Pravilnik o unutarnjem ustroju i postupku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

NN 25/2004 (27.2.2004.), Pravilnik o unutarnjem ustroju i postupku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

715

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na osnovi članka 17. stavka 2. i članka 20. stavka 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (»Narodne novine« broj 163/03), na sjednici održanoj 25. veljače 2004. godine donijelo je

PRAVILNIK

O UNUTARNJEM USTROJU I POSTUPKU

Glava prva

OPĆE ODREDBE

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se pravilnikom uređuje: unutarnje ustrojstvo Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) i osnovna pravila postupka pred Povjerenstvom.

(2) Ostala pravila postupka Povjerenstvo će donijeti kad se za to ukaže potreba.

SJEDIŠTE POVJERENSTVA

Članak 2.

(1) Sjedište Povjerenstva je u Zagrebu.

(2) Povjerenstvo zasjeda u svom sjedištu, ali, ako tako odlu­či, može zasjedati i u drugim mjestima u Republici Hrvatskoj.

PEČAT I ZNAK POVJERENSTVA

Članak 3.

(1) Povjerenstvo ima pečat okruglog oblika promjera 37 milimetara, koji se sastoji od grba Republike Hrvatske smje­štenog u sredini iznad kojeg su u luku ispisane riječi: »Republika Hrvatska«, a ispod, također u luku, riječi: »Povjerenstvo za odlu­čivanje o sukobu interesa«, dok je iznad toga, a ispod grba ispisano »Zagreb«.

(2) Pečat Povjerenstva stavlja se na sve isprave koje se otpremaju iz Povjerenstva.

(3) Pečat Povjerenstva koji se koristi za financijsko poslovanje Povjerenstva, oblika i sadržaja istovjetnog onom iz stavka 1. ovog članka, ima promjer 24 milimetra.

(4) Oblik, sadržaj i vrste štambilja koji se koriste u poslovanju Ureda Povjerenstva propisuju se pravilnikom o radu Ureda Povjerenstva.

(5) Povjerenstvo može imati znak čiji se oblik, sadržaj i način uporabe određuju posebnim pravilima koja se donose na Sjednici Povjerenstva.

JAVNOST DJELOVANJA POVJERENSTVA

Članak 4.

(1) Javnost djelovanja Povjerenstva ostvaruje se:

1. objavom odluka, mišljenja, rješenja, zaključaka i izvješća Povjerenstva (u daljnjem tekstu: akti) u »Narodnim novinama«, drugim sredstvima javnog priopćavanja i na službenim internetskim stranicama Povjerenstva (www.sukobinteresa.hr);

2. objavljivanjem virtualnih i tiskanih zbirki akata;

3. dostavom službenih priopćenja sredstvima javnog pri­opća­vanja i održavanjem konferencija za tisak i druga sredstva javnog priopćavanja;

(2) Članovi Povjerenstva i druge osobe upoznate s postupcima u Povjerenstvu ne mogu davati priopćenja niti podatke o postupcima prije nego budu okončani, osim na način predviđen u točki 3. prethodnog stavka.

MEĐUNARODNA SURADNJA POVJERENSTVA

Članak 5.

Kad Povjerenstvo priređuje međunarodno savjetovanje ili kao domaćin ostvaruje bilateralnu i multilateralnu suradnju s tijelima koja imaju položaj Povjerenstva u drugim zemljama, na postupak prijema i boravka stranih sudionika u Republici Hrvat­skoj primjenjuju se pravila državnog protokola.

MANDAT ČLANA POVJERENSTVA

Članak 6.

(1) Mandat člana kojeg je, sukladno Zakonu, imenovao Hrvatski sabor, počinje teći danom davanja prisege pred predsjednikom Republike. Tekst prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava, zakona i dobrih običaja promičući sprječavanje sukoba privatnoga i javnog interesa radi svekolikog napretka Republike Hrvat­ske.«

(2) Mandat članova iz reda saborskih zastupnika (prethodnog saziva Hrvatskog sabora) prestaje kada zastupnici koje je imenovao novi saziv Hrvatskog sabora, polože prisegu.

(3) Predsjednik Povjerenstva dužan je šest mjeseci prije isteka mandata člana iz reda uglednih javnih djelatnika izvijestiti o tome predsjednika Hrvatskoga sabora.

RAZRJEŠENJE DUŽNOSTI ČLANA POVJERENSTVA

Članak 7.

(1) Član može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran: ako to sam zatraži, ako bude pravomoćno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenoga kaznenog djela ili ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.

(2) Postojanje razloga za razrješenje člana prije isteka mandata utvrđuje Povjerenstvo i o tome izvješćuje predsjednika Hr­vat­skoga sabora.

(3) Ako član zatraži da bude razriješen dužnosti, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, dužnost mu prestaje po samome pravu istekom roka od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(4) Sud koji je izrekao kaznu zatvora dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Povjerenstvu, koje će o tome odmah izvijestiti predsjednika Hrvatskoga sabora.

(5) Prijedlog za pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana da obavlja svoju dužnost Povjerenstvu podnosi njegov predsjednik. Postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti predsjednika Povjerenstva, Povjerenstvu predlažu tri njegova člana.

(6) Tijekom postupka iz stavaka 1. – 5. ovoga članka, član može biti udaljen od obavljanja dužnosti odlukom većine glasova svih članova.

IMUNITET ČLANA POVJERENSTVA KOJI NIJE IZ REDA SABORSKIH ZASTUPNIKA

Članak 8.

(1) Član Povjerenstva iz reda uglednih javnih djelatnika ima imunitet kao i zastupnik u Hrvatskom saboru kada djeluje kao član Povjerenstva.

(2) Član ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Povjerenstva.

(3) Član može biti pritvoren bez odobrenja Povjerenstva samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo, koje je pritvorilo člana, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Povjerenstva.

(4) Povjerenstvo može odlučiti da član protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnosti u Povjerenstvu dok taj postupak traje.

(5) Članu se izdaje iskaznica u kojoj se nalazi njegova fotografija i podaci o istovjetnosti, a koristi se za dokazivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Kad se steknu uvjeti za pritvor ili za pokretanje kaznenog postupka protiv člana, nadležno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti odobrenje Povjerenstva.

