavarstva ima pravo obustaviti od izvršenja odluku koja je u suprotnosti s ovim Zakonom ili proračunom.

(6) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike.

Članak 42.

Proračun se izvršava na temelju mjesečnih proračunskih odobrenja proračunskim korisnicima u skladu s raspoloživim sredstvima.

Članak 43.

Proračunski korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sred­stava osiguranih u posebnom dijelu proračuna ako je njihovo izvršavanje usklađeno s mjesečnim proračunskom dodjelom.

Članak 44.

Ministarstva, odnosno državna tijela nadležna za proračun­ske korisnike iz svoga djelokruga i druga državna tijela koja nemaju nadležno ministarstvo ili drugo za njih nadležno tijelo utvrđuju mjesečne planove izvršavanja rashoda i izdataka svojih korisnika u okviru mjesečne dodjele.

ProraČunska zaliha

Članak 45.

(1)  U proračunu se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu.

(2) Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti.

(3) Sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja koji mogu ugroziti okoliš i ostalih nepredvidivih nesreća, za izvrša­vanje sud­skih odluka i nagodbi za isplatu naknade i rente te za druge nepredviđene rashode u tijeku godine.

(4) Sredstva proračunske zalihe iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto proračunskih prihoda bez primit­ka.

(5) Visina sredstava proračunske zalihe iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(6) Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za kreditiranje.

Članak 46.

(1) O korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 45. ovoga Zakona odlučuje Vlada, odnosno poglavarstvo do odre­đenog iznosa, predsjednik Vlade, odnosno predsjednik poglavarstva i ministar financija.

(2) Visina korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(3) Ministar financija obvezan je svaki mjesec izvijestiti Vladu, a predsjednik poglavarstva poglavarstvo o korištenju proračun­ske zalihe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 47.

Vlada, odnosno poglavarstvo obvezno je polugodišnje iz­vijes­titi Sabor, odnosno predstavničko tijelo o korištenju prora­čun­ske zalihe iz članka 46. ovoga Zakona.

Članak 48.

Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost proračunskog korisnika, zbog čega se smanjuju sredstva, ili ako se ukine proračunski korisnik, neutrošena sredstva za njegove rashode i izdatke prenose se u zalihu proračuna ili na proračunskog korisnika koji preuzme njegove poslove.

Namjenski prihodi i primici te rashodi i izdaci proraČuna

Članak 49.

(1) Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, prihodi i primici proračunskih fondova, prihodi od vlastite djelatnosti proračunskih korisnika, prihodi od prodaje ili zamjene državnog, odnosno lokalnog vlasništva i naknade s naslova osiguranja.

(2) Prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka prihod su, odnosno primitak proračuna.

(3) Zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se obveza uplaćivanja prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka u proračun.

(4) Zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se propisati i druge vrste namjenskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka.

Članak 50.

(1) Ako su namjenski prihodi i primici u proračun uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.

(2) Ministar financija pravilnikom, a poglavarstvo svojim aktom uređuje namjenu i uvjete korištenja te način iskazivanja i evidentiranja namjenskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u proračun za sredstva vlastite djelatnosti.

Članak 51.

Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva financija, odnosno poglavarstva.

Prijenos namjenskih prihoda i primitaka

Članak 52.

(1) Namjenski prihodi i primici koji nisu bili iskorišteni u prethodnoj godini, osim onih koje proračunski korisnik ostvari vlastitom djelatnošću, prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.

(2) Za opseg prenesenih prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka povećava se financijski plan proračunskog korisnika.

Povrat donacija

Članak 53.

(1) Proračunski korisnik – primatelj donacije koji nije iskoristio donaciju na način i pod uvjetima što ih je utvrdio donator, mora u financijskom planu osigurati prihode za donaciju čiji povrat zahtijeva donator.

(2) Za iznos nenamjenski utrošenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka korisniku će se umanjiti proračunska sredstva u godini u kojoj mora vratiti primljenu donaciju.

Dodjela sredstava

Članak 54.

(1) Zahtjev za dodjelu sredstava za nabavu robe, obavljanje usluga i ustupanje radova mora se temeljiti na propisima o javnoj nabavi.

(2) Zahtjev za dodjelu potpora mora se temeljiti na posebnim propisima o državnim potporama.

Isplata sredstava iz proraČuna

Članak 55.

(1) Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.

(2) Odgovorna osoba mora prije isplate provjeriti i potpisati pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene is­prave.

(3) Ministar financija uređuje pravilnikom, a poglavarstvo svojim aktom način preuzimanja obveza i izvještavanja o preuzetim obvezama te način isplate iz proračuna.

Povrat sredstava u proraČun

Članak 56.

(1) Ako se naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, proračunski korisnik mora odmah zahtijevati povrat proračunskih sredstava u proračun.

(2) Ako se proračunskim nadzorom utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, proračunski inspektor donosi odluku o povratu sredstava u proračun.

(3) Za sredstva iz stavka 1. ovoga članka vraćena u proračun u istoj proračunskoj godini, povećava se stavka financijskog plana korisnika s koje su sredstva bila isplaćena.

(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka vraćena u proračun u sljedećoj proračunskoj godini, uplaćuju se u ostale prihode prora­čuna.

ProraČunski fond

Članak 57.

(1) Proračunski fond osniva se posebnim zakonom, među­narodnim ugovorom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: akt o osnivanju prora­čunskog fonda).

(2) Proračunski fond ima račun u okviru računa proračuna koji otvara država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za odvojeno vođenje određenih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka i za posebne namjene. 

(3) Akt o osnivanju proračunskog fonda mora sadržavati:

1. namjenu proračunskog fonda,

2. razdoblje za koje je proračunski fond osnovan,

3. ministarstvo, odnosno upravno tijelo nadležno za upravlja­nje proračunskim fondom i raspolaganje sredstvima proračunskog fonda,

4. izvore financiranja proračunskog fonda.

Financiranje proraČunskog fonda i odgovornost za obveze proraČunskog fonda

Članak 58.

(1) Proračunski fond se financira:

1. iz proračunskih sredstava osiguranih u proračunu za tekuću godinu,

2. iz namjenskih prihoda i primitaka proračuna koji su utvr­đeni kao namjenski prihodi i primici proračunskog fonda,

3. iz prihoda i primitaka od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima proračunskog fonda.

(2) Obveze proračunskog fonda pokrivaju se iz sredstava fonda.

Upravitelj proraČunskog fonda

Članak 59.

(1) Upravitelj proračunskog fonda je nadležno ministarstvo, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Sredstva proračunskog fonda i obveze proračunskog fonda preuzima upravitelj.

Posebnosti raspolaganja sredstvima proraČunskog fonda

Članak 60.

(1) Isplate na teret proračunskog fonda mogu se izvršavati do visine raspoloživih sredstava proračunskoga fonda, a obveze se mogu preuzeti do razine propisane zakonom, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(2) Neiskorištena sredstva na računu proračunskog fonda na kraju tekuće godine prenose se u sljedeću proračunsku godinu.

Prestanak proraČunskog fonda

Članak 61.

(1) Proračunski fond prestaje:

1. kada protekne vrijeme za koje je osnovan,

2. kada se postigne njegova namjena,

3. ako ne ispuni namjenu zbog koje je osnovan,

4. ako su sredstva proračunskog fonda nedostatna za ispunjavanje njegove namjene.

(2) Odgovorna osoba ministarstva, odnosno poglavarstva mora u roku od 30 dana nakon nastupa uvjeta iz stavka 1. ovoga članka predložiti Vladi, odnosno poglavarstvu izmjenu akta o osnivanju proračunskog fonda.

(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo.

(4) U slučaju donošenja akta iz stavka 3. ovoga članka neu­trošena sredstva fonda uplaćuju se na račun osnivača.

Sustav raČuna za izvrŠavanje drŽavnog proraČuna i proraČuna jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 62.

(1) Državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju jedan račun za sva plaćanja.

(2) Proračunski korisnici imaju jedan račun koji je dio računa proračuna iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odgovorna osoba proračuna, odnosno proračunskog korisnika otvara račun iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

VI. UPRAVLJANJE IMOVINOM DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Imovina drŽave i jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 63.

(1) Imovina države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema ovome Zakonu, jest financijska i nefinancijska imovina u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Za izvršavanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu može država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svojom imovinom osnovati ustanove, fondove, trgovač­ka društva i druge pravne osobe.

Upravljanje financijskom imovinom

Članak 64.

(1) Raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna u skladu sa člankom 62. ovoga Zakona upravlja ministar financija, odnosno poglavarstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se polagati u Hrvatsku narodnu banku, poslovnu banku te ulagati u državne vrijednosne papire, poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja.

