MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA

TO SAM JA -

OSOBNI IDENTITET

JA

- o sebi

predstavljam se: ime, prezime, adresa, telefon, datum i mjesto/zemlja rođenja, državljanstvo, nacionalnost, vjera

- kakav sam/kakva sam?

- kako sebe vidim?

- kako me vide drugi?

- kako izgledom pokazujem svoj identitet?

- kako se odijevam? koju modu volim?

- koje boje volim imati na sebi?

- karakter, temperament, raspoloženja i osjećajna stanja

- samopoštovanje

- razvijanje pozitivne slike o sebi

- moje tijelo

- dijelovi tijela

- osobna higijena, briga o tijelu i kozmetika

- spolnost

JA i OBITELJ

- ja i moja obitelj ovdje i tamo

- kako vidim svoju obitelj?

- proslava rođendana, imendana i obiteljski običaji

- članovi uže i šire obitelji, njihova zanimanja i odnosi među njima, ženski i muški članovi obitelji

- gdje žive i što rade moji rođaci (baka i djed, tetke, ujaci, stričevi i njihove obitelji)

- roditelji nam pričaju o svojim obiteljima

- zdravlje i bolest, bolesti, nesreće, lijekovi, briga za zdravi život

ja i drugi (moja uža zajednica)

- moji susjedi   

- moji prijatelji, stari i novi

- dopisivanje, pozivi i posjeti

- kolaž naših sličnosti i razlika

- pozitivne osobine drugih

Ja i šira zajednica

- pripadamo različitim grupama i zajednicama (narodima, religijama, imamo različita državljanstva itd.) u zemlji podrijetla i u zemlji boravka

- Hrvatska – domovina mojih roditelja i moja domovina (državni simboli, platežno sredstvo u Hrvatskoj, glavni grad Hrvatske itd.)

- imam dvije domovine (zemlja podrijetla i zemlja boravka)

- međusobno upoznavanje, poštovanje nacionalnih, kulturnih i religijskih razlika kao obilježja identiteta pojedinca (u razredu, obitelji, gradu, državi, npr. moji prijatelji u razredu i ljudi u mojem gradu se različito odijevaju, hrane, mole itd.)

UČENJE – RAD – SLOBODNO VRIJEME

ŠKOLA

- kako izgleda moja škola, moj razred, himna razreda

- škola kakvu bih želio/željela

- tko sve radi u školi

- odnosi u školi (učiteljica/učitelj – učenica/učenik -  učenica/učenik - druge osobe zaposlene u školi)

- suradnja s drugima

- prava djeteta, prava i odgovornosti učenika

- moji doživljaji iz škole

- svi uče (škole moje braće, sestara, mlađih i starijih rođaka i prijatelja itd.)

- kako se uči u zemlji boravka i podrijetla/ sličnosti i razlike obrazovnog sustava u Hrvatskoj i zemlji boravka

- kako su učile naše bake i djedovi

- kako se razvijala škola (od benediktinskih samostana do Zagrebačkog sveučilišta)

- stripovi o školi I. Bednjanca

- kako učimo

- razvijanje kreativnog načina rješavanja problema

- pomoć drugima

SLOBODNO VRIJEME

- što radim u slobodno vrijeme?

- kino, kazalište, koncerti, radio, TV, kompjutor

- igre, sport i rekreacija, glazba i ples, moja omiljena pjesma, instrument, sastav itd.

- hobiji, članstvo u klubovima i organizacijama, himna sportskog kluba za koji navijam

- moje omiljene igračke i igre

- usporedba: igračke i igre u zemlji u kojoj živim i zemlji podrijetla – sličnosti i razlike

- svijet knjige (najdraže knjige, knjige iz kojih se uči)

- masovni mediji (novine, radio, televizija, film, kompjutor, internet)

- kako su se zabavljale naše bake i djedovi?

- razvoj sporta – od pastirskih igara do sportskih društava

- kako se nekad zabavljalo u Hrvatskoj tijekom stoljeća –     književne i plesne večeri, kazalište,

promenade

RAD

- moj radni dan

- koje obveze imam kod kuće

- moj radni dan u stripu (metodičke napomene)

- što bih volio biti/voljela biti kad odrastem

- zanimanja (alat i pribor za rad)

- što rade moji roditelji (zanimanja roditelja, podjela kućanskih poslova itd.)

- nezaposlenost

- kako su radile naše bake i djedovi

- rad kroz stoljeća (razvoj novih oruđa i djelatnosti, razlike i sličnosti oruđa u Hrvatskoj i zemlji boravka, tipično hrvatsko oruđe itd.)

LJUDI U PROSTORU I VREMENU

Gdje sam rođen/a?

- gdje sam se rodio/rodila (stan/kuća, ulica, mjesto/grad, regija, zemlja)

- gdje su se rodili moji roditelji, moja baka i djed (mjesto/grad, regija, zemlja)

- plan putovanja u stripu

Geografska obilježja prostora

- geografski položaj mjesta (sela ili grada), zavičaja i zavičajne regije u Hrvatskoj i zemlji boravka

- geografski položaj Hrvatske (složenost i tranzitna važnost) i zemlje boravka

- obilježja zavičaja i zavičajne regije: nizinski, brežuljkasti i gorski zavičaj, primorski i otočni zavičaj itd.

- nizinska, brežuljkasta, gorska i primorska područja Hrvatske (obala, otoci i Jadransko more itd.)  

- zavičaj i Hrvatska na zemljovidu (prepoznavanje i određivanje) i usporedba sa zemljom boravka

Priroda i prirodne ljepote Hrvatske

- klima, biljke i životinje u zavičaju mojih roditelja i zemlji boravka (sličnosti i razlike, biljke i životinje koje žive samo u Hrvatskoj)

- prirodne ljepote Hrvatske (Jadransko more, otoci, nacionalni parkovi, rezervati, parkovi prirode itd.)

- važniji turistički krajevi u Hrvatskoj  (u usporedbi sa zemljom boravka)

- očuvanje prirode i okoliša (zaštićene životinje, biljke, krajolici, suživot čovjeka i prirode)

- pejzaži i priroda u umjetničkim djelima hrvatskih umjetnika

pejzažne slike S. Raškaj, također putovanje Hrvatskom, planovi za školske praznike.

Gospodarstvo i ljudske aktivnosti

- što rade ljudi u mojem zavičaju u Hrvatskoj (zanimanja ljudi i djelatnosti: npr. zemljoradnja, ribolov, stočarstvo, turizam, industrija itd.)

- gospodarsko značenje zavičaja, zavičajne regije za Hrvatsku

- sličnosti i razlike gospodarstva u Hrvatskoj i zemlji boravka

Naselja i stanovanje

- seoska i gradska naselja u Hrvatskoj (veća naselja i gradovi u mojem zavičaju i u Hrvatskoj)

- kako ljudi žive na selu, a kako u gradu (sličnosti i razlike u načinu života, prostori, namještaj, tehničko uređenje i opremljenost /struja, plin, drvo/, stanarina, troškovi, životni standard, zašto bih volio/la živjeti na selu, a zašto u gradu, moji doživljaji iz sela i grada itd.)

- institucije u naseljima: škola, crkva, pošta, telefon, banka, carina, policija, diplomatske ustanove, zdravstvene ustanove itd.

- razlike i sličnosti u naseljima u zemlji boravka i Hrvatskoj

Kako se nekad stanovalo u Hrvatskoj?

- tradicionalna hrvatska kuća: slavonska, dalmatinska, goranska (etnogradnja)

- oblikovanje namještaja, posuđa itd.

- usporedba s tradicionalnom kućom zemlje u kojoj živim

- restorani, jela i pića, obroci, naručivanje, jelovnici, recepti, zdrava/nezdrava prehrana

Naseljenost, prostorni razmještaj i migracije

- naseljenost i prostorni razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i zemlji boravka

- migracije stanovništva (prostorna kretanja u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, migracije selo-grad, migracije u druge zemlje, kako se putovalo nekada i danas itd.) 

- hrvatske nacionalne manjine i iseljeničke zajednice u drugim zemljama: susjednim, europskim i prekooceanskim zemljama; njihov život i položaj u drugim zemljama, primjer zemlje boravka

- Migracije stanovništva iz Hrvatske i u Hrvatsku imaju dugu tradiciju (uzroci – politički, gospodarski, posljedice)

- iseljavanje Hrvata od 15. st. do danas

- dolazak drugih naroda u Hrvatsku do danas

- nacionalne manjine i etničke zajednice u Hrvatskoj – kultura, vjere, prava, multikulturalnost kao bogatstvo zemlje

VRIJEME –PROMJENE -KONTINUITET

Fizičko vrijeme

- vremenska obilježja i razlike u zemlji boravka i podrijetla (usporedba: sati - dan i noć – godišnja doba u zemlji boravka i podrijetla)

- kalendar, sati, dijelovi dana, dani u tjednu, mjeseci, godišnja doba

- blagdani i školski praznici (u zemlji boravka i podrijetla)

- godišnja doba u djelima hrvatskih umjetnika; skladatelja, slikara (npr. impresionista: Ivekovića, Medovića, Vidovića) itd.

- moja obitelj kroz vrijeme (porodično stablo, moja biografija itd.)

- koje smo predmete sačuvali - (fotoalbum mojega života i moje obitelji, škrinja sa starim stvarima itd.)

- moj grad u kojem živim i u zemlji podrijetla u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

- hrvatski gradovi kroz vrijeme – gradovi kulturni i povijesni spomenici od antike do danas, što se mijenja, a što ne?

- Zadar i Split u prošlosti i sadašnjosti

- Dioklecijanova palača, Sv. Donat, plutej iz Sv. Nedjeljice, Sv. Stošija, Buvine vratnice – katedrala u Splitu

- staro i novo u Dubrovniku - kako se ljetovalo nekad, a kako ljetujemo danas – dubrovački ljetnikovci

- čemu utvrde danas služe, gradovi utvrde: Slavonski Brod, Karlovac, utvrda u blizini mjesta u kojem živim, što je slično a što različito?

- antički gradovi na prostoru današnje Hrvatske – usporedbe

- feudalne utvrde i srednjovjekovni gradovi

- Dubrovnik, dalmatinski gradovi – ili prema interesu učenika

- gradovi kao kulturna, gospodarska, politička središta

- gradovi povijesni i kulturni spomenici u mojem zavičaju u zemlji boravka i podrijetla

Hrvatska kroz vrijeme

- Hrvatska u političkim savezima - uzroci i posljedice

- hrvatske zemlje u Ugarskoj

- u Habsburškoj monarhiji

- u Kraljevini Jugoslaviji

- u SFRJ

- Republika Hrvatska kao neovisna država

Hrvatska i međunarodna suradnja

- hrvatski narodni vladari i pape – 10. i 11. st.

- vojni savezi – Franci, Bizant, Avari, Mađari, Bugari, Osmanlije itd.

- europske integracije 20. i 21. st.

Značajne povijesne ličnosti

- znanstvenici – značajni za Hrvatsku, Europu, svijet

- umjetnici

- političari 19. i 20. st.

- plemićke obitelji – (prema području doseljenja ili interesu učenika)

- žene u povijesti Hrvatske (značajne znanstvenice, umjetnice, političarke itd.)

- nacionalne manjine u povijesti Hrvatske (sudjelovanje u povijesnim događajima i razvoju Hrvatske, značajni znanstvenici, umjetnici, političari itd.)

KULTURA I DRUŠTVO

Kulturno-civilizacijska obilježja Hrvatske – nekad i danas

- Hrvatska kao europska zemlja

- Hrvatska u europskim kulturnim krugovima:

- grčko i rimsko naslijeđe

- kršćanska povezanost – crkveni krugovi

- karolinška kultura u hrvatskim zemljama

- humanizam i hrvatski znanstvenici

- reformacija, protureformacija i značajni Hrvati

- utjecaji baroka itd.

- karakteristike, razvoj i prijenos kulture vlastite nacije (jezik, način života, religija, umjetnost, očuvanje kulturnog identiteta hrvatskog naroda itd.)

- složenost i različitost etničkog, kulturnog i

vjerskog sastava stanovništva u Hrvatskoj - nekad i danas (sličnosti i razlike u odijevanju, običajima, prehrani, glazbi itd.)

- jednakopravnost i odgovornost svih za zajednički život u društvu (uloge i status pojedinaca, ljudska i kolektivna prava zajednica i grupa, odgovornost za život u zajedničkom društvu itd.)

- život u višekulturnoj/višejezičnoj sredini u zemlji boravka (u usporedbi s Hrvatskom)

SUVREMENO DRUŠTVO

Suvremeno društvo – demokratsko društvo (tržišna proizvodnja, privatno vlasništvo, višestranačje, pravna država, ljudska prava itd.)

- prava i odgovornosti građanina, što znači biti građanin u suvremenom društvu

- različiti oblici odlučivanja i upravljanja (odlučivanje u mojem razredu, školi i gradu)

- život u društvu se stalno mijenja (tehnološke, ekonomske, kulturne, političke promjene i njihov utjecaj na život pojedinca npr. putovanja, komunikacija, znanstvena fantastika postaje realnost itd.), usporedba zemlje boravka i podrijetla.

