2021
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske,
donosim
Proglašavam Zakon o sigurnosti prometa na
cestama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2004. godine.
Broj: 01-081-04-2515/2
Zagreb, 21. srpnja 2004.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom utvrđuju temeljna načela
međusobnih odnosa i ponašanja sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti i
osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa;
uređuju se pravila prometa na cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje
daju ovlaštene osobe; dužnosti u slučaju prometne nesreće; osposobljavanje
kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na
upravljanje vozilima; vuča vozila; uređaji i oprema koje moraju imati vozila,
dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju
udovoljavati vozila u prometu.
(2) Prometom na cesti,
prema ovom Zakonu, podrazumijeva se promet vozila, pješaka i drugih sudionika u
prometu na javnim cestama i nerazvrstanim cestama koje se koriste za javni
promet.
Članak 2.
(1) Pojedini izrazi u
ovom Zakonu znače:
1) »cesta« je
svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja
promet,
2) »javna cesta«
je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti
uz uvjete određene Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,
3) »autocesta«
je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih
vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu
ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne
trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu
traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s
poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji
se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim
priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno
priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od
najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom,
4) »brza cesta«
je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s jednom ili
dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina
s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim
prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena
propisanim prometnim znakom,
5) »cesta
namijenjena isključivo za promet motornih vozila« je javna cesta s najmanje
dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran
prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo
motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva
označena propisanim prometnim znakom,
6) »državna cesta«
je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje
ga s mrežom glavnih europskih cesta,
7) »županijska
cesta« je javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija,
8) »lokalna cesta«
je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada
i/ili općine,
9) »nerazvrstana
cesta« je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je
dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi
na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta,
benzinskih crpki i sl.),
10) »zemljana cesta«
je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga kolničkog zastora (asfalt,
beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen kolnik,
11) »kolnik« je
dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom
prometnom trakom ili više prometnih traka,
12) »prometna traka«
je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za
nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru,
13) »prometna traka
za spora vozila« je obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila
koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa,
14) »kolnička traka«
je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom
prometnom trakom ili više prometnih traka,
15) »prometna traka
za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilježeni uzdužni dio kolnika na
autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda kao i u tunelima,
galerijama i sl.,
16) »prometna traka
za ubrzavanje« je dio kolnika namijenjen za uključivanje vozila u prometni
tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste
(benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.),
17) »prometna traka
za usporavanje« je dio kolnika namijenjen za isključivanje vozila iz
prometnog toka na cesti,
18) »biciklistička
traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž
kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim
znakom,
19) »biciklistička
staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja
je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,
20) »nogostup«
je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije
u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način,
21) »obilježeni
pješački prijelaz« je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje
pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima
obavijesti,
22) »pješački otok«
je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i
koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika
ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,
23) »pješačka zona«
je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u
kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom
dozvolom,
24) »naselje« je
prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana
ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za
obilježavanje naseljenih mjesta,
25) »zona smirenog
prometa« je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom, u
kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka i u kojem
je dječja igra svugdje dopuštena,
26) »raskrižje« je površina na kojoj se
križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina
(trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta,
27) »stajalište tramvaja ili autobusa« je
dio površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi
ulaska i izlaska putnika i koji je obilježen prometnim znakom,
28) »vozilo« je svako prijevozno sredstvo
namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih
sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije
osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda,
29) »vatrogasno vozilo« je motorno ili
priključno vozilo namijenjeno za gašenje požara,
30) »radno vozilo« je motorno ili
priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova i
kojem je najveća dopuštena masa izjednačena s masom vozila (npr. dizalica i
sl.), a prema osobinama i karakteristikama spada u jednu od kategorija ili
vrsta motornih ili priključnih vozila,
31) »motorno vozilo« je svako vozilo koje
se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama,
32) »radni stroj« je motorno vozilo kojem
je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom
(kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator s priključkom,
viljuškar, kopač rovova i sl.),
33) »motokultivator« je jednoosovinski
radni stroj koji se, bez priključnog vozila, može kretati samo uz pridržavanje
vozača,
34) »traktor« je
motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenljiva oruđa,
odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila,
35) »traktorski
priključak« je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih
radova koje vuče, gura ili nosi traktor,
36) »moped« je
motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora nije veći od 50 cm3
i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat,
37) »motocikl«
je motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje, i motorno
vozilo na tri kotača – ako njegova masa nije veća od 400 kg,
38) »laki
četverocikl« je motorno vozilo (moped) s četiri kotača čija masa praznog
vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji
radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3,
čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje
na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h,
39) »četverocikl«
je motorno vozilo (motocikl) s četiri kotača osim lakih četverocikala, čija
masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi
400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je
vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW,
40) »osobni
automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim
sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi
250 kg,
41) »autobus« je
motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima
više od osam sjedala,
42) »trolejbus«
je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača,
ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora električnom
energijom, vezano za električni vodič,
43) »tramvaj« je vozilo na tračnicama s
električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja
motora električnom energijom vezano za električni vodič,
44) »teretni
automobil« je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari,
45) »tegljač« je
teretni automobil namijenjen za vuču poluprikolica,
46) »kombinirani
automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba i stvari i čija
najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg,
47) »bicikl« je
vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača,
48) »priključno
vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo da je
konstruirano kao prikolica ili poluprikolica,
49) »prikolica«
je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina
prenosi na kolnik,
50) »poluprikolica« je priključno vozilo
bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno
vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo,
51) »laka prikolica« je priključno vozilo
čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg,
52) »skup vozila«
je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao
cjelina,
53) »zaprežno
vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče upregnuta životinja,
54) »nosivost«
je dopuštena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji
proizvođača vozila, s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova,
55) »masa vozila«
je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i opremom
za vozilo,
56) »ukupna masa«
je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i
masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretom – ako
je ono pridodano vučnom vozilu,
57) »najveća
dopuštena masa« je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,
58) »osovinsko
opterećenje« je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova
osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
59) »sudionik u
prometu na cesti« je osoba koja na bilo koji način sudjeluje u prometu na
cesti,
60) »vozač« je
osoba koja na cesti upravlja vozilom,
61) »pješak« je
osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu
ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vuče ručna kolica,
zaprežno vozilo ili motorno vozilo, dječje prijevozno sredstvo, bicikl ili
prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili
starije osobe, ako se pritom kreće brzinom čovječjeg hoda, te osoba koja klizi
klizaljkama, skijama ili saonicama ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i
sl.,
62) »zaustavljanje vozila« je svaki
prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se
čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,
63) »parkiranje
vozila« je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, osim
prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja
prometom,
64) »mimoilaženje«
je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kreće iz
suprotnog smjera,
65) »pretjecanje«
je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru,
66) »obilaženje«
je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog vozila ili drugog
objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kreće,
67) »polukružno
okretanje« je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadašnjeg smjera
kretanja radi uključivanja u suprotni prometni tok,
68) »prestrojavanje«
je zauzimanje takvog položaja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj
udaljenosti od raskrižja, ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran
način može izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje,
zaustavljanje i sl.),
69) »propuštanje
vozila« je radnja koju su u određenim slučajevima sudionici dužni obaviti
zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode,
i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili
brzinu kretanja,
70) »prometni tok«
je kolona više vozila koja se po cesti kreću u istom smjeru,
71) »mijenjanje
prometne trake« je prelaženje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za
promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili bržeg kretanja,
72) »ometanje
prometa« je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima
prisiljava na promjenu dotadašnjeg načina sudjelovanja u prometu,
73) »ugrožavanje
prometa« je takav način sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila
neposredna opasnost nastanka prometne nesreće,
74) »preglednost«
podrazumijeva konkretan prostor što ga sudionik u cestovnom prometu može
vidjeti s mjesta na kojem se nalazi,
75) »kolona« je
niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog
vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom prometnom trakom u
istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani
i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo,
76) »smanjena
vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika
(magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge
sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti
izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,
77) »prometna
nesreća« je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u
pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od
30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna
šteta. Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator,
traktor ili zaprežno vozilo krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju
radova u pokretu sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u
neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada
tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta,
78) »vozačka
dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se
dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila,
79) »međunarodna vozačka dozvola« je
javna isprava koju izdaje ovlaštena stručna organizacija na temelju nacionalne
vozačke dozvole te države,
80) »inozemna vozačka dozvola« je vozačka
dozvola i međunarodna vozačka dozvola koju je izdalo nadležno tijelo strane
države,
81) »prometna dozvola« je javna isprava
koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo označivanja
određenog vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica i
druge osobine i značajke, njegova tehnička ispravnost za sigurno sudjelovanje u
prometu te valjanost prometne dozvole,
82) »knjižica vozila« je javna isprava
koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo određenog vozila,
njegove tehničke i druge osobine i karakteristike,
83) »dopuštenje (licenca)« je javna
isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje
propisanih uvjeta, osposobljenost i ovlaštenost za obavljanje određenih
poslova,
84) »manja
materijalna šteta u prometnoj nesreći« je šteta nastala na objektima i na
vozilima na kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi za upravljanje i
zaustavljanje, a vozila se mogu samostalno kretati na cesti,
85) »tahograf«
je uređaj koji najmanje osigurava zapis brzine i prijeđenog puta vozila,
86) »nadzorni
uređaj« (euro tahograf) je uređaj koji osigurava upis vremena vožnje
članovima posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne
aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine
kretanja vozila i prijeđene udaljenosti vozila,
87) »zapisni list«
je dio u tahografu ili nadzornom uređaju koji mora imati tipno odobrenje na
kojem pisaljka tahografa ili nadzornog uređaja neprekidno piše podatke koji
moraju ostati trajno zapisani.
(2) Izrazi koji se
koriste u ovom Zakonu, a nisu definirani imaju značenje definirano drugim
zakonom.
Članak 3.
(1) Državna tijela i
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke
osobe te sudionici u prometu dužni su, u postupanju prema odredbama ovoga
Zakona, voditi računa o optimalnoj sigurnosti, razvijati solidarnost, humane i
etičke odnose među sudionicima u prometu na cestama, štititi zdravlje i život
drugih osoba osobito djece, invalida, starih i nemoćnih osoba i brinuti se o
zaštiti životnog okoliša.
(2) U odgojno-obrazovne
programe, počevši od predškolskih ustanova, moraju se uvrstiti sadržaji
primjereni uzrastu, koji imaju za cilj osposobljavanje za sigurno sudjelovanje
u prometu te promicanje i podizanje razine prometne kulture.
II. OVLAŠTENJA ZA NADZOR I UREĐENJE PROMETA
Članak 4.
(1) Nadzor i upravljanje prometom, nadzor
vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: policijski službenici).
(2) Nadzor nad trajanjem ukupnog vremena
upravljanja vozilom, odmorima vozača, tahografima, nadzornim uređajima, te nad
vozilima u pogledu najveće dopuštene mase, dimenzija i osovinskog opterećenja,
osim policijskog službenika, obavlja i inspektor cestovnog prometa i cesta.