(3) Uvjete ulaganja novčanih sredstava iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom, a poglavarstvo svojim aktom.

(4) Odluku o izboru banke iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar financija, odnosno poglavarstvo.

(5) Novčana sredstva iz stavka 2. ovoga članka ne smiju se ulagati u dionice i udjele trgovačkih društava.

Članak 65.

(1) Nadležna ministarstva pravilnikom, a poglavarstvo svojim aktom utvrđuje obavljanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, i to:

1. za usklađivanje programa rada i financijskih planova ustanova, fondova i drugih pravnih osoba te financiranje djelatnosti tih pravnih osoba prema potvrđenim programima,

2. za nadzor nad odobrenim programima pravnih osoba,

3. za nadzor nad zaduživanjem pravnih osoba,

4. za ostvarivanje različitih vlasničkih prava u udjelu u kapitalu.

(2) Vlada uredbom, a poglavarstvo svojim aktom utvrđuje nadležno, tijelo koje će voditi središnji registar pravnih osoba i imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Obveze pravnih osoba u vezi s izvjeŠtavanjem i revidiranjem raČunovodstvenih iskaza

Članak 66.

(1) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima najmanje 25 posto udjela u kapitalu moraju najkasnije u roku od 9 mjeseci nakon isteka poslovne godine, ali najmanje 30 dana prije objave poziva za sjednicu skupštine, dostaviti Vladi, odnosno poglavarstvu dnevni red sjednice skupštine te podnijeti sve revizijske izvještaje i izvještaje nadzornih tijela za proteklu poslovnu godinu, ako ih ne sadrži dnevni red sjednice skupštine.

(2) Vlada, odnosno poglavarstvo može podnijeti Saboru zah­tjev za izvanrednu reviziju poslovanja pravnih osoba koje potpadaju pod nadležnost Državnog ureda za reviziju, a u kojima Repub­lika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima najmanje 25 posto udjela u kapitalu.

Osnivanje i prestanak pravnih osoba te stjecanje i prodaja kapitalnih uloga u trgovaČkim druŠtvima

Članak 67.

(1) O osnivanju i prestanku pravnih osoba čiji je osnivač ili suosnivač država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuje Sabor, odnosno predstavničko tijelo na pri­jed­log Vlade, odnosno poglavarstva, osim ako posebnim zakonima ili Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije drugačije utvrđeno.

(2) Vlada, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može, na prijedlog nadležnog ministra, odnosno poglavarstva, odlučiti o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes, odnosno interes jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći iz državnog proračuna.

(4) U slučaju da prestane javni interes Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu pravnih osoba, Sabor, odnosno predstavničko tijelo, na prijedlog Vlade, odnosno poglavarstva, odlučuje da se dionice, odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom.

Svota od prodaje udjela i uloga u
kapitalu drŽave i jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 68.

(1) Svota od prodaje udjela i uloga u kapitalu iz članka 67. ovoga Zakona koristi se samo za otplatu duga u Računu financiranja.

(2) Ako se sredstva iz stavka 1. ovoga članka ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga iz stavka 1., koristit će se za nabavu nefinancijske i financijske imovine.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naplata regresnih zahtjeva s naslova jamstva

Članak 69.

(1) Ako su za ispunjenje obveza iz ugovora o zajmu ili drugih obveza, za koje je proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dao jamstvo, korištena sredstva proračuna, uspostavlja se potraživanje od glavnoga dužnika umjesto kojega je bila plaćena obveza.

(2) Predsjednik poglavarstva odmah nakon izvršenja plaća­nja obveza iz stavka 1. ovoga članka pokreće postupak za naplatu regresnog zahtjeva od glavnoga dužnika na osnovi ugovora o osiguranju potraživanja.

Pretvaranje potraŽivanja u udjel u
kapitalu

Članak 70.

(1) Država može steći udjel u kapitalu trgovačkih društava bez naknade i iz sredstava proračuna.

(2) Udjele u kapitalu trgovačkog društva država može stjecati:

1. prijebojem dospjelih nenaplaćenih poreza, doprinosa i drugih obveznih davanja dužnika,

2. prijebojem potraživanja s osnove danih zajmova i plaćenih jamstava,

3. ulaganjem pokretnina i nekretnina, osim nekretnina koje se koriste za obavljanje javnih službi,

4. zamjenom dionica i udjela,

5. kupnjom iz sredstava proračuna.

(3) O stjecanju udjela države u kapitalu trgovačkog društva iz stavka 2. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje Vlada, na prijedlog nadležnog ministarstva, uz suglasnost Ministarstva financija.

(4) O stjecanju udjela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kapitalu trgovačkog društva iz stavka 2. točke 2., 3. i 4. ovoga članka odlučuje predstavničko tijelo na prijedlog poglavarstva.

Otpis, djelomiČan otpis, odgoda i obroČno plaĆanje duga drŽavi

Članak 71.

(1) Uz suglasnost Vlade ministar financija može na zahtjev dužnika, uz primjereno osiguranje i kamate, odgoditi plaćanje, ugovoriti s dužnikom obročnu otplatu duga ili promijeniti predvidivu dinamiku plaćanja duga ako se time bitno poboljšavaju dužnikove mogućnosti otplate duga, od kojega inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug po osnovi danih državnih jamstava.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje način osiguranja i kamate za odgodu dužnikova plaćanja duga državi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministar financija može odmah zahtijevati isplatu cjelokupnoga duga, čija je naplata odgođena, ako koji od obroka nije pravodobno plaćen.

(4) Uz suglasnost Vlade, odnosno poglavarstva ministar financija, odnosno predsjednik poglavarstva može otpisati ili djelomično otpisati dug do visine utvrđene u zakonu, odnosno odluci kojom se uređuje izvršavanje proračuna za pojedinu godinu, ako bi troškovi postupka naplate potraživanja bili u nerazmjeru s visinom potraživanja.

(5) Pod dugovima se u ovome članku ne podrazumijevaju dugovi prema državi, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave s naslova obveznih davanja.

Stjecanje nefinancijske dugotrajne imovine drŽave i jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 72.

(1) Nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati kupnjom samo u opsegu potrebnom za ispunjavanje zadaća korisnika državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i pod­ruč­ne (regionalne) samouprave.

(2) Za stjecanje imovine bez naknade treba dobiti prethodnu suglasnost Vlade, odnosno poglavarstva ili drugog statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovlaštenog tijela ako bi takvo stjecanje prouzročilo veće troškove za državu, odnosno jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Vlada odlukom, na prijedlog ministra financija, propisuje načela i standarde za provedbu odredaba iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pri čemu mora poštovati načela učinkovitosti i ekonomič­nosti.

(4) Načela i standardi iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Upravljanje nefinancijskom dugotrajnom imovinom

Članak 73.

(1) Proračunski korisnici upravljaju nefinancijskom dugotrajnom imovinom koju posjeduju prema ovome Zakonu, što podrazumijeva korištenje imovine, njezino održavanje i davanje u zakup.

(2) Čelnik proračunskog korisnika mora imovinom upravljati s brigom dobroga gospodara i voditi popis o toj imovini u skladu sa člankom 126. ovoga Zakona.

(3) Nefinancijska dugotrajna imovina mora se osigurati ako je to propisano zakonom.

(4) O osiguranju nefinancijske dugotrajne imovine u drugim okolnostima odlučuje čelnik korisnika, poštujući analize troškova i koristi te načela učinkovitosti i ekonomičnosti raspolaganja prora­čun­skim sredstvima.

(5) Nadoknada za štetu nastalu na neosiguranoj nefinancijskoj dugotrajnoj imovini isplaćuje se iz proračuna.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje za državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zajednička mjerila za provedbu stavka 4. ovoga članka.

Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine drŽave, odnosno jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave i od nadoknade Štete s osnove osiguranja

Članak 74.

Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste se samo za održavanje ili kupnju nefinancijske imovine države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

VII. ZADUŽIVANJE, UPRAVLJANJE DUGOVIMA, JAMSTVA DRŽAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE JAVNOG SEKTORA

ZaduŽivanje i drŽavni dug

Članak 75.

(1) Financijske obveze preuzete u ime i za račun države u skladu s propisima čine državni dug te su državna obveza.

(2) Država se može zadužiti u zemlji i inozemstvu u opsegu propisanom zakonom.

(3) Zakonom kojim se uređuje izvršavanje godišnjeg prora­ču­na utvrđuje se gornji iznos novog zaduživanja, kao i obveza s osnove tekućih otplata državnoga duga (te druga kratkoročna zaduži­vanja).