Suvremena Hrvatska

- prvi višestranački izbori, osamostaljenje Republike Hrvatske, Domovinski rat

- razvoj demokratskog društva u Hrvatskoj (prvi zakoni,  političke stranke u 19. i 20. stoljeću itd.)

- političke stranke, Hrvatski sabor, Vlada RH i Predsjednik Republike Hrvatske danas

- razlike i sličnosti političkog sustava u zemlji boravka i podrijetla

- mladi u Hrvatskoj i zemlji boravka (što rade, što ih zanima, kako se odijevaju, organizacije i udruženja mladih itd.)

- kako danas ljudi žive u Hrvatskoj (životni standard, bogati i siromašni i sl.)

- na putu prema razvijenoj i demokratskoj europskoj zemlji

JEDAN SVIJET ZA SVE - GLOBALNA POVEZANOST I MEĐUOVISNOST

Hrvatska u procesima europskih integracija i globalizacije

- život suvremenih društava sve se više internacionalizira (i u zemlji podrijetla i zemlji boravka)

- međunarodne organizacije i institucije i njihov utjecaj na život pojedinca i društva u Hrvatskoj i u zemlji boravka (proizvodnju, potrošnju, kulturu, nacionalnu i vjersku strukturu stanovništva itd. Primjeri: nosimo istu odjeću, u mojoj zemlji mogu jesti hranu iz cijelog svijeta, svi imamo Mac Donald, pizzu, Coca Colu, slušamo istu glazbu, gledamo iste filmove itd.)

- život u globalnom društvu nosi i zajedničke, globalne probleme (ekološki problemi, ratovi, glad itd.)

- suradnja u rješavanju globalnih problema (u svijetu, mirovni i antiratni pokreti i akcije, ekološke aktivnosti) 

- globalna ovisnost u svijetu – povezanost nas čini ovisnima jednima o drugima (posljedice Černobila u cijeloj Europi itd.)

- budućnost svijeta – osiguranje prirodnih, ekonomskih i političkih pretpostavki za mir i suradnju zemalja

- Hrvatska u  europskim i svjetskim organizacijama: Vijeće Evrope, UN, UNESCO i dr.

- očuvanje hrvatske individualnosti (povijesne, kulturne, nacionalne) u procesu europskih integracija i globalizacije.

- poticati slušanje drugih kao uvjet za razumijevanje

- slušati predstavljanje drugih i pokazati zanimanje za sličnosti i razlike, upoznavanje

- istražiti ritam osobnih imena članova obitelji, prijatelja u domovini i zemlji boravka

- slušati legende o doseljavanju Hrvata

- predstavljanje domovine slušanjem hrvatske himne

- usvojiti govorenje kao jezičnu djelatnost i jezična sredstva prema govornoj situaciji

- usmeno iskazati osnovne podatke o sebi i drugima, vlastite osjećaje i zanimanje za osjećaje drugih

- (osobno  predstavljanje, autoportret, opis dijelova lica, tijela)

- iskazati sličnosti i razlike s drugima

- predstaviti Republiku Hrvatsku (simboli: zastava, grb, himna)

- početno čitanje

- globalno čitati riječi, skupove riječi i kraće tekstove

- čitati kraće tekstove po izboru nastavnika i učenika

- razvijati interes za čitanje i užitak u čitanju

- razlikovati značajke govorenja i pisanja

- napisati osnovne podatke o sebi (ime, prezime, adresa, telefon, datum i mjesto, zemlja rođenja, državljanstvo, nacionalnost, vjera)

- imenovati članove obitelji, zanimanja

- opisati člana obitelji

- slušanjem brojalica uočavati karakteristične ritamske figure

- prepoznavati različite vrste tekstova

- slušati uglazbljenu poeziju

- oprimjeriti jezične igre u hrvatskom jeziku i stranim jezicima, razgovorne igre, igre pitanja i odgovora

- opisati doživljaj slušanja glazbe (svijet mašte)

- opisati likovni doživljaj (oblik, boja)

- razgovor na temu: škola i slobodno vrijeme nekad i sada

- samostalno čitati odabrane primjere hrvatskoga dječjeg pjesništva

- čitati neknjiževne tekstove po izboru (npr. tekstovi o školama u prošlosti)

- upoznati pisanje kao jezičnu djelatnost

- pravilno pisati glasove hrvatskoga standardnog jezika

- vježbati pisanje slova, riječi i kratkih rečenica (moja škola,  omiljene igre – izbor teme)

- slušati priče drugih

- slušati usmeno opisivanje osoba, prostora i prirode

- slušati narodne pjesme i plesnu glazbu iz različitih krajeva Hrvatske

- razlikovati govorni sustav hrvatskoga standardnog jezika od pisanoga: usmeno obraćanje, pozdravljanje, čestitanje

- pripovijedati o vlastitim doživljajima i doživljajima drugih

- usmeno opisati osobe, prostor (npr. građevine), prirodu, odnose među ljudima

- usmeno iskazati doživljaje i dojmove uz primjere hrvatske glazbe

- pričati priče (stvarnost i mašta)

- vježbati tehniku čitanja na odabranim književnim i neknjiževnim tekstovima
(npr.: tekstovi o prirodi i prirodnim ljepotama Hrvatske, očuvanju prirode i okoliša)

- samostalno čitati  ulomke proznih tekstova: priče, basne, bajke

- ponavljati početno pisanje slova, riječi i rečenica

- upoznati i razvijati komunikativno pisanje (pisanje čestitaka, zahvala, pozivnica)

- razvijati i  primijeniti sposobnost stvaralačkog pisanja (opis)

- pismeno opisati osobe, prostor, prirodu (rođake, prijatelje, poznanike; prirodnu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske)

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- prepoznavati razlike u hrvatskom standardnom jeziku i hrvatskim narječjima (štokavskom, čakavskom, kajkavskom; tekstovni i glazbeni primjeri, zavičajne skladbe, uspavanke)

- slušati legende o nastanku hrvatskih gradova

- ispričati povijest svoje obitelji (uporaba perfekta)

- opisati predmete sačuvane u obiteljskoj "škrinji" (kulturna baština)

- opisati osnovna obilježja vremena u zavičaju i zemlji boravka

- pročitati kraće tekstove o hrvatskoj prošlosti i značajnim ljudima i događajima

- čitati priče (izbor učenika)

- čitati priče o hrvatskim narodnim vladarima

- opisati godišnja doba uz glazbene primjere

- opisati vremenske promjene

- pisati izjavne, upitne i usklične rečenice o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti mjesta boravka i mjesta podrijetla (osobnog ili obiteljskog)

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- aktivno slušati sugovornika, voditi dijalog

- uočavati govorne vrednote hrvatskoga jezika u dramatiziranim tekstovima (igrokazima)

- slušati različite blagdanske napjeve

- opisati običaje vezane uz pojedine blagdane (ukrasi, predmeti, pjesme, plesovi, nošnje, odjeća, hrana, običaji za stolom – kulturni obrasci)

- postavljati pitanja i odgovarati (interakcija ljudi, tolerancija)

- čitati ulomke igrokaza (individualno i skupno)

- čitati neknjiževne tekstove o aktualnim kulturnim temama

- pismeno odgovarati na pitanja

- prevoditi riječi, sintagme i kraće rečenice

- pogledati kazališnu predstavu i pismeno izraziti dojmove, doživljaje, osjećaje

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- aktivno slušati izlaganja drugih: mišljenja i stajališta o suvremenom društvu

- prepoznati jezik računala kao internacionalni jezik

- imenovati prijenosnike poruka (medije) u javnom i osobnom životu:
film, televizija, radio, video, tisak, računalo

- usmeno izraziti mišljenje i stajališta o temama i problemima u suvremenom društvu

- čitati i raščlaniti stripove

- čitati jednostavne tekstove kojima se najavljuju kulturni događaji (program izložbi, kinopredstava i kazališnih predstava, koncerata suvremene hrvatske glazbe; tisak)

- priče u slikama oblikovati u jednostavne rečenice

- sastaviti kraći tekst: kako se služim pojedinim medijem

- opisati doživljaj nakon koncerta, kazališne predstave, izložbe itd.

- slušanjem poezije i glazbe uočiti posebnosti i povezanost među umjetnostima; umjetnost kao univerzalni jezik povezivanja ljudi

- slušati glazbene primjere različitih etničkih skupina i njihove obrade (povezanost teksta i glazbe)

- aktivno i situacijski primjenjivati kontaktne govorne činove: obraćanje, pozdravljanje, zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje

- razgovarati – tema: povezanost sa zavičajem i domovinom Hrvatskom

- vježbati svakodnevni i telefonski razgovor, rekreativni razgovor

- čitati i razumjeti jednostavne tekstove na hrvatskom jeziku

- primijeniti različite vrste čitanja: čitanje naglas, čitanje u sebi, naizmjenično čitanje, čitanje po ulogama, zborno čitanje, izborno čitanje
(tekstovi o aktualnim temama u Hrvatskoj i zemlji boravka, zajednički problemi, Hrvatska u europskim i svjetskim organizacijama)

- ponoviti i usustaviti vrste pisanja (receptivno-reproduktivni i poluproduktivni tip pisanja)

- napisati tekst uz "mapu obiteljskih migracija" i likovno oblikovati (npr. kolaž, slike, skulptura)

- prevoditi kraće i jednostavnije tekstove

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika

- osvijestiti pogreške u govoru

- pravilno izgovarati hrvatska imena i prezimena

- primijeniti osnovna pravopisna pravila pisanja velikog i malog slova

- prepoznati i oprimjeriti imenice (opće i vlastite), imena, nadimci i prezimena ljudi, nazivi biljaka i životinja

- prepoznati zamjenice (osobne) i razlikovati ih od imenica,

razlikovati kategorije roda, broja i padeža (padeži imenica)

- proširiti rječnik učenjem riječi za imenovanje bića, stvari i prirodnih pojava i za izricanje osjećaja

- imenovati dijelove tijela i riječi za izricanje njihovih oblilježja; nazivi odjevnih predmeta

- usvojiti riječi za imenovanje članova obitelji

- pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika i prepoznati razlike u odnosu na glasove u jeziku zemlje boravka

- pravilno pisati glasove hrvatskoga standardnog jezika

- usvojiti pravilo o pisanju točke iza rednog broja

- prepoznati i oprimjeriti glagole kao vrstu riječi

- razlikovati i rabiti osnovna glagolska vremena (prezent, perfekt, futur)

- imenovati prezent glagola moći i htjeti,

prepoznati brojeve kao vrstu riječi (glavni i redni)

- proširiti leksik riječima za označavanje stvari i aktivnosti u školi, obitelji i društvu (pri učenju, radu, zabavljanju i aktivnostima u slobodno vrijeme)

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati imena mjesta, krajeva, zemalja, naroda

- pravilno pisati imenice koje znače pripadnike naroda, stanovnike naseljenih mjesta, kraja, države ili kontinenta (etnici)

- pravilno pisati komparativ i superlativ pridjeva

- utvrditi značajke pridjeva kao vrste riječi

- objasniti stupnjevanje pridjeva

- razlikovati prijedloge i priloge

- usvojiti riječi za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji, narodu

- proširiti rječnik riječima koje opisuju izgled i izražavaju osobine ljudi, stvari i pojava

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika

- usvojiti rečenične znakove i osnovna pravila interpunkcije (točka, upitnik, uskličnik)

- utvrditi odnos: riječi - rečenica - iskaz i spoj riječi u rečenici (sročnost, upravljanje, pridruživanje, slaganje s brojevima)

- prepoznati i oprimjeriti izjavne, upitne i usklične rečenice

- utvrditi znanje o rečenici: rečenica kao priopćajna jedinica, pošiljatelj i primatelj poruke

- razumjeti temeljni leksik i iz konteksta odrediti značenje nepoznatih riječi

- usvojiti riječi za imenovanje vremenskog trajanja (kalendar, sati, dijelovi dana, godišnja doba; fizičko vrijeme)

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- ostvarivati rečeničnu intonaciju

- pisati pravopisno obilježene riječi i sintagme

- uočiti mjesto zareza u složenoj rečenici

- utvrditi samostalne članove ustrojstva rečenice

- razlikovati jednostavne i složene rečenice

- proširiti leksik riječima za izricanje običaja; odijevanje, prehrana, jezici, način života, umjetnosti, kultura

- pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika

- upoznati rečenične znakove i osnovna pravila interpunkcije (točka, upitnik, uskličnik)

- utvrditi odnos: riječi - rečenica - iskaz i spoj riječi u rečenici (sročnost, upravljanje, pridruživanje, slaganje s brojevima)

- prepoznati i oprimjeriti izjavne, upitne i usklične rečenice

- utvrditi znanje o rečenici: rečenica kao priopćajna jedinica, pošiljatelj i primatelj poruke, namjera poruke

