715
Povjerenstvo
za odlučivanje o sukobu interesa, na osnovi članka 17. stavka 2. i članka 20.
stavka 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (»Narodne
novine« broj 163/03), na sjednici održanoj 25. veljače 2004. godine donijelo je
Glava
prva
OPĆE ODREDBE
UVODNE ODREDBE
Članak
1.
(1)
Ovim se pravilnikom uređuje: unutarnje ustrojstvo Povjerenstva za odlučivanje o
sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) i osnovna pravila postupka
pred Povjerenstvom.
(2)
Ostala pravila postupka Povjerenstvo će donijeti kad se za to ukaže potreba.
SJEDIŠTE
POVJERENSTVA
Članak
2.
(1)
Sjedište Povjerenstva je u Zagrebu.
(2)
Povjerenstvo zasjeda u svom sjedištu, ali, ako tako odluči, može zasjedati i u
drugim mjestima u Republici Hrvatskoj.
PEČAT
I ZNAK POVJERENSTVA
Članak 3.
(1) Povjerenstvo ima pečat okruglog oblika promjera
37 milimetara, koji se sastoji od grba Republike Hrvatske smještenog u sredini
iznad kojeg su u luku ispisane riječi: »Republika Hrvatska«, a ispod, također u
luku, riječi: »Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa«, dok je iznad
toga, a ispod grba ispisano »Zagreb«.
(2) Pečat Povjerenstva stavlja se na sve isprave koje
se otpremaju iz Povjerenstva.
(3) Pečat Povjerenstva koji se koristi za financijsko
poslovanje Povjerenstva, oblika i sadržaja istovjetnog onom iz stavka 1. ovog članka,
ima promjer 24 milimetra.
(4) Oblik, sadržaj i vrste štambilja koji se koriste
u poslovanju Ureda Povjerenstva propisuju se pravilnikom o radu Ureda
Povjerenstva.
(5) Povjerenstvo može imati znak čiji se oblik, sadržaj
i način uporabe određuju posebnim pravilima koja se donose na Sjednici
Povjerenstva.
JAVNOST
DJELOVANJA POVJERENSTVA
Članak 4.
(1)
Javnost djelovanja Povjerenstva ostvaruje se:
1. objavom odluka, mišljenja, rješenja, zaključaka i
izvješća Povjerenstva (u daljnjem tekstu: akti) u »Narodnim novinama«, drugim
sredstvima javnog priopćavanja i na službenim internetskim stranicama
Povjerenstva (www.sukobinteresa.hr);
2. objavljivanjem virtualnih i tiskanih zbirki akata;
3. dostavom službenih priopćenja sredstvima javnog
priopćavanja i održavanjem konferencija za tisak i druga sredstva javnog
priopćavanja;
(2) Članovi Povjerenstva i druge osobe upoznate s
postupcima u Povjerenstvu ne mogu davati priopćenja niti podatke o postupcima
prije nego budu okončani, osim na način predviđen u točki 3. prethodnog stavka.
MEĐUNARODNA
SURADNJA POVJERENSTVA
Članak 5.
Kad
Povjerenstvo priređuje međunarodno savjetovanje ili kao domaćin ostvaruje
bilateralnu i multilateralnu suradnju s tijelima koja imaju položaj
Povjerenstva u drugim zemljama, na postupak prijema i boravka stranih sudionika
u Republici Hrvatskoj primjenjuju se pravila državnog protokola.
MANDAT
ČLANA POVJERENSTVA
Članak
6.
(1)
Mandat člana kojeg je, sukladno Zakonu, imenovao Hrvatski sabor, počinje teći
danom davanja prisege pred predsjednikom Republike. Tekst prisege glasi: »Prisežem
svojom čašću da ću dužnost člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava, zakona i
dobrih običaja promičući sprječavanje sukoba privatnoga i javnog interesa radi
svekolikog napretka Republike Hrvatske.«
(2)
Mandat članova iz reda saborskih zastupnika (prethodnog saziva Hrvatskog
sabora) prestaje kada zastupnici koje je imenovao novi saziv Hrvatskog sabora,
polože prisegu.
(3)
Predsjednik Povjerenstva dužan je šest mjeseci prije isteka mandata člana iz
reda uglednih javnih djelatnika izvijestiti o tome predsjednika Hrvatskoga
sabora.
RAZRJEŠENJE
DUŽNOSTI ČLANA POVJERENSTVA
Članak
7.
(1) Član
može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran: ako to
sam zatraži, ako bude pravomoćno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenoga
kaznenog djela ili ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.
(2)
Postojanje razloga za razrješenje člana prije isteka mandata utvrđuje
Povjerenstvo i o tome izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
(3) Ako
član zatraži da bude razriješen dužnosti, a Hrvatski sabor ne donese odluku o
tom zahtjevu u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, dužnost mu
prestaje po samome pravu istekom roka od dva mjeseca od dana podnošenja
zahtjeva.
(4) Sud
koji je izrekao kaznu zatvora dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu
Povjerenstvu, koje će o tome odmah izvijestiti predsjednika Hrvatskoga sabora.
(5)
Prijedlog za pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana
da obavlja svoju dužnost Povjerenstvu podnosi njegov predsjednik. Postupak radi
utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti predsjednika Povjerenstva, Povjerenstvu
predlažu tri njegova člana.
(6)
Tijekom postupka iz stavaka 1. – 5. ovoga članka, član može biti udaljen od
obavljanja dužnosti odlukom većine glasova svih članova.
IMUNITET
ČLANA POVJERENSTVA KOJI NIJE IZ REDA SABORSKIH ZASTUPNIKA
Članak
8.
(1) Član
Povjerenstva iz reda uglednih javnih djelatnika ima imunitet kao i zastupnik u
Hrvatskom saboru kada djeluje kao član Povjerenstva.
(2) Član
ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez
odobrenja Povjerenstva.
(3) Član
može biti pritvoren bez odobrenja Povjerenstva samo ako je zatečen da čini kažnjivo
djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U
takvom slučaju državno tijelo, koje je pritvorilo člana, dužno je o tome odmah
obavijestiti predsjednika Povjerenstva.
(4)
Povjerenstvo može odlučiti da član protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne
obavlja dužnosti u Povjerenstvu dok taj postupak traje.