(4) U razdoblju privremenog financiranja država se može zadužiti do visine koja je potrebna za otplatu glavnice državnoga duga u tom razdoblju.

Članak 76.

Državni dug može biti u obliku ugovora o zajmu, emisije vrijednosnih papira ili u drugim odgovarajućim oblicima zaduživanja.

Članak 77.

(1) Državni dug nastaje u sljedećim slučajevima:

1. za financiranje proračunskog deficita,

2. za financiranje investicijskih projekata i posebnih programa, prema odobrenju Sabora,

3. za refinanciranje neplaćenoga državnog duga na datum dospijeća, a prije tog datuma,

4. za podmirenje dospjelih plaćanja u svezi s državnim jamstvima,

5. za potporu državnoj platnoj bilanci.

(2) Refinanciranje se može primijeniti u sljedeće svrhe:

1. za smanjenje postojeće visine troškova otplate državnoga duga,

2. za produženje prosječnog vremena dospijeća (promjena trajanja otplate) državnoga duga,

3. za postizanje uravnoteženog rasporeda plaćanja otplate državnoga duga.

(3) Vlada odlukom utvrđuje uvjete koje investicijski projekti iz stavka 1. točka 2. ovoga članka trebaju ispunjavati te postupak razmatranja i prihvaćanja njihova financiranja.

Članak 78.

(1) Državni dug može se ugovoriti i platiti u kunama ili stranoj valuti.

(2) Kada se državni dug usklađuje u kunama, obveze iskazane u stranoj valuti preračunavaju se prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan usklađenja.

Članak 79.

(1) Dospjele obveze s naslova plaćanja kamata i glavnice državnoga duga prioritetna su plaćanja države.

(2) Država ne odgovara za plaćanje obveza koje nije izričito prihvatila sukladno ovome Zakonu ili nekim drugim posebnim zakonima.

Članak 80.

(1) Evidencije o državnom dugu, državnim jamstvima i zajmovima objavljuju se u »Narodnim novinama« dvaput godišnje.

(2) Vlada ne može jednostrano mijenjati ugovorene uvjete glede državnoga duga, državnih jamstava i danih zajmova.

Članak 81.

S računa državnog proračuna mogu se, u smislu ovoga Zakona, podmirivati sve kamate i glavnice po državnom dugu i državnim jamstvima, u skladu s uvjetima i rokovima koje je ugovorila država.

Upravljanje drŽavnim dugom

Članak 82.

(1) Država može uzimanjem zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira stjecati sredstva potrebna za povrat državnoga duga prije njegova dospijeća ili za otkup vlastitih vrijednosnih papira.

(2) Vlada može prijevremeno otkupiti državne obveznice te prijevremeno otplatiti bankovne i druge kredite u slučajevima kada je otkup obveznica i prijevremena otplata kredita dopuštena ugovorom tako da se, sukladno propisima, prijevremeno plaćanje može obaviti sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduživanja te time ostvariti ušteda u otplati kamata i druge pogodnosti kredita.

(3) Vlada može sklopiti poslove s izvedenim financijskim instrumentima radi postizanja povoljnije valutne i kamatne strukture državnoga duga te što manjeg rizika pri međuvalutnim promjenama i porastu kamatnih stopa.

(4) Ministarstvo financija predložit će Vladi provedbu radnji iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 83.

Zakon o izvršavanju državnog proračuna za proračunsku godinu utvrđuje:

1. ukupan iznos novoga državnog duga i državnih jamstava koji se mogu preuzeti ili izdati u tijeku proračunske godine,

2. ukupan iznos državnoga duga na kraju proračunske godine.

Članak 84.

(1) U svrhu praćenja usklađenosti s ograničenjima iz članka 83. ovoga Zakona, iznosi državnoga duga i državnih jamstava koji nisu iskazani u kunama preračunavaju se prema tečaju Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze.

(2) Kada se državni vrijednosni papiri izdaju uz popust ili proviziju, visina tih pokazatelja izračunava se na temelju nominalne vrijednosti državnih vrijednosnih papira.

Članak 85.

(1) Omjer nepodmirenog iznosa državnoga duga na kraju godine u odnosu na projekciju bruto domaćeg proizvoda može biti veći od prošlogodišnjeg omjera, s tim da navedeni omjer ne bude veći od 60 posto bruto domaćeg proizvoda.

(2) U svrhu izračuna omjera iz stavka 1. koristi se iznos bruto domaćeg proizvoda prema tekućim cijenama, preuzet iz trogodišnje projekcije proračuna koje odobrava Vlada, i iznos konsolidiranoga državnog duga iskazan u kunama, preračunat prema tečaju iz trogodišnje projekcije proračuna koji je odobrio Sabor ili Vlada.

Članak 86.

(1) Odluku o visini državnoga duga i državnih jamstava donosi Sabor na prijedlog Vlade.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s iznosima i namjenama utvrđenima godišnjim proračunom i zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

(3) Odluku o davanju državnih jamstava donosi Vlada, osim državnih jamstava koje su u nadležnosti Sabora.

(4) Ugovore o zaduživanju državnog proračuna i izdavanju jamstva potpisuje ministar financija.

(5) O vrsti zajma i vrsti instrumenta osiguranja otplate zajma odlučuje Vlada na prijedlog Ministarstva financija.

(6) Ministarstvo financija predlaže Vladi najpogodnije oblike zaduživanja.

(7) Vlada može predložiti mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskih fondova navedenih u zakonu o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu.

(8) Ministarstvo financija vodi popis duga, izdanih jamstava i zajmova.

Članak 87.

(1) Ministar financija izdaje državne vrijednosne papire i druge odgovarajuće oblike zaduživanja.

(2) Vlada može odrediti druga Vladina tijela da zajedno s ministrom financija sudjeluju u pregovorima u vezi s državnim zajmovima.

Članak 88.

(1) Ministar financija može pozajmljena sredstva prenijeti državnim tijelima, financijskim institucijama i/ili drugim pravnim subjektima u skladu s ugovornim uvjetima, u slučaju kada se ugovorom o državnom zajmu omogućava namjensko financiranje.

(2) Državna tijela i financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti primljena sredstva za financiranje investicijskih projekata ili aktivnosti trećih strana koje ispunjavanju zahtjeve vjerovnika.

(3) Državna tijela i financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka svaki mjesec do 15-og u mjesecu daju Ministarstvu financija informacije o stanju i kretanju sredstava u okviru odobrenog zajma.

Članak 89.

(1) Ministar financija priprema godišnji i polugodišnji izvještaj o stanju državnoga duga.

(2) Godišnji i polugodišnji izvještaj iz stavka 1. razmatra Vlada i dostavlja ga Saboru kao sastavni dio Vladina izvještaja o izvršenju proračuna za fiskalnu godinu.

Članak 90.

(1) Ministarstvo financija sastavlja smjernice trogodišnje strategije upravljanja državnim dugom, koje odobrava Vlada.

(2) Strategija iz stavka 1. usklađuje se svake godine te se zajedno s trogodišnjim projekcijama proračuna dostavlja na odobrenje Vladi.

Članak 91.

Ministarstvo financija može provesti financijske transakcije u svrhu smanjenja rizika glede strukture državnoga duga.

Uvjeti i naČini sklapanja kreditnih
poslova s inozemstvom

Članak 92.

(1) Država sklapa kreditni posao s nerezidentom i daje jamstvo po kreditnom poslu s nerezidentom sukladno zakonu o izvršavanju proračuna za tekuću godinu ili na temelju posebnog zakona za svaki kreditni posao.

(2) Ugovori o kreditnom poslu i ugovori o jamstvu iz stavka 1. ovoga članka, sklopljeni s nerezidentima koji su subjekti među­narodnog prava, te međunarodni ugovori na osnovi sukcesije na temelju kojih za državu nastaju ili mogu proisteći financijske obveze potvrđuju se zakonom.

(3) Zakonom iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju se izvori financijskih sredstava te uvjeti i načini podmirivanja obveza drža­ve koje proistječu ili mogu proisteći na osnovi ugovorenih kredita ili jamstava.

Članak 93.

(1) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Sabor može ovlastiti Vladu da sklapa kreditne poslove za određene namjene i daje jamstva određenim domaćim pravnim osobama u okviru svote za te namjene, utvrđene državnim proračunom za svaku pojedinu godinu.

(2) Na prijedlog Ministarstva financija Vlada izdaje suglasnost za kreditne poslove i za jamstva iz stavka 1. ovoga članka na temelju posebne odluke za svaki pojedini posao.