- razumjeti temeljni leksik i iz konteksta odrediti značenje nepoznatih riječi

- usvojiti riječi za imenovanje vremenskog trajanja (kalendar, sati, dijelovi dana, godišnja doba; fizičko vrijeme)

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- uvježbavati  pravilan izgovor glasova, glasovnih skupina, riječi, sintagma i rečenica hrvatskoga standardnoga jezika

- pravilno pisati riječi hrvatskoga jezika aktivno usvojene na 1. razini znanja

- razlikovati vrste riječi

- razlikovati sinonime, antonime, homonime

- oprimjeriti funkcionalnu raslojenost leksika

- ponoviti i utvrditi leksik primjeren za 1. razinu

Tema 1: To sam ja

Razrada operativnih ciljeva:

- razvijati interes za čitanje i užitak u čitanju

- odrediti temu pjesme

- prepoznati lirske pjesme prema vrsti (ljubavne, pejzažne, domoljubne);

- iskazati vlastite osjećaje – osobni identitet

Tema 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme

Razrada operativnih ciljeva:

- na odabranim pjesničkim primjerima prepoznati stihove, slaganje stihova u strofe, ritam

- ritmičke elemente poezije usporediti s glazbenim primjerima

- utvrditi povezanost jezika i književnosti sa suvremenim medijima te prepoznati vrste medija i njihovu ulogu u suvremenom životu (povezanost iskustava učenja i životnih situacija)

Tema 3: Ljudi u prostoru

Razrada operativnih ciljeva:

- prepoznati priču, bajku, basnu na odabranim tekstovima hrvatske književnosti, iz iskustva učenika i na novim primjerima

- prepričati priču

Tema 4: Vrijeme – promjene – vrijeme - kontinuitet

Razrada operativnih ciljeva:

- upoznati likove u proznom tekstu, razlikovati pozitivne i negativne likove, uspostaviti odnos dobrih i loših likova

- prepričati priču  i argumentirati vremenski tijek (iskustvom i primjerima iz književnosti i života: vrijeme - promjene)

Tema 5: Kultura i društvo

Razrada operativnih ciljeva:

- razlikovati dijalog i monolog

- prepoznati dramske vrste

- upoznati značajke igrokaza

- samostalno dramatizirati različite životne situacije na temu kultura i društvo

Tema 6: Suvremeno društvo

Razrada operativnih ciljeva:

- čitati i raščlaniti stripove, tematika i struktura stripa

- imenovati prijenosnike poruka (medije) u javnom i osobnom životu:

  film, televizija, radio, video, tisak, računalo

- utvrditi povezanost književnosti i suvremenih medija

Tema 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost

Razrada operativnih ciljeva:

- na odabranim primjerima razlikovati pjesnički, prozni i dramski tekst

- prepoznati zajedničke teme u hrvatskoj književnosti i književnosti zemlje boravka

- upoznati, poštovati i razvijati vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti

Luko Paljetak, Ježić Ubodežić, Suncokret, Novosti, Kiša, Mačka i glasovir

Sunčana Škrinjarić, Proljeće, Jeseni, Sunce, Dva smijeha, Tri snježne pahuljice, Vjetar

Zlata Kolarić-Kišur, Riječi, Snježna pahulja

Dobriša Cesarić, Početak proljeća, Što su sanjale životinje, Tiho, o tiho govori mi jesen

Nada Iveljić, Mokri klokan, Prometna priča, Skakaonica starog hrasta

Stanislav Femenić, Nakrivio kapu žir, Igrajmo se igrajmo se

Blanka Dovjak-Matković, Priča preko telefona

Grigor Vitez, Zelena škola, Brojalica, Zmaj, Tiha pjesma

Zvonimir Balog, Pravi tata, Prijatelj u invalidskim kolicima, Olovka, Neću ljutiti mamu, Kupovanje vremena

Stjepan Jakševac, Razgovor na žalu, Maslačak šalje djecu u svijet, Kokotiček, Što se to zbilo, Trešnja

Pajo Kanižaj, Hrvatska domovina, Zaplakao sam hrvatski, Kuća, Što sve stane u televizor

Miro Gavran, Sestre, Brat

Rikard  Katalinić Jeretov, Hrvatski mornar

Nevenka Videk, Gdje stanuju priče

Vesna Parun, Miš i gušter, Kiša u šumi

Zvonimir Golob, Čemu služe roditelji, Čemu služim ja, Škole

Sanja Pilić, Rastreseni tata, Kiša, O jedenju i voljenju, Moja mama

Ratko Zvrko, Nogomet u bari, Dom, Grga Čvarak, Hoću znati

Milan Taritaš,  Domovina nije mala, Pisanica

Višnja Stahuljak,  Zvončići, Snježni anđeo

Tin Kolumbić, Zvijezde u snu, Dani sv. Nikole, Božićna noć

Vladimir Nazor, Željeznica, Đače

Mladen Kušec, Voda, Pjesma sata, Najbolji dječak na svijetu

I. Goleš, Opet rasu papiri

Gustav Krklec,  Basna, Dva delfina

Vera Zemunić, Sveta večer, Uskrsni gost, Pisanice

Milivoj Matošec, Umišljeni, Bajka dvadeset i osmog stoljeća

Božidar Prosenjak, Tri dječaka, Brat i sestra, Novac

Miroslav Dolenec Dravski, Rodbina

Zlatna jabuka, hrvatska narodna bajka

Nada Zidar Bogadi, Njihaljke, Matematički zadaci

Petar Preradović, Noćna pjesmica

F. Tušek, Prijateljice

Božićna pjesma, narodna-

J. Milaković, Tri boje

I. Novački, Mjeseci darivaju

Dragutin Tadijanović, Da sam ja učiteljica

Anto Gardaš, Ples pahuljica (igrokaz),

PRIJEDLOG LEKTIRE

Luko Paljetak, Miševi i mačke naglavačke

Ivana Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića , audiokaseta, film

Sunčana Škrinjarić, Kakva je to ljubav bila, S. Škrinjarić i N. Macolić, Kako sanjaju stvari

Mato Lovrak, Vlak u snijegu

Zvonimir Balog, Male priče o velikim slovima

Ratko Zvrko, Grga Čvarak

Pajo Kanižaj, Dubravka Kolanović, Hrvatska domovina

Gustav Krklec, Telegrafske basne

Zlata Kolarić-Kišur, Kristalni zvončići (igrokaz)

Željka Horvat-Vukelja, Sanja Pribić, Slikopriče

Nada Iveljić, Božićna priča, Balonijada (scenska igra)

Nada Zidar Bogadi, Sretan cvrčak

PRIJEDLOG NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA

Tomislav Đurić: Sto najljepših legendi iz hrvatske povijesti

Z. Badovinac, I. Bralić, M. Kamenarović, Z. Mikulić,O. Piškorić, Prirodne znamenitosti Hrvatske

*Nastavnici i učenici na temelju prijedloga odabiru književne i neknjiževne tekstove i lektiru, u skladu s načelom primjerenosti jezičnom znanju i životnoj dobi učenika, različitim nastavnim situacijama i uvjetima izvođenja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu.

- razvijati kulturu slušanja različitih vrsta tekstova

- kultura aktivnog slušanja sugovornika, predstavljanje drugih

- prepoznati glasovne promjene u hrvatskome jeziku

- primijeniti direktne govorne činove: prijedlog, savjet, zahvala, molba

- primijeniti ekspresivne govorne činove: u osobnom predstavljanju izraziti osjećaje, doživljaje, raspoloženja (utjecaj poezije i glazbe) i stajališta

- oprimjeriti različite vrste ophođenja ljudi na hrvatskom jeziku i jeziku zemlje boravka

- prepričavati obiteljska sjećanja kao povijesne izvore

- čitati i razumjeti tekstove različitih funkcionalnih stilova

- u neknjiževnim tekstovima  (npr. ulomci iz udžbenika zemljopisa) istražiti podatke o Zagrebu, zavičajnom gradu (mjestu, selu) i Republici Hrvatskoj (npr. usporediti mjesna obilježja), kulturna  i povijesna baština;
pročitati jednostavni tekst o zavičajnom gradu

- čitati odabrane primjere hrvatskoga pjesništva, razlikovati pjesničke vrste

- krasnoslov pjesama po izboru učenika (lirske pjesme intimne i domoljubne tematike)

- pismeno izraziti podatke o sebi, obitelji, prijateljima, odnosi među članovima obitelji (obiteljsko stablo)

- opisati svoj izgled (autoportret), sličnosti i razlike s drugima

- pismeno predstaviti  Republiku Hrvatsku

- opisati simbole Republike Hrvatske

- napisati tekst o Zagrebu kao glavnom gradu Republike Hrvatske

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- utvrditi važnost slušanja u primjeni različitih vrsta diktata

- slušati standardni izgovor glasova izvornih govornika hrvatskoga jezika

- slušanje starijih tekstova (povijesni dokumenti)

- slušati hrvatsku šansonu

- istražiti primjenu medija u svakodnevnom životu i u školi (usmeno izlaganje učenika)

- obrazložiti ulogu televizije, filma, računala, izražavanjem osobnih iskustava

- opisati ulogu glazbe u suvremenim medijima

- istražiti u literaturi primjenu medija u svakodnevnom životu i u školi

- čitati odabrane primjere hrvatskoga pjesništva

- primijeniti produktivni tip pisanja: obrada teme različitim vrstama pisanja (pismo, opisivanje, pripovijedanje, poruka;

- moj radni dan, put od kuće do škole, aktivnosti u slobodno vrijeme, učenje, znanje, obrazovanje)

- prikaz razgovora s drugim članovima obitelji na temu: slobodno vrijeme

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- na primjerima utvrditi posebnosti akustičkih vrednota hrvatskoga standardnog jezika (povezanost s glazbenim primjerima)

- osvijestiti važnost ostvarivanja vlastitih govornih namjera u odnosu s drugima

- usmeno izraziti odnos prema ljudima u okružju (povezati s etičkom karakterizacijom likova u pročitanim književnim tekstovima)

- opisati izgled mjesta i naselja, način stanovanja, prirodne ljepote, kulturne znamenitosti (zavičajno graditeljstvo) 

- pročitati i interpretirati odabrane primjere hrvatske proze: kratke priče i novele

- čitati neknjiževne tekstove na temu: ljudi u prostoru (okolina mojega doma, grada, zemlje u kojoj živim i zemlje podrijetla, povezanost ljudi i prirode, okoline; npr. udžbenici i priručnici zavičajne geografije)

- ostvarivati produktivne tipove pisanja: opisivanje i pripovijedanje na temelju samostalnog istraživanja okoline i odnosa s drugim ljudima (npr. tema: očuvanje okoliša i zaštita prirode, uređenje prostora)

- ostvarivati komunikativno pisanje (pismo, razglednica)

- pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnoga jezika i uočiti razlike u odnosu na izgovor glasova u hrvatskim narječjima (prema jezičnom iskustvu učenika)

- slušati uglazbljenu dijalektalnu poeziju, pjesme Hrvata izvan domovine

- upotrijebiti odgovarajuća jezična sredstva u skladu s određenom govornom situacijom (javnom, osobnom)

- pripremiti kraće izlaganje o iseljavanju Hrvata u druge zemlje (migracije); povijest moje obitelji, moji suvremenici

- usmeni prikaz znamenitih likovnih djela hrvatske kulturne baštine uvrštenih u svjetski popis likovne baštine, npr. Dioklecijanova palača, Eufrazijeva bazilika, Dubrovnik

- istražiti na primjerima razlike u hrvatskom standardnom jeziku i hrvatskim dijalektima (hrvatsko dijalektalno pjesništvo)

- čitati književne i povijesne tekstove o značajnim ljudima i događajima u hrvatskoj povijesti (povijesni izvori, memoarska literatura)

- prevesti pojedine riječi, sintagme i rečenice s hrvatskoga jezika na strane jezike i obrnuto

- napisati kraće tekstove o vremenu (razlike godišnjih doba, vrijeme u zavičaju i mjestu boravka)

- opisati prošlost grada iz domovine Hrvatske

- razvijati kulturu slušanja/gledanja komunikativnih, informativnih, publicističkih i književno-umjetničkih tekstova i povijesnih izvora

- usporediti blagdanske i običajne pjesme u Hrvatskoj i zemlji boravka

- objasniti različitosti jezika i običaja stanovnika u  Hrvatskoj i zemlji boravka

- objasniti značajke scenskog izraza kao univerzalne komunikacije među ljudima koji pripadaju različitim kulturama

- samostalno dramatizirati životne situacije (iskustva učenika vezana uz temu: kultura i društvo; povezati dramski izraz s elementima hrvatske glazbene i likovne umjetnosti)

- osvijestiti teatrološki pristup dramskom djelu

čitati igrokaze

- čitati i raščlaniti neknjiževne tekstove: kultura i umjetnost u suvremenom društvu (različiti izvori)

- prevesti različite vrste tekstova (tema: kultura i društvo u Hrvatskoj i zemlji boravka, danas i nekad)

- sličnosti i razlike života u Hrvatskoj i zemlji boravka (naselja i gospodarske djelatnosti)