(5) Članu
se izdaje iskaznica u kojoj se nalazi njegova fotografija i podaci o
istovjetnosti, a koristi se za dokazivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Kad
se steknu uvjeti za pritvor ili za pokretanje kaznenog postupka protiv člana,
nadležno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti odobrenje Povjerenstva.
(7)
Zahtjev za odobrenje iz stavka 6. ovog članka podnosi se predsjedniku
Povjerenstva, koji ga razmatra i o njemu podnosi izvješće na prvoj sljedećoj
Sjednici Povjerenstva.
(8) Na
osnovi izvješća predsjednika Povjerenstva, članovi na Sjednici Povjerenstva
donose odluku o odobrenju ili odluku o odbijanju zahtjeva za odobrenje
pritvora, odnosno pokretanje kaznenog postupka protiv člana, koja se dostavlja
podnositelju zahtjeva.
(9) Kad
Povjerenstvo odobri određivanje pritvora, odnosno pokretanje kaznenog postupka
protiv člana, član može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv
njega može voditi samo za kažnjivo djelo za koje je dano odobrenje.
(10) Do
okončanja pritvora, odnosno kaznenog postupka iz stavka 9. ovog članka
iskaznica člana pohranjuje se u Uredu Povjerenstva.
(11) Na
prijedlog predsjednika Povjerenstva, članovi na Sjednici Povjerenstva mogu odlučiti
da član protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obnaša dužnosti u
Povjerenstvu dok taj postupak traje. Odluka se donosi većinom glasova svih članova,
uz izuzeće člana protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak.
SLUŽBENE
ISPRAVE ČLANA POVJERENSTVA
Članak 9.
Članu
se izdaju i drugi službeni dokumenti i iskaznice potrebni za vođenje istrage i
dokazivanje njegovog položaja pred službenim osobama tijela državne vlasti,
jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u
Republici Hrvatskoj.
OSTALA
PRAVA ČLANA POVJERENSTVA
Članak 10.
Član
ima pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju dužnosti u Povjerenstvu.
Glava
druga
USTROJ TIJELA POVJERENSTVA
TIJELA POVJERENSTVA
Članak 11.
Tijela
Povjerenstva su:
1.
Sjednica Povjerenstva;
2. Ured
Povjerenstva.
DUŽNOSTI
U POVJERENSTVU
Članak 12.
Dužnosti
u Povjerenstvu su:
1.
predsjednik Povjerenstva;
2.
zamjenik predsjednika Povjerenstva (u daljnjem tekstu: zamjenik predsjednika).
Odjeljak
prvi
Sjednica Povjerenstva, predsjednik
Povjerenstva i njegov zamjenik
SJEDNICA
POVJERENSTVA
Članak
13.
Članovi
na Sjednici Povjerenstva obavljaju sljedeće poslove iz djelokruga poslova
Povjerenstva:
1. daju
mišljenje je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti;
2.
donose odluku o tome je li određeno djelovanje ili propust povreda odredbi
Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti;
3. upućuju
poziv dužnosniku da ponudi ostavku tijelu koje ga je imenovalo;
4. izriču
sankcije dužnosniku;
5. poduzimaju
ostale potrebne mjere radi sprječavanja suprotstavljenosti privatnoga i javnog
interesa javnih dužnosnika;
6. utvrđuju
Godišnje izvješće Hrvatskom saboru o radu Povjerenstva;
7.
donose Pravilnik o unutarnjem ustroju i postupku, upute, propisuju obrasce i
ustroj očevidnika, te njihove izmjene i dopune;
8.
tajnim glasovanjem biraju predsjednika Povjerenstva;
9.
imenuju zamjenika predsjednika Povjerenstva;
10. rješavaju
o prigovoru protiv rješenja predsjednika Povjerenstva o primitku u državnu službu
i rasporedu na radno mjesto predstojnika Ureda Povjerenstva te o premještaju na
druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe predstojnika Ureda
Povjerenstva;
11.
utvrđuju godišnji proračun;
12.
donose financijski plan;
13.
odlučuju o imenovanju stalnih znanstvenih i stručnih savjetnika Povjerenstva;
14.
utvrđuju godišnji plan i raspored aktivnosti vezanih uz međunarodnu suradnju;
15.
obavljaju druge poslove iz svoje nadležnosti.
PREDSJEDNIK
POVJERENSTVA
Članak
14.
(1)
Predsjednik Povjerenstva bira se između članova, tajnim glasovanjem, većinom
glasova svih članova, na vrijeme od dvije godine.
(2) Predsjednik Povjerenstva ne smije biti član
stranke koja obnaša vlast na razini članova Vlade Republike Hrvatske i državnih
tajnika. Ako tijekom predsjednikova mandata stranka čiji je on član počne obnašati
vlast na razini člana Vlade ili državnog tajnika, a predsjednik ostane članom
te stranke, smatra se da je podnio ostavku.
(3) U smislu ovog Pravilnika članom stranke smatra se
i osoba koja nije formalni član stranke, ali je član nekih tijela stranke ili
je izabran na listi zastupnika te stranke.
(4) Ako
u postupku glasovanja nijedan od članova ne dobije većinu glasova svih članova,
glasovanje se ponavlja, a u drugom krugu glasuje se za dva člana koja su u
prvom krugu dobila najveći broj glasova. U slučaju da su dva ili više članova u
prvom krugu dobila jednak broj glasova, svi oni imaju pravo biti birani u
drugom krugu. Glasovanje se ponavlja sve dok na izborima ne ostanu dva člana s
najvećim brojem glasova.
(5) Ako
nijedan od dva člana s najvećim brojem glasova ne dobije potreban broj glasova,
glasovanje se za ta dva člana ponavlja najviše tri puta.
(6) Ako
u tri provedena kruga glasovanja nijedan od njih ne dobije potreban broj
glasova, o izboru predsjednika odlučuje se ždrijebom.
(7)
Nakon izbora, izabrani predsjednik mora izjaviti prihvaća li izbor. Ne prihvati
li izbor, izabranim se smatra osoba koja je nakon te osobe dobila najveći broj
glasova.
(8) Dužnost predsjednika prestaje:
– smrću;
–
ostavkom, istekom dana u koji je pisana ostavka podnesena članovima
Povjerenstva i upućena Sjednici Povjerenstva;
–
istekom dana u kojem je član stranke kojoj pripada predsjednik počeo obnašati
dužnost člana Vlade Republike Hrvatske ili državnog tajnika;
–
protekom vremena na koje je izabran;
–
istekom dana u koji je predsjedniku prestao mandat u Povjerenstvu.