(3) Odluke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(4) O sklopljenim kreditnim poslovima i danim jamstvima iz stavka 1. ovoga članka Vlada izvještava Sabor polugodišnje.

Članak 94.

(1) Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu sklapa kreditne poslove ili daje jamstva na osnovi suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

(2) Suglasnost Vlade iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbe o obvezi otplate kredita do konačne otplate i odredbe o ostalim jamstvima glede obeštećenja i osiguranja državnog proračuna u slučaju promjene vlasničkih odnosa kod korisnika kredita ili jamstva.

(3) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati da se kreditni posao ne dijeli s namjerom izbjegavanja odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Kreditni poslovi s inozemstvom obvezno se registriraju u Hrvatskoj narodnoj banci.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dug s drŽavnim jamstvom

Članak 95.

(1) Sve financijske obveze za koje su Vlada, odnosno Sabor izdali jamstva u ime i za račun države u skladu s propisima čine javni dug.

(2) Kriteriji i uvjeti za odobravanje državnih jamstava propisat će se zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 96.

(1) Ministarstvo financija sudjeluje u pregovorima o davanju zajmova s državnim jamstvom te u ime Vlade odobrava ugovore o izdavanju državnih jamstava u skladu s odlukom Vlade.

(2) Vlada može odrediti i druga državna tijela da zajedno s Ministarstvom financija sudjeluju u pregovorima o zajmovima s državnim jamstvom.

Članak 97.

Prijedlozi izmjena i dopuna ugovora o zajmu ili ugovora o jamstvu, kada su državna jamstva već izdana, daju se uz prethodno odobrenje ministra financija.

Članak 98.

(1) Korisnici zajmova s državnim jamstvom svaki mjesec do 15-og u mjesecu Ministarstvu financija dostavljaju informacije o stanju sredstava odobrenog zajma.

(2) Ministar financija može prema potrebi zatražiti dodatne informacije o zajmovima s državnim jamstvom od tijela državne uprave koja su predložila izdavanje državnoga jamstva.

Članak 99.

Ministarstva nadležna za tražitelje jamstva dužna su u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva za suglasnost dati Ministarstvu financija mišljenje o razvojnim promjenama i restrukturiranju društva tražitelja, te ocjenu mogućnosti otplate kredita.

Članak 100.

(1) Korisnici zajmova s državnim jamstvom dužni su uredno i redovito plaćati sve obveze prema vjerovniku.

(2) Plaćanje u vezi s izdanim državnim jamstvom izvršava se:

1. kada korisnik zajma ne izvrši potpuno ili djelomično plaćanje u skladu s uvjetima iz ugovora o zajmu,

2. kada vjerovnik poduzme mjere i aktivnosti koje su utvrđene ugovorom o zajmu i o naplati dospjelih obveza od korisnika zajma.

Članak 101.

Kada se uvjeti iz članka 100. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona ne uređuju ugovorom o izdavanju državnog jamstva, ministar financija zajedno s vjerovnikom utvrđuje mjere koje će se poduzeti u slučaju dospijeća naplate iz državnog jamstva i rokove u kojima država treba podmiriti dospjele neplaćene obveze sukladno posebnim propisima.

Članak 102.

Ministar financija posebnim ugovorom s korisnikom zajma s državnim jamstvom utvrđuje kako će od datuma plaćanja po državnom jamstvu, država steći prava vjerovnika na iznos izvršenog plaćanja u vezi s obvezama iz ugovora o zajmu.

Članak 103.

(1) Korisnik zajma dužan je platiti državi svaki iznos koji je država platila na osnovi izdanoga državnog jamstva.

(2) Ministar financija poduzima sve mjere utvrđene ugovorom i zakonskim propisima za povrat iznosa plaćenih po državnom jamstvu.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete i način izdavanja državnih jamstava.

ZaduŽivanje i davanje jamstva jedinica lokalne i podruČne (regionalne)
samouprave

Članak 104.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduživati uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izdaje vrijednosne papire na temelju zakona.

Članak 105.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo uz pret­hod­nu suglasnost Vlade.

(2) Ugovor o zaduživanju sklapa predsjednik poglavarstva na osnovi donesenog proračuna, uz prethodno mišljenje ministra financija i suglasnost Vlade.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka obvezni je prilog ugovora o zaduživanju.

(4) O zahtjevu za davanje suglasnosti za zaduživanje Vlada odlučuje u roku od 40 dana nakon podnošenja zahtjeva.

(5) Suglasnost se ne izdaje ako je zahtjev u suprotnosti sa zakonom.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje obvezne sastojke zahtjeva, obvezne priloge i dokumentaciju, način izvješ­tavanja o zaduživanju te o davanju suglasnosti za zaduživanje i davanju jamstava.

(7) Ugovor sklopljen protivno odredbama stavka 2. ovoga članka ništav je.

(8) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dvaput godišnje – u srpnju i do 31. prosinca tekuće godine – izvještava Ministarstvo financija o otplati zajma za koji je dobila suglasnost Vlade iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 106.

(1) Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 104. ovoga Zakona može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

(2) U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je iznos godišnjeg anuiteta po kreditima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava iz prethodne godine, te neplaćene obveze iz prethodnih godina.

(3) Godišnje obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira utvrđuju se za anuitetne obveznice u iznosu godišnjeg anuiteta, a za obveznice kod kojih se amortizira glavnica o dospijeću utvrđuju se za pretpostavljeno dospijeće pripadajućega godišnjeg dijela glavnice i pripadajućih kamata.

(4) Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumije­vaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne samouprave iz članka 11. ovoga Zakona, umanjeni za prihode i primitke:

1. od domaćih i inozemnih pomoći i donacija iz državnog proračuna i proračuna drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu,

3. od domaćeg i inozemnog zajma.

Članak 107.

(1) Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasni­štvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smije se zaduživati samo uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača.

(2) Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njenu udje­lu u vlasništvu.

(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave duž­na je izvijestiti Ministarstvo financija o danim suglasnostima dvaput godišnje, i to u srpnju i do 31. prosinca tekuće godine.

Članak 108.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz prethodnu suglasnost Vlade, pod uvjetima iz članka 106. ovoga Zakona.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Dano jamstvo uključuje se u opseg njezina mogućeg zaduživanja iz članka 106. ovoga Zakona.

(3) Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o jamstvu iz stav­ka 2. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz stavka 2. razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu.

(4) Ugovore o jamstvu u ime lokalne samouprave sklapa pred­sjednik poglavarstva.

(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o danim jamstvima u roku od 30 dana nakon danog jamstva i obvezno do 31. prosinca tekuće godine.

Članak 109.

(1) Novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije se zaduživati, davati suglasnosti i jamstva za zaduživanje dok nisu uređeni međusobni imovinskopravni odnosi prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

(2) Nakon uređenja međusobnih imovinskopravnih odnosa smije se zaduživati i davati jamstva samo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja na dan 31. prosinca godine kada je prestala djelovati prijašnja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije prekoračila granicu za zaduživanje i davanje jamstava prema odredbama članka 106. ovoga Zakona.

(3) Ako se za novoustrojenu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu ustanoviti ostvareni prihodi u godini koja prethodi godini zaduživanja, kao mjerilo koriste se procijenjeni prihodi u tekućoj godini.

ZaduŽivanje i davanje jamstava izvanproraČunskih korisnika proraČuna

Članak 110.

(1) Izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu se zaduživati i davati jamstva samo pod uvjetima koje utvrđuje Vlada odlukom na prijedlog ministra financija.

(2) Ukupna visina zaduženja i danih jamstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se zakonom o izvršavanju državnog pro­računa za pojedinu godinu.

Članak 111.

(1) Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se zadužiti i davati jamstva pod uvjetima koje utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ukupna visina zaduženja i danih jamstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se odlukom o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu sa člankom 106. ovoga Zakona.

VIII. ODGOVORNOST ČELNIKA PRORAČUNSKOG KORISNIKA, FINANCIJSKOG KONTROLORA I RAČUNOPOLAGAČA

NadleŽnosti Čelnika proraČunskog korisnika

Članak 112.

(1) Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je za planiranje i izvršavanje dijela proračuna.

(2) Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je za preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava tijela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sred­stava.

(3) Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje pro­ra­čun­skim sredstvima.

(4) Čelnik proračunskog korisnika može određena prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka prenijeti na druge osobe, te unutarnjim propisima urediti postupke temeljene na ovome Zakonu.