(7) Zahtjev za odobrenje iz stavka 6. ovog članka podnosi se predsjedniku Povjerenstva, koji ga razmatra i o njemu podnosi izvješće na prvoj sljedećoj Sjednici Povjerenstva.

(8) Na osnovi izvješća predsjednika Povjerenstva, članovi na Sjednici Povjerenstva donose odluku o odobrenju ili odluku o odbijanju zahtjeva za odobrenje pritvora, odnosno pokretanje kaznenog postupka protiv člana, koja se dostavlja podnositelju zahtjeva.

(9) Kad Povjerenstvo odobri određivanje pritvora, odnosno pokretanje kaznenog postupka protiv člana, član može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kažnjivo djelo za koje je dano odobrenje.

(10) Do okončanja pritvora, odnosno kaznenog postupka iz stavka 9. ovog članka iskaznica člana pohranjuje se u Uredu Povjerenstva.

(11) Na prijedlog predsjednika Povjerenstva, članovi na Sjednici Povjerenstva mogu odlučiti da član protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obnaša dužnosti u Povjerenstvu dok taj postupak traje. Odluka se donosi većinom glasova svih članova, uz izuzeće člana protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak.

SLUŽBENE ISPRAVE ČLANA POVJERENSTVA

Članak 9.

Članu se izdaju i drugi službeni dokumenti i iskaznice potrebni za vođenje istrage i dokazivanje njegovog položaja pred službenim osobama tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj.

OSTALA PRAVA ČLANA POVJERENSTVA

Članak 10.

Član ima pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju dužnosti u Povjerenstvu.

Glava druga

USTROJ TIJELA POVJERENSTVA

TIJELA POVJERENSTVA

Članak 11.

Tijela Povjerenstva su:

1. Sjednica Povjerenstva;

2. Ured Povjerenstva.

DUŽNOSTI U POVJERENSTVU

Članak 12.

Dužnosti u Povjerenstvu su:

1. predsjednik Povjerenstva;

2. zamjenik predsjednika Povjerenstva (u daljnjem tekstu: za­mjenik predsjednika).

Odjeljak prvi

Sjednica Povjerenstva, predsjednik Povjerenstva i njegov zamjenik

SJEDNICA POVJERENSTVA

Članak 13.

Članovi na Sjednici Povjerenstva obavljaju sljedeće poslove iz djelokruga poslova Povjerenstva:

1. daju mišljenje je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti;

2. donose odluku o tome je li određeno djelovanje ili propust povreda odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obna­šanju javnih dužnosti;

3. upućuju poziv dužnosniku da ponudi ostavku tijelu koje ga je imenovalo;

4. izriču sankcije dužnosniku;

5. poduzimaju ostale potrebne mjere radi sprječavanja suprotstavljenosti privatnoga i javnog interesa javnih dužnosnika;

6. utvrđuju Godišnje izvješće Hrvatskom saboru o radu Povjerenstva;

7. donose Pravilnik o unutarnjem ustroju i postupku, upute, propisuju obrasce i ustroj očevidnika, te njihove izmjene i dopune;

8. tajnim glasovanjem biraju predsjednika Povjerenstva;

9. imenuju zamjenika predsjednika Povjerenstva;

10. rješavaju o prigovoru protiv rješenja predsjednika Povjerenstva o primitku u državnu službu i rasporedu na radno mjesto predstojnika Ureda Povjerenstva te o premještaju na druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe predstojnika Ureda Povjerenstva;

11. utvrđuju godišnji proračun;

12. donose financijski plan;

13. odlučuju o imenovanju stalnih znanstvenih i stručnih savjetnika Povjerenstva;

14. utvrđuju godišnji plan i raspored aktivnosti vezanih uz međunarodnu suradnju;

15. obavljaju druge poslove iz svoje nadležnosti.

PREDSJEDNIK POVJERENSTVA

Članak 14.

(1) Predsjednik Povjerenstva bira se između članova, tajnim glasovanjem, većinom glasova svih članova, na vrijeme od dvije godine.

(2) Predsjednik Povjerenstva ne smije biti član stranke koja obnaša vlast na razini članova Vlade Republike Hrvatske i državnih tajnika. Ako tijekom predsjednikova mandata stranka čiji je on član počne obnašati vlast na razini člana Vlade ili državnog tajnika, a predsjednik ostane članom te stranke, smatra se da je podnio ostavku.

(3) U smislu ovog Pravilnika članom stranke smatra se i osoba koja nije formalni član stranke, ali je član nekih tijela stranke ili je izabran na listi zastupnika te stranke.

(4) Ako u postupku glasovanja nijedan od članova ne dobije većinu glasova svih članova, glasovanje se ponavlja, a u drugom krugu glasuje se za dva člana koja su u prvom krugu dobila najveći broj glasova. U slučaju da su dva ili više članova u prvom krugu dobila jednak broj glasova, svi oni imaju pravo biti birani u drugom krugu. Glasovanje se ponavlja sve dok na izborima ne ostanu dva člana s najvećim brojem glasova.

(5) Ako nijedan od dva člana s najvećim brojem glasova ne dobije potreban broj glasova, glasovanje se za ta dva člana ponav­lja najviše tri puta.

(6) Ako u tri provedena kruga glasovanja nijedan od njih ne dobije potreban broj glasova, o izboru predsjednika odlučuje se ždrijebom.

(7) Nakon izbora, izabrani predsjednik mora izjaviti prihvaća li izbor. Ne prihvati li izbor, izabranim se smatra osoba koja je nakon te osobe dobila najveći broj glasova.

(8) Dužnost predsjednika prestaje:

– smrću;

– ostavkom, istekom dana u koji je pisana ostavka podnesena članovima Povjerenstva i upućena Sjednici Povjerenstva;

– istekom dana u kojem je član stranke kojoj pripada pred­sjednik počeo obnašati dužnost člana Vlade Republike Hrvatske ili državnog tajnika;

– protekom vremena na koje je izabran;

– istekom dana u koji je predsjedniku prestao mandat u Povjerenstvu.