(9) U
razdoblju kad je predsjedniku prestala dužnost, dužnost predsjednika
Povjerenstva obnaša zamjenik predsjednika, a izbor predsjednika mora se provesti
u roku od 30 dana.
Članak 15.
(1) Predsjednik Povjerenstva zastupa i predstavlja
Povjerenstvo pred državnim tijelima Republike Hrvatske, te drugim domaćim i međunarodnim
tijelima i ustanovama u zemlji i inozemstvu.
(2) Predsjednik Povjerenstva brine se za:
– očuvanje neovisnog položaja Povjerenstva o svim državnim
tijelima,
– očuvanje
samostalnosti u raspoređivanju sredstava, utvrđenih u državnom proračunu u
skladu s godišnjim proračunom Povjerenstva i zakonom, radi ostvarivanja zadaća
Povjerenstva.
(3)
Radi ostvarivanja zadaća iz stavka 2. ovog članka, predsjednik Povjerenstva može
se prema potrebi savjetovati sa članovima.
Članak
16.
Predsjednik
Povjerenstva obavlja sljedeće poslove:
1.
priprema, saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva;
2.
izvješćuje Sjednicu Povjerenstva o zaprimljenoj pisanoj ostavci na dužnost
zamjenika predsjednika Povjerenstva i zahtjevu za razrješenje člana;
3.
potpisuje akte donesene na Sjednici Povjerenstva;
4.
potpisuje zapisnike sa Sjednice Povjerenstva, te pojedinačne izvode iz
zapisnika o zaključcima i glasovanju o svakoj donesenoj odluci, mišljenju, rješenju
i izvješću;
5.
saziva i predsjedava stručnim sastancima;
6.
skrbi o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom;
7.
obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Pravilnikom i drugim aktima
Povjerenstva.
Članak
17.
(1)
Predsjednik Povjerenstva predlaže članovima pokretanje postupka radi utvrđivanja
trajnog gubitka sposobnosti člana da obnaša svoju dužnost i donošenje odluke o
udaljenju člana od obnašanja dužnosti na Sjednici Povjerenstva.
(2) Predsjednik Povjerenstva obavještava članove o
pristigloj obavijesti o pritvoru člana zatečenog u činjenju kažnjivog djela za
koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.
(3) Predsjednik Povjerenstva obavještava predsjednika
Hrvatskog sabora o nastupu činjenica iz članka 6. stavka 3. i članka 7.
stavka 2. i 4.
Članak 18.
(1) Predsjednik Povjerenstva:
1. donosi Pravilnik o radu Ureda Povjerenstva te
druge opće akte iz svoje nadležnosti;
2. odlučuje o osnivanju i sastavu radnih tijela u
Povjerenstvu u skladu s mjerodavnim zakonima i općim aktima Povjerenstva;
3. na prijedlog predstojnika Ureda Povjerenstva,
donosi odluke o raspoređivanju sredstava utvrđenih u državnom proračunu u
skladu s godišnjim proračunom Povjerenstva i zakonom;
4. donosi rješenja o primitku u državnu službu i
rasporedu na radna mjesta predstojnika Ureda Povjerenstva, te rješenja o premještaju
na druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe predstojnika
Ureda Povjerenstva;
5. donosi rješenja o prigovoru protiv rješenja
predstojnika Ureda Povjerenstva o primitku u državnu službu i rasporedu na
radna mjesta, te protiv rješenja o premještaju na druga radna mjesta u
Povjerenstvu i prestanku državne službe savjetnika i drugih službenika i namještenika;
(2) Predsjednik Povjerenstva potpisuje odluke i druge
akte o poslovanju Povjerenstva donesene na Sjednici Povjerenstva te obavlja
druge poslove određene zakonima, ovim Pravilnikom i drugim aktima Povjerenstva.
ZAMJENIK
PREDSJEDNIKA POVJERENSTVA
Članak
19.
(1) Na
izbor predsjednika primjenjuju se odredbe članka 14. ovog Pravilnika.
(2) Dužnost
zamjenika predsjednika prestaje:
– smrću;
–
ostavkom, istekom dana u koji je pisana ostavka podnesena predsjedniku
Povjerenstva koji je upućuje na Sjednicu Povjerenstva;
–
protekom vremena na koje je izabran;
–
istekom dana u koji je zamjeniku predsjednika prestao mandat u Povjerenstvu.
Članak
20.
(1)
Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika Povjerenstva u razdoblju njegove
odsutnosti ili spriječenosti te obavlja druge poslove za koje ga predsjednik
Povjerenstva ovlasti.
(2) U
razdoblju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika Povjerenstva i njegovog
zamjenika, poslove iz nadležnosti predsjednika Povjerenstva obavlja najstariji član.
STRUČNI
SASTANCI
Članak
21.
(1)
Stručni sastanci povremeni su radni sastanci članova Povjerenstva koje prema
potrebi saziva predsjednik Povjerenstva, a na kojima se provode stručne
rasprave radi zauzimanja stajališta o pitanjima važnim za rad Povjerenstva.
(2) Na
stručnim sastancima raspravlja se i o nacrtima odluka, mišljenja, uputa i
obrazaca, izmjena i dopuna Pravilnika i ostalih akata koje Povjerenstvo donosi,
prijedlogu proračuna, njegova rebalansa, prijedlogu završnog računa i
financijskog plana i ostalim pitanjima važnim za rad Povjerenstva.
(3) Radi ocjene je li određeni nacrt akta o kojem su
na stručnom sastanku iznesena različita stajališta članova, podoban za upućivanje
na Sjednicu Povjerenstva, predsjednik Povjerenstva može na stručnom sastanku
zatražiti očitovanje članova u obliku prethodnog glasovanja o predloženom
nacrtu akta, koje je po svojoj naravi i učincima neobvezujuće.
(4) Na poziv predsjednika Povjerenstva, na stručnim
sastancima nazočni su predstojnik Ureda Povjerenstva, stručni suradnici i službenici
Povjerenstva, koji mogu sudjelovati u raspravi.
(5) Na stručnom sastanku vodi se zapisnik koji služi
za unutarnje potrebe Povjerenstva radi međusobnog usuglašavanja rada članova,
savjetnika i stručnih službi, te unaprjeđenje poslovanja Povjerenstva u
cjelini. Podaci sadržani u tom zapisniku nisu dostupni javnosti.