(5) Čelnik proračunskog korisnika nalogodavac je ovlašten za izdavanje naloga za plaćanje iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Odredbe stavka od 1. do 5. ovoga članka na odgovarajući se način odnose na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

RazgraniČenje nadleŽnosti izmeĐu
financijskog kontrolora i raČunopolagaČa

Članak 113.

(1) Financijski kontrolor proračunskog korisnika odgovoran je za zakonito izvršavanje naloga nalogodavca iz članka 112. ovoga Zakona u skladu s financijsko-računovodstvenim propisima.

(2) Računopolagač proračunskog korisnika odgovoran je za zakonito i svrhovito trošenje javnog novca za namjene utvrđene proračunom i financijskim planom.

(3) Računopolagač može privremeno zadržati plaćanje ako je u suprotnosti s ovim Zakonom ili zakonom koji godišnje uređuje izvršavanje državnog proračuna.

(4) Funkcije financijskog kontrolora proračunskog korisnika i računopolagača proračunskog korisnika nespojive su.

(5) Odredbe stavka od 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

IX. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

SadrŽaj raČunovodstva

Članak 114.

Proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa račun­skog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko iz­vje­šta­vanje i druga područja u svezi s proračunskim računovod­stvom.

RaČunovodstvena naČela

Članak 115.

(1) Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaće­nim računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti, pouzdanosti i po­je­dinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na među­narod­­nim računovodstvenim standardima za javni sektor.

(2) Proračunsko računovodstvo vodi se po načelu dvojnog knjigo­vod­stva, a prema rasporedu računa iz računskog plana prora­č­una.

Primjena proraČunskog raČunovodstva

Članak 116.

(1) Proračunsko računovodstvo primjenjuju proračuni i proračunski korisnici iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Proračunsko računovodstvo primjenjuju izvanproračun­ski korisnici iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona samo u pogledu financijskog izvještavanja.

Ovlasti za donoŠenje pravilnika

Članak 117.

(1) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, te naputke o provedbi prora­čun­skog računovodstva.

(2) Ministar financija donosi pravilnik o financijskom izvješ­tavanju u proračunskom računovodstvu.

Odgovornost i obveze

Članak 118.

(1) Odgovorna osoba proračunskog korisnika odgovorna je za ustroj te za zakonito i pravilno vođenje proračunskog računo­vod­stva.

(2) Vođenje proračunskog računovodstva može se povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji ili osobi.

(3) Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja rukovodi službom računovodstva proračunskog korisnika ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva.

(4) Odgovorna osoba proračunskog korisnika ili osoba koju on ovlasti potpisuje financijske izvještaje i odgovorna je za njihovo podnošenje.

Poslovne knjige

Članak 119.

(1) Poslovne knjige proračunskog korisnika jesu dnevnik, glav­na knjiga i pomoćne knjige.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona propisuje vrstu, oblik i sadržaj poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.

Knjigovodstvene isprave

Članak 120.

(1) Knjigovodstvena isprava pisani je ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.

(2) Unos podataka u poslovne knjige temelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama.

(3) Odgovorna osoba proračunskog korisnika ili osoba koju on ovlasti ovjerava svojim potpisom, odnosno elektroničkim potpisom vjerodostojnost knjigovodstvene isprave.

(4) Podatke iz stavka 2. ovoga članka odgovorna osoba osigurava i u pisanom obliku.

Priznavanje prihoda i rashoda i procjenjivanje bilanČnih pozicija

Članak 121.

(1) Priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka temelji se na modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja.

(2) Procjena imovine, obveza i izvora vlasništva obavlja se po modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška.

(3) Proračun i proračunski korisnici revaloriziraju nefinancijsku dugotrajnu imovinu primjenom koeficijenta porasta proiz­vo­đač­kih cijena industrijskih proizvoda.

(4) Ministar financija pravilnikom iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona propisuje pojam i značenje modificiranoga računo­vodstvenog načela nastanka događaja i postupak revalorizacije dugotrajne imovine.

Financijsko izvjeŠtavanje

Članak 122.

(1) Proračun i proračunski korisnici moraju sastavljati financijske izvještaje.

(2) Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika jesu izvještaji o stanju i strukturi, te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prohoda, rashoda, primitaka i izdataka, odnosno novčanih tokova.

(3) Financijski izvještaji sastavljaju se za razdoblja u tijeku godine i za tekuću proračunsku godinu.

(4) Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku godine čuvaju se do donošenja godišnjega financijskog izvještaja, a godišnji financijski izvještaj čuva se trajno i u izvorniku.

(5) Korisnici iz članka 2. ovoga Zakona moraju izraditi i dostaviti mjesečne, tromjesečne, polugodišnje i godišnje financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 117. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 117. stavka 2. propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblje za koje se izrađuju te obveze i rokove njihova dostavljanja.

Članak 123.

(1) Ministarstva/razdjeli konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji proračuna, u njihovu sastavu i svoj financijski izvještaj te ih iskazuju u konsolidiranom financijskom izvještaju koji dostavljaju Ministarstvu financija.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika za koje su nadležne i financijski izvještaj proračuna te ih iskazuju u konsolidiranom financijskom izvještaju koji dostavljaju Ministarstvu financija.

(3) Ministarstvo financija konsolidira:

1. konsolidirane financijske izvještaje ministarstava/razdjela i financijske izvještaje izvanproračunskih korisnika te sastavlja financijski izvještaj proračuna države,

2. konsolidirane financijske izvještaje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sastavlja financijski izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. financijski izvještaj proračuna države i financijski izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj proračuna Republike Hrvatske.

(4) Ministarstvo financija dostavlja Vladi, uz polugodišnji/godišnji obračun proračuna, i izvještaj iz stavka 3. točke 1. ovoga članka.

(5) Predsjednik poglavarstva dostavlja poglavarstvu, uz polu­godišnji/godišnji obračun proračuna, i izvještaj iz stavka 2. ovoga članka.

X. POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA I GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA

SadrŽaj polugodiŠnjeg izvjeŠtaja o izvrŠenju proraČuna i godiŠnjeg obraČuna proraČuna

Članak 124.

(1) Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna (u daljnjem tekstu: obračun) sadrže:

1. prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka,

2. račun financiranja,

3. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka,

4. posebni dio proračuna – prikaz prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračunskih korisnika,

5. obrazloženje makroekonomskih pokazatelja te gospodarske i fiskalne politike u tekućoj proračunskoj godini,

6. izvještaj o zaduživanju i upravljanju dugom,

7. izvještaj o korištenju proračunskih zaliha s obrazloženjem,

8. izvještaj o jamstvima danima u proračunskoj godini, s obrazloženjem,

9. obrazloženje izvršenja programa.

(2) Godišnji obračun, uz sadržaj iz stavka 1. ovoga članka, obuhvaća i obrazloženje čiji su sastavni dijelovi podaci iz bilance te objašnjenja odstupanja.

(3) Pri izradi polugodišnjeg obračuna proračuna i godišnjeg obračuna proračuna koriste se proračunske klasifikacije koje su propisane za izradu proračuna.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje strukturu i izradu polugodišnjeg i godišnjeg obračuna proračuna te konsolidiranog obračuna proračuna države i proračuna Republike Hrvatske.

PolugodiŠnji izvjeŠtaj

Članak 125.

(1) Ministarstvo financija podnosi Vladi polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište tekuće prora­čunske godine do kraja srpnja.

(2) Vlada upućuje Saboru polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna do 5. kolovoza tekuće proračunske godine.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izrada bilance dugotrajne imovine drŽave i jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 126.

(1) Bilanca dugotrajne imovine države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave akt je Vlade u kojem se iskazuje stanje dugotrajne imovine države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na dan 31. prosinca tekuće proračunske godine.

(2) Na osnovi imovinskih bilanci korisnika državnog prora­čuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo financija izrađuje bilancu dugotrajne imovine države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samoup­rave koju do 31. svibnja sljedeće godine podnosi Vladi na donošenje.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje izradu i donošenje bilance dugotrajne imovine, obuhvat proračunskih korisnika koji je izrađuju te strukturu i rokove za dostavu Ministarstvu financija.

PodnoŠenje bilance dugotrajne imovine drŽave i jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 127.

Uz godišnji obračun državnog proračuna Vlada svake dvije godine dostavlja Saboru i bilancu dugotrajne imovine države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izrada i donoŠenje godiŠnjeg obraČuna proraČuna 

Članak 128.

(1) Proračunski korisnik priprema godišnji obračun svoga financijskog plana za proteklu godinu te ga nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi do 28. veljače tekuće godine.