(3) Na području gdje se nalaze vojni objekti,
pri kretanju vojnih postrojbi i vozila prometom vozila na cestama mogu
upravljati pripadnici vojne policije. Pripadnici vojne policije u prometu na
cestama mogu obavljati nadzor vojnih vozila.
(4) Odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u
organiziranoj povorci može propisanim znakom rukom zaustaviti promet vozila
radi osiguranja prijelaza djece preko kolnika.
(5) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge
u istoj razini za vrijeme nailaska vlaka, zaustavljanje prometa mogu u
propisanoj odori i na propisani način obavljati željeznički djelatnici.
Članak 5.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz
prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuje
promet na svom području tako da određuje:
1. ceste s prednošću prolaska,
2. dvosmjerni, odnosno jednosmjerni promet,
3. sustav tehničkog uređenja prometa,
4. ograničenja brzine kretanja vozila,
5. promet pješaka, biciklista, vozača mopeda,
turistički vlak i zaprežnih vozila, gonjenje i vođenje stoke,
6. parkirališne površine i način parkiranja,
zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja,
7. zone smirenog prometa,
8. blokiranje autobusa, teretnih automobila,
priključnih vozila i radnih strojeva na mjestima koja nisu namijenjena za
parkiranje tih vrsta vozila i način deblokade tih vozila,
9. postavljanje i održavanje zaštitnih ograda za
pješake na opasnim mjestima,
10. pješačke zone, sigurne pravce za kretanje
školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u
blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i
sl.,
11. uklanjanje dotrajalih, oštećenih i napuštenih
vozila,
12. površinu na kojoj će se obavljati: test vožnja,
cross, off road, sportske, enduro i promidžbene vožnje,
13. uvjete prometovanja vozila opskrbe u zonama
smirenog prometa i pješačkim zonama.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se
promet uređuje na dijelu državne ili županijske ceste, potrebna je i suglasnost
ministarstva nadležnog za poslove prometa.
(3) Poslove nadzora i premještanja nepropisno
zaustavljenih i parkiranih vozila sukladno odredbama članka 84. i 85. ovoga
Zakona, poslove upravljanja prometom, poslove nadzora prometa u zonama smirenog
prometa i pješačkim zonama, otkrivanje prekršaja pješaka i biciklista, mjerenja
brzine kretanja vozila u naseljenim mjestima s fiksno postavljenim (ugrađenim)
mjernim uređajima, kao i nadzora traktora, zaprežnih vozila i vozila koja se
uključuju u promet na cestu s gradilišta mogu, osim ministarstva nadležnog za
unutarnje poslove, obavljati i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(4) Predstavnička tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave dužna su, ukoliko se za to ukaže potreba, na
prijedlog ministarstva nadležnog za unutarnje poslove organizirati školske
prometne jedinice i prometne jedinice mladeži. Osposobljavanje jedinica te
način i vrijeme njihove uporabe obavlja, odnosno propisuje ministarstvo nadležno
za unutarnje poslove.
(5) Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim
mjestima te nadzor parkiranja vozila i određene druge poslove nadzora vozila i
vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži.
(6) Na području ili u neposrednoj blizini
osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika ili obilježenoga pješačkog
prijelaza, mogu obavljati i pripadnici školskih prometnih jedinica.
(7) Za vrijeme
obavljanja poslova iz stavka 5. i 6. ovoga članka, pripadnici prometnih
jedinica mladeži i školskih prometnih jedinica dužni su nositi propisanu odoru.
Program i način osposobljavanja i djelovanja školskih i prometnih jedinica
mladeži propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove, a uz suglasnost s
ministrom nadležnim za poslove prometa propis o odori i oznakama prometnih
jedinica mladeži.
(8) Nadzor parkiranja
vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju
pravne osobe koje odredi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
(9) Službenici nadležnoga
upravnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti
osposobljeni za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka kojom prilikom su
ovlašteni od vozača zatražiti na uvid vozačku i prometnu dozvolu, od drugih
sudionika u prometu ispravu kojom će utvrditi njihov identitet, a dužni su
nositi odoru i predstaviti se službenom iskaznicom. Program osposobljavanja,
uvjete koje moraju ispunjavati, izgled odore, službene iskaznice i uvjete za
prenošenje poslova na lokalnu samoupravu propisuje središnje tijelo državne
uprave nadležno za upravu i lokalnu (regionalnu) samoupravu, uz suglasnost
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(10) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili drugi sudionik u
prometu na cesti koji ne postupi po zahtjevu službenika iz stavka 9. ovoga
članka.
(11) Novčanom kaznom od
1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako uređuje promet bez suglasnosti
ili suprotno suglasnosti ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, odnosno
ministarstva nadležnog za poslove prometa.
III. CESTE
1. OPĆE ODREDBE
Članak 6.
(1) Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet,
moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da
odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama
posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.
(2) Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i
objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan
posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju
propisanim tehničkim normativima.
(3) Ministar nadležan za poslove prometa uz
suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove propisat će uvjete i način
postavljanja prometne signalizacije i odvijanja prometa na javnim cestama
prilikom njihove izgradnje, rekonstrukcije i održavanja.
(4) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj počinitelj koji postupi suprotno propisima o uvjetima
i načinu postavljanja i održavanja prometne signalizacije prilikom izgradnje,
rekontrukcije i održavanja cesta, odnosno koji ne postupi po tim propisima.
(5) Novčanom kaznom od
1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga
članka odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 7.
(1) Javne ceste moraju
imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake koje se grade
neprekinuto uzduž javne ceste u istoj širini, ovisno o vrsti ceste, odnosno
širini prometne trake, uz izdignuti rubnjak na objektima (mostovima,
vijaduktima, tunelima, galerijama i sl.).
