USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2587

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 23. listopada 2003. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 120. stavka 2. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 96/1993, 34/1994, 21/1995, 48/1995, 29/1996, 54/1996, 59/1996 – pročišćeni tekst, 14/2000 i 26/2000, 67/2000, 94/2000, 129/2000, 78/2003).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Veleučilište u Splitu, koje zastupa rektor, prof. dr. sc. Boris Anzulović, a kojega zastupa Vanja Mladina, odvjetnik iz Splita, podnijelo je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članka 120. stavka 2. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 96/1993, 34/1994, 21/1995, 48/1995, 29/1996, 54/1996, 59/1996 – pročišćeni tekst, 14/2000 i 26/2000, 67/2000, 94/2000, 129/2000, 78/2003) s Ustavom Republike Hrvat­ske.

Osporena odredba članka 120. stavka 2. Zakona o visokim učilištima glasi:

»Veleučilištem upravlja upravno vijeće, koje na vrijeme od četiri godine imenuje osnivatelj, na način i u skladu s aktom o osnivanju i statutom«.

2. Predlagatelj smatra da osporena zakonska odredba nije u suglasnosti s člankom 67. Ustava, jer propisuje postojanje upravnog vijeća veleučilišta koje imenuje njegov osnivatelj.

Prema mišljenju predlagatelja, veleučilište je jedan od ustrojstvenih oblika visokoškolske djelatnosti, a ustavno jamstvo autonomije sveučilišta, sadržano u članku 67. Ustava, štiti upravo sadržaj visokoškolske djelatnosti neovisno o ustojstvenom obliku u kojem se ta djelatnost provodi. Iz toga slijedi, tvrdi predlagatelj, da »iako ustavotvorac nije ni jasno niti dostatno ugradio ustanovu veleučilišta u ustavne odredbe, nedvojbeno je da se ustavna odred­ba autonomije sveučilišta proteže i na veleučilište«.

Stoga predlagatelj predlaže da Ustavni sud ocijeni neustavnom odredbu članka 120. stavka 2. Zakona o visokim učilištima, jer ona propisuje da u veleučilištu postoji upravno vijeće koje imenuje osnivatelj, a to ograničava autonomiju veleučilišta na koje se također imaju primijeniti jamstva propisana člankom 67. Ustava.

3. Prijedlog je dostavljen Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, koje je u svojim očitovanjima navelo razloge zbog kojih ga smatra neosnovanim.

Prijedlog nije osnovan.

4. Hrvatski sabor na sjednici 17. srpnja 2003. godine donio je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prema članku 47. stavku 1. tog Zakona, visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola.

U Glavi VIII. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pod nazivom »Prijelazne i završne odredbe« propisano je:

»Organizacijske promjene

Članak 114.

(1) Osnivači visokih učilišta, javnih znanstvenih instituta i drugih znanstvenih organizacija uskladit će osnivačke akte, a odnosne znanstvene organizacije i visoka učilišta statut i druge opće akte nužne za usklađivanje ustroja s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Visoka učilišta i druge znanstvene organizacije osnovane prema dosadašnjim propisima danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom prema dosadašnjim propisima do usklađenja prema stavku 1. ovoga članka«.

»Prestanak vaŽenja dosadaŠnjih propisa

Članak 123.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 59/96.) i Zakon o visokim učilištima (»Narodne novine«, br. 59/96., 14/00. i 26/00., 67/00., 02/99., 94/00. i 129/00.) i na njima utemeljeni propisi, osim onih odredbi tih zakona za koje je ovim Zakonom navedeno da će se primjenjivati do određenog vremena i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje Zakona na snagu

Članak 124.

Ovaj Zakon stupa na snagu 15. dana od dana objave u »Narodnim novinama«.«

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju objav­ljen je u »Narodnim novinama«, broj 123 od 31. srpnja 2003. godine, a stupio je na snagu 15. kolovoza 2003. godine. Isti dan prestao je važiti Zakon o visokim učilištima, osim onih njegovih odred­bi za koje je u članku 123. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju navedeno da važe i da će se primjenjivati do određenog vremena i nakon njegova stupanja na snagu.