(2) Nadležno ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka pregledava i usklađuje godišnje financijske planove svojih korisnika, konsolidira ih te sastavlja konsolidirani godišnji obračun financijskog plana i godišnji izvještaj za proteklu godinu.

(3) Konsolidirani godišnji obračun iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz stavka 2. ovoga članka dostavlja Ministarstvu financija, odnosno upravnom odjelu za financije do 31. ožujka tekuće godine.

(4) Ministarstvo financija izrađuje nacrt prijedloga konsolidiranog obračuna proračuna Republike Hrvatske i dostavlja ga Vladi, odnosno poglavarstvu do 1. svibnja tekuće godine.

(5) Vlada, odnosno poglavarstvo donosi prijedlog godišnjeg obračuna proračuna iz stavka 4. ovoga članka i dostavlja ga Državnom uredu za reviziju.

(6) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna iz stavka 5. ovoga članka Vlada, odnosno poglavarstvo podnosi Saboru, odnosno predstavničkom tijelu na donošenje najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

(7) Usvojeni godišnji obračun proračuna iz stavka 6. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a godišnji obračun proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuje se u lokalnom službenom glasilu.

PodnoŠenje godiŠnjeg obraČuna financijskog plana izvanproraČunskih korisnika

Članak 129.

(1) Izvanproračunski korisnici moraju izraditi godišnji obra­čun financijskog plana sukladno odredbama Zakona o računo­vodstvu.

(2) Izvanproračunski korisnik mora godišnji obračun financijskog plana za proteklu godinu, zajedno s obrazloženjem, dostaviti Ministarstvu financija do 31. ožujka tekuće proračunske godine.

(3) Godišnji obračun financijskog plana izvanproračunskih korisnika Vlada, odnosno poglavarstvo predlaže na suglasnost Saboru, odnosno predstavničkom tijelu zajedno s godišnjim obra­ču­nom proračuna iz članka 128. ovoga Zakona.

Dostava godiŠnjeg obraČuna jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 130.

Poglavarstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora dostaviti Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju prijedlog godišnjeg obračuna proračuna do 31. ožujka tekuće godine, a u roku od 15 dana nakon što ga usvoji njegovo predstavničko tijelo o tome izvještava Ministarstvo financija.

Dostava podataka proraČuna jedinica lokalne i podruČne (regionalne) samouprave

Članak 131.

Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja podatke ne dostavi u roku i na način propisan odredbom članka 33. ili 105. ili 107. ili 108. ili 130. ovoga Zakona privremeno se obustav­lja doznačivanje pomoći i pomoći izravnanja iz državnog proraču­na.

Članak 132.

Sredstva za financijsko izravnanje i pomoći iz državnog proračuna, koje prima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smiju se koristiti za plaćanje dospjelih obveza s naslova zaduživanja, nadoknada štete na temelju sudskih odluka i naknada prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

XI. NADZOR PRORAČUNSKIH KORISNIKA

ProraČunski nadzor

Članak 133.

(1) Proračunski nadzor postupak je nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te mjere za poboljšanje stanja.

(2) Proračunski nadzor obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata proračunskih korisnika.

(3) Ministarstvo financija obavlja proračunski nadzor izvan­pro­računskih korisnika iz članka 2. ovoga Zakona sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Ministarstvo financija obavlja proračunski nadzor i nadzor namjenskog korištenja proračunskih sredstava svih pravnih i fizičkih osoba koje dobivaju sredstva iz proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika iz članka 2. ovoga Zakona te kreditnih sredstava s osnove jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskom nadzoru u kojem propisuje ciljeve, djelokrug, sadržaj, način i uvjete, ovlaštenu osobu proračunskog nadzora i mjere proračunskog nadzora.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike.

NaČin obavljanja proraČunskog nadzora

Članak 134.

Proračunski nadzor poslovanja proračunskog korisnika obavlja se izravnim nadzorom kod proračunskog korisnika i analizom njegovih financijskih izvještaja.

Posebne ovlasti osoba koje obavljaju proraČunski nadzor

Članak 135.

(1) Ako osoba ovlaštena za proračunski nadzor pri obavljanju nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj, u zapisniku o obavljenom nadzoru utvrđuje nepravilnosti.

(2) Na postupak proračunskog nadzora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.

Članak 136.

Osoba ovlaštena za proračunski nadzor dužna je čuvati državnu, vojnu, profesionalnu i poslovnu tajnu.

Unutarnja revizija

Članak 137.

(1) Unutarnja revizija tijelo je proračunskog korisnika koje neovisno i objektivno utvrđuje ostvarivanje cjelovitih zadaća i funkcija proračunskih korisnika, upozorava na nepravilnosti i neusklađenost sa zakonskim i drugim propisima kojima je utvrđeno njihovo poslovanje te predlaže mjere za njihovo otklanjanje i mjere za unaprjeđenje poslovanja proračunskog korisnika.

(2) Unutarnju reviziju proračunskog korisnika ustrojava čelnik proračunskog korisnika.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete koje moraju ispunjavati osobe za obavljanje poslova unutarnje revizije, metodologiju rada u skladu sa strukovnim načelima i standardima unutarnjeg revidiranja te kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje zajedničke kriterije na temelju kojih proračunski korisnici mogu urediti unutarnju reviziju, a u skladu s međunarodnim standardima za unutarnju reviziju.

NadleŽnost unutarnjeg revizora

Članak 138.

(1) Unutarnji revizor ispituje i ocjenjuje valjanost i svrhovitost sustava internih kontrola, upravljačkih kontrola i računovodstvenog sustava proračunskog korisnika.

(2) Unutarnji revizor provjerava i preispituje vjerodostojnost, svrhovitost i zakonitost financijskih transakcija i procesa proračun­skog korisnika.

(3) Unutarnji revizor obavlja radnje iz stavka 1. i 2. ovoga članka kontinuirano.

(4) Unutarnji revizor podnosi čelniku proračunskog korisnika pismeni izvještaj o rezultatima aktivnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, sukladno rokovima utvrđenima operativnim planom rada unutarnje revizije, a najmanje jednom polugodišnje.

(5) Unutarnji revizor podnosi izvještaj i drugim državnim tijelima nadležnima za poslove nadzora i revizije u skladu s posebnim propisima.

(6) O uočenim nepravilnostima unutarnji revizor sastavlja zasebni izvještaj čelniku proračunskog korisnika.

(7) Unutarnji revizor odgovoran je čelniku proračunskog korisnika za istinitost i vjerodostojnost podnesenih izvještaja iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

XII. KAZNENE ODREDBE

Članak 139.

Novčanom kaznom od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako se sredstva proračuna ne koriste sukladno članku 4. stav­ku 1. ovoga Zakona,

2. ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret proračuna tekuće godine suprotno odredbama članka 4. stavka 11. ovoga Zakona,

3. ako proračunski korisnik ne obavlja poslove sukladno odred­bama članka 8. stavka 1. ovoga Zakona,

4. ako proračunski korisnik ne ustroji odjel za financije sukladno odredbama članka 8. stavka 2. ovoga Zakona,

5. ako proračunski korisnik pri izradi prijedloga i pri predlaganju plana razvojnog programa postupi suprotno odredbama članka 26. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

6. ako se postupi suprotno odredbama članka 26. stavka 7. ovoga Zakona,

7. ako proračunski korisnik prijedlog plana radnih mjesta nije izradio i predložio sukladno odredbama članka 28. stavka 2. ovoga Zakona,

8. ako prijedlog plana radnih mjesta proračunskog korisnika nije u skladu s odredbama članka 28. stavka 3. ovoga Zakona,

9. ako se postupi suprotno odredbama članka 28. stavka 9. ovoga Zakona,

10. ako proračunski korisnik pri izradi prijedloga i pri predlaganju plana nabave postupi suprotno odredbama članka 29. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

11. ako se postupi suprotno odredbama članka 29. stavka 9. ovoga Zakona,

12. ako proračunski korisnik ne izradi financijski plan sukladno odredbama članka 34. stavka 1. ovoga Zakona,

13. ako se postupi suprotno odredbama članka 34. stavka 3. ovoga Zakona,

14. ako se privremeno financiranje obavlja suprotno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona,

15. ako proračunski korisnik postupi suprotno odredbama članka 35. stavka 5. ovoga Zakona,

16. ako proračunski korisnik preuzme nove financijske obveze u razdoblju privremenog financiranja, a što je suprotno odredbama članka 35. stavka 6. ovoga Zakona,

17. ako proračunski korisnik preuzme obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama suprotno odredbama članka 37. stavka 1. ovoga Zakona,