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- slušati rečenični naglasak i intonaciju izvornih govornika hrvatskoga jezika

- objasniti povezanost medijske kulture, jezika (hrvatskoga i stranih jezika) i književnosti s različitim aspektima suvremenog društva

- izvijestiti o aktualnim događajima, pripremiti obavijesni prikaz (npr. izložbe, sportski događaji)

- čitati književne i neknjiževne tekstove različitih funkcionalnih stilova

- čitati književne i neknjiževne tekstove posredovanjem medija

- napisati izvješće o aktualnim događajima (npr. kulturne priredbe)

- upotrebljavati imenice, pridjeve, glagole u obradi predviđene teme: promjene u suvremenom društvu i njihov utjecaj na život pojedinca

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- objasniti razlike u izgovoru pojedinih glasova hrvatskoga jezika i jezika zemlje boravka (teže usvojivi glasovi)

- zapažati pogreške u izgovoru i ispravljati sebe i druge

- pisanje imenica u Hrvatskome jeziku i jeziku zemlje boravka (pravila o pisanju velikog i malog slova; npr. toponimi)

- na primjerima utvrditi razlikovanje vrsta riječi

- utvrditi znanje o imenicama

- razlikovati brojevne imenice i pridjeve

- usporediti imenice u hrvatskome jeziku i jeziku zemlje boravka

- osvijestiti dvojezičnost kao prednost

- proširiti leksik riječima za izricanje prijedloga, savjeta, zahvale, molbe

- utvrditi riječi za izricanje osjećaja

- razlikovati i raščlaniti prirodne i konstruirane govorne uzorke

- oprimjeriti funkciju govornog i pjesničkog sluha

- pisanje pravopisno obilježenih riječi (različite vrste diktata)

- utvrditi značajke glagolskih pridjeva, glagolskih priloga, kondicionala, imperativa

- naučiti aorist glagola biti

- iskazati radnje i sadržaje kao sadašnje, prošle i buduće

- usvojiti riječi za imenovanje molbe, želje, zapovijedi

- imenovati sadržaje slobodnih aktivnosti; slobodno vrijeme

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- ostvarivati vrednote govorenoga jezika: naglasak, dužinu i intonaciju

- uočavati naglašene i nenaglašene riječi i naglašeni slog u rečenici

- ponavljati i utvrđivati gramatičko-pravopisnu pismenost primjenom stvaralačkih diktata

- utvrditi značajke prijedloga i priloga na primjerima zasićenih tekstova (književni i neknjiževni tekstovi)

- utvrditi razlikovanje vrsta riječi

- proširiti leksik riječima za izricanje prostora i okoline

- objasniti preneseno značenje riječi

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati kratice

- ponavljati i utvrđivati gramatičko-pravopisnu pismenost (diktati)

- objasniti i oprimjeriti sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

- ponoviti članove rečeničnog ustrojstva

- utvrditi kolebanja subjekta po sročnosti, rodu i broju

- proširiti leksik riječima za imenovanje fizičkog vremena, vremenskih razdoblja, pojava, ljudi i događaja u prošlosti (povijest, prošlost, baština, povijesni izvor, povijesni dokument)

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati glasove i suglasničke skupine specifične za hrvatski standardni jezik

- razlikovati izgovor glasova č i ć

- pisati pravopisno obilježene riječi (č i ć)

- vježbati pisanje alternacija ije/je/e/i

- na produktivnim tipovima teksta i primjerima iz djela hrvatske književnosti raščlaniti gramatičko ustrojstvo rečenice

- utvrditi nesamostalne članove: atribut i apozicija (pojam, funkcija)

- prepoznati i upotrebljavati nezavisnosloženu rečenicu

- istražiti zajednički i razlikovni leksik hrvatskoga jezika i jezika zemlje boravka

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- prepoznati i ostvariti rečenični naglasak i intonaciju

- objasniti kratice i njihov izgovor

- usustaviti znanje o rečenici

- raščlanjivanjem književnih i neknjiževnih tekstova utvrditi gramatičku i logičku organizaciju teksta

- proširiti leksik riječima za imenovanje suvremenih medija, institucija, društvenih pravila i zakona, ponašanja u obitelji i pojava u okruženju

- pravilno izgovarati sve glasove, glasovne skupine, riječi, sintagme i rečenice hrvatskoga standardnoga jezika

- pravilno pisati riječi hrvatskoga jezika aktivno usvojene na 2. razini znanja

- usporediti tekst na hrvatskom jeziku s tekstom na jeziku zemlje boravka (usustavljivanje i utvrđivanje znanja, suodnos s nastavom jezika zemlje boravka)

- utvrditi i oprimjeriti odnose među leksemima i funkcionalnu raslojenost leksika

- prepoznati frazeme, kolokvijalizme i komunikacijske stereotipe

- razumjeti i aktivno primjenjivati tematski leksik predviđen za 2. razinu

Tema 1: To sam ja (osobni identitet)

Razrada operativnih ciljeva:

- na odabranim primjerima hrvatskoga pjesništva (po izboru učenika i nastavnika) izraziti osjećaje, doživljaje, dojmove (osobni identitet)

- interpretirati lirske pjesme na tematsko-motivskoj i jezično-stilskoj razini

- razlikovati pjesničke vrste na temelju motiva/ugođaja

Tema 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme

Razrada operativnih ciljeva:

- na primjerima hrvatskoga lirskog pjesništva istražiti povezanost elemenata strukture lirske pjesme

- razlikovati osnovna stilska sredstva

- istražiti primjenu medija i utvrditi povezanost jezika, književnosti i medija u situacijama učenja (škola i slobodno vrijeme)

Tema 3: Ljudi u prostoru

Razrada operativnih ciljeva:

- pročitati i interpretirati odabrane primjere hrvatske proze: kratke priče i novele

- istražiti na primjerima priču, pripovjedača, odnos pripovjedača i likova, događaja

- utvrditi etičku karakterizaciju likova: odnos prema ljudima u okružju

Tema 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet

Razrada operativnih ciljeva:

- pripovijedati i prepričavati priče – vremenski tijek

- oprimjeriti postupke pripovijedanja: opisivati likove, dijalogom govorno karakterizirati likove (žargon, dijalekti)

Tema 5: Kultura i društvo

Razrada operativnih ciljeva:

- utvrditi obilježja i vrste igrokaza (kazališni, televizijski, radijski)

- na primjeru igrokaza upoznati likove u dramskom djelu

- osvijestiti teatrološki pristup dramskom djelu  (scena, glumci, pokreti i geste, režija)

- usporediti kazališnu predstavu i tekst

- uočiti i nabrojiti osnovne elemente: slika, prizor, čin, didaskalije, monolog, dijalog (predstava na jeziku zemlje boravka ili gostovanje hrvatskih kazališta)

- utvrditi značajke scenskog izraza kao univerzalne komunikacije među ljudima koji pripadaju različitim kulturama

Tema 6: Suvremeno društvo

Razrada operativnih ciljeva:

- na primjerima hrvatske književnosti prepoznati različite vrste tekstova

- osvijestiti i objasniti povezanost medijske kulture, jezika (hrvatskoga i stranih jezika) i književnosti s različitim aspektima suvremenog društva

- oprimjeriti osobitosti televizije (zabavne, nastavne, popularno-znanstvene

televizijske emisije), filma (filmska izražajna sredstva), radija (radijske emisije), tiska (tjednici, dnevne novine), računala (internet)

Tema 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost

Razrada operativnih ciljeva:

- analizirati i interpretirati tekstove na hrvatskom jeziku različitih funkcionalnih stilova

- razlikovati elemente poezije, proze i drame

- upoznati, poštovati i razvijati vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti

- uočiti zajedničke teme i probleme u tekstovima hrvatske književnosti i književnosti zemlje boravka

Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo

Sunčana Škrinjarić, Svađa i oko nje, Čudo koje traje, Ulica predaka

Zlata Kolarić-Kišur, Djetinjstvo u zlatnoj dolini, Zvončići (igrokaz)

Dobriša Cesarić, Slap, Voćka poslije kiše, Jesen

Nada Iveljić, Stižu maškare (igrokaz), Kapljica s Plitvica, Dolazak nove godine (igrokaz)

Ivana Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, Šuma Striborova, (K. Zimonić, strip)

Dragutin Domjanić, Kesni sneg, Božiću

Grigor Vitez, Kad bi drveće hodalo, Kako živi Antuntun, Gitara jesenjeg vjetra, Ptičja pjevanka, Plava boja snijega (igrokaz)

Zvonimir Balog, Mornar, Pričica u deminutiviću, Pričetina u augmentativetini, Što se od vode pravi

Stjepan Jakševac, Voli, ne voli, voli, Školjka, Đački jezikolom, Zlatna ptica sunca, Pjesma o banu

Pajo Kanižaj, Pravila za pis-pis, Štednja, Ljudi i životinje, Prelijepa naša, Zapisi odraslog limača

Miro Gavran, Halo ljubavi (ulomak)

Jure Kaštelan, Slike proljeća u našim očima, Volio bih da me voliš

Nikola Milićević, Kruh

Vesna Parun, Kako listati slikovnicu mora, Kišna kap, Razgovor s loptom, Mačak Džingiskan i Miki Trasi (igrokaz)

Zvonimir Golob, Kako se piše pjesma o domovini, Prva ljubav, Novosti

Sanja Pilić, Velika ljubav, Više cvijeća manje smeća, Jozef

Palma Katalinić, Maslina i golub

Drago Ivanišević, Hrvatska

Višnja Stahuljak, Neobični intervju (igrokaz)

Tin Kolumbić, Zemlja Hrvatska, Dubrovnik 1991., Maslina

Vladimir Nazor, Hrvatski jezik, Velebit, Tomislav

Mladen Kušec, Riječi

Ivan Goleš, Eko-alarm

Gustav Krklec, Val, Školska čestitka

Dragutin Domjanić, Kaj

Fran Galović, Lastavice

Milivoj Matošec, Tiki traži neznanca (ulomak), Suvišan u svemiru (ulomak)

Božidar Prosenjak, Divlji konj (ulomak)

Vjekoslav Mayer, Veliki vojvoda Hrvoje

Hrvatske bajke, Djevojka iz ružmarina, Mala vila

Ivan Kušan, Koko u Parizu, (ulomak; dramatizacija Miro Međimorec)

Petar Preradović, Dvije ptice, Naša zemlja

Mladen Bjažić, Maškare

Drago Gervais, Moja zemlja, Tri nonice

Antun Mihanović, Hrvatska domovina

Jagoda Truhleka, Zlatni danci (Božić, ulomak)

Dragutin Tadijanović, Grmljavina, Visoka žuta žita, Školjka

Anto Gardaš, Miron u škripcu (ulomak)

Mate Mršić Miloradić, Hrvat sam

Milan Taritaš, Tomislav

Krešimir Zimonić, Četiri godišnja doba (strip)

Dubravko Horvatić, Prošćansko jezero, Crveno jezero

August Šenoa, Zagrebu, Dolazak Hrvata

Slavko Mihalić, Branko putuje u prošlost

Mladen Šarić, Trešnjevačke trešnje (ulomak)

Zlatko Krilić, Zabranjena vrata (ulomak), Zašto mene svi odgajaju

Andrija Maurović, Seoba Hrvata (strip)

Narodne basne, Lisica i pevec (kajk.), Lisica i gavran (čak.)

Hrvatske usmene priče i pjesme

Ivana Brlić Mažuranić, Priče iz davnine, CD - ROM

Sunačana Škrinjarić, Kaktus bajke, Plesna haljina žutog maslačka

Mato Lovrak, Družba Pere Kvržice

Zvonimir Balog, Nevidljiva Iva, Veseli zemljopis

Grigor Vitez, Pjesme

Vladimir Nazor, Pepeljuga (igrokaz)

Vesna Parun, Mačak Džingiskan i Miki Trasi (igrokaz)

Jagoda Truhelka, Zlatni danci

Ivan Kušan, Uzbuna na zelenom vrhu, Koko i duhovi, Lažeš Melita

Milivoj Matošec, Strah u ulici lipa

Zvonimir Milčec, Zvižduk s Bukovca

Hrvoje Hitrec, Eko, eko

Pavao Pavličić, Trojica iz Trnja, Dobri duh Zagreba

Nikola Pulić, Ključić oko vrata

Zlatko Krilić, Zagonetno pismo

Blanka Dovjak- Matković, Zagrebačka priča

Tito Bilopavlović, Paunaš

Alojz Majetić, Omiški gusari

Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i događaje

Gabrijela Szabo, Stari Zagreb

Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja

* Nastavnici i učenici na temelju prijedloga odabiru književne i neknjiževne tekstove i lektiru, u skladu s načelom primjerenosti jezičnom znanju i životnoj dobi učenika, različitim nastavnim situacijama i uvjetima izvođenja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu.