(9) U razdoblju kad je predsjedniku prestala dužnost, dužnost predsjednika Povjerenstva obnaša zamjenik predsjednika, a izbor predsjednika mora se provesti u roku od 30 dana.

Članak 15.

(1) Predsjednik Povjerenstva zastupa i predstavlja Povjerenstvo pred državnim tijelima Republike Hrvatske, te drugim do­maćim i međunarodnim tijelima i ustanovama u zemlji i inozemstvu.

(2) Predsjednik Povjerenstva brine se za:

– očuvanje neovisnog položaja Povjerenstva o svim državnim tijelima,

– očuvanje samostalnosti u raspoređivanju sredstava, utvrđe­nih u državnom proračunu u skladu s godišnjim prora­čunom Povjerenstva i zakonom, radi ostvarivanja zadaća Povjerenstva.

(3) Radi ostvarivanja zadaća iz stavka 2. ovog članka, pred­sjednik Povjerenstva može se prema potrebi savjetovati sa članovima.

Članak 16.

Predsjednik Povjerenstva obavlja sljedeće poslove:

1. priprema, saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva;

2. izvješćuje Sjednicu Povjerenstva o zaprimljenoj pisanoj ostavci na dužnost zamjenika predsjednika Povjerenstva i za­htjevu za razrješenje člana;

3. potpisuje akte donesene na Sjednici Povjerenstva;

4. potpisuje zapisnike sa Sjednice Povjerenstva, te pojedi­načne izvode iz zapisnika o zaključcima i glasovanju o svakoj donesenoj odluci, mišljenju, rješenju i izvješću;

5. saziva i predsjedava stručnim sastancima;

6. skrbi o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom;

7. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Pravilnikom i drugim aktima Povjerenstva.

Članak 17.

(1) Predsjednik Povjerenstva predlaže članovima pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana da obnaša svoju dužnost i donošenje odluke o udaljenju člana od obnašanja dužnosti na Sjednici Povjerenstva.

(2) Predsjednik Povjerenstva obavještava članove o pristigloj obavijesti o pritvoru člana zatečenog u činjenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.

(3) Predsjednik Povjerenstva obavještava predsjednika Hr­vat­skog sabora o nastupu činjenica iz članka 6. stavka 3. i članka 7. stavka 2. i 4.

Članak 18.

(1) Predsjednik Povjerenstva:

1. donosi Pravilnik o radu Ureda Povjerenstva te druge opće akte iz svoje nadležnosti;

2. odlučuje o osnivanju i sastavu radnih tijela u Povjerenstvu u skladu s mjerodavnim zakonima i općim aktima Povjerenstva;

3. na prijedlog predstojnika Ureda Povjerenstva, donosi od­lu­ke o raspoređivanju sredstava utvrđenih u državnom prora­čunu u skladu s godišnjim proračunom Povjerenstva i zakonom;

4. donosi rješenja o primitku u državnu službu i rasporedu na radna mjesta predstojnika Ureda Povjerenstva, te rješenja o premještaju na druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe predstojnika Ureda Povjerenstva;

5. donosi rješenja o prigovoru protiv rješenja predstojnika Ureda Povjerenstva o primitku u državnu službu i rasporedu na radna mjesta, te protiv rješenja o premještaju na druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe savjetnika i drugih službenika i namještenika;

(2) Predsjednik Povjerenstva potpisuje odluke i druge akte o poslovanju Povjerenstva donesene na Sjednici Povjerenstva te obavlja druge poslove određene zakonima, ovim Pravilnikom i drugim aktima Povjerenstva.

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA POVJERENSTVA

Članak 19.

(1) Na izbor predsjednika primjenjuju se odredbe članka 14. ovog Pravilnika.

(2) Dužnost zamjenika predsjednika prestaje:

– smrću;

– ostavkom, istekom dana u koji je pisana ostavka podnesena predsjedniku Povjerenstva koji je upućuje na Sjednicu Povjerenstva;

– protekom vremena na koje je izabran;

– istekom dana u koji je zamjeniku predsjednika prestao mandat u Povjerenstvu.

Članak 20.

(1) Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika Povjerenstva u razdoblju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obav­lja druge poslove za koje ga predsjednik Povjerenstva ovlasti.

(2) U razdoblju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika Povjerenstva i njegovog zamjenika, poslove iz nadležnosti predsjednika Povjerenstva obavlja najstariji član.

STRUČNI SASTANCI

Članak 21.

(1) Stručni sastanci povremeni su radni sastanci članova Povjerenstva koje prema potrebi saziva predsjednik Povjerenstva, a na kojima se provode stručne rasprave radi zauzimanja stajališta o pitanjima važnim za rad Povjerenstva.

(2) Na stručnim sastancima raspravlja se i o nacrtima odluka, mišljenja, uputa i obrazaca, izmjena i dopuna Pravilnika i ostalih akata koje Povjerenstvo donosi, prijedlogu proračuna, njegova rebalansa, prijedlogu završnog računa i financijskog plana i ostalim pitanjima važnim za rad Povjerenstva.

(3) Radi ocjene je li određeni nacrt akta o kojem su na stručnom sastanku iznesena različita stajališta članova, podoban za upućivanje na Sjednicu Povjerenstva, predsjednik Povjerenstva može na stručnom sastanku zatražiti očitovanje članova u obliku prethodnog glasovanja o predloženom nacrtu akta, koje je po svojoj naravi i učincima neobvezujuće.

(4) Na poziv predsjednika Povjerenstva, na stručnim sastancima nazočni su predstojnik Ureda Povjerenstva, stručni suradnici i službenici Povjerenstva, koji mogu sudjelovati u raspravi.

(5) Na stručnom sastanku vodi se zapisnik koji služi za unutarnje potrebe Povjerenstva radi međusobnog usuglašavanja rada članova, savjetnika i stručnih službi, te unaprjeđenje poslovanja Povjerenstva u cjelini. Podaci sadržani u tom zapisniku nisu dostupni javnosti.