Osporeni članak 120. stavak 2. sadržan je u Glavi VI. točki 3. Zakona o visokim učilištima pod nazivom »Uprava vele­uči­lištem«. Njime se propisuje upravno vijeće kao upravno tijelo veleučilišta (osim upravnog vijeća, u istom članku Zakona o visokim učilištima propisuje se rektor kao čelnik i voditelj vele­učilišta, te stručno vijeće veleučilišta koje odlučuje o stručnim pitanjima na veleučilištu).

Budući da osporena odredba članka 120. stavka 2. Zakona o visokim učilištima važi i primjenjuje se do određenog roka i nakon stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sukladno člancima 114. stavcima 1. i 2. u vezi s člankom 123. tog Zakona, Ustavni sud utvrđuje da je nadležan postupati u ovom ustavnosudskom predmetu.

5. Članak 67. Ustava propisuje:

»Jamči se autonomija sveučilišta.

Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.«

Zakon o visokim učilištima razlikuje osnutak, ustroj i djelovanje sveučilišta i njegovih sastavnica od osnutka, ustroja i djelovanja veleučilišta, veleučilišne škole i samostalne visoke stručne i umjetničke škole.

Zakon o visokim učilištima u mnogim odredbama na razli­čite načine regulira pravni položaj, nadležnost, prava, obveze i odgovornosti sveučilišta od onih veleučilišta (primjerice: način donošenja statuta – članak 5., sastav – članak 9., osnutak – članak 10., vrste studija – članci 24. i 26., nositelji ustrojstva – članak 28., uvjeti upisa na studij – članci 32. i 34., trajanje studija – članak 35. stavak 2., nadležna tijela za donošenje nastavnih programa – članak 39., način završetka studija – članak 48., vrste zvanja u koja se biraju nastavnici – članak 73. stavak 7., vrste surad­ničkih zvanja – članak 87. stavak 2., te uprava veleučilištem – članci 120. i 121.).

6. U Odluci i rješenju, broj: U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. godine, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 14/2000 (u daljnjem tekstu: Odluka), Ustavni sud je utvrdio da se ustavno jamstvo autonomije sveučilišta odnosi na zakonom ustanovljena sveučilišta i njihove sastavnice, jer se samo sveučilišta (i njihove sastavnice) bave sveučilišnim ili znanstvenim obrazovanjem kao posebnom vrstom visokog obrazovanja.

S druge strane, veleučilišta se bave stručnim ili vokacijskim obrazovanjem kao vrstom visokog obrazovanja (predlagatelj je naziva visokoškolskom djelatnošću) različitom od onog sveučiliš­nog ili znanstvenog.

U točki 3.1. Odluke u tom je smislu utvrđeno da se sve­učilišta i visoka učilišta u sastavu sveučilišta »od ostalih visokih učilišta ustavno razlikuju po tome što se samo na njih odnosi ustavno jamstvo slobode znanstvenog stvaralaštva iz članka 68. stavka 1. Ustava, što za sobom povlači i njihovu zakonsku razliku, jer samo sveučilišta i visoka učilišta u sastavu sveučilišta izvode studije koji pripremaju i za znanstveni rad.«

Sukladno tome, člankom 10. Zakona o visokim učilištima propisano je da se javna sveučilišta osnivaju zakonom, a javna veleučilišta uredbom Vlade Republike Hrvatske.

7. S obzirom na prethodne navode, zakonsko rješenje prema kojem veleučilište ima upravno vijeće, koje na vrijeme od četiri godine imenuje osnivatelj veleučilišta, ne može se ispitivati sa stajališta ustavnog jamstva autonomije sveučilišta, propisanog člankom 67. Ustava, jer se to ustavno jamstvo na njega ne odnosi.

U odnosu na veleučilište, prema tome, zakonodavac je ovlašten da temeljem članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava slobod­no uređuje odnose vezane uz njegovo osnivanje, ustrojavanje, tijela, nadležnost, te prava, obveze i odgovornosti, a da istodobno nije vezan ograničenjima koja proizlaze iz ustavnog jamstva autonomije sveučilišta.

8. Temeljem odredbe članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/2002 – pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci.

Broj: U-I-1441/2001
Zagreb, 23. listopada 2003.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda
dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.