- zapažati i ostvarivati vrednote govorenoga jezika

- prepoznavati glasovne promjene u hrvatskom jeziku

- razvijati kulturu slušanja različitih tekstova (npr. slušanje povijesnih dokumenata)

- prepoznati i usporediti himne različitih zemalja

- predstaviti se na hrvatskom jeziku, jeziku zemlje boravka i drugom stranom jeziku (usporedno)

- ostvarivati referencijalne govorne činove u predstavljanju: prikaz, izvješće, objašnjenje, dokaz, tvrdnja, izjava, priopćenje

- obrazložiti afirmaciju i samoafirmaciju svakog pojedinca uz poštovanje drugih

- objasniti vrednote govorenoga jezika

- čitati s razumijevanjem tekstove različitih funkcionalnih stilova (instruktivni i narativni tip teksta)

- interpretativno čitati književno-umjetničke tekstove

- istražiti prijevodnu literaturu (usporediti jezik izvornika i prijevoda)

- čitati znanstveno-povijesnu literaturu

- pismeno okarakterizirati samoga sebe (autoportret)

- okarakterizirati člana obitelji, prijatelja (portret; stil života, odijevanja, glazbe)

- opisati odnose među članovima obitelji, prijateljima; prijateljstvo, različitost

- napisati prikaz Republike Hrvatske, objasniti značenje pojedinih simbola

- interpretirati lirsku ili epsku pjesmu po izboru

- utvrditi važnost slušanja u primjeni različitih vrsta diktata

- stvaralački prepričavati osobna životna iskustva i iskustva drugih

- pripovijedati iz različitih perspektiva o vlastitim aktivnostima i aktivnostima drugih (glazba, ples, koncerti, kazališta, šport, rekreacija, fotografiranje, likovne aktivnosti)

- intervjuirati druge na temu uporabe medija

- čitati i istraživati na primjerima elemente lirske i epske poezije, otkrivati intimne i općeljudske motive

- čitati književne i neknjiževne tekstove po izboru (čitanje kao dio radnih aktivnosti i slobodnog vremena)

- primijeniti produktivni tip pisanja u obradi teme: reportaža (npr. o zavičaju i domovini Hrvatskoj) i raspravljanje

- stvarati tekstove za film i televiziju (npr. videozapisi o krajoliku)

- usporediti elemente izraza pojedinih medija, sličnosti i razlike

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- utvrditi akustičke vrijednosti hrvatskoga jezika i njihovu stilsku obilježenost (literarni i glazbeni primjeri)

- usporediti hrvatske pučke popijevke različitih krajeva

- ostvarivati referencijalne govorne činove u obradi teme: prikaz, objašnjenje, izvješće, itd.

- raspravljati o različitim gledištima na temu: ljudi u prostoru (zemljopisni položaj Hrvatske, stanovništvo, migracije, na primjerima vlastite obitelji )

- izlaganje na temu: prostor i likovi u interpretiranom romanu hrvatske književnosti

- aktualizirati književne teme

- pripovijedati iz različitih perspektiva

- stvaralački prepričavati

- istražiti biografije poznatih ljudi u hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti (različiti medijski izvori)

- pročitati i interpretirati roman po izboru (prijedlog lektire)

- ostvariti produktivne tipove pisanja: raspravljanje, reportaža, putopis (krajolici u domovini Hrvatskoj i zemlji boravka)

- primijeniti kreativno pisanje

- ostvariti produktivne tipove pisanja i komunikativno pisanje

- opisati povijesne zemljovide

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- slušati tekstove starije hrvatske književnosti (usporedba s hrvatskim dijalektima)

- slušanje govora hrvatskih političkih vođa (npr. S. Radića)

- upoznati i usporediti glavna djela hrvatskih skladatelja različitih stilskih razdoblja

- raspravljati o temama u djelima hrvatske književnosti

- aktualiziranjem tema (problema) interpretiranih književnih djela raspraviti odnos prošlosti i sadašnjost, životno i književno  (umjetničko) iskustvo učenika

- istražiti u literaturi važnost jezične i povijesne pojave prvih djela prevedenih na hrvatski jezik

- čitati kraće tekstove starije hrvatske književnosti

- čitati tekstove o hrvatskoj političkoj i kulturnoj povijesti; povijesne isprave i dokumenti (npr. Baščanska ploča, glagoljica, glagoljaško pjevanje)

- usporediti vrijeme i klimu u zemlji boravka i domovini Hrvatskoj

- promatrati, opisivati i dokazivati promjene u vremenu

- napisati tekst o problemima odrastanja i sukobu generacija

- opisati znamenita djela hrvatske likovne baštine

- prikazati odabrani događaj iz hrvatske povijesti

- razvijati kulturu slušanja/gledanja komunikativnih, informativnih, publicističkih i književno-umjetničkih tekstova

- pratiti priopćajna sredstva i pripremiti izlaganje o kulturnim događajima u Republici Hrvatskoj

- značajke dramske književnosti povezati s temama vezanim uz kulturu i društvo: sukob načela i stajališta

- izlaganje: utjecaj vremena i okoline na pojedince (običaji, odjeća, prehrana)

- usporediti kazališnu predstavu i tekst

- čitati i raščlanjivati komunikativne, informativne, publicističke i književno-umjetničke tekstove

- pročitati i interpretirati odabrani dramski tekst hrvatske književnosti

- prevoditi riječi, sintagme, rečenice

- pripremiti filmsku prilagodbu dramskog djela

- opisati kulturne osobitosti Hrvatske (vrste umjetnosti, umjetnici i institucije poznati u Hrvatskoj i izvan Hrvatske)

- opisati povijesnu osobu, spomenik, grad i sl.

slušanje

govorenje

čitanje

pisanje

- aktivno slušati sugovornike

- obrazložiti prosudbu neknjiževnih tekstova koji obuhvaćaju raznovrsna gledišta i situacije važne za razumijevanje suvremenog društva (npr. tehnološki, gospodarski itd.)

- objasniti ulogu medija u suvremenom društvu

- imenovati najznačajnije hrvatske književnike i njihova najpoznatija djela

- obrazložiti prosudbu književnog djela

- čitati djela suvremene hrvatske književnosti (prijedlog lektire – izbor učenika i nastavnika)

- čitati jednostavnije znanstvene tekstove (npr. iz priručnika "Zavičajna geografija")

- čitati i prosuđivati neknjiževne tekstove (npr. ulomci iz Ustava Republike Hrvatske i programa političkih stranaka)

- opisati promjene i njihov utjecaj na život pojedinca u društvu istraživanjem tekstova starije i suvremene hrvatske književnosti

- prikazati ulogu kulture i umjetnosti u suvremenom društvu (u Hrvatskoj i zemlji boravka; npr. upoznati i usporediti glazbene festivale)

- opisati i analizirati vizualne pojave u vlastitom okruženju (npr. moda, grafički dizajn)

- opisati doživljaj kulturnog događaja

- slušati interpretativno čitanje književnih tekstova izvornih govornika hrvatskoga jezika (glumačke izvedbe)

- aktivno slušati sugovornike u govornoj komunikaciji

- prevoditi različite vrste tekstova

- prikazati aktualne kulturne i političke događaje u Republici Hrvatskoj (npr. obrazložiti rad Hrvatskog sabora)

- argumentirati primjerima kulturnu suradnju hrvatske i zemlje boravka

- raspravljati na temu: problem odnosa pojedinca i društva, institucija

- objasniti uporabu interneta u upoznavanju kulture

- samostalno i aktivno upotrebljavati jezične priručnike, rječnike i općeobrazovnu literaturu

- primjenjivati različite vrste čitanja

- vježbati interpretativno čitanje

- napisati problemski članak na zadanu temu globalni problemi suvremenog društva; npr. ekološki, gospodarski itd.

- zapisivati osjećaje, razmišljanja, komentare pri čitanju i doživljavanju djela likovne i glazbene umjetnosti

- analizirati i interpretirati tekstove različitih funkcionalnih stilova

- prevoditi kraće ulomke književnih tekstova

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati sve glasove

- upoznati glasovni sustav u cjelini i moguće pogreške u izgovoru glasova č, ć, dž, đ, alternacije ije/je/e/i

- izgovarati riječi u kojima se provode glasovne promjene

- pisati riječi u kojima se provode glasovne promjene

- pisanje glasova č, ć, dž, đ

- pisanje pravopisno obilježenih riječi (imena prezimena, zemljopisni pojmovi, spomenici kulture)

- objasniti glasovne promjene i iznimke

- utvrditi morfološke posebnosti hrvatskoga jezika u kontrastu s jezikom zemlje boravka

- upoznati se s pojavama gramatičke sinonimije

- osvijestiti dvojezičnost i višejezičnost kao prednost

- proširiti leksik riječima za ostvarivanje govornih činova u predstavljanju

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- oprimjeriti funkciju govornog i pjesničkog sluha

- ponavljati i utvrđivati pisanje pravopisno obilježenih riječi (diktati)

- istražiti na tekstovima značajke glagola i  glagolskih oblika

- analizirati razlike između glagolskih oblika hrvatskoga jezika i jezika zemlje boravka na tekstovima obaju jezika

- proširiti leksik riječima za imenovanje različitih radnih aktivnosti, organizacije i sadržaja slobodnog vremena; vrste škola, obrazovni sustav, učenje i znanje, kultura i znanost (znanstvena literatura), umjetnost, stvaralaštvo

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- govorne vrednote hrvatskoga jezika usporediti s govornim vrednotama jezika zemlje boravka

- ponoviti i utvrditi gramatičko-pravopisnu pismenost primjenom različitih vrsta diktata

- objasniti morfološke osobitosti vrsta riječi na različitim tipovima teksta

- utvrditi i proširiti leksik riječima za izricanje prostora, okoline, interakcije ljudi i prostora (migracije, useljavanje, iseljavanje)

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati imena pisaca, skladatelja, likovnih umjetnika, nazive književnih i umjetničkih djela, kulturnih spomenika i prirodne baštine

- pravilno pisati imena pisaca, skladatelja, likovnih umjetnika, nazive književnih i umjetničkih djela, kulturnih spomenika i prirodne baštine

- pisanje naziva političkih stranaka

- upoznati temeljne odrednice povijesti   hrvatskoga jezika od Bašćanske ploče do danas: počeci pismenosti, najvažniji pisani spomenici, hrvatski jezik u 19. i 20. stoljeću, hrvatski jezik od 1990. godine

- dokazati prednosti dvojezičnosti i višejezičnosti

- proširiti leksik riječima za imenovanje kulturno-povijesnih pojmova i zemljopisnih obilježja

- objasniti prozodijski sustav

- istražiti razlike između naglasnog sustava i govorne prakse

- utvrditi pisanje zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici

- utvrditi samostalne i nesamostalne članove rečeničnog ustrojstva

- razlikovati i analizirati nezavisnosložene rečenice

- razlikovati i analizirati zavisnosložene rečenice

- pravilno upotrebljavati automatizirani red riječi

- aktivno obogaćivati leksik

- definirati pojmove komično, tragično, argumentirati tekstom

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- ostvarivati rečenični naglasak i rečeničnu intonaciju

- razlikovati i primijeniti interpunkcijske znakove u rečenici i u različitim vrstama teksta

- usporediti složenija sintaktička rješenja u hrvatskom jeziku i jeziku zemlje boravka

- usustaviti znanje o rečenici

- argumentirati funkcionalnu raslojenost leksika

- proširiti leksik riječima za imenovanje pojava i aktivnosti u javnom životu, suvremenom društvu

- usvojiti riječi: parlament, sabor, republika, ustav

pravogovor

pravopis

gramatika

leksikologija

- pravilno izgovarati sve glasove, glasovne skupine, riječi, sintagme i rečenice hrvatskoga standardnoga jezika

- pravilno pisati tuđice i složenice

- pravilno pisati sve riječi hrvatskoga jezika aktivno usvojene na 3. razini znanja

- usporediti izvornik književnog teksta na hrvatskom jeziku s prijevodom na jezik zemlje boravka

- usustaviti i aktivno primjenjivati gramatičko znanje u različitim komunikacijskim situacijama

- pronaći u tekstu riječi iz drugih jezika (tuđice, posuđenice) i odrediti njihovu uporabnu vrijednost

- tumačiti strane i nepoznate riječi i izraze

- objasniti međujezičnu homonimiju

- aktivno primijeniti tematski leksik usvojen na 3. razini

Tema 1: To sam ja

Razrada operativnih ciljeva:

- razlikovati i interpretirati lirske i epske pjesme (izbor iz predloženih književnih

tekstova)

- samostalno interpretirati odabrane pjesme i usporediti jezik izvornika i prijevoda na jezik zemlje boravka (istražiti prijevode)

- iskazati osobne doživljaje i dojmove u interpretaciji poezije

- upoznati pojam lirskoga subjekta

 Tema 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme

Razrada operativnih ciljeva:

- istražiti na primjerima elemente lirske i epske pjesme

- otkrivati u književnim tekstovima intimne i općeljudske motive

- usustaviti znanje o pjesničkim vrstama

- razlikovati i objasniti stilska sredstva, usporediti primjere pjesništva na hrvatskom jeziku i jeziku zemlje boravka