(6) Na pripremu, vođenje i tijek stručnih sastanaka i dono­šenje odluka na stručnim sastancima, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na Sjednicu Povjerenstva.

Članak 22.

Osim poslova navedenih u članku 21. ovog Pravilnika, na stručnim sastancima:

1. provodi se prethodna rasprava o pitanjima o kojima članovi odlučuju na Sjednici Povjerenstva;

2. predsjednik Povjerenstva upoznaje članove s najvažnijim pitanjima iz svoje nadležnosti;

3. provodi se rasprava o odnosima i suradnji Povjerenstva s domaćim i međunarodnim tijelima i ustanovama u zemlji i inozemstvu;

4. podnose se usmena izvješća o obavljenim posjetima, te domaćim i međunarodnim susretima kojima je nazočio jedan ili više članova ili se članove upoznaje s podnesenim pisanim izvješćima sa službenih putovanja koja su upućena predsjedniku Povjerenstva;

5. raspravljaju se druga pitanja važna za rad Povjerenstva.

Odjeljak drugi

Ured Povjerenstva

DJELOKRUG POSLOVA UREDA POVJERENSTVA

Članak 23.

(1) Ured Povjerenstva obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Povjerenstva.

(2) Rad Ureda Povjerenstva uređuje se Pravilnikom o radu Ureda Povjerenstva u skladu s ovim Pravilnikom.

(3) Nazivi radnih mjesta u Uredu Povjerenstva, poslovi koji se obavljaju na tim radnim mjestima, potrebni stručni uvjeti za raspored na radna mjesta i potreban broj uposlenika određuju se Pravilnikom o radu Ureda Povjerenstva.

PREDSTOJNIK UREDA POVJERENSTVA

Članak 24.

(1) Ured Povjerenstva vodi i njime upravlja predstojnik Ureda Povjerenstva primljen u državnu službu i raspoređen na radno mjesto predstojnika Ureda.

(2) Predstojnik Ureda može biti nazočan na sjednici Povjerenstva po pozivu predsjednika Povjerenstva i može sudjelovati u raspravi, ako članovi na sjednici Povjerenstva ne odluče drukčije.

(3) Predstojnik Ureda odgovoran je za zakonit, pravilan, učin­kovit i ekonomičan rad Ureda Povjerenstva.

(4) Predstojnik Ureda:

1. opći je nalogodavac za materijalno-financijsko poslovanje Povjerenstva, osim u poslovima koji su pridržani predsjedniku Povjerenstva ili su po odluci predsjednika Povjerenstva preneseni na voditelja odsjeka za financijsko-računovodstveno poslovanje, upravljanje i gospodarenje imovinom;

2. donosi rješenja o primitku u državnu službu i rasporedu na radna mjesta, te rješenja o premještaju na druga radna mjesta u Povjerenstvu i prestanku državne službe, kao i rješenja o ostalim pravima i obvezama iz radnog odnosa službenika i namještenika u skladu sa zakonom kojim se uređuju opći položaj, prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika;

3. obavlja druge poslove određene ovim Pravilnikom i Pra­vil­nikom o radu Ureda Povjerenstva, te druge poslove po nalogu predsjednika Povjerenstva.

URED POVJERENSTVA

Članak 25.

U Uredu Povjerenstva ustrojavaju se odsjek za obradu prijava, odsjek očevidnika dužnosnika i odsjek za financijsko-računo­vodstveno poslovanje, upravljanje i gospodarenje imovinom.

Glava treća

OSNOVNA PRAVILA POSTUPKA PRED POVJERENSTVOM

Odjeljak prvi

Opće odredbe

PODNESCI

Članak 26.

(1) Zahtjevi, obrasci, prijave, prijedlozi i drugi podnesci Povjerenstvu se podnose u pisanom obliku.

(2) Podnesci i druge pisane izjave, prijedlozi i priopćenja upućuju se Povjerenstvu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.

(3) Podnesak se podnosi Povjerenstvu izravno ili mu se šalje poštom. Dan predaje podneska pošti preporučeno smatra se danom predaje Povjerenstvu.

(4) Iznimno, prijave sukoba interesa mogu se i usmeno priopćiti na zapisnik u Uredu Povjerenstva, a mogu se izjavljivati i telefaksom.

(5) Podnesci koji se upućuju Povjerenstvu moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se na osnovi njih moglo postupati.

(6) Povjerenstvo će podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se na osnovi njega moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni u određenom roku.

(7) U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj će biti upozoren na posljedice propuštanja.

(8) Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen Povjerenstvu u određenome roku. Ako bude vraćen bez ispravka, odnosno dopune, odbacit će se.

ZAPISNICI

Članak 27.

(1) O Sjednici Povjerenstva, stručnom sastanku, radnjama u istrazi i svim ostalim radnjama u postupku pred Povjerenstvom, sastavlja se zapisnik. Zapisnik sastavlja osoba koju odredi predstojnik Ureda Povjerenstva.

(2) O radnjama u postupku koje bitno ne utječu na rješenje stvari, neće se, u pravilu, sastavljati zapisnik nego će se u samome spisu sastaviti službena zabilješka uz oznaku predmeta te dan i sat kad je radnja započeta i završena.

(3) Ako nije propisano drukčije, zapisnik sadrži: naziv tijela koje obavlja radnju, oznaku predmeta, mjesto gdje se radnja obav­lja, dan i sat kada je radnja započeta i završena, imena i prezimena osoba koje su nazočne provedbi radnje te ime i prezime i potpis zapisničara.

(4) Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o tijeku i sadržaju poduzete radnje. U zapisnik se ubilježava u obliku pripovijedanja samo bitni sadržaj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik će se doslovce unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu uporabljene pri izvedbi radnje, a prema potrebi, iste se prilažu uz zapisnik.

(5) Zapisnik mora biti vođen uredno, u njemu se ne smije ništa dodati, mijenjati niti brisati. Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva.

(6) Zapisnik Sjednice Povjerenstva sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznesenima u sjednici, o provedenoj raspravi i o donesenim odlukama. U zapisnik se unosi rezultat glasovanja o pojedinom predmetu. Zapisnik supotpisuju pred­sjedatelj sjednice i zapisničar.