(6) Na pripremu, vođenje i tijek stručnih sastanaka i
donošenje odluka na stručnim sastancima, na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na Sjednicu Povjerenstva.
Članak
22.
Osim
poslova navedenih u članku 21. ovog Pravilnika, na stručnim sastancima:
1.
provodi se prethodna rasprava o pitanjima o kojima članovi odlučuju na Sjednici
Povjerenstva;
2.
predsjednik Povjerenstva upoznaje članove s najvažnijim pitanjima iz svoje
nadležnosti;
3.
provodi se rasprava o odnosima i suradnji Povjerenstva s domaćim i međunarodnim
tijelima i ustanovama u zemlji i inozemstvu;
4.
podnose se usmena izvješća o obavljenim posjetima, te domaćim i međunarodnim
susretima kojima je nazočio jedan ili više članova ili se članove upoznaje s
podnesenim pisanim izvješćima sa službenih putovanja koja su upućena
predsjedniku Povjerenstva;
5.
raspravljaju se druga pitanja važna za rad Povjerenstva.
Odjeljak
drugi
Ured Povjerenstva
DJELOKRUG
POSLOVA UREDA POVJERENSTVA
Članak
23.
(1)
Ured Povjerenstva obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za
potrebe Povjerenstva.
(2) Rad
Ureda Povjerenstva uređuje se Pravilnikom o radu Ureda Povjerenstva u skladu s
ovim Pravilnikom.
(3)
Nazivi radnih mjesta u Uredu Povjerenstva, poslovi koji se obavljaju na tim
radnim mjestima, potrebni stručni uvjeti za raspored na radna mjesta i potreban
broj uposlenika određuju se Pravilnikom o radu Ureda Povjerenstva.
PREDSTOJNIK
UREDA POVJERENSTVA
Članak 24.
(1)
Ured Povjerenstva vodi i njime upravlja predstojnik Ureda Povjerenstva primljen
u državnu službu i raspoređen na radno mjesto predstojnika Ureda.
(2)
Predstojnik Ureda može biti nazočan na sjednici Povjerenstva po pozivu
predsjednika Povjerenstva i može sudjelovati u raspravi, ako članovi na
sjednici Povjerenstva ne odluče drukčije.
(3)
Predstojnik Ureda odgovoran je za zakonit, pravilan, učinkovit i ekonomičan
rad Ureda Povjerenstva.
(4) Predstojnik
Ureda:
1. opći
je nalogodavac za materijalno-financijsko poslovanje Povjerenstva, osim u
poslovima koji su pridržani predsjedniku Povjerenstva ili su po odluci
predsjednika Povjerenstva preneseni na voditelja odsjeka za financijsko-računovodstveno
poslovanje, upravljanje i gospodarenje imovinom;
2.
donosi rješenja o primitku u državnu službu i rasporedu na radna mjesta, te rješenja
o premještaju na druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe,
kao i rješenja o ostalim pravima i obvezama iz radnog odnosa službenika i namještenika
u skladu sa zakonom kojim se uređuju opći položaj, prava, obveze i odgovornosti
državnih službenika i namještenika;
3.
obavlja druge poslove određene ovim Pravilnikom i Pravilnikom o radu Ureda
Povjerenstva, te druge poslove po nalogu predsjednika Povjerenstva.
URED
POVJERENSTVA
Članak 25.
U Uredu
Povjerenstva ustrojavaju se odsjek za obradu prijava, odsjek očevidnika dužnosnika
i odsjek za financijsko-računovodstveno poslovanje, upravljanje i gospodarenje
imovinom.
Glava
treća
OSNOVNA PRAVILA POSTUPKA PRED POVJERENSTVOM
Odjeljak prvi
Opće odredbe
PODNESCI
Članak
26.
(1)
Zahtjevi, obrasci, prijave, prijedlozi i drugi podnesci Povjerenstvu se podnose
u pisanom obliku.
(2) Podnesci i druge pisane izjave, prijedlozi i
priopćenja upućuju se Povjerenstvu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.
(3) Podnesak se podnosi Povjerenstvu izravno ili mu
se šalje poštom. Dan predaje podneska pošti preporučeno smatra se danom predaje
Povjerenstvu.
(4) Iznimno, prijave sukoba interesa mogu se i usmeno
priopćiti na zapisnik u Uredu Povjerenstva, a mogu se izjavljivati i
telefaksom.
(5)
Podnesci koji se upućuju Povjerenstvu moraju biti razumljivi i sadržavati sve što
je potrebno da bi se na osnovi njih moglo postupati.
(6)
Povjerenstvo će podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što
je potrebno da bi se na osnovi njega moglo postupati pozvati da podnesak
ispravi, odnosno dopuni u određenom roku.
(7) U
pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj će biti upozoren na
posljedice propuštanja.
(8)
Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen Povjerenstvu u određenome
roku. Ako bude vraćen bez ispravka, odnosno dopune, odbacit će se.
ZAPISNICI
Članak 27.
(1) O
Sjednici Povjerenstva, stručnom sastanku, radnjama u istrazi i svim ostalim
radnjama u postupku pred Povjerenstvom, sastavlja se zapisnik. Zapisnik
sastavlja osoba koju odredi predstojnik Ureda Povjerenstva.
(2) O
radnjama u postupku koje bitno ne utječu na rješenje stvari, neće se, u
pravilu, sastavljati zapisnik nego će se u samome spisu sastaviti službena
zabilješka uz oznaku predmeta te dan i sat kad je radnja započeta i završena.
(3) Ako
nije propisano drukčije, zapisnik sadrži: naziv tijela koje obavlja radnju,
oznaku predmeta, mjesto gdje se radnja obavlja, dan i sat kada je radnja započeta
i završena, imena i prezimena osoba koje su nazočne provedbi radnje te ime i
prezime i potpis zapisničara.
(4)
Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o tijeku i sadržaju poduzete radnje. U
zapisnik se ubilježava u obliku pripovijedanja samo bitni sadržaj danih iskaza
i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije
odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik će se doslovce unijeti pitanje koje je
postavljeno i odgovor koji je dan. U zapisniku se navode sve isprave koje su u
bilo koju svrhu uporabljene pri izvedbi radnje, a prema potrebi, iste se prilažu
uz zapisnik.
(5)
Zapisnik mora biti vođen uredno, u njemu se ne smije ništa dodati, mijenjati
niti brisati. Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva.