- utvrditi i usporediti elemente izraza pojedinih medija i njihovu ulogu u suvremenom životu (školske i izvanškolske aktivnosti - učenje i slobodno vrijeme)

Tema 3: Ljudi u prostoru

Razrada operativnih ciljeva:

- na odabranim tekstovima hrvatske književnosti istražiti značajke romana kao prozne vrste (dječji i omladinski roman)

- problemski interpretirati roman po izboru učenika i nastavnika (prijedlog lektire) i aktualizirati tematiku

- analizirati elemente strukture romana (fabula, kompozicija, likovi, vrijeme, prostor)

- prepoznati i razlikovati sporedne i glavne likove, protagoniste i antagoniste

- razlikovati autora od pripovjedača, istražiti pripovijedanje iz različitih perspektiva

- istražiti odnos autor - pripovjedač

- upoznati aut/biografiju i auto/biografsko pripovijedanje

Tema 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet

Razrada operativnih ciljeva:

- samostalno istražiti temu, fabulu, likove i kompoziciju u djelima hrvatske

književnosti (izbor učenika)

- utvrditi vrste fabule (vrijeme, kontinuitet)

- prepoznati motive djelovanja književnih likova

- upoznati različite aspekte karakterizacije likova i argumentirati tekstom

- istražiti obilježja književno-umjetničkog stila i usporediti značajke u tekstovima na hrvatskom jeziku i jeziku zemlje boravka

Tema 5: Kultura i društvo

Razrada operativnih ciljeva:

- pročitati odabrani dramski tekst hrvatske književnosti 

- utvrditi kompoziciju dramskog djela: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet

- razlikovati komediju, tragediju, dramu 

- definirati pojmove: komično, tragično, argumentirati tekstom  (suodnos s nastavom jezika i književnosti zemlje boravka)

- usustaviti značajke dramske književnosti i povezati s temama vezanim uz  kulturu i društvo: sukob načela i stajališta – dramska napetost, dramska atmosfera

- pripremiti filmsku prilagodbu dramskog djela

- pratiti priopćajna sredstva i kulturne događaje u Hrvatskoj

Tema 6: Suvremeno društvo

Razrada operativnih ciljeva:

- upoznati osnovne značajke pojedinih razdoblja povijesti hrvatske književnosti

- utvrditi osnovne podatke o najznačajnijim hrvatskim književnicima, nabrojiti njihova najpoznatija djela

- promjene i njihov utjecaj na život pojedinca i društva istražiti na primjerima starije i suvremene hrvatske književnosti

- upoznati, poštovati i razvijati vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti, kazališta, filma i drugih priopćajnih sredstava

- objasniti ulogu medija u suvremenom društvu

Tema 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost

Razrada operativnih ciljeva:

- upoznati jezične priručnike i rječnike hrvatskoga jezika

- razlikovati i analizirati stilska obilježja razgovornog, publicističkog, književno-umjetničkog i poslovno-administrativnog stila

- objasniti međujezičnu homonimiju

- usporediti izvornik književnog teksta na hrvatskom jeziku s prijevodom na jezik zemlje boravka

- upoznati hrvatsku iseljeničku književnost i istražiti na primjerima njezine osobine

Ivan Gundulić, Himna slobodi

Marin Držić, Novela od Stanca (ulomak)

Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Kod kuće, Notturno, Djevojčici umjesto igračke

Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa, Oblak

Nada Iveljić, Tko je glavni (igrokaz)

Ivan Goran Kovačić, Jačica Šafran, Pada snijeg, Mali pot

Antun Branko Šimić, Opomena, Molitva na putu

Miroslav Krleža, Bonaca u predvečerje, Stric-Vujc, Loza

Zvonimir Balog, Male ljudetine (Hrvatske stilske vježbe)

Stjepan Jakševac, Djevojčica pred zrcalom

Eugen Kumičić, Hrvatska domovina, Začuđeni svatovi (ulomak)

Miro Gavran, Kako je tata osvojio mamu

Vladimir Vidrić, Pejzaž I i Pejzaž II

Nikola Milićević, Možda je tako pisano

Tin Ujević, Dažd, Ove su riječi crne od dubine

Viktor Vida, Sjećanje na Dalmaciju, Zbogom kućo bijela, Bilješke za životopis

Sanja Pilić, Mrvice iz dnevnog boravka (ulomak)

Narodna priča, Ero s onoga svijeta

Narodna usmena balada, Hasanaginica

Vinko Nikolić, Duga

Tin Kolumbić, Hrvatski zvonici

Vladimir Nazor, Zvonimirova lađa, Kralj i ribar (legenda iz hrvatske povijesti)

Josip Juraj Strossmayer, Mili jeziče moj

S. Miletić, Krunjenje Tomislava

Dinko Šimunović, Duga (ulomak)

Stjepan Radić, Uzničke uspomene (ulomak: Prvi susret sa Zagrebom)

Dubravko Horvatić, Grički top, Stjepan kralj i vila

Pero  Budak, Klupko (ulomak)

Silvije Strahimir Kranjčević, Moj dom, Na obali uskočkoga grada

Josip Pupačić, More, Zvijezda da mi je biti

Matko Peić, Naša ljepotica Istra (putopis)

Petar Preradović, Rodu o jeziku

Mate Meršić Miloradić, Hrvat u Gradišću

Branko Pilaš, Baščanska ploča

Marina kruna, hrvatska narodna pjesma

Josip Kozarac, Slavonska šuma

Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba, ulomak (Slijepi dječak)

Luka Perković, Škrinja (ulomak)

Drago Britvić, Bože čuvaj Hrvatsku

Siniša Glavašević, Priča o gradu

Miro Gavran, Kako je tata osvojio mamu

Ivan Slamnig, Barbara

August Šenoa, Hrvatska pjesma, Budi svoj, Kameni svatovi

Slavko Mihalić, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more

Krešimir Zimonić,  Zlatka (strip)

Mak Dizdar, Modra rijeka

Ivan Franjo Jukić, Putovanje kroz Bosnu 1845. (ulomak)

Antun Nemčić, Domovini

Danijel Dragojević, Bajka o vratima

Antun Šoljan, Dobre vijesti, gospo (radiodrama, ulomak)

Stjepan Tomaš, Mali ratni dnevnik (ulomak)

August Šenoa, Povjestice, Prosjak Luka

Eugen Kumičić, Preko mora

Dinko Šimunović, Duga

Antun Gustav Matoš, Poezija (izbor)

Antun Branko Šimić, Poezija (izbor)

Tin Ujević, Poezija (izbor)

Miroslav Krleža, Novele (izbor)

Vesna Parun, Poezija (izbor)

Slavko Kolar, Breza

Ivan Kušan, Ljubav ili smrt

Vladan Desnica, Pravda

Marija Jurić Zagorka, Kći Lotrščaka

Dobriša Cesarić, Poezija (izbor)

Pavao Pavličić, Dunav

Nikola Pulić, Krkom uzvodno

Dragutin Tadijanović, Srebrne svirale

Miro Gavran,  Kako smo lomili noge,  Zaljubljen do ušiju

Višnja Stahuljak, Zlatna Vuga

Hrvoje Hitrec, Smogovci

Dubravko Jelačić Bužimski, Sportski život letećeg Martina

Julijana Matanović, Zašto sam vam lagala

Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anđelima

Izbor iz suvremene hrvatske novelistike

Pjesnički i prozni tekstovi o stvaranju samostalne, suverene države Republike Hrvatske i o Domovinskom ratu (izbor)

CD-ROM  Klasici hrvatske književnosti – 1. epika: romani, novele

CD-ROM  Klasici hrvatske književnosti – 2. pjesništvo

CD-ROM  Klasici hrvatske književnosti – 3. drama i kazalište

Bogdan Radica, Značajni Hrvati 19. st.

Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i događaje

I. Bralić, Nacionalni parkovi Hrvatske

Mate Matas, Zaštita okoliša danas za sutra

* Nastavnici i učenici na temelju prijedloga odabiru književne i neknjiževne tekstove i lektiru, u skladu s načelom primjerenosti jezičnom znanju i životnoj dobi učenika, različitim nastavnim situacijama i uvjetima izvođenja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu.

1. Osvijestiti svoj identitet i identitet drugih, zvukom, slikom, pokretom

- igrati igru prepoznavanja drugih i njihova raspoloženja: bojom glasa, intonacijom, ozračjem

- imenovati pojedine likove s obiteljskih fotografija i opisati njihovu ulogu u obitelji,

 - nacrtati i/ili izraditi vlastiti obiteljski album

- izraziti zvukom, slikom i riječju emocionalni doživljaj svoje obitelji i predaka;

- izraziti identitet bojom, zvukom, riječju i pokretom

- izraditi jednostavan autoportret crtežom, (kako sebe vidim? što bih htjela/htio biti kad odrastem?)

- prepoznati i razlikovati zvukom imena i prezimena: kraj, zemlju iz koje potječe moja obitelj, moji prijatelji, susjedi, neke javne ličnosti i drugi

- naučiti pjevati pjesmice i igrati brojalice kraja iz kojeg potječem

- slušati pučku tradicijsku glazbu kraja iz kojeg potječem

- sustavno upoznavati običaje kraja iz kojeg potječem

- oblikovati osobni glazbeni ukus: kakvu glazbu rado slušam, pjevam, sviram, a kakvu slušaju, pjevaju, sviraju članovi moje obitelji, prijatelji (upoznajem prijatelje preko njihove osobne fonoteke)  

- crtežom, fotografijom i riječju prikazati najvažnije osobe u životu učenika (obitelj, prijatelji) i radom u grupama izraditi plakat kojim se prikazuju članovi grupe

2. Usvojiti osnovna znanja o simbolima Republike Hrvatske, moje domovine

- nabrojiti simbole Republike Hrvatske (zastava, grb, himna)

- prepoznati simbole Republike Hrvatske - po kojim bojama i oblicima ih znam

- naučiti pjevati hrvatsku himnu

- imenovati glavni grad Republike Hrvatske - Zagreb.

1. Usvojiti osnovne spoznaje o svakodnevnom životu nekad i danas (o vrstama škola i načinu učenja u domovini predaka)

- opisati svoj razred i svoju školu

- skladati himnu razreda na hrvatskom jeziku 

- opisati kako danas učimo: navesti oblike učenja (škola, obitelj, mediji)

- nabrojiti vrste škola u Hrvatskoj i zemlji boravka

2. Opisati sličnosti i razlike u načinu provođenja slobodnog vremena u Hrvatskoj i zemlji boravka

- opisati kako provodim svoje slobodno vrijeme (hobiji, kino, kazalište, glazba,

omiljene knjige itd.), a kako moja obitelj u zemlji boravka i podrijetla

- upoznati i usporediti slobodne aktivnosti kojim se bave djeca (vršnjaci) u Hrvatskoj i zemlji u kojoj živim (odlazak u kino, kazalište, koncert, na izložbe, u muzeje, multimedijske centre, polaženje umjetničkih škola)

- izraziti doživljaj rada i igre slikom, pokretom, zvukom i riječju

- usporediti ulogu glazbe koju slušam dok učim i u slobodno vrijeme

- opisati likovne i zvukovne značajke omiljene igračke

- opisati  i usporediti proslavu rođendana, imendana u zemlji boravka i podrijetla

- ispričati kako su slobodno vrijeme provodili roditelji

- opisati način provođenja slobodnog vremena žena i muškaraca nekad i danas

- upoznati pjesme i plesove koje su plesali i pjevali moje bake i djedovi te izraziti likovno doživljaj narodne nošnje u zemlji boravka i podrijetla, kao i doživljaj narodne pjesme i plesa

- opisati način provođenja slobodnog vremena mladih nekad i danas

- imenovati istaknute hrvatske sportaše i sportašice

- nabrojiti sportove kojima se mladi danas bave i u kojima hrvatski sportaši/ice postižu svjetske uspjehe

- upoznati i imenovati neke od istaknutih hrvatskih glazbenika (skladatelje, izvođače)

- izraditi kolaž-plakat najave školske priredbe na hrvatskom jeziku

- usvojiti scensku i filmsku umjetnost kao umjetničke izraze slobodnog vremena

- slušati hrvatske mjuzikle (Jalta, Jalta, Mala Floramye) i gledati filmove (Vlak u snijegu, Tko pjeva, zlo ne misli i druge)

- naučiti društvene igre koje su popularne u Hrvatskoj i opisati njihova pravila

- izraditi njihove uvećane makete u prostoru škole (šah; dame; čovječe, ne ljuti se)

3. Opisati posebne oblike rada i razvoj tehnologije kroz vrijeme u Hrvatskoj

- opisati što i kako rade članovi obitelji (npr. suvremena tehnologija u svakodnevnom životu)

- opisati i imenovati predmete kućne radinosti (narodne rukotvorine, obrte i zanate koji su se posebno razvijali u Hrvatskoj u prošlosti)

- modelirati (plastelinom, žicom, koncem, kartonom…) i opisati oblik tih predmeta (paška čipka, preslica i dr.)