(7) Svaki član Povjerenstva ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisniku će se provesti odgovarajuće izmjene. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojemu su suglasno prihvaćene primjedbe, smatra se prihva­ćenim.

POZIVANJE

Članak 28.

(1) Očitovanje ili nazočnost dužnosnika, povezanih osoba te ostalih osoba čije je očitovanje ili nazočnost potrebno u postupku, osigurava se njihovim pozivanjem.

(2) Poziv upućuje Povjerenstvo.

(3) Pozivanje se obavlja pisanim putem, ako nije propisano drukčije. U pisanom pozivu naznačit će se podaci o Povjerenstvu, osobi koja se poziva, razlogu poziva, mjestu, danu i satu očekivanog prispijeća pisanog očitovanja ili osobnog dolaska te isprava koje je pozvani dužan dostaviti ili sa sobom ponijeti.

(4) Poziv se upućuje na adresu na kojoj se očekuje da će dostava bila najlakša i najbrža. U pravilu je to sjedište pravne osobe u kojoj dužnosnik obavlja javnu dužnost, odnosno mjesto zaposlenja, uobičajeno boravište, prebivalište ili mjesto gdje se s razlogom može očekivati da će se zateći dužnosnika ili drugu pozvanu osobu.

(5) Dostava poziva može se obavljati putem pošte, faksa, elektroničke pošte, tekličkih službi, javnog bilježnika ili posebnog tekliča Povjerenstva.

DOSTAVA AKATA POVJERENSTVA

Članak 29.

(1) Ako nije drukčije propisano, akti Povjerenstva dostav­ljaju se poštom i to:

1. dužnosnicima osobno na službenu adresu koju su dostavili Povjerenstvu prigodom stupanja na dužnost ili na drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći;

2. ostalim fizičkim osobama osobno, na adresu njihova uobičajenog boravišta ili prebivališta ili u sjedište pravne ili fizičke osobe gdje su zaposlene, odnosno na drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći;

3. pravnim osobama u registrirano sjedište ili na drugo mjesto gdje obavlja djelatnost, predajom u pisarnici ili izravno osobi ovlaštenoj za zastupanje ili zaposleniku.

(2) Dostava je pravovaljana kad pravna ili fizička osoba kojoj se pisani akt dostavlja ili osoba koja je za nju ovlaštena primiti dostavu, primi pisani akt i svojim potpisom ovjeri potvrdu o dostavi (dostavnica) uz naznaku dana i sata kad je primila dostavu.

(3) Pravovaljanost dostave dokazuje se uredno ovjerenom dostavnicom ili na drugi način. Osoba koja je obavila dostavu vratit će bez odlaganja dostavnicu Povjerenstvu radi ulaganja u spis predmeta.

(4) Ako pravna ili fizička osoba, odnosno osoba koja je za nju ovlaštena primiti dostavu, odbije primiti pisani akt, osoba koja obavlja dostavu naznačit će uz svoj potpis to na dostavnici zajedno s danom i satom odbijanja dostave, pisani akt će ostaviti u prostorijama pravne ili fizičke osobe, ili će ga ostaviti ispred fizičke osobe, ili će pisani akt zataknuti, pribiti ili zalijepiti na ulazna vrata prostorije pravne osobe ili stana fizičke osobe, a dostavnicu bez odlaganja vratiti Povjerenstvu. U tom slučaju dostava se smatra pravovaljanom.

(5) U slučaju da osoba koja obavlja dostavu ne zatekne osobu kojoj se pisani akt šalje ili osobu koja je u njeno ime ovlaštena primiti dostavu, ili dostava nije moguća zbog drugih razloga, vratit će pisani akt Povjerenstvu, a na dostavnici će uz svoj potpis naznačiti razlog zbog kojeg dostava nije obavljena.

(6) U slučaju da dostava nije obavljena, ali se s obzirom na okolnosti može očekivati da će to biti moguće kasnije, osoba koja obavlja dostavu neće odmah vratiti pisani akt i dostavnicu tijelu koje vodi postupak, nego će dostavu pokušati ponovno. Ako dostava nije uspjela ni nakon proteka 15 dana od kada je dostava prvi put pokušana, ili ako je dostava s obzirom na protek rokova postala bespredmetna, postupit će se prema odredbi prethodnog stavka.

Odjeljak drugi

Održavanje Sjednice Povjerenstva

DOSTAVA POZIVA ZA SJEDNICU

Članak 30.

(1) Poziv, zajedno s prijedlogom dnevnog reda, pripa­daju­ćom dokumentacijom i ostalim radnim materijalima, mora biti dostavljen članovima Povjerenstva, predstojniku Ureda i izvjestiteljima koji su sudjelovali u obradi predmeta predloženih za dnevni red, najmanje tri dana prije održavanja Sjednice Povjerenstva.

(2) Ako je u postupku davanja mišljenja ili odlučivanja o postojanju sukoba interesa provedena istraga, svim članovima Povjerenstva dostavit će se i izvješće o istrazi s prilozima.

ODRŽAVANJE REDA NA SJEDNICI POVJERENSTVA

Članak 31.

(1) Predsjedatelj ima pravo upozoriti i izreći opomenu, a u najtežim slučajevima udaljiti iz raspravne dvorane s jedne točke dnevnog reda ili do okončanja sjednice, osobu koja ometa rad sjednice.

(2) Predsjedatelj je ovlašten privremeno ili trajno prekinuti Sjednicu Povjerenstva ako ocijeni da prilike u raspravnoj dvorani ne osiguravaju uredan i nesmetan tijek zasjedanja.

UTVRĐIVANJE DNEVNOGA REDA SJEDNICE POVJERENSTVA

Članak 32.

(1) Nakon što predsjednik Povjerenstva objavi da Povjerenstvo zasjeda i predloži dnevni red, svaki član ima pravo predložiti dopunu, odnosno izostavljanje pojedine točke s dnevnog reda uz usmeno obrazloženje prijedloga.