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, lokalna cesta može imati samo jednu prometnu traku, s
tim da, ovisno o preglednosti ceste, na udaljenosti od najviše 500 m, ima
odgovarajuća proširenja za mimoilaženje vozila.
Članak 8.
(1) Javne ceste, osim
lokalnih cesta, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko opterećenje od
najmanje 11.500 kg.
(2) Lokalne ceste, kao
i nerazvrstane ceste, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko
opterećenje od najmanje 6.000 kg.
Članak 9.
(1) Iznad cijele širine
kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra.
(2) Iznimno na mostovima, u tunelima, na
galerijama i sličnim objektima na javnoj cesti, širina kolnika ne mora biti
ista kao širina kolnika javne ceste.
2. OBILJEŽAVANJE RADOVA I ZAPREKA NA CESTI
Članak 10.
(1) Pravna ili fizička
osoba nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati
primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.
(2) Dio ceste na kojem
su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na kojem se izvode radovi
mora se vidljivo obilježiti i na njemu se moraju osigurati sudionici u prometu.
(3) Dio ceste iz stavka
2. ovoga članka obilježava se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova, a
sudionici u prometu osiguravaju postavljanjem branika.
(4) Branici moraju biti
obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojom, opskrbljeni refleksnim staklima
ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće boje, a noću, te danju u
slučaju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i treptava
svjetla narančaste boje.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako ne postupi ili postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(6) Novčanom kaznom od
1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka odgovorna
osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
Članak 11.
(1) Pravna ili fizička
osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga (odroni, klizišta,
snježni zapusi i dr.) prinuđena organizirati naizmjenično propuštanje vozila iz
suprotnih smjerova, upravlja ovim propuštanjem postavljanjem privremenih uređaja
za davanje znakova prometnim svjetlima.
(2) Pravna i fizička
osoba prije započinjanja radova iz stavka 1. ovoga članka (osim u slučajevima
hitnosti) mora pribaviti odobrenje nadležnog tijela s obzirom na vrstu ceste i
o tome obavijestiti policiju.
(3) Naizmjenično
propuštanje vozila iz suprotnih smjerova iz stavka 1. ovoga članka, iznimno
mogu obavljati djelatnici pravne ili fizičke osobe koja obavlja radove dok se
ne postave privremeni uređaji za davanje znakova prometnim svjetlima.
(4) Prilikom
reguliranja prometa po stavku 3. ovoga članka djelatnici pravne ili fizičke osobe
moraju nositi odjeću jarko-narančaste boje s ugrađenim reflektirajućim
pojasevima bijele boje koji su vidljivi s veće udaljenosti.
(5) Novčanom kaznom od
najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako pri izvođenju radova na cesti ili iz drugih razloga, kada
organizira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednom
prometnom trakom, ne upravlja propuštanjem vozila prema odredbama ovoga članka
ili ne pribavi odobrenje iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja postupi suprotno
odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.
IV. PROMETNI ZNAKOVI
1. OPĆE ODREDBE
Članak 12.
(1) Ceste se moraju
obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu
upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste,
stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu
moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa.
(2) Prometnim znakovima
moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje
nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena
ograničenja i privremene zabrane u prometu, i ti se znakovi moraju ukloniti
čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.
(3) Prometni znakovi
jesu: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti i
znakovi obavijesti za vođenje prometa s dopunskom pločom koja je sastavnim
dijelom prometnog znaka i koja pobliže određuje značenje prometnog znaka ili
bez nje, promjenjivi prometni znakovi, prometna svjetla i svjetlosne oznake te
oznake na kolniku i drugim površinama.
(4) Sudionici u prometu
dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih
prometnih znakova.
(5) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ili fizička
osoba-obrtnik ako glede obilježavanja cesta prometnim znacima ne postupi po
odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za
prekršaj sudionik u prometu koji se ne pridržava ograničenja, zabrana ili
obveza izraženih postavljenim prometnim znacima (stavak 4.).
Članak
13.
(1) Prometni znakovi
postavljaju se i održavaju tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i
lako uočiti i danju i noću i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim
značenjem.
(2) Prometni znakovi
moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo značenje ne odgovara
izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti te ako su
oštećeni ili uništeni.
(3) Prometni znakovi,
oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta.
(4) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
ne postavi ili ne održava prometne znakove na cesti tako da budu lako uočljivi
danju i noću, ili ako ne ukloni, ne dopuni ili ne zamijeni prometne znakove
koji ne odgovaraju izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima
sigurnosti prometa.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
14.
(1) Na prometni znak i
na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati sve što nije u svezi
sa značenjem prometnog znaka.
(2) Zabranjeno je
neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oštećivati prometne znakove
i opremu ceste, ili mijenjati značenje prometnih znakova.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako neovlašteno postavi, ukloni ili ošteti prometni znak ili
izmijeni značenje prometnog znaka (stavak 2.).
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Novčanom kaznom od
500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja postupi
suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak 15.
(1) Na cesti se ne
smiju postavljati ploče, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slični predmeti
kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili
koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponašaju neki
prometni znak ili sliče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u
prometu, ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za
sigurnost prometa.
(2) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako na cesti postavi ploče, znakove, svjetla, stupove ili druge
slične predmete kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih
prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja
oponašaju ili liče na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu,
ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna za sigurnost
prometa.
(3) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osoba i
u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(4) Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
2. ZNAKOVI OPASNOSTI, IZRIČITIH NAREDBI I
OBAVIJESTI
Članak 16.
(1) Znakovi opasnosti
služe da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na
određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te
opasnosti.