(6)
Zapisnik Sjednice Povjerenstva sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o
prijedlozima iznesenima u sjednici, o provedenoj raspravi i o donesenim
odlukama. U zapisnik se unosi rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Zapisnik supotpisuju predsjedatelj sjednice i zapisničar.
(7)
Svaki član Povjerenstva ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na
zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se
bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisniku će se provesti odgovarajuće
izmjene. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojemu su
suglasno prihvaćene primjedbe, smatra se prihvaćenim.
POZIVANJE
Članak 28.
(1) Očitovanje
ili nazočnost dužnosnika, povezanih osoba te ostalih osoba čije je očitovanje
ili nazočnost potrebno u postupku, osigurava se njihovim pozivanjem.
(2)
Poziv upućuje Povjerenstvo.
(3)
Pozivanje se obavlja pisanim putem, ako nije propisano drukčije. U pisanom
pozivu naznačit će se podaci o Povjerenstvu, osobi koja se poziva, razlogu
poziva, mjestu, danu i satu očekivanog prispijeća pisanog očitovanja ili
osobnog dolaska te isprava koje je pozvani dužan dostaviti ili sa sobom
ponijeti.
(4)
Poziv se upućuje na adresu na kojoj se očekuje da će dostava bila najlakša i
najbrža. U pravilu je to sjedište pravne osobe u kojoj dužnosnik obavlja javnu
dužnost, odnosno mjesto zaposlenja, uobičajeno boravište, prebivalište ili
mjesto gdje se s razlogom može očekivati da će se zateći dužnosnika ili drugu
pozvanu osobu.
(5)
Dostava poziva može se obavljati putem pošte, faksa, elektroničke pošte, tekličkih
službi, javnog bilježnika ili posebnog tekliča Povjerenstva.
DOSTAVA
AKATA POVJERENSTVA
Članak
29.
(1) Ako
nije drukčije propisano, akti Povjerenstva dostavljaju se poštom i to:
1. dužnosnicima
osobno na službenu adresu koju su dostavili Povjerenstvu prigodom stupanja na
dužnost ili na drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći;
2.
ostalim fizičkim osobama osobno, na adresu njihova uobičajenog boravišta ili
prebivališta ili u sjedište pravne ili fizičke osobe gdje su zaposlene, odnosno
na drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći;
3.
pravnim osobama u registrirano sjedište ili na drugo mjesto gdje obavlja
djelatnost, predajom u pisarnici ili izravno osobi ovlaštenoj za zastupanje ili
zaposleniku.
(2)
Dostava je pravovaljana kad pravna ili fizička osoba kojoj se pisani akt
dostavlja ili osoba koja je za nju ovlaštena primiti dostavu, primi pisani akt
i svojim potpisom ovjeri potvrdu o dostavi (dostavnica) uz naznaku dana i sata
kad je primila dostavu.
(3)
Pravovaljanost dostave dokazuje se uredno ovjerenom dostavnicom ili na drugi način.
Osoba koja je obavila dostavu vratit će bez odlaganja dostavnicu Povjerenstvu
radi ulaganja u spis predmeta.
(4) Ako
pravna ili fizička osoba, odnosno osoba koja je za nju ovlaštena primiti
dostavu, odbije primiti pisani akt, osoba koja obavlja dostavu naznačit će uz
svoj potpis to na dostavnici zajedno s danom i satom odbijanja dostave, pisani
akt će ostaviti u prostorijama pravne ili fizičke osobe, ili će ga ostaviti
ispred fizičke osobe, ili će pisani akt zataknuti, pribiti ili zalijepiti na
ulazna vrata prostorije pravne osobe ili stana fizičke osobe, a dostavnicu bez
odlaganja vratiti Povjerenstvu. U tom slučaju dostava se smatra pravovaljanom.
(5) U
slučaju da osoba koja obavlja dostavu ne zatekne osobu kojoj se pisani akt šalje
ili osobu koja je u njeno ime ovlaštena primiti dostavu, ili dostava nije moguća
zbog drugih razloga, vratit će pisani akt Povjerenstvu, a na dostavnici će uz
svoj potpis naznačiti razlog zbog kojeg dostava nije obavljena.
(6) U
slučaju da dostava nije obavljena, ali se s obzirom na okolnosti može očekivati
da će to biti moguće kasnije, osoba koja obavlja dostavu neće odmah vratiti
pisani akt i dostavnicu tijelu koje vodi postupak, nego će dostavu pokušati
ponovno. Ako dostava nije uspjela ni nakon proteka 15 dana od kada je dostava
prvi put pokušana, ili ako je dostava s obzirom na protek rokova postala
bespredmetna, postupit će se prema odredbi prethodnog stavka.
Odjeljak
drugi
Održavanje Sjednice Povjerenstva
DOSTAVA
POZIVA ZA SJEDNICU
Članak
30.
(1)
Poziv, zajedno s prijedlogom dnevnog reda, pripadajućom dokumentacijom i
ostalim radnim materijalima, mora biti dostavljen članovima Povjerenstva,
predstojniku Ureda i izvjestiteljima koji su sudjelovali u obradi predmeta
predloženih za dnevni red, najmanje tri dana prije održavanja Sjednice
Povjerenstva.
(2) Ako
je u postupku davanja mišljenja ili odlučivanja o postojanju sukoba interesa
provedena istraga, svim članovima Povjerenstva dostavit će se i izvješće o
istrazi s prilozima.
ODRŽAVANJE
REDA NA SJEDNICI POVJERENSTVA
Članak
31.
(1)
Predsjedatelj ima pravo upozoriti i izreći opomenu, a u najtežim slučajevima
udaljiti iz raspravne dvorane s jedne točke dnevnog reda ili do okončanja
sjednice, osobu koja ometa rad sjednice.
(2)
Predsjedatelj je ovlašten privremeno ili trajno prekinuti Sjednicu Povjerenstva
ako ocijeni da prilike u raspravnoj dvorani ne osiguravaju uredan i nesmetan
tijek zasjedanja.
UTVRĐIVANJE
DNEVNOGA REDA SJEDNICE POVJERENSTVA
Članak
32.
(1)
Nakon što predsjednik Povjerenstva objavi da Povjerenstvo zasjeda i predloži
dnevni red, svaki član ima pravo predložiti dopunu, odnosno izostavljanje
pojedine točke s dnevnog reda uz usmeno obrazloženje prijedloga.