18. ako proračunska sredstva budu preraspoređena suprotno odredbama članka 38. stavka 1. i 3. ovoga Zakona,

19. ako proračunski korisnik ne utvrdi, ne naplati i ne uplati u proračun prihode i primitke sukladno odredbama članka 39. stavka 3. i 4. te ako ne pristupi izvršavanju svih rashoda i izdataka sukladno odredbama članka 39. stavka 4. ovoga Zakona,

20. ako proračunski korisnik sklapa ugovore o nabavi roba, obavljanju usluga i ustupanju radova suprotno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,

21. ako proračunski korisnik preuzme obveze suprotno odredbama članka 43. ovoga Zakona,

22. ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno odredbama članka 51. ovoga Zakona,

23. ako proračunski korisnik koji nije iskoristio donaciju na način i pod uvjetima što ih je utvrdio donator postupi suprotno odredbama članka 53. ovoga Zakona,

24. ako proračunski fond otvori račun suprotno odredbama članka 57. stavka 2. ovoga Zakona,

25. ako proračunski korisnik postupi suprotno odredbama članka 62. stavka 2. ovoga Zakona,

26. ako se svota od prodaje udjela i uloga u kapitalu koristi suprotno odredbama članka 68. stavka 1. ovoga Zakona,

27. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upotrijebi sredstva dobivena od prodaje udjela i uloga u kapitalu suprotno odredbama članka 68. stavka 2. ovoga Zakona,

28. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno odredbama članka 105. stavka 1. ovoga Zakona,

29. ako se ustanova čiji je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno odred­bama članka 107. stavka 1. ovoga Zakona,

30. ako se pravna osoba čiji je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje suprotno odredbama članka 107. stavka 1. ovoga Zakona,

31. ako se odluka o suglasnosti za zaduživanje ne donese sukladno odredbama članka 107. stavka 2. ovoga Zakona,

32. ako jedinica područne (regionalne) samouprave dade jamstva suprotno odredbama članka 108. stavka 1. ovoga Zakona,

33. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da jamstva suprotno odredbama članka 108. stavka 2. ovoga Zakona,

34. ako odluka o davanju jamstva iz stavka 2. ovoga članka nije donesena sukladno odredbama članka 108. stavka 3. ovoga Zakona,

35. ako se novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži, dade suglasnost i jamstvo za zaduživanje suprotno odredbama članka 109. stavka 1. ovoga Zakona,

36. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje i daje jamstva suprotno odredbama članka 109. stavka 2. ovoga Zakona,

37. ako se izvanproračunski korisnici državnog proračuna zaduže i daju jamstva suprotno odredbama članka 110. stavka 1. ovoga Zakona,

38. ako se izvanproračunski korisnik proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži i dade jamstva suprotno odredbama članka 111. stavka 1. ovoga Zakona,

39. ako se sredstva za financijsko izravnanje i pomoći iz državnog proračuna koje prima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste suprotno odredbama članka 132. ovoga Zakona,

40. ako proračunski korisnik nije ustrojio unutarnju reviziju proračunskog korisnika sukladno odredbama članka 137. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 140.

Novčanom kaznom od 21.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika:

1. ako se sredstva proračuna ne koriste sukladno članku 4. stavka 1. ovoga Zakona,

2. ako se izrada i izvršavanje proračuna ne temelji na na­če­lima utvrđenima odredbama članka 4. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret proračuna tekuće godine suprotno odredbama članka 4. stavka 11. ovoga Zakona,

4. ako proračunski korisnik ne obavlja poslove sukladno odred­bama članka 8. stavka 1. ovoga Zakona,

5. ako nije ustrojen odjel za financije sukladno odredbama članka 8. stavka 2. ovoga Zakona,

6. ako proračunski korisnik pri izradi i pri predlaganju plana razvojnog programa postupi suprotno odredbama članka 26. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

7. ako se ne izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog pro­grama sukladno odredbama članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,

8. ako se postupi suprotno odredbama članka 26. stavka 7. ovoga Zakona,

9. ako se ne vodi registar, odnosno središnji registar djelatnika proračunskih korisnika sukladno članku 28. stavku 7. ovoga Zakona,

10. ako se ne izrađuje zajednički prijedlog plana sukladno odredbama članka 29. stavka 4. ovoga Zakona,

11. ako se ne vodi registar, odnosno središnji registar nabave proračunskih korisnika sukladno odredbama članka 29. stavka 7. ovoga Zakona,

12. ako se postupi suprotno odredbama članka 29. stavka 9. ovoga Zakona,

13. ako proračunski korisnik ne izradi financijski plan sukladno odredbama članka 34. stavka 1. ovoga Zakona,

14. ako se postupi suprotno odredbama članka 34. stavka 3. ovoga Zakona,

15. ako se privremeno financiranje obavlja suprotno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona,

16. ako proračunski korisnik postupi suprotno odredbama članka 35. stavka 5. ovoga Zakona,

17. ako proračunski korisnik preuzme nove financijske obveze u razdoblju privremenog financiranja, a što je suprotno odredbama članka 35. stavka 6. ovoga Zakona, 

18. ako proračunski korisnik preuzme obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama suprotno odredbama članka 37. stavka 1. ovoga Zakona,

19. ako proračunska sredstva budu preraspoređena suprotno odredbama članka 38. stavka 1. i 3. ovoga Zakona,

20. ako proračunski korisnik ne utvrdi, ne naplati i ne uplati u proračun prihode i primitke sukladno odredbama članka 39. stavka 3. i 4. te ako ne pristupi izvršavanju svih rashoda i izdataka sukladno odredbama članka 39. stavka 4. ovoga Zakona,

21. ako proračunski korisnik sklapa ugovore o nabavi robe, obavljanju usluga i ustupanju radova suprotno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,

22. ako proračunski korisnik preuzme obveze suprotno odredbama članka 43. ovoga Zakona,

23. ako proračunski korisnik preuzme i plaća obveze suprotno odredbama članka 50. stavka 1. ovoga Zakona,

24. ako se pri plaćanju predujma postupi suprotno odredbama članka 51. ovoga Zakona,

25. ako proračunski korisnik koji nije iskoristio donaciju na način i pod uvjetima što ih je utvrdio donator postupi suprotno odredbama članka 53. ovoga Zakona,

26. ako zahtjev za dodjelu sredstava za nabavu robe, obav­ljanje usluga i ustupanje radova nije temeljen na odredbama članka 54. stavka 1. ovoga Zakona,

27. ako zahtjev za dodjelu sredstava subvencija, zajmova i drugih oblika državne pomoći nije temeljen na odredbama članka 54. stavka 2. ovoga Zakona,

28. ako se rashod i izdatak iz proračuna ne temelji na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama kojima se dokazuje obveza plaćanja sukladno odredbama članka 55. stavka 1. ovoga Zakona,

29. ako odgovorna osoba prije isplate ne provjeri i ne potpiše pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave sukladno odredbama članka 55. stavka 2. ovoga Zakona,

30. ako proračunski korisnik, nakon što naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, ne postupi sukladno odredbama članka 56. stavka 1. ovoga Zakona,

31. ako proračunski fond otvori račun suprotno odredbama članka 57. stavka 2. ovoga Zakona,

32. ako isplate na teret proračunskog fonda i preuzete obveze nisu sukladne odredbama članka 60. stavka 1. ovoga Zakona,

33. ako se nakon nastupa uvjeta za prestanak proračunskog fonda ne postupi sukladno odredbama članka 61. stavka 2. ovoga Zakona,

34. ako proračunski korisnik postupi suprotno odredbama članka 62. stavka 3. ovoga Zakona,

35. ako se novčana sredstva ulažu suprotno odredbama članka 64. stavka 5. ovoga Zakona,

36. ako se svota od prodaje udjela i uloga u kapitalu koristi suprotno odredbama članka 68. stavka 1. ovoga Zakona,

37. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upotrijebi sredstva dobivena od prodaje udjela i uloga u kapitalu suprotno odredbama članka 68. stavka 2. ovoga Zakona,

38. ako nefinancijska dugotrajna imovina nije stečena sukladno odredbama članka 72. stavka 1. ovoga Zakona,

39. ako se ne upravlja imovinom sukladno odredbama članka 73. stavka 2. ovoga Zakona,

40. ako se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine, te od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste suprotno odredbama članka 74. ovoga Zakona,

41. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno odredbama članka 105. stavka 1. ovoga Zakona,

42. ako je ukupna godišnja obveza lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 104. ovoga Zakona suprotna odredbama članka 106. stavka 1. ovoga Zakona,