(2) Znakovi izričitih
naredaba stavljaju do znanja sudionicima u prometu na cesti zabrane,
ograničenja i obveze.
(3) Znakovi obavijesti
pružaju sudionicima u prometu potrebne obavijesti o cesti kojom se kreću i
druge obavijesti koje im mogu biti korisne.
(4) Znakovi obavijesti
za vođenje prometa obavještavaju sudionike u prometu o pružanju cestovnih
smjerova, rasporedu ciljeva i vođenju prometa prema tim ciljevima te o raskrižjima,
čvorištima i odmorištima na određenom smjeru ceste.
Članak 17.
(1) Znakovi opasnosti i
izričitih naredaba moraju biti prevučeni reflektirajućim tvarima ili
osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti, a na autocesti, brzoj cesti i cesti
namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, odnosno na državnoj cesti –
i znakovi obavijesti.
(2) Znakovi opasnosti,
izričitih naredaba, obavijesti i obavijesti za vođenje prometa koji se
postavljaju ili zamjenjuju na autocestama i tunelima, moraju biti izvedeni tako
da im se, s obzirom na trenutne uvjete i okolnosti prometa na autocesti ili
njezinom dijelu ili tunelima duljim od 500 m, može mijenjati značenje.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako znakove opasnosti i znakove izričitih naredbi ne prevuče
reflektirajućim tvarima ili ne osvijetli vlastitim izvorom svjetlosti, a na
autocesti i cesti rezerviranoj za promet motornih vozila, odnosno na državnoj
cesti i znakove obavijesti (stavak 1.) ili postavlja znakove kojima se ne može
mijenjati značenje (stavak 2.).
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
3. PROMETNA SVJETLA I SVJETLOSNE OZNAKE
Članak 18.
(1) Za upravljanje prometom upotrebljavaju se
uređaji kojima se daju prometni znakovi trobojnim prometnim svjetlima crvene, žute
i zelene boje.
(2) Na uređajima za davanje znakova trobojnim
prometnim svjetlima, svjetla se postavljaju po okomitoj osi, jedno ispod
drugoga, i to: crveno gore, žuto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ovaj uređaj
postavljen i iznad prometne trake, svjetla mogu biti postavljena po vodoravnoj
osi, jedno pokraj drugoga i to: crveno lijevo, žuto u sredini, a zeleno desno.
Ta su svjetla u obliku kruga, a zeleno svjetlo može biti i u obliku jedne
strelice ili više strelica smještenih u krugu crne boje.
Članak 19.
Na uređajima za davanje
znakova trobojnim prometnim svjetlima:
1) crveno i zeleno
svjetlo ne smije biti upaljeno istovremeno,
2) žuto svjetlo može
biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskim razmacima od prestanka
zelenoga do pojave crvenog svjetla ili istovremeno s crvenim svjetlom – prije
pojave zelenog svjetla,
3) zeleno svjetlo mora
biti upaljeno kao samostalno svjetlo. Promjena zelenog svjetla u žuto može se
označiti treptanjem zelenog svjetla tri puta.
Članak
20.
(1) Uređaju za davanje
znakova trobojnim prometnim svjetlima može se dodati dopunsko prometno svjetlo
u obliku zelene svjetleće strelice ili više takvih znakova.
(2) Dopunska svjetla iz
stavka 1. ovoga članka smještaju se s odgovarajuće strane prometnog svjetla i
to na visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo.
(3) Iznimno od odredbe
stavka 2. ovoga članka, dopunsko prometno svjetlo u obliku zelene svjetleće
strelice za skretanje ulijevo može biti postavljeno kao zasebno prometno
svjetlo za izlazak iz raskrižja.
Članak
21.
(1) Na uređajima za
davanje znakova prometnim svjetlima kojima se na kolniku s više od dvije
prometne trake obilježene uzdužnim crtama prometom upravlja za svaku prometnu
traku posebno i koji se nalaze iznad prometnih traka – crveno svjetlo znači
zabranu prometa uzduž prometne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno
svjetlo – slobodan prolaz dotičnom prometnom trakom.
(2) Crveno svjetlo iz
stavka 1. ovoga članka ima oblik prekriženih crta, a zeleno svjetlo – oblik
strelice s vrhom okrenutim nadolje.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom kreće
suprotno značenju prometnog svjetla iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 22.
(1) Za upravljanje
prometom pješaka mogu se upotrebljavati i posebni uređaji za davanje znakova
dvobojnim prometnim svjetlima crvene i zelene boje i uređaji za davanje zvučnih
signala. Ta svjetla moraju biti postavljena po okomitoj osi, jedno ispod
drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo dolje.
(2) Svjetla iz stavka
1. ovoga članka sastoje se od svjetleće površine crvene ili zelene boje na
kojoj se nalazi tamna silueta pješaka, ili od tamne površine na kojoj se nalazi
svjetleća silueta pješaka crvene ili zelene boje. Ta svjetla ne smiju biti
upaljena istovremeno.
Članak
23.
(1) Ako se rubovi
kolnika na javnoj cesti obilježavaju svjetlosnim prometnim oznakama, desna
strana kolnika obilježava se oznakama crvene boje, a lijeva strana oznakama
bijele boje.
(2) Rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel
moraju biti obilježeni oznakama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako vrhovi pješačkih otoka, otoka za
usmjeravanje prometa i drugi objekti na kolniku nisu noću dovoljno
osvijetljeni, moraju se obilježiti svjetlima, refleksnim staklima ili reflektirajućim
tvarima žute boje.
(4) Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako rubove kolnika na
dijelu ceste kroz tunel, kao i rubove pješačkih otoka, otoka za usmjeravanje
prometa i druge objekte na kolniku koji noću nisu dovoljno osvijetljeni ne
obilježi na način propisan u stavku 2. i 3. ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i
u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
4. OZNAKE NA KOLNIKU
Članak 24.