(2) Odluka o dopuni odnosno izostavljanju točke s dnevnog reda donosi se većinom glasova svih članova Povjerenstva.

(3) Ako sjednici nisu nazočna barem četiri člana Povjerenstva, sjednica se neće održati, ali nazočni članovi mogu odlučiti da se umjesto toga održani stručni sastanak.

TIJEK SJEDNICE POVJERENSTVA

Članak 33.

(1) Predsjednik Povjerenstva vodi Sjednicu Povjerenstva prema prihvaćenom dnevnom redu.

(2) Iznimno, ako za to postoje važni razlozi, predsjednik Povjerenstva ili njegov zamjenik, ako ga zamjenjuje, može odrediti da sjednicom ili nekim njezinim dijelom predsjeda neki od članova Povjerenstva.

(3) Član ne može predsjedati sjednicom u dijelu u kojem se odlučuje o sukobu interesa ili odobravanju pokretanja kaznenog postupka protiv tog člana.

(4) Predsjedatelj ima pravo upozoriti sudionika rasprave na dužinu usmenog izlaganja ocijeni li ga neosnovano predugim.

(5) Predsjedatelj daje riječ članovima Povjerenstva i drugim sudionicima u raspravi i skrbi se da govornik ne bude ometan ili sprječavan u govoru. Smije ga prekinuti i oduzeti mu riječ ako se govornik i nakon opomene udalji od sadržaja predmeta.

(6) U slučaju opsežnosti materijala, na prijedlog nekog od članova, Povjerenstvo može odrediti vrijeme trajanja govora.

ODLUČIVANJE NA SJEDNICI POVJERENSTVA

Članak 34.

(1) Povjerenstvo donosi odluke, mišljenja i rješenja i druge akte na sjednici nakon provedenoga usmenog vijećanja i glasovanja, većinom glasova svih članova.

(2) Ne dobije li predloženi nacrt odluke, mišljenja, rješenja ili izvješća potrebnu većinu glasova, predsjednik Povjerenstva stavlja na glasovanje druge prijedloge iznesene u raspravi.

(3) Nacrt odluke, mišljenja, rješenja ili izvješća dopunit će se ili izmijeniti u skladu s prijedlogom ili prijedlozima iz stavka 2. ovog članka za koje glasuje većina članova.

(4) Ako Povjerenstvo da mišljenje da se dužnosnik nalazi u sukobu interesa naložit će mu da u roku od deset dana po primitku mišljenja učini sve što je potrebno da razdijeli privatni od javnog interesa, ponudi ostavku ili zatraži razrješenje te da u tom roku o tome obavijesti Povjerenstvo.

(5) Ne postupi li dužnosnik po nalogu Povjerenstvo će pokrenuti postupak za odlučivanje o sukobu interesa.

(6) Odluke, mišljenja i rješenja Povjerenstva su konačni i ovršni te protiv njih nije dopuštena žalba, ali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja dužnosnik u roku od osam dana Povjerenstvu može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka u kojem mora dokazati da bez svoje krivnje te činjenice ili dokaze nije mogao iznijeti u prijašnjem postupku. Ako prihvati prijedlog, Povjerenstvo može staviti izvan snage svoj ranije doneseni akt.

(7) Odredbe ovog Pravilnika ne isključuju pravo zaštite Ustavom zajamčenih ljudskih prava sukladno propisima pravnoga sustava Republike Hrvatske.

(8) Protiv rješenja kojim se dužnosniku izriče sankcija obustave dijela neto mjesečne plaće dužnosnik može u roku od trideset dana od primitka rješenja, Upravnome sudu Republike Hrvat­ske podnijeti zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. Postupak po zahtjevu je hitan. Odluka Upravnoga suda Republike Hrvatske objavljuje se u »Narodnim novinama«.

VIJEĆANJE

Članak 35.

(1) Ako smatra potrebnim, predsjedatelj može odlučiti da se nakon rasprave, a prije glasovanja obavi vijećanje.

(2) Vijećanje je zatvoreno za javnost.

(3) U prostoriji u kojoj se provodi vijećanje i glasovanje mogu biti nazočni samo članovi i zapisničar.

(4) Vijećanju i glasovanju neće nazočiti član ako se odlučuje o njegovu sukobu interesa i kad Povjerenstvo treba odobriti pokretanje kaznenog postupka protiv njega.

GLASOVANJE

Članak 36.

(1) Glasovanje je zatvoreno za javnost, a provodi se istodobnim dizanjem ruku, poimeničnim izjašnjavanjem ili tajnim glasovanjem. Odluku o načinu glasovanja donosi predsjedatelj, no na traženje bilo kojeg člana mora se provesti tajno glasovanje.

(2) Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani član izgovara »za« ili »protiv« prijedloga koji utvrdi voditelj sjednice.

(3) Predsjedatelj objavljuje rezultat glasovanja i utvrđuje je li odluka dobila potrebnu većinu.

(4) Na zahtjev člana, predsjedatelj će odrediti provjeru glasovanja.

(5) Odmah nakon završetka sjednice na kojoj se tajno glasovalo, predsjedatelj mora spaliti glasačke listiće.

UZDRŽAVANJE OD GLASOVANJA

Članak 37.

(1) Član se može uzdržati od glasovanja ako je rodbinski ili interesno povezan s dužnosnikom, o čemu će prije sjednice obavijestiti predsjednika Povjerenstva ili predsjedatelja sjednice.

(2) Član se mora uzdržati od glasovanja ako je on stranka u postupku.

IZDVOJENO MIŠLJENJE

Članak 38.

(1) Član ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina članova na Sjednici Povjerenstva prihvati odluku čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju taj član protivi.

(2) Izdvojeno mišljenje može izraditi i više članova zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke zbog istovjetnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Povjerenstva (skupno izdvojeno mišljenje). Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi članovi koji su izdvojili svoja mišljenja.

(3) Član je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Povjerenstva izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke na Sjednici Povjerenstva.

(4) Do dostave izdvojenog mišljenja ili do isteka roka iz stav­ka 3. ovog članka, odluka se ne otprema se na objavu.