(2)
Odluka o dopuni odnosno izostavljanju točke s dnevnog reda donosi se većinom
glasova svih članova Povjerenstva.
(3) Ako
sjednici nisu nazočna barem četiri člana Povjerenstva, sjednica se neće održati,
ali nazočni članovi mogu odlučiti da se umjesto toga održani stručni sastanak.
TIJEK
SJEDNICE POVJERENSTVA
Članak
33.
(1)
Predsjednik Povjerenstva vodi Sjednicu Povjerenstva prema prihvaćenom dnevnom
redu.
(2)
Iznimno, ako za to postoje važni razlozi, predsjednik Povjerenstva ili njegov
zamjenik, ako ga zamjenjuje, može odrediti da sjednicom ili nekim njezinim
dijelom predsjeda neki od članova Povjerenstva.
(3) Član
ne može predsjedati sjednicom u dijelu u kojem se odlučuje o sukobu interesa
ili odobravanju pokretanja kaznenog postupka protiv tog člana.
(4)
Predsjedatelj ima pravo upozoriti sudionika rasprave na dužinu usmenog
izlaganja ocijeni li ga neosnovano predugim.
(5)
Predsjedatelj daje riječ članovima Povjerenstva i drugim sudionicima u raspravi
i skrbi se da govornik ne bude ometan ili sprječavan u govoru. Smije ga
prekinuti i oduzeti mu riječ ako se govornik i nakon opomene udalji od sadržaja
predmeta.
(6) U
slučaju opsežnosti materijala, na prijedlog nekog od članova, Povjerenstvo može
odrediti vrijeme trajanja govora.
ODLUČIVANJE
NA SJEDNICI POVJERENSTVA
Članak
34.
(1)
Povjerenstvo donosi odluke, mišljenja i rješenja i druge akte na sjednici nakon
provedenoga usmenog vijećanja i glasovanja, većinom glasova svih članova.
(2) Ne dobije li predloženi nacrt odluke, mišljenja,
rješenja ili izvješća potrebnu većinu glasova, predsjednik Povjerenstva stavlja
na glasovanje druge prijedloge iznesene u raspravi.
(3) Nacrt odluke, mišljenja, rješenja ili izvješća
dopunit će se ili izmijeniti u skladu s prijedlogom ili prijedlozima iz stavka
2. ovog članka za koje glasuje većina članova.
(4) Ako Povjerenstvo da mišljenje da se dužnosnik
nalazi u sukobu interesa naložit će mu da u roku od deset dana po primitku mišljenja
učini sve što je potrebno da razdijeli privatni od javnog interesa, ponudi
ostavku ili zatraži razrješenje te da u tom roku o tome obavijesti
Povjerenstvo.
(5) Ne postupi li dužnosnik po nalogu Povjerenstvo će
pokrenuti postupak za odlučivanje o sukobu interesa.
(6) Odluke, mišljenja i rješenja Povjerenstva su konačni
i ovršni te protiv njih nije dopuštena žalba, ali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog
stanja dužnosnik u roku od osam dana Povjerenstvu može podnijeti prijedlog za
ponavljanje postupka u kojem mora dokazati da bez svoje krivnje te činjenice
ili dokaze nije mogao iznijeti u prijašnjem postupku. Ako prihvati prijedlog,
Povjerenstvo može staviti izvan snage svoj ranije doneseni akt.
(7) Odredbe ovog Pravilnika ne isključuju pravo zaštite
Ustavom zajamčenih ljudskih prava sukladno propisima pravnoga sustava Republike
Hrvatske.
(8) Protiv rješenja kojim se dužnosniku izriče
sankcija obustave dijela neto mjesečne plaće dužnosnik može u roku od trideset
dana od primitka rješenja, Upravnome sudu Republike Hrvatske podnijeti zahtjev
za zaštitu Ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. Postupak po
zahtjevu je hitan. Odluka Upravnoga suda Republike Hrvatske objavljuje se u
»Narodnim novinama«.
VIJEĆANJE
Članak 35.
(1) Ako smatra potrebnim, predsjedatelj može odlučiti
da se nakon rasprave, a prije glasovanja obavi vijećanje.
(2) Vijećanje je zatvoreno za javnost.
(3) U prostoriji u kojoj se provodi vijećanje i
glasovanje mogu biti nazočni samo članovi i zapisničar.
(4) Vijećanju i glasovanju neće nazočiti član ako se
odlučuje o njegovu sukobu interesa i kad Povjerenstvo treba odobriti pokretanje
kaznenog postupka protiv njega.
GLASOVANJE
Članak
36.
(1)
Glasovanje je zatvoreno za javnost, a provodi se istodobnim dizanjem ruku,
poimeničnim izjašnjavanjem ili tajnim glasovanjem. Odluku o načinu glasovanja
donosi predsjedatelj, no na traženje bilo kojeg člana mora se provesti tajno
glasovanje.
(2)
Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani član izgovara »za« ili
»protiv« prijedloga koji utvrdi voditelj sjednice.
(3)
Predsjedatelj objavljuje rezultat glasovanja i utvrđuje je li odluka dobila
potrebnu većinu.
(4) Na
zahtjev člana, predsjedatelj će odrediti provjeru glasovanja.
(5)
Odmah nakon završetka sjednice na kojoj se tajno glasovalo, predsjedatelj mora
spaliti glasačke listiće.
UZDRŽAVANJE
OD GLASOVANJA
Članak 37.
(1) Član
se može uzdržati od glasovanja ako je rodbinski ili interesno povezan s dužnosnikom,
o čemu će prije sjednice obavijestiti predsjednika Povjerenstva ili
predsjedatelja sjednice.
(2) Član
se mora uzdržati od glasovanja ako je on stranka u postupku.
IZDVOJENO MIŠLJENJE
Članak 38.
(1) Član ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina članova
na Sjednici Povjerenstva prihvati odluku čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju
taj član protivi.
(2) Izdvojeno mišljenje može izraditi i više članova
zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke zbog istovjetnih
razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Povjerenstva (skupno izdvojeno
mišljenje). Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi članovi koji su izdvojili
svoja mišljenja.
(3) Član je dužan pisano obrazložiti i dostaviti
predsjedniku Povjerenstva izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja
odluke na Sjednici Povjerenstva.
(4) Do dostave izdvojenog mišljenja ili do isteka
roka iz stavka 3. ovog članka, odluka se ne otprema se na objavu.