(1) Oznake na kolniku služe za usmjeravanje,
obavještavanje i vođenje sudionika u prometu.
(2) Oznake na kolniku
mogu se postaviti same ili uz druge prometne znakove ako je potrebno da se
značenje tih znakova jače istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni.
(3) Oznake na kolniku
čine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
(4) Oznake na kolniku
mogu imati i reflektirajuća svojstva.
Članak 25.
(1) Oznake na kolniku
postavljaju se na cestama sa suvremenim kolnikom.
(2) Na javnoj cesti,
izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje
samo dvije prometne trake, te trake moraju biti odvojene odgovarajućom uzdužnom
crtom na kolniku, a na državnoj cesti obilježene i rubnim crtama.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
na javnoj cesti izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera, na
kojem postoje samo dvije prometne trake iste ne odvoji odgovarajućom uzdužnom
crtom na kolniku, a na državnoj cesti ih ne obilježi i rubnim crtama (stavak
2.).
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
5. OBILJEŽAVANJE PRIJELAZA CESTE PREKO ŽELJEZNIČKE
PRUGE
Članak 26.
(1) Na dijelu ceste
ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini moraju biti
postavljeni odgovarajući prometni znakovi.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, znakovi iz tog stavka ne moraju biti postavljeni na
mjestu križanja pješačkih prijelaza sa željezničkom prugom u istoj razini.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako ne postavi odgovarajuće prometne znakove ispred prijelaza
ceste preko željezničke pruge u istoj razini (stavak 1.).
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 27.
(1) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge
u istoj razini, osim prometnih znakova iz članka 16. ovoga Zakona, postavljaju
se i branici i polubranici, odnosno uređaji za davanje znakova kojima se
nagovještava približavanje vlaka ako to zahtijeva gustoća prometa ili drugi
uvjeti na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini.
(2) Uvjeti u kojima uređaji iz stavka 1. ovoga
članka moraju biti postavljeni utvrđuju se zakonom ili propisom donesenim na
temelju zakona.
Članak 28.
Svjetlosni znakovi kojima se nagovještava približavanje
vlaka na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini daju se
naizmjeničnim paljenjem dvaju crvenih treptećih svjetala koja su u obliku
kruga.
Članak 29.
(1) Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u
istoj razini na kojem postoji uređaj za davanje svjetlosnih znakova kojima se
nagovještava približavanje vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika,
tom se uređaju može dodati i uređaj za davanje zvučnih znakova.
(2) Na prijelazima zemljane ceste s manjim
intenzitetom prometa i pješačke staze preko željezničke pruge u istoj razini
sudionici u prometu mogu se osigurati samo uređajem za davanje zvučnih znakova.
Članak 30.
(1) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge
u istoj razini branici ili polubranici moraju biti naizmjence obojeni crvenom i
bijelom bojom.
(2) Branici i polubranici te prometni znakovi
postavljeni na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u
istoj razini moraju biti opskrbljeni refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim
tvarima odgovarajuće boje.
(3) Branici i polubranici moraju biti opremljeni
treptavim crvenim svjetlom.
(4) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako ne postupi ili
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 31.
(1) Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u
istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski
spuštaju, a i na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na
kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno, i to s mjesta s kojeg se oni
ne vide, mora se postaviti uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili uređaj za
davanje zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju
branika ili polubranika.
(2) Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove
prometa da u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove donese
propise o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama; propis o obilježavanju
vozila kojim se prevoze djeca; propis o osnovnim uvjetima kojima javne ceste i
njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa; propis o
odori i načinu zaustavljanja prometa na prijelazima ceste preko željezničke
pruge u istoj razini.
(3) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako ne postavi uređaj
za davanje svjetlosnih znakova ili uređaj za davanje zvučnih znakova na prijelazu
ceste preko željezničke pruge u istoj razini u slučajevima iz ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
6. ZNACI KOJE DAJU OVLAŠTENE OSOBE
Članak 32.
(1) Sudionici u prometu moraju postupati po
zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama policijskih službenika ili
drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, nadziru i upravljaju
prometom na cestama (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).
(2) Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju
znakova postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znaci
namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uočiti.
(3) Znaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se
davati i iz vozila.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila ako ne postupi ili
postupi suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih
osoba i izreći će mu se jedan negativan bod.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj ostali sudionici u prometu na cesti ako ne postupe ili
postupe suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih
osoba.
Članak 33.
(1) Znaci što ih sudionicima u prometu daju
ovlaštene osobe jesu znaci koji se daju rukama i položajem tijela, zvučni znaci
i svjetlosni znaci.
(2) Znaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se
davati tako da njihovo značenje za sudionike u prometu bude jasno i nedvojbeno.
V. PROMETNA PRAVILA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 34.
(1) Sudionici u prometu dužni su postupati u
skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na
cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.
(2) Sudionici u prometu dužni su postupati u
skladu s prometnim znakovima postavljenim na cesti i kad time odstupaju od
propisa o prometnim pravilima. Sudionici u prometu dužni su postupati prema značenju
prometnih svjetala i kad se to značenje razlikuje od pravila o prednosti
prolaska izraženom na istom mjestu drugim prometnim znakom.
(3) Sudionici u prometu dužni su postupati i
prema zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama što ih daju ovlaštene
osobe i kad time odstupaju od propisanih prometnih pravila ili značenja
prometnih znakova postavljenih na cesti i značenja prometnih svjetala.
Članak 35.