- opisati u glavnim crtama posebnosti i sličnosti oblika rada u prošlosti (od kućne radinosti do moderne industrije) u Hrvatskoj i zemlji u kojoj živim.

1. Upoznati osnovna prirodna, društvena i gospodarska obilježja zavičaja, zavičajne regije i Hrvatske

- odrediti položaj mjesta (rođenja i boravka) zavičaja i zavičajne regije kao dijela domovine Republike Hrvatske - pronaći zavičajnu regiju na zemljovidu - opisati izgled zavičajne regije na zemljovidu

- odrediti prostornost zavičaja i zavičajne regije

- opisati izgled mjesta iz kojeg potječem i mjesta u kojem živim (najvažnije ulice, važnije objekte te njihovu osnovnu namjenu) - nacrtati put od kuće do škole, naučiti neke od naziva ulica i trgova u naseljima RH

- objasniti prirodno – zemljopisna obilježja zavičaja i zavičajne regije: nizinski, brežuljkasti, gorski, primorski i otočni zavičaj, biljni i životinjski svijet (crtajući /slikajući njihov oblik opisati boju i teksturu pojedinih biljaka i životinja)

- naučiti pjevati narodne pjesme te plesati plesove raznih krajeva RH i usporediti obilježja glazbe s podnebljem

- znati nabrojiti neke od pučkih tradicijskih glazbala pojedine regije

- navesti osnovna obilježja vremena, uočiti i opisati vremenske promjene u mjestu podrijetla i boravka, zavičaju i zavičajnoj regiji

- opisati obilježja različitih godišnjih doba u pojedinim regijama na primjeru djela hrvatskih slikara impresionista (Iveković, Kovačević, Crnčić, Vidović)

- opisati osobni doživljaj skladbe Sunčana polja Blagoja Berse

- razlikovati seoska i gradska naselja u Hrvatskoj i zemlji boravka

- opisati izgled naselja (seoskih i gradskih) i gustoću naseljenosti u zavičaju i zavičajnoj regiji;

- uočiti tipične oblike kuća pojedinih naselja i regija - opisati graditeljski materijal tradicionalnih kuća pojedinih regija (kamen, drvo, trska), njegovu teksturu i boju te narodne nazive (čerpić, planke, šindra)

- prepoznati izgled i regionalne nazive tradicionalnih građevina seoskog i prigradskog gospodarstva (hiža, bunja, šošnica, kažun, kurija)

- prepoznati značajne gospodarske djelatnosti u mjestu (rođenja boravka), zavičajne regije uvjetovane izgledom zavičaja i podneblja.

2.  Opisati uzroke i posljedice migracija na primjeru migracija iz Hrvatske

- odrediti vrijeme dolaska predaka (roditelji, bake, djedovi) u zemlju boravka

- napraviti obiteljsku mapu i opisati put svojih predaka

- navesti zašto se ljudi sele iz jednog područja u drugo, iz sela u grad, iz države u državu

- prepoznati posljedice migracije (drugi jezik, drukčiji običaji, hrana, odjeća, vjera itd.)

- opisati i usporediti običaje, plesove, pjesme (npr. svatove i rođenje) u zemlji boravka i podrijetla.

3. Prepoznati prostor s pomoću zvuka, slike

- usvojiti raznolikost jezika, običaja (pjesme, plesovi i nošnje), vjerovanja drugih naroda i nacionalnih manjina u Hrvatskoj i zemlji boravka

- prepoznati vrstu crkve i konfesije s pomoću glazbe koju čujem i izgleda sakralnog prostora (katolička, protestantska, pravoslavna, židovska, islam i dr.).

1. Opisati obiteljsku povijest u zrcalu nacionalne povijesti

- opisati prošlost svoje obitelji (npr. rodoslovno stablo)

- prepričati legendu o dolasku Hrvata na današnji prostor

- imenovati prve hrvatske narodne vladare i starohrvatske spomenike koji svjedoče o njihovu postojanju (plutej s likom hrvatskog vladara iz Splita, oltarna pregrada iz Muća) i njihove prikaze u likovnim umjetnostima (spomenik Kralj Tomislav R. F. Mihanovića, povijesne slike C. Medovića i O. Ivekovića)

- imenovati zajednice u kojima su Hrvati živjeli s drugim narodima

- imenovati značajne osobe iz hrvatske povijesti umjetnosti i znanosti (političare, plemiće, preporoditelje itd.).

 2. Opisati  prošlost mojega grada 

- opisati mjesto u kojem živim, utvrditi što se promijenilo, a što je ostalo isto (ulice, trgovi i njihova namjena, zanati, lokalni običaji)

- prepričati legendu o nastanku mjesta boravka i podrijetla

- prošetati zvukom, slikom i riječju kroz povijest Zagreba ili nekoga drugoga grada RH.

1. Uočiti različitost jezika i običaja stanovništva mjesta boravka i podrijetla

2. Shvatiti kulturne obrasce različitih naraštaja te društvenih slojeva i skupina

- slušati i pjevati napjeve različitih kulturnih i dobnih skupina

- usporediti koje knjige rado čitam ja i moji prijatelji, moji roditelji u zemlji boravka i podrijetla

- opisati stilove odijevanja pojedinih dobnih i kulturnih skupina (što volim nositi?)

- usvojiti koreografije narodnih i društvenih plesova u zemlji boravka i podrijetla

- opisati ornamentalne uzorke ukrasnih predmeta različitih kulturnih skupina (uzorci tkanina, nošnji i sagova), izraditi odjevne predmete s tim uzorcima

- usvojiti raznolikost kultura pojedinih regija Hrvatske (kultura mora, hrvatske ravnice i gorskih predjela  - npr. žetveni običaji, ribarenje, okusi, mirisi i boje regionalnih kuhinja...).

3. Naučiti koji se blagdani obilježavaju u Hrvatskoj i zemlji u kojoj živim (Božić, Uskrs, Ivanje, Jurjevo, Sv. Nikola, Koledari, ladanje...)

- nabrojiti nekoliko najznačajnijih blagdana (vjerski, državni, običajni)

- uočiti kako se obilježavaju blagdani u Hrvatskoj

- slušati i pjevati blagdanske napjeve

- izraditi i ukrasiti obredne predmete precrtavanjem tradicionalnih ornamentalnih uzoraka (pisanice, pokladne maske prema uzorcima tradicionalnih maski zemlje boravka i podrijetla). 

4. Imenovati nekoliko kulturnih institucija i događanja tipičnih za pojedinu kulturnu i društvenu sredinu RH

- imenovati nekoliko kulturnih institucija i kulturnih događaja (Festival djeteta u Šibeniku, Dubrovačke ljetne igre, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi itd.)

- usvojiti najpopularnije animirane filmove hrvatskih autora i likove iz stripova (profesor Baltazar, Grga, Čudesna šuma).           

1. Uočiti i opisati život i probleme suvremene obitelji u mjestu boravka i podrijetla

- izraditi fotožurnal fotomontažom izrezaka iz hrvatskog tiska.

2. Opisati oblike i način odlučivanja i upravljanja u razredu, školi i sl. u mjestu u kojem živim i iz kojega potječem

- posjetiti gradsku vijećnicu i opisati njezinu ulogu u životu zajednice.

3. Opisati i uočiti ulogu glazbe u svakodnevnom životu

- opisati druženje s glazbom tijekom uobičajenog dana suvremenog djeteta (glazba dok se opuštam, glazba koju čujem u trgovini, u kafiću, tijekom športskog događaja, na koncertu, u kazalištu, na filmu i dr.)

- usporediti život glazbenika u zemlji boravka i podrijetla.

1. Upoznati oblike povezanosti iseljenika sa zavičajem i domovinom Hrvatskom

- opisati kako je moja obitelj povezana sa zavičajem

- spoznati ulogu novih medija (satelitska televizija, internet) u komunikaciji i povezivanju sa zavičajem i Hrvatskom.

2. Usvojiti značajke glazbe kao univerzalnog jezika koji spaja različite kulture i nacije

- prepoznati suvremene festivale u Hrvatskoj i svijetu kao žarišta multikultularnosti (Eurovizija, Jeunesse Musicale (Glazbena mladež), filmski festivali u Puli i Motovunu, Međunarodni  festival dječjeg filma u Pitomači i sl.)

- prepoznati brojne primjere narodne (etno) glazbe različitih nacija u popularnoj glazbi, jazzu i klasičnoj glazbi.

3. Istaknuti ekološke probleme

- opisati kako se u mojoj obitelji "ekološki" djeluje (što možemo učiniti?)

- izraditi skulpturu u dvorištu škole od otpadnog materijala ("reciklirati" predmete s tavana obiteljske kuće promjenom njihove funkcije)

- opisati internacionalne ekološke projekte u kojima sudjeluju škole zemlje boravka i iz Hrvatske.

- slušanjem istoga glazbenog ili promatranjem likovnog djela usporediti individualnost doživljaja svakog učenika te doživljaj izraziti slikom, pokretom, riječju 

- opisati raznolikost individualnosti i stila koji imaju članovi obitelji i prijatelji s obzirom na glazbu koju najradije slušaju, usporediti doživljaj

- slušati različite nacionalne himne, opisati kulturnu različitost s obzirom na zvuk njihovih himni

- izraditi svoju "škrinju s blagom" (predmeti iz kraja iz kojeg potječem, a koji su bitni za moj osjećaj identiteta – npr. češer s mora, nogometni ili drugi dres hrvatske reprezentacije, majica iz Splita).

1. Opisati značajke razvoja pismenosti i školstva u Hrvatskoj 

- usporediti svoje obrazovanje s obrazovanjem svojih roditelja (predaka)

- razumjeti sličnosti i razlike u školama u Hrvatskoj i zemlji boravka

- shvatiti ulogu kršćanstva u širenju pismenosti i školstva u Hrvatskoj (benediktinci, isusovci itd.) 

- prepoznati početak organiziranja građanskih škola na području Hrvatske u 18. i 19. stoljeću  

- razumjeti uporabu različitih jezika tijekom povijesti u hrvatskim školama (latinski, njemački, talijanski, mađarski, hrvatski preporod)  

- prepoznati različite stupnjeve i oblike obrazovanja u Hrvatskoj i zemlji boravka,

navesti oblike suradnje škola u Hrvatskoj i zemlji boravka.

2. Opisati promjene u načinu provođenja slobodnog vremena 

- uočiti razlike i sličnosti u provođenju slobodnog vremena u Hrvatskoj i zemlji boravka (djece i odraslih, žena i muškaraca, plemstva i građanstva, seljaštva itd., kada i gdje su izlazili, kako su se odijevali, kakvu su glazbu slušali, kamo su išli na ples i sl.)

- razumjeti razlike u organizaciji i sadržajima slobodnog vremena nekad i danas u Hrvatskoj, koristiti razgovor sa starijima kao povijesni izvor

- istražiti i usporediti kako se mladi druže s glazbom tijekom slobodnog vremena u Hrvatskoj i zemlji boravka

- usporediti glazbeno i plesno školstvo kao oblike sustavno organiziranog slobodnog vremena

- istražiti i usporediti amaterizam u Hrvatskoj i zemlji boravka

- navesti i opisati stare običaje koji se njeguju u Hrvatskoj (npr. Seoska olimpijada u Brođancima, igra prstenca, Sinjska alka, igre u kojima su se nekada mladi natjecali itd.)

- opisati nastanak i razvoj građanske kulture u 19. st. (književne, plesne ili glazbene večeri, čitaonice, kazališta, izložbe, promenade ili šetnice)

- razviti sposobnost planiranja slobodnog vremena.

3. Opisati osnovna obilježja rada u Hrvatskoj

- opisati zanimanja članova obitelji i obitelji prijatelja u zemlji podrijetla

- opisati i usporediti razlike ženskih poslova nekad i danas 

- prepoznati utjecaj razvoja oblika rada na promjene u svakodnevnom životu. 

1. Odrediti smještaj i položaj te opisati zemljopisna obilježja Hrvatske

- pronaći Republiku Hrvatsku na zemljovidu Europe i svijeta i objasniti njezin geografski položaj s obzirom na strane svijeta

- istaknuti značenje geoprometnog položaja Hrvatske – na raskrižju prometnih pravaca od zapadne prema jugoistočnoj Europi, te srednjoeuropskog (podunavskog) prema sredozemnom području

- usvojiti osnovno znanje o domovini Hrvatskoj

- objasniti važnost Zagreba kao glavnoga grada Hrvatske

- objasniti izgled nizinskih, brežuljkastih, gorskih i primorskih prostora Hrvatske

- odrediti predjele Hrvatske na zemljovidu

- usporediti zemljopisna obilježja Hrvatske s obilježjima zemlje boravka

- navesti ukupan broj stanovnika i objasniti tko čini većinu stanovništva u Hrvatskoj

- nabrojiti narodnosti koje čine manjine u Hrvatskoj

- imenovati grad-središte županije iz koje potječem, objasniti osnovna obilježja županijskog središta (gospodarska, društvena, upravna, prometna, kulturna, prosvjetna i športska)

- navesti gospodarske osobitosti Hrvatske

- nabrojiti i objasniti glavne gospodarske djelatnosti u nizinskom, brežuljkastom, gorskom i primorskom prostoru Hrvatske.