Odjeljak
treći
Akti Povjerenstva
OZNAČAVANJE
PREDMETA POVJERENSTVA
Članak 39.
Oznake predmeta Povjerenstva
su:
SI-D- dužnosnikova prijava dara
SI-G- financijsko-računovodstveno poslovanje,
upravljanje i gospodarenje imovinom
SI-GI- Godišnje izvješće Hrvatskom saboru o
radu Povjerenstva
SI-IZ- izvješće dužnosnika o imovinskom stanju
njegove uže obitelji
SI-M- postupak davanja mišljenja je li neko
ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti
SI-O- postupak donošenja odluke o tome je li određeno
djelovanje ili propust povreda odredbi Zakona
SI-PO- povjerenikova
obavijest o stupanju u poslovni odnos
SI-PP- provedbeni propisi
SI-R- podnesci građana koji se odnose na
pitanja o kojima Povjerenstvo ne provodi postupak (razne predstavke i pritužbe
građana na rad Povjerenstva, molbe za pomoć različitog sadržaja, pisma građana
u kojima se iznose njihova stajališta o raznim pitanjima itd.).
SI-S- rješenje o sankciji
SI-SP- sjednica Povjerenstva, sazivanje, dnevni
red, zapisnici, izdvojena mišljenja, službena priopćenja.
SADRŽAJA
AKATA POVJERENSTVA
Članak
40.
(1)
Odluka odnosno rješenje Povjerenstva mora imati uvod, izreku i obrazloženje.
(2) Uvod odluke odnosno rješenja sadrži: naziv
Povjerenstva, ime i prezime predsjednika i članova koji su sudjelovali u donošenju
odluke, odnosno rješenja, kratku oznaku predmeta odlučivanja, te dan kada je
odluka, odnosno rješenje doneseno.
(3) Izreka sadrži odluku Povjerenstva o predmetu odlučivanja.
(4) U obrazloženju Povjerenstvo će izložiti sadržaj
podneska kojim je pokrenut postupak i navesti razloge zbog kojih je odlučeno
kao u izreci.
(5) Povjerenstvo može odlučiti da se pojedini akti
objave u »Narodnim novinama«.
Članak 41.
(1) Povjerenstvo dostavlja ovjerovljeni prijepis
svoje odluke, mišljenja odnosno rješenja sudionicima u postupku.
(2) Kada se, odluke, mišljenja odnosno rješenja
Povjerenstva ne mogu, iz bilo kojeg razloga, dostaviti sudionicima u postupku,
dostava se za njih obavlja stavljanjem odluke, mišljenja odnosno rješenja na
oglasnu ploču Povjerenstva.
(3) Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam
dana od dana stavljanja odluke, mišljenja odnosno rješenja na oglasnu ploču
Povjerenstva.
(4) U slučaju objave odluke, mišljenja odnosno rješenja
u »Narodnim novinama« dostava se smatra obavljenom sljedeći dan nakon objave.
Odjeljak
četvrti
Dostupnost odluka, mišljenja, rješenja
i izvješća
te spisa
DOSTUPNOST
NEOBJAVLJENIH ODLUKA, MIŠLJENJA, RJEŠENJA I IZVJEŠĆA
Članak 42.
(1)
Preslici odluka, mišljenja rješenja i izvješća koji nisu objavljeni u »Narodnim
novinama«, a ne nalaze se ni na službenoj internetskoj stranici Povjerenstva,
dostupne su svima na osnovi pisanog zahtjeva Povjerenstvu u kojem je potrebno
navesti:
–
osobno ime, odnosno naziv podnositelja zahtjeva,
–
prebivalište i adresu stanovanja, odnosno sjedište pravne osobe,
– broj
i mjesto izdavanja osobne iskaznice, odnosno matični broj pravne osobe,
–
poslovni broj tražene odluke, mišljenja, rješenja ili izvješća.
(2) Ako
podaci o poslovnom broju odluke, mišljenja, rješenja ili izvješća nisu poznati
podnositelju zahtjeva, u zahtjevu je potrebno što iscrpnije opisati predmet o
kojem se odlučivalo u postupku i godinu u kojoj je odluka donesena.
Članak
43.
(1)
Podnositelj zahtjeva iz članka 42. ovog Pravilnika ima pravo na po jedan
besplatan preslik svake neobjavljene odluke, mišljenja, rješenja i izvješća.
Iznimno, zatraži li podnositelj zahtjeva dostavu preslika za više od 10
odluka, mišljenja, rješenja ili izvješća, dužan je snositi pripadajuće troškove
prema tarifi objavljenoj na oglasnoj ploči Povjerenstva.
(2)
Zatraži li podnositelj zahtjeva poštansku dostavu preslika neobjavljenih
odluka, rješenja i izvješća, dužan je snositi troškove poštarine.
(3)
Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se u slučajevima kada
preslike odluka, rješenja i izvješća zatraže državna tijela i međunarodne
organizacije i ustanove.
SLUŽBENA
PRIOPĆENJA POVJERENSTVA
Članak
44.
(1) Predsjednik
Povjerenstva odlučuje o potrebi objave službenog priopćenja Povjerenstva o
pojedinoj odluci, mišljenju rješenju i izvješću ili o tijeku postupka koji još
nije okončan, odnosno o određenom događanju u Povjerenstvu ili o pitanju
vezanom uz položaj Povjerenstva ili člana Povjerenstva od šireg značenja za
javnost.
(2) Službeno
priopćenje iz stavka 1. ovog članka potpisuje predsjednik Povjerenstva ili
osoba koju on ovlasti.
SPISI
PREDMETA
Članak
45.
(1)
Spis predmeta obuhvaća podneske kojima je postupak pokrenut, referate,
promemorije, stručne radove i razlikovno mišljenje osobe koja je surađivala u
obradi predmeta, pisana mišljenja znanstvenih i stručnih savjetnika
Povjerenstva, pisana očitovanja državnih tijela što su zaprimljena tijekom
provedbe postupka, izdvojena mišljenja člana, te izvornik i ovjerovljene
prijepise odluka, mišljenja, rješenja i izvješća.
(2)
Dokumentacija sadržana u spisu služi potrebama članova Povjerenstva i osobama
koje pripremaju spis za Sjednicu u postupcima obrade istovjetnih ili sličnih
predmeta.
POVJERLJIVA
DOKUMENTACIJA DRUGIH DRŽAVNIH TIJELA
Članak 46.