43. ako se ustanova čiji je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži suprotno odred­bama članka 107. stavka 1. ovoga Zakona,

44. ako se odluka o suglasnosti za zaduživanje ne donese sukladno odredbama članka 107. stavka 2. ovoga Zakona,

45. ako jedinica područne (regionalne) samouprave da jamstva suprotno odredbama članka 108. stavka 1. ovoga Zakona,

46. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da jamstva suprotno odredbama članka 108. stavka 2. ovoga Zakona,

47. ako odluka o davanju jamstva nije donesena sukladno odredbama članka 108. stavka 3. ovoga Zakona,

48. ako se novoustrojena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduži, da suglasnost i jamstva za zaduženje suprotno odredbama članka 109. stavka 1. ovoga Zakona,

49. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje i daje jamstva suprotno odredbama članka 109. stavka 2. ovoga Zakona,

50. ako ne postupa sukladno odgovornosti utvrđenoj u odredbama članka 112. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

51. ako ne ustroji i ne vodi proračunsko računovodstvo sukladno odredbama članka 118. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

52. ako financijski izvještaji proračunskog korisnika nisu sastavljeni, potpisani i podneseni sukladno odredbama članka 118. stavka 3. i 4. ovoga Zakona,

53. ako proračunski korisnik ne vodi poslovne knjige sukladno odredbama članka 119. stavka 1. ovoga Zakona,

54. ako knjigovodstvene isprave i postupanje s njima nije sukladno odredbama članka 120. ovoga Zakona,

55. ako nefinancijska dugotrajna imovina nije revalorizirana sukladno odredbama članka 121. stavka 3. ovoga Zakona,

56. ako se financijski izvještaji ne sastavljaju sukladno odredbama članka 122. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

57. ako se financijski izvještaji ne čuvaju sukladno odredbama članka 122. stavka 4. ovoga Zakona,

58. ako proračunski korisnici ne izrade i ne dostave financijske izvještaje sukladno odredbama članka 122. stavka 5. ovoga Zakona,

59. ako se ne konsolidiraju i ne dostavljaju financijski izvještaji sukladno odredbama članka 123. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

60. ako sadržaj polugodišnjeg izvještaja proračuna i godišnjeg obračuna proračuna nije sukladan odredbama članka 124. stavka 1. ovoga Zakona,

61. ako godišnji obračun ne sadrži obrazloženje i objašnjenje sukladno odredbama članka 124. stavka 2. ovoga Zakona,

62. ako se pri izradi polugodišnjeg obračuna proračuna i godišnjeg obračuna proračuna ne koriste proračunske klasifikacije sukladno odredbama članka 124. stavka 3. ovoga Zakona,

63. ako proračunski korisnik ne priprema i ne dostavlja godišnji obračun svoga financijskog plana za proteklu godinu sukladno odredbama članka 128. stavka 1. ovoga Zakona,

64. ako se ne postupi sukladno odredbama članka 128. stavka 2. te ako se ne dostavi konsolidirani godišnji obračun prema odred­bama članka 128. stavka 3. ovoga Zakona,

65. ako se godišnji obračuni proračuna ne objave sukladno odredbama članka 128. stavka 7. ovoga Zakona,

66. ako prijedlog godišnjeg obračuna proračuna nije dostavljen sukladno odredbama članka 130. ovoga Zakona,

67. ako se sredstva za financijsko izravnanje i pomoći iz državnog proračuna koje prima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste suprotno odredbama članka 132. ovoga Zakona.

Članak 141.

Novčanom kaznom od 21.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika:

1. ako se pravna osoba čiji je osnivač i većinski vlasnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje suprotno odredbama članka 107. stavka 1. ovoga Zakona,

2. ako se izvanproračunski korisnici državnog proračuna zaduže i daju jamstvo suprotno odredbama članka 110. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. ako se izvanproračunski korisnik proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zaduže i daju jamstva suprotno odredbama članka 111. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

4. ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi godišnji obračun financijskog plana sukladno odredbama članka 129. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 142.

Novčanom kaznom od 21.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba ovlaštena za proračunski nadzor:

– ako postupi suprotno odredbama članka 136. ovoga Zakona.

Članak 143.

Novčanom kaznom od 21.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj financijski kontrolor korisnika proračuna:

– ako ne postupa sukladno odgovornosti utvrđenoj u odredbama članka 113. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 144.

Novčanom kaznom od 21.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj računopolagač korisnika proračuna:

1. ako ne postupa sukladno odgovornosti utvrđenoj u odredbama članka 113. stavka 2. ovoga Zakona,

2. ako ne postupa sukladno odredbama članka 113. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 145.

Novčanom kaznom od 21.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika proračuna:

– ako ne razgraniči nadležnosti između financijskog kontrolora i računopolagača sukladno odredbama članka 113. ovoga Zakona.

Članak 146.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika:

1. ako prihodi, primici, rashodi i izdaci nisu iskazani sukladno odredbama članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,

2. ako je plan radnih mjesta suprotan odredbama članka 28. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ako prijedlog plana radnih mjesta nije izrađen i predložen sukladno odredbama članka 28. stavka 2. ovoga Zakona,

4. ako prijedlog plana radnih mjesta nije usklađen prema odred­bama članka 28. stavka 3. ovoga Zakona,

5. ako zajednički prijedlog plana nije usklađen s odredbama članka 28. stavka 4. ovoga Zakona,

6. ako se postupi suprotno odredbama članka 28. stavka 9. ovoga Zakona,

7. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija sukladno odredbama članka 105. stavka 8. ovoga Zakona,

8. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija sukladno odredbama članka 107. stavka 3. ovoga Zakona,

9. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija sukladno odredbama članka 108. stavka 5. ovoga Zakona.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rokovi za izradu podzakonskih propisa

Članak 147.

(1) Vlada će donijeti propise:

– iz članka 8. stavka 4., članka 65. stavka 2., članka 72. stavka 3., članka 77. stavka 3. i članka 110. stavka 1. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona,

– iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona,

– iz članka 27. stavka 1., članka 28. stavka 6. i članka 29. stav­ka 6. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar financija donijet će propise:

– iz članka 117. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona,

– iz članka 2. stavak 3. i članka 15. stavka 3. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona,

– iz članka 10. stavka 3., članka 37. stavka 3., članka 41. stav­ka 4., članka 50. stavka 2., članka 55. stavka 3., članka 64. stavka 3., članka 65. stavka 1., članka 71. stavka 2., članka 73. stavka 6., članka 103. stavka 3., članka 105. stavka 6., članka 124. stavka 4., članka 126. stavka 3. i članka 133. stavka 5. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona,

– iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona,

– iz članka 137. stavka 3. i 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar financija u suglasnosti s ministrom nadležnim za gospodarstvo, za javne radove, obnovu i graditeljstvo te za obrt, malo i srednje poduzetništvo, donijet će propise iz članka 27. stav­ka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar nadležan za pravosuđe, upravu i lokalnu samoupravu donijet će propise iz članka 28. stavka 8. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Nadležno tijelo državne uprave za javnu nabavu, odnosno poglavarstvo, donosi propise iz članka 29. stavka 8. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 148.

Korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezuju se ustrojiti unutarnju reviziju iz članka 137. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 149.

Do donošenja propisa iz članka 147. ovoga Zakona primjenjuju se propisi:

– Uredba o računovodstvu proračuna (»Narodne novine«, br. 96/94., 108/96., 119/01. i 74/02.),

– Uredba o sustavu glavne knjige riznice te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice (»Narodne novine«, br. 97/95.),

– Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (»Narodne novine«, br. 146/98.),

– Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (»Narodne novine«, br. 119/01. i 74/02.),

– Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«, br. 74/02., 3/03. i 12/03.),

– Pravilnik o proračunskom nadzoru i unutarnjem nadzoru (»Narodne novine«, br. 92/96.),

– Naputak o ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji rashoda/izdataka i prihoda i primitaka (»Narodne novine«, br. 93/01.),

– Naputak o izvršavanju državnog proračuna s jedinstvenog računa riznice (»Narodne novine«, br. 4/01.),

– Uputa o sadržaju i načinu vođenja registra korisnika državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 45/97.).

Prestanak vaŽenja zakona

Članak 150.

S danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:

Zakon o proračunu (»Narodne novine«, br. 92/94.) osim članka 47. koji će se primjenjivati do izrade godišnjeg obračuna za 2003. godinu, a najkasnije do 30. lipnja 2004. te članak 6., 7. i 10. Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 43/96.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 151.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. srpnja 2003.

Kasa: 400-06/03-01/03
Zagreb, 29. svibnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.