2. Opisati uzroke i posljedice migracijskih kretanja u Hrvatskoj         

- navesti razloge seobe vlastite obitelji (predaka)

- opisati  posljedice današnjih migracija iz Hrvatske i u Hrvatsku

- navesti gospodarske i političke razloge suvremenih migracija iz Hrvatske i u Hrvatsku (nezaposlenost, ratovi)

- prepoznati prve organizirane migracije u povijesti (npr. grčka kolonizacija, seobe pred prodorom Osmanlija itd.)

- nabrojiti narode koji su dolazili i dolaze u Hrvatsku, opisati način njihova života i rada u Hrvatskoj nekad i danas

- odrediti zemljopisna područja migracija Hrvata – nacrtati mapu migracije.

3. Usporediti i razlikovati različite vrste glazbe i ulogu koju glazba ima u različitim podnebljima, tradiciji, religiji i kulturi 

- usporediti i opisati doživljaj slušanja istoga glazbenog djela kod kuće i u koncertnoj dvorani, osvijestiti funkciju prostora

- usporediti i opisati koncertnu i scensku izvedbu baleta ili opere, izvedbu oratorija u crkvi i koncertnoj dvorani

- istražiti narodne običaje pojedinog podneblja, naučiti njihove plesove i pjesme, raspoznati narodne nošnje, osvijestiti kako su glazba i ples olakšavali upoznavanje, komunikaciju i zbližavanje suprotnih spolova, generacija i sl.

4. Prepoznati i odrediti lokalne/regionalne značajke tradicionalne hrvatske arhitekture i urbanizma 

- usporediti sličnosti i razlike u oblikovanju kuće nekad i danas (materijali, namjene pojedinih prostorija, oblici)

- odrediti vrste naselja prema obliku (na primjeru snimaka iz zraka naseljenih mjesta različitih regija Hrvatske)

- usvojiti načela prostornoga grupiranja i imenovati ih (skupljeno - raspršeno, gusto -rijetko – na primjeru fotografija slavonskog sela, dalmatinskog sela, gorskog sela),

izraziti ta načela prostora jednostavnim nakupinama crta i točaka u crtežu.

1. Usvojiti povijest moga grada

- prepoznati obilježja starog i novog u mjestu iz kojeg potječem i mjestu u kojem živim i objasniti što je u njima promjenjivo, a što trajno (građevine i njihove namjene, ulice/trgovi, običaji, zanati…)

- naučiti tražiti podatke iz hrvatskih povijesnih izvora.

2.  Usvojiti osnovna obilježja najznačajnijih povijesnih procesa  u razvoju Hrvatske na primjeru povijesnog razvoja gradova

- naučiti imena nekoliko najznačajnijih gradova nastalih u različitim povijesnim razdobljima (antički gradovi, feudalne utvrde, srednjovjekovni gradovi, barokni gradovi) na prostoru današnje Hrvatske – prepoznati kako njihova funkcija kroz povijest utječe na njihov oblik (grad-utvrda, vojno utvrđenje, ratna luka…)

- pronaći stare hrvatske gradove na povijesnom zemljovidu

- naučiti osnovne podatke (naziv, razdoblje nastanka) o najznačajnijim povijesnim spomenicima grada po izboru (npr. arena u Puli, forum u Zadru, ostatke Andautonije itd.) i opisati njihov izgled 

- napraviti "vremeplov" grada (što nam govore stare razglednice).

3. Opisati razvoj hrvatske države i  političke saveze i odnose s drugim narodima i državama

- naučiti imena najznačajnijih hrvatskih narodnih vladara i vrijeme njihova vladanja             - navesti kulturne spomenike s imenima hrvatskih narodnih vladara

- usvojiti osnovne činjenice o suradnji Hrvata s drugim narodima i institucijama u srednjem vijeku (npr. Papin blagoslov knezu Branimiru i hrvatskom narodu, pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, krunidba kralja Zvonimira itd.)

- opisati prilike u Hrvatskoj tijekom saveza s Ugarskom

- opisati prilike u hrvatskim zemljama u vrijeme saveza s Habsburgovcima

- opisati nastanak Kraljevine Jugoslavije i položaj Hrvatske u novoj državi

- opisati drugu Jugoslaviju kao antifašističku državu i nastanak NR Hrvatske

- opisati suradnju Hrvatske s drugim državama u 19. i 20. st.

- odrediti zemljopisni položaj navedenih država i saveza i usporediti s današnjim granicama Hrvatske. 

4. Upoznati značajne osobe iz različitih područja društvenog života tijekom povijesnog razvoja Hrvatske

- imenovati značajne osobe iz svoje okoline

- imenovati znanstvenike/ce podrijetlom iz Hrvatske koji  su svojim radom i otkrićima postali značajni u svijetu, usporediti sa zemljom boravka

- imenovati istaknute umjetnike/ce i njihova djela od srednjeg vijeka do danas iz Hrvatske i zemlje boravka

- upoznati istaknute hrvatske plemićke obitelji značajne za razvoj kulture, politike, i ostalih područja društvenog života u Hrvatskoj

- imenovati istaknute hrvatske političare/ke 19. i 20. st.

- objasniti ulogu i doprinos žena u razvoju različitih područja djelatnosti (u znanosti, umjetnosti i politici itd.) u Hrvatskoj (npr. kraljica Jelena, Katarina Zrinska, preporoditeljice, Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić Mažuranić, Mirjana Gross, Dora Pejačević itd.)

- upoznati istaknute hrvatske građane/ke pripadnike nacionalnih manjina zaslužnih za razvoj hrvatske znanosti, kulture, umjetnosti, politike.

1. Spoznati sastavnice vlastitog kulturnog identiteta

- razlikovati obilježja pojedinih kultura koje su utjecale na obiteljsko naslijeđe (jezik, predmeti, običaji, religija, duhovno naslijeđe, vrijednosti)

- razlikovati i objasniti utjecaje obiteljskog kulturnog naslijeđa i kulturnih obrazaca zemlje u kojoj živim na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta

- izraziti svoj kulturni identitet glazbenim ili likovnim medijem (glazbenim "miksevima" ili fotomontažom).

2. Usporediti kulturni život Hrvatske i zemlje boravka

- naučiti opisati posjet kulturnoj ustanovi

- naučiti opisati i objasniti što je kulturni događaj u gradu i zemlji u kojoj živim i  usporediti ga s kulturnim događajima danas u Hrvatskoj

- naučiti opisati i objasniti što je kulturni događaj za različite generacije danas (za moje roditelje i moje vršnjake u zemlji boravka i Hrvatskoj) i usporediti ih

- opisati mjesta kulturnih događaja danas u Hrvatskoj i zemlji u kojoj živim

- usporediti blagdane različitih vjerskih zajednica

- usporediti ulogu glazbe u vjerskim obredima različitih konfesija

- razviti poštovanje za kulturnu baštinu mjesta iz kojeg potječem i mjesta u kojem živim

- shvatiti složenost i različitost etničkog, kulturnog i vjerskog sastava stanovništva u Hrvatskoj i zemlji u kojoj živim.

3. Usvojiti nastanak i razvoj hrvatske kulture u sklopu europske kulture, upoznati raznolikost kulturnih utjecaja na razvoj hrvatske kulture

- upoznati  raznolikost kulturnih utjecaja na razvoj hrvatske kulture:

srednjoeuropski (u Austro-Ugarskoj)

mediteranski (utjecaji grčke, rimske, mletačke kulture i dr.)

orijentalni (utjecaj osmanlijske kulture) 

- ucrtati na povijesnom zemljovidu smjerove utjecaja različitih kultura;

- prepoznati različite kulturne utjecaje na primjeru naziva jela u zavičaju ("sarma", "šnicl", "brujet")

- razlikovati aristokratsku, građansku i pučku kulturu na primjeru odijevanja i načina stanovanja u Hrvatskoj u određenom razdoblju i usporediti ih s primjerima zemlje u kojoj živim.

1. Usvojiti način života i suvremene promjene u Hrvatskoj i zemlji boravka

- usporediti društveni život i politički ustroj Hrvatske i zemlje boravka

- usporediti i opisati način organizacije života u lokalnoj zajednici – u mjestu boravka i mjestu podrijetla predaka (osnovne institucije: bolnica, škola, crkva, policija, institucije i tijela lokalne vlasti itd.)

- imenovati glavne političke stranke u Hrvatskoj

- opisati prilike u Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i danas

- opisati strukturu vlasti suvremene Hrvatske (Hrvatski sabor, Vlada RH, Predsjednik RH);

- usporediti odrednice gospodarskog i tehnološkog razvoja Hrvatske i zemlje podrijetla.

2. Usporediti mjesto i ulogu umjetnosti danas u Hrvatskoj i zemlji boravka

- usporediti kulturne institucije grada u kojem živim i iz kojeg potječem

- istražiti i objasniti kako suvremena tehnologija utječe na umjetnički izraz i recepciju umjetničkog djela (CD, DVD, multimediji)

- istražiti i objasniti ulogu suvremene tehnologije u rock–kulturi i multimedijskom umjetničkom izrazu danas

- upoznati hrvatske rock-skupine

- usporediti položaj i značaj rock-glazbenika i suvremenog skladatelja klasične glazbe danas (uloga udruga)

- istražiti tradiciju i značaj kulturnih institucija i festivala suvremene umjetnosti (Muzički biennale Zagreb, Tjedan suvremenog plesa, Eurokaz, PIF, Zagrebački salon).

1. Odrediti vezu između lokalnih, nacionalnih i globalnih problema

- navesti lokalne probleme u mjestu življenja i u Hrvatskoj koji imaju globalni značaj

- usvojiti teme zaštite okoliša i izdvojiti zajedničke u Hrvatskoj i zemlji boravka (Globe program, Eko škola).

2. Izdvojiti oblike gospodarskog i političkog udruživanja u Europi i svijetu

- imenovati organizacije međunarodne suradnje u kojima je Hrvatska članica

- opisati oblike suradnje Hrvatske sa zemljom boravka (sportska, kulturna, gospodarska, politička).

3. Istražiti značaj kulturne razmjene 

- istražiti ulogu i značaj kulturnih savjeta i instituta pri veleposlanstvima i konzulatima

- istražiti i usporediti značaj turneja glazbenika klasične glazbe s turnejama rock glazbenika kao primjer kulturnog povezivanja različitih zemalja

- istražiti primjere velikih humanitarnih koncerata rock-glazbenika i njihovu etičku ulogu

- upoznati pojam world music i pronaći primjere različite tradicijske, narodne glazbe koja se spaja s rock, jazz i klasičnom glazbom.

1. Objasniti, usporediti i razraditi pojam i značaj stila: osobnog, članova obitelji, prijatelja, pojedinih skupina, slavnih ličnosti, umjetnika

- osvijestiti osobnost individualnog stila u odijevanju, ponašanju, navikama, ukusu

- uočiti osobnost stila znanaca, prijatelja, uzora

- razraditi značaj stila u umjetnosti; utjecaj društvenog okruženja na oblikovanje stila.

2.  Razlikovati, objasniti obilježja i produbljivati interes i pozitivan odnos prema hrvatskoj tradicionalnoj i umjetničkoj baštini

- usvojiti, usporediti i razlikovati stil pojedinih hrvatskih skladatelja različitih stilskih razdoblja i različite stilske izraze skladatelja današnjice

- napisati hrvatski tekst za rap skladbu i potom je izvesti uz jednostavnu ritamsku pratnju.

3. Objasniti značenje simbola Republike Hrvatske

- objasniti što prikazuje određeni simbol i njegovo značenje

- navesti nazive starih hrvatskih pokrajina u kruni grba i pravilno objasniti što prikazuju

- usporediti hrvatske simbole sa simbolima zemlje boravka.

1. Proučiti promjene u razvoju školstva u Hrvatskoj

- analizirati razgovor s odraslima o školovanju njihovih predaka u Hrvatskoj

- usvojiti i usporediti oblike školstva u Hrvatskoj i zemlji boravka.

2. Razumjeti glavne promjene u sadržajima provođenja slobodnog vremena u Hrvatskoj i zemlji boravka

- istražiti utjecaj društvenog i gospodarskog razvoja na promjene u organiziranju slobodnog vremena 19. st. u Hrvatskoj

- usporediti oblike provođenja slobodnog vremena u 20. st. u Hrvatskoj i zemlji boravka

- proučiti i usporediti različitu ulogu amaterizma i profesionalizma u Hrvatskoj i zemlji boravka  (glazbene i plesne škole).

3. Usvojiti najvažnije primjere hrvatskog stripa i animiranog filma (Maurović, Neugebauer, Kvadrat, Zagrebačka škola animiranog filma)

- umjetnička i sportska društva i sl.

- crtani film - jedini hrvatski film dobitnik nagrade Oskar - “Surogat” Duška Vukotića.