Odjeljak treći

Akti Povjerenstva

OZNAČAVANJE PREDMETA POVJERENSTVA

Članak 39.

Oznake predmeta Povjerenstva su:

SI-D- dužnosnikova prijava dara

SI-G- financijsko-računovodstveno poslovanje, upravljanje i gospodarenje imovinom

SI-GI-        Godišnje izvješće Hrvatskom saboru o radu Povjerenstva

SI-IZ-        izvješće dužnosnika o imovinskom stanju njegove uže obitelji

SI-M-        postupak davanja mišljenja je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti

SI-O- postupak donošenja odluke o tome je li određeno djelovanje ili propust povreda odredbi Zakona

SI-PO- povjerenikova obavijest o stupanju u poslovni odnos

SI-PP-       provedbeni propisi

SI-R-         podnesci građana koji se odnose na pitanja o kojima Povjerenstvo ne provodi postupak (razne predstavke i pritužbe građana na rad Povjerenstva, molbe za pomoć različitog sadržaja, pisma građana u kojima se iznose njihova stajališta o raznim pitanjima itd.).

SI-S-          rješenje o sankciji

SI-SP-       sjednica Povjerenstva, sazivanje, dnevni red, zapisnici, izdvojena mišljenja, službena priopćenja.

SADRŽAJA AKATA POVJERENSTVA

Članak 40.

(1) Odluka odnosno rješenje Povjerenstva mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

(2) Uvod odluke odnosno rješenja sadrži: naziv Povjerenstva, ime i prezime predsjednika i članova koji su sudjelovali u donošenju odluke, odnosno rješenja, kratku oznaku predmeta odlučivanja, te dan kada je odluka, odnosno rješenje doneseno.

(3) Izreka sadrži odluku Povjerenstva o predmetu odluči­vanja.

(4) U obrazloženju Povjerenstvo će izložiti sadržaj podneska kojim je pokrenut postupak i navesti razloge zbog kojih je odlučeno kao u izreci.

(5) Povjerenstvo može odlučiti da se pojedini akti objave u »Narodnim novinama«.

Članak 41.

(1) Povjerenstvo dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, mišljenja odnosno rješenja sudionicima u postupku.

(2) Kada se, odluke, mišljenja odnosno rješenja Povjerenstva ne mogu, iz bilo kojeg razloga, dostaviti sudionicima u postupku, dostava se za njih obavlja stavljanjem odluke, mišljenja odnosno rješenja na oglasnu ploču Povjerenstva.

(3) Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja odluke, mišljenja odnosno rješenja na oglasnu ploču Povjerenstva.

(4) U slučaju objave odluke, mišljenja odnosno rješenja u »Narodnim novinama« dostava se smatra obavljenom sljedeći dan nakon objave.

Odjeljak četvrti

Dostupnost odluka, mišljenja, rješenja i izvješća
te spisa

DOSTUPNOST NEOBJAVLJENIH ODLUKA, MIŠLJENJA, RJEŠENJA I IZVJEŠĆA

Članak 42.

(1) Preslici odluka, mišljenja rješenja i izvješća koji nisu objavljeni u »Narodnim novinama«, a ne nalaze se ni na službenoj internetskoj stranici Povjerenstva, dostupne su svima na osnovi pisanog zahtjeva Povjerenstvu u kojem je potrebno navesti:

– osobno ime, odnosno naziv podnositelja zahtjeva,

– prebivalište i adresu stanovanja, odnosno sjedište pravne osobe,

– broj i mjesto izdavanja osobne iskaznice, odnosno matični broj pravne osobe,

– poslovni broj tražene odluke, mišljenja, rješenja ili iz­vješća.

(2) Ako podaci o poslovnom broju odluke, mišljenja, rješe­nja ili izvješća nisu poznati podnositelju zahtjeva, u zahtjevu je potrebno što iscrpnije opisati predmet o kojem se odlučivalo u postupku i godinu u kojoj je odluka donesena.

Članak 43.

(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 42. ovog Pravilnika ima pravo na po jedan besplatan preslik svake neobjavljene odluke, mišljenja, rješenja i izvješća. Iznimno, zatraži li podnositelj za­htjeva dostavu preslika za više od 10 odluka, mišljenja, rješenja ili izvješća, dužan je snositi pripadajuće troškove prema tarifi objavljenoj na oglasnoj ploči Povjerenstva.

(2) Zatraži li podnositelj zahtjeva poštansku dostavu preslika neobjavljenih odluka, rješenja i izvješća, dužan je snositi troškove poštarine.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se u slučajevima kada preslike odluka, rješenja i izvješća zatraže državna tijela i međunarodne organizacije i ustanove.

SLUŽBENA PRIOPĆENJA POVJERENSTVA

Članak 44.

(1) Predsjednik Povjerenstva odlučuje o potrebi objave službenog priopćenja Povjerenstva o pojedinoj odluci, mišljenju rješenju i izvješću ili o tijeku postupka koji još nije okončan, odnosno o određenom događanju u Povjerenstvu ili o pitanju vezanom uz položaj Povjerenstva ili člana Povjerenstva od šireg značenja za javnost.

(2) Službeno priopćenje iz stavka 1. ovog članka potpisuje predsjednik Povjerenstva ili osoba koju on ovlasti.

SPISI PREDMETA

Članak 45.

(1) Spis predmeta obuhvaća podneske kojima je postupak pokrenut, referate, promemorije, stručne radove i razlikovno mišljenje osobe koja je surađivala u obradi predmeta, pisana mišljenja znanstvenih i stručnih savjetnika Povjerenstva, pisana očitovanja državnih tijela što su zaprimljena tijekom provedbe postupka, izdvojena mišljenja člana, te izvornik i ovjerovljene prijepise odluka, mišljenja, rješenja i izvješća.

(2) Dokumentacija sadržana u spisu služi potrebama članova Povjerenstva i osobama koje pripremaju spis za Sjednicu u postupcima obrade istovjetnih ili sličnih predmeta.

POVJERLJIVA DOKUMENTACIJA DRUGIH DRŽAVNIH TIJELA

Članak 46.