(1) Zabranjeno je ostavljati na cesti i
cestovnom zemljištu oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati,
nanositi ili bacati otpatke ili predmete i tvari koje mogu ometati ili ugroziti
sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš.
(2) Vozač je dužan sa ceste i cestovnog
zemljišta ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i
cestovno zemljište, te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na
cesti. Vlasnik vozila kao i druga osoba dužna je postupiti na isti način i u
slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako vozač, vlasnik vozila ili druga osoba ne
postupe u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka o njegovom trošku to će
učiniti pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno održavanje cesta.
(4) Vozač će s kolnika
ukloniti predmete na koje naiđe tijekom vožnje, ukoliko time ne ometa sigurnost
prometa, ili će o tome obavijestiti policiju.
(5) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se na kolniku i nogostupu ostave
njezina oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila ili da se ostave, nanesu
ili bace na kolnik i nogostup otpaci ili predmeti i tvari što mogu ometati ili
ugroziti sigurnost prometa ili zagaditi okoliš, ili ne ukloni s kolnika i
nogostupa vozilo, otpatke, predmete i tvari (stavak 1., 2. i 3.).
(6) Za prekršaj iz
stavka 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu na cesti ako
ne postupi ili postupi suprotno odredbama ovoga članka (stavak 1., 2. i 3.).
Članak 36.
(1) Javna cesta i
njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik i nogostup ili njihovi dijelovi, ne smiju
se zauzimati ili oštećivati osim u slučaju opasnosti, izvođenja radova ili u
drugim prilikama propisanim Zakonom.
(2) Nadležno
predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz
prethodnu suglasnost policijske uprave, može odobriti zauzimanje dijela
nogostupa (ogradama, stolovima i stolicama, štandovima, kioscima i sl.) pod
uvjetom da se time ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan i siguran prolaz
pješaka ostavljena površina nogostupa širine najmanje 1,6 m.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako protivno odredbama ovoga članka ošteti ili zauzme javnu cestu
ili njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik ili nogostup ili njihove dijelove.
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se
za prekršaj fizička osoba koja postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak
37.
Vozač je dužan vozilo
držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu
kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge
vozače.
Članak 38.
(1) Vozač je dužan
obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.
(2) Kad prilazi obilježenome
pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti
takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravovremeno zaustaviti vozilo
ispred pješačkog prijelaza.
(3) Na dijelu ceste po
kojem se kreću djeca, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe ili su
postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju tih osoba u prometu, vozač je dužan
voziti s osobitim oprezom, takvom brzinom da vozilo može pravovremeno
zaustaviti u slučaju potrebe.
Članak 39.
(1) Slijepe osobe, kad
samostalno sudjeluju u prometu, trebaju nositi bijeli štap kao znak
raspoznavanja.
(2) Vozač je dužan
obratiti osobitu pažnju na slijepe osobe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak
40.
(1) Osoba s
invaliditetom, čiji su donji ekstremiteti bitno oštećeni tako da onemogućavaju
normalno kretanje može propisanim znakom pristupačnosti označiti vozilo u kojem
se prevozi. Znakom pristupačnosti mogu biti označena i vozila udruga osoba s
invaliditetom.
(2) Prava koja
proizlaze iz znaka pristupačnosti ne smije koristiti osoba koja nije osoba s
invaliditetom.
(3) Znak pristupačnosti
izdaje se na ime osobe s invaliditetom, odnosno za vozila udruga osoba s
invaliditetom na ime udruge, a izgled znaka, uvjete za njegovo stjecanje, način
obilježavanja parkirališnog mjesta te prava koja se na temelju njega mogu
ostvarivati, propisuje ministar nadležan za poslove prometa uz suglasnost
ministra za zdravstvo.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako izda
znak pristupačnosti osobi koja za to ne ispunjava uvjete iz ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit
će se novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj
osobi i u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6) Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se
za prekršaj fizička osoba koja koristi znak pristupačnosti suprotno odredbi
stavka 2. ovoga članka.
Članak 41.
(1) Vozač vozila koje se kreće pokraj vozila
javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za
vlastite potrebe, zaustavljenoga na stajalištu, mora se kretati smanjenom
brzinom i uz povećan oprez tako da ne ugrožava osobe koje u to vozilo ulaze,
odnosno iz njega izlaze.
(2) Osobe iz stavka 1.
ovoga članka, kad radi ulaska u vozilo ili nakon izlaska iz vozila moraju
prijeći preko kolnika, dužne su to činiti na način propisan u članku 129., 130.
i 131. ovoga Zakona.
(3) Vozač mora zaustaviti svoje vozilo iza
vozila iz stavka 1. ovoga članka kad osobe, ulazeći u to vozilo, odnosno
izlazeći iz tog vozila, moraju prijeći preko prometne trake i biciklističke
staze ili trake kojom se vozilo kreće.
(4) Vozač vozila koje se kreće iza vozila kojim
se prevoze djeca i vozač vozila koji tom vozilu dolazi u susret na cesti koja
ima po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, dužni
su zaustaviti se kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku,
dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila.
(5) Ako se vozilom organizirano prevoze djeca,
vozilo mora ispunjavati posebne uvjete i biti obilježeno posebnim znakom, a za
vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila vozač mora uključiti sve pokazivače
smjera.
(6) Ministar nadležan za poslove prometa u
suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove obrazovanja pravilnikom će
propisati uvjete koje moraju ispunjavati autobusi kojima se prevoze djeca.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
vozilo kojim se organizirano prevoze djeca ne ispunjava posebne uvjete i nije
obilježeno posebnim znakom.
(8) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit
će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 1. i 3.
ovoga članka.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 4. ovoga
članka i izreći će mu se jedan negativni bod.