(1) Povjerljiva dokumentacija Povjerenstva obuhvaća
rezultate vijećanja glasovanja i zapisnike o vijećanju i glasovanju, nacrte
odluka, mišljenja, rješenja i izvješća, predložene izmjene i dopune izreke i
obrazloženja nacrta odluke, mišljenja i rješenja, predložene izmjene pojedinih
rečeničnih sklopova u nacrtu odluke, mišljenja, rješenja i izvješća, vlastoručne
ili vlastoručno potpisane službene zabilješke, te podatke koji se zasnivaju na
dokumentaciji sudova i drugih državnih tijela klasificiranoj kao državna,
vojna, službena ili poslovna tajna za koju nije proveden postupak
deklasifikacije tajnosti. Povjerljiva dokumentacija ne smatra se dijelom spisa,
a pohranjuje se na odgovarajući način uz pripadajući spis.
(2) Spisi i dokumentacija drugih državnih tijela čiju
je dostavu Povjerenstvo zahtijevalo tijekom provedbe postupka, te isprave i
obavijesti pribavljene tijekom provedbe postupka ne smatraju se dijelom spisa.
(3) Pristup dokumentaciji iz stavka 1. i 2. ovoga članka
nije dopušten nikome izvan kruga članova i djelatnika koji obrađuju dotični
spis.
UVID
U SPIS NAKON OKONČANJA POSTUPKA
Članak
47.
(1) Predsjednik Povjerenstva odobrava sudioniku u
postupku uvid u spis i nakon što je postupak okončan ako sudionik pisanim
podneskom Povjerenstvu navede razloge zbog kojih uvid u spis smatra potrebnim.
(2) Predsjednik Povjerenstva može odobriti osobi koja
nije bila sudionik u postupku, uvid u spis nakon što je postupak okončan, ako
nedvojbeno dokaže da za to ima opravdan stručni, znanstveni, istraživački ili
slični interes, uz vlastoručno potpisano jamstvo da osobna imena, nazive
pravnih osoba i nazive mjesta i stranih država, sadržane u spisu neće objaviti.
(3) Odobrenje, odnosno službena zabilješka o uskrati
odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovog članka daje se u pisanom obliku i smatra se
dijelom spisa.
POSTUPANJE
S DOKUMENTACIJOM NAKON PROTEKA ODREĐENOG VREMENA
Članak
48.
(1) Povjerenstvo može donijeti odluku o uništavanju
spisa nakon proteka najmanje deset godina od donošenja odluke, mišljenja, rješenja
ili izvješća. Zajedno sa spisom uništava se pripadajuća povjerljiva
dokumentacija i preslika isprava pribavljenih u spis (u daljnjem tekstu:
pripadajuća dokumentacija), izuzimajući izvornike odluka, mišljenja rješenja i
izvješća.
(2) Spisi i pripadajuća dokumentacija moraju biti
izuzeti od uništavanja ako imaju pravno-povijesnu vrijednost. Odluka o spisima
koji imaju pravno-povijesnu vrijednost donosi se na sjednici Povjerenstva.
POHRANA
DOKUMENTACIJE U HRVATSKOME DRŽAVNOM ARHIVU
Članak
49.
(1) Spisi i pripadajuća dokumentacija Povjerenstva
mogu biti pohranjeni u Hrvatski državni arhiv nakon proteka najmanje deset
godina od okončanja postupka pred Povjerenstvom, u skladu sa zakonom kojim se
uređuju arhivsko gradivo i arhivi.
(2) Spisi i pripadajuća dokumentacija pohranjeni u
Hrvatskom državnom arhivu ne smiju biti korišteni za istraživanja prije
proteka rokova propisanih zakonom kojim se uređuju arhivsko gradivo i arhivi,
osim izvornika i ovjerovljenih prijepisa odluka, mišljenja, rješenja i izvješća.
(3) Stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju
kad korištenje spisa i pripadajuće dokumentacije pohranjene u Hrvatskom državnom
arhivu zatraži Povjerenstvo ili njegov član.
RAZGLEDANJE
OČEVIDNIKA DUŽNOSNIKA I SPISA POSTUPKA
Članak
50.
(1) Dužnosnik uvijek ima pravo osobno razgledati,
prepisati ili dobiti preslik isprava uloženih u njegov očevidnik koji se vodi
pri Povjerenstvu.
(2) Dužnosnik i druga osoba
koja ima pravni interes može zatražiti razgledanje sljedeće dokumentacije iz
pripadajućega spisa:
1. podnesaka kojima je predloženo
pokretanje ili je pokrenut postupak;
2. pisanih očitovanja sudionika postupka;
3. pisanih mišljenja znanstvenih i stručnih
savjetnika Povjerenstva;
4. pisanih očitovanja državnih
tijela nastalih ili primljenih u postupku obrade predmeta.
(3) Zahtjev za razgledanje
dokumentacije iz stavka 2. ovog članka podnosi se u pisanom obliku voditelju
odsjeka za obradu prijava i zahtjeva.
(4) Razgledanje se obavlja u
dvorani za primanja Ureda Povjerenstva u vrijeme koje određuje voditelj odsjeka
za obradu prijava i zahtjeva.
(5) Pod razgledanjem
dokumentacije razumijeva se i pravo na prijepis cjelokupne ili dijela
dokumentacije iz stavka 2. ovog članka ili pravo na presliku te dokumentacije
na trošak ovlaštenog podnositelja zahtjeva prema tarifi objavljenoj na oglasnoj
ploči Povjerenstva.
(6) Članovi na Sjednici
Povjerenstva odlučuju hoće li se službenoj osobi, na osnovi pisanog i obrazloženog
zahtjeva suda ili drugog državnog tijela, iznimno dopustiti uvid u cjelokupni
spis zbog posebno opravdanog razloga.
Glava
četvrta
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 51.
Članovi Povjerenstva koje je Hrvatski sabor imenovao
30. siječnja 2004. (»Narodne novine« broj 15/04) položit će svečanu prisegu
pred predsjednikom Republike u roku od osam dana od stupanja na snagu ovog
pravilnika.
Članak 52.
Pravila o vođenju Očevidnika javnih dužnosnika i o
obrascima propisat će se posebnim propisom.
Članak 53.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
Broj SI-PP-1/04
Zagreb, 25. veljače 2004.
Obnašatelj dužnosti predsjednika
Antun Kapraljević, v. r.