(1) Povjerljiva dokumentacija Povjerenstva obuhvaća rezultate vijećanja glasovanja i zapisnike o vijećanju i glasovanju, nacrte odluka, mišljenja, rješenja i izvješća, predložene izmjene i dopune izreke i obrazloženja nacrta odluke, mišljenja i rješenja, predložene izmjene pojedinih rečeničnih sklopova u nacrtu odluke, mišljenja, rješenja i izvješća, vlastoručne ili vlastoručno potpisane službene zabilješke, te podatke koji se zasnivaju na dokumentaciji sudova i drugih državnih tijela klasificiranoj kao državna, vojna, službena ili poslovna tajna za koju nije proveden postupak deklasifikacije tajnosti. Povjerljiva dokumentacija ne smatra se dijelom spisa, a pohranjuje se na odgovarajući način uz pripadajući spis.

(2) Spisi i dokumentacija drugih državnih tijela čiju je dostavu Povjerenstvo zahtijevalo tijekom provedbe postupka, te isprave i obavijesti pribavljene tijekom provedbe postupka ne smatraju se dijelom spisa.

(3) Pristup dokumentaciji iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije dopušten nikome izvan kruga članova i djelatnika koji obrađuju dotični spis.

UVID U SPIS NAKON OKONČANJA POSTUPKA

Članak 47.

(1) Predsjednik Povjerenstva odobrava sudioniku u postupku uvid u spis i nakon što je postupak okončan ako sudionik pisanim podneskom Povjerenstvu navede razloge zbog kojih uvid u spis smatra potrebnim.

(2) Predsjednik Povjerenstva može odobriti osobi koja nije bila sudionik u postupku, uvid u spis nakon što je postupak okončan, ako nedvojbeno dokaže da za to ima opravdan stručni, znanstveni, istraživački ili slični interes, uz vlastoručno potpisano jamstvo da osobna imena, nazive pravnih osoba i nazive mjesta i stranih država, sadržane u spisu neće objaviti.

(3) Odobrenje, odnosno službena zabilješka o uskrati odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovog članka daje se u pisanom obliku i smatra se dijelom spisa.

POSTUPANJE S DOKUMENTACIJOM NAKON PROTEKA ODREĐENOG VREMENA

Članak 48.

(1) Povjerenstvo može donijeti odluku o uništavanju spisa nakon proteka najmanje deset godina od donošenja odluke, mišljenja, rješenja ili izvješća. Zajedno sa spisom uništava se pripadajuća povjerljiva dokumentacija i preslika isprava pribav­ljenih u spis (u daljnjem tekstu: pripadajuća dokumentacija), izuzimajući izvornike odluka, mišljenja rješenja i izvješća.

(2) Spisi i pripadajuća dokumentacija moraju biti izuzeti od uništavanja ako imaju pravno-povijesnu vrijednost. Odluka o spisima koji imaju pravno-povijesnu vrijednost donosi se na sjednici Povjerenstva.

POHRANA DOKUMENTACIJE U HRVATSKOME DRŽAVNOM ARHIVU

Članak 49.

(1) Spisi i pripadajuća dokumentacija Povjerenstva mogu biti pohranjeni u Hrvatski državni arhiv nakon proteka najmanje deset godina od okončanja postupka pred Povjerenstvom, u skladu sa zakonom kojim se uređuju arhivsko gradivo i arhivi.

(2) Spisi i pripadajuća dokumentacija pohranjeni u Hrvat­skom državnom arhivu ne smiju biti korišteni za istraživanja prije proteka rokova propisanih zakonom kojim se uređuju arhivsko gradivo i arhivi, osim izvornika i ovjerovljenih prijepisa odluka, mišljenja, rješenja i izvješća.

(3) Stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju kad korištenje spisa i pripadajuće dokumentacije pohranjene u Hrvat­skom državnom arhivu zatraži Povjerenstvo ili njegov član.

RAZGLEDANJE OČEVIDNIKA DUŽNOSNIKA I SPISA POSTUPKA

Članak 50.

(1) Dužnosnik uvijek ima pravo osobno razgledati, prepisati ili dobiti preslik isprava uloženih u njegov očevidnik koji se vodi pri Povjerenstvu.

(2) Dužnosnik i druga osoba koja ima pravni interes može zatražiti razgledanje sljedeće dokumentacije iz pripadajućega spisa:

1. podnesaka kojima je predloženo pokretanje ili je pokrenut postupak;

2. pisanih očitovanja sudionika postupka;

3. pisanih mišljenja znanstvenih i stručnih savjetnika Povjerenstva;

4. pisanih očitovanja državnih tijela nastalih ili primljenih u postupku obrade predmeta.

(3) Zahtjev za razgledanje dokumentacije iz stavka 2. ovog članka podnosi se u pisanom obliku voditelju odsjeka za obradu prijava i zahtjeva.

(4) Razgledanje se obavlja u dvorani za primanja Ureda Povjerenstva u vrijeme koje određuje voditelj odsjeka za obradu prijava i zahtjeva.

(5) Pod razgledanjem dokumentacije razumijeva se i pravo na prijepis cjelokupne ili dijela dokumentacije iz stavka 2. ovog članka ili pravo na presliku te dokumentacije na trošak ovlaštenog podnositelja zahtjeva prema tarifi objavljenoj na oglasnoj ploči Povjerenstva.

(6) Članovi na Sjednici Povjerenstva odlučuju hoće li se službenoj osobi, na osnovi pisanog i obrazloženog zahtjeva suda ili drugog državnog tijela, iznimno dopustiti uvid u cjelokupni spis zbog posebno opravdanog razloga.

Glava četvrta

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Članovi Povjerenstva koje je Hrvatski sabor imenovao 30. siječnja 2004. (»Narodne novine« broj 15/04) položit će svečanu prisegu pred predsjednikom Republike u roku od osam dana od stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 52.

Pravila o vođenju Očevidnika javnih dužnosnika i o obrascima propisat će se posebnim propisom.

Članak 53.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Broj SI-PP-1/04
Zagreb, 25. veljače 2004.

Obnašatelj dužnosti predsjednika
Antun Kapraljević, v. r.