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji ne istakne poseban znak i ne uključi sve
pokazivače smjera sukladno odredbi stavka 5. ovoga članka.
Članak 42.
(1) Vozila ne smiju na prednjoj strani imati
svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju
svjetlo u boji (plava svjetla i sl.), a na stražnjoj strani – uređaje ili tvari
koje daju bijelo svjetlo.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka glede bijelog
svjetla ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag,
pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje
registarske pločice i registarsku pločicu te na vozila ministarstva nadležnog
za unutarnje poslove, hitne medicinske pomoći na cestama, vatrogasna vozila i
vozila oružanih snaga.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač čije vozilo, suprotno odredbama stavka 1. ovoga
članka, ima na prednjoj strani svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektirajuće
uređaje ili tvari koji daju svjetla u boji, a na stražnjoj strani uređaje ili
tvari koje daju bijelo svjetlo.
2. RADNJE VOZILOM U PROMETU
Članak 43.
(1) Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj
prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet,
prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti,
zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti
unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge
sudionike u prometu ili imovinu.
(2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga
članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge
sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o
smjeru i brzini kretanja.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 44.
(1) Prije obavljanja radnji vozilom iz članka
43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravovremeno
upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop
svjetla ili – ako oni ne postoje – odgovarajući znak rukom.
(2) Ako znak iz stavka 1. ovoga članka vozač
daje pomoću pokazivača smjera, on ga mora davati za sve vrijeme obavljanja
radnje vozilom, a nakon obavljene radnje – mora prestati davati znak.
(3) Vozač nije dužan nakon pretjecanja drugog
vozila dati znak da se namjerava vratiti na prometnu traku kojom se kretao
prije pretjecanja.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2.
ovoga članka.
3. UKLJUČIVANJE U PROMET
Članak 45.
(1) Vozač koji se vozilom uključuje u promet na
cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta,
parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s
drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću
cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.
(2) Vozač koji se
vozilom sa zemljane ceste uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom
obvezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača.
(3) Iznimno, od stavka
1. ovoga članka, za vrijeme vožnje u naselju, vozač je dužan tramvaju ili
autobusu javnoga gradskog prijevoza putnika ili posebno obilježenom autobusu
kojim se organizirano prevoze djeca, ako je to moguće učiniti bez ugrožavanja
ili znatnijeg ometanja prometa (naglo kočenje, znatno usporenje i sl.),
omogućiti uključivanje u promet kad ta vozila izlaze sa stajališta ili
ugibališta koje se nalazi izvan kolnika, odnosno s proširenja prometne trake
koja služi za stajalište.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji pri uključivanju u
promet postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
4. KRETANJE VOZILA
Članak 46.
(1) Vozač motornog vozila ili za kretanje u
prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene
prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one vrste vozila kojoj
vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u
prometu na kolniku koji ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet
vozila u jednom smjeru, vozač mopeda je dužan voziti što bliže desnom rubu
kolnika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač motornog ili zaprežnog vozila koji se kreće
vozilom po cesti suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 47.
(1) Vozilo se kreće desnom stranom kolnika,
odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u
smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni
promet bicikala – desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja.
(2) Vozač je dužan kretati se obilježenom
prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene,
dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj
udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te
na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže
sebe opasnosti.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji se ne kreće desnom stranom kolnika u smjeru
kretanja (stavak 1.) ili koji vozilo u kretanju drži suprotno odredbama stavka
2. ovoga članka.
Članak 48.
(1) Iznimno od odredbe članka 47. stavka 2.
ovoga Zakona:
1) vozila koja se kreću sporije od tramvaja i
drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub
kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti od tramvajskih tračnica da ne
ometaju kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreću dijelom kolnika s
ugrađenim tračnicama,
2) na cesti u naselju s kolnikom na kojem za
promet vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilježene prometne trake,
vozač se može za kretanje svojeg vozila koristiti i prometnom trakom koja se ne
nalazi uz desni rub kolnika ako time ne ometa ostala vozila koja se kreću iza
njegova vozila.
(2) Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne
odnosi se na vozača teretnog automobila čija je najveća dopuštena masa veća od
3.500 kg, vozača vozila koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu kretanja
veću od 40 km na sat i na vozača mopeda, traktora, radnog stroja i
motokultivatora, osim na dijelu ceste ispred raskrižja ili drugog mjesta na
kojem vozilo skreće ulijevo.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji se kreće vozilom suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak 49.
(1) Na cesti s kolnikom
za promet vozila u oba smjera na kojem postoje tri prometne trake, vozač se ne
smije vozilom kretati prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u
smjeru kretanja vozila.
(2) Na cesti na kojoj
su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za
promet u oba smjera na kojem postoje najmanje četiri obilježene prometne trake
kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru, vozač se ne
smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz
suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se na
cesti s kolnikom za promet u oba smjera, na kojem postoje tri prometne trake,
kreće prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u pravcu kretanja
vozila i izreći će mu se dva negativna boda i zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog do tri mjeseca.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom kreće suprotno
odredbama stavka 2. ovoga članka, izreći će mu se tri negativna boda i zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci.
Članak 50.
(1) Vozač koji se namjerava kretati vozilom
unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili
ne ometa druge sudionike u prometu.
(2) Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju
biti uključeni svi pokazivači smjera.
(3) Kad se vozač kreće vozilom unatrag, dužan je
kretati se onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed.
(4) Kad se vozač vozilom kreće unatrag, dužan je
propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog vozila.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji prilikom kretanja vozila unatrag postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
5. BRZINA
Članak 51.
(1) Vozač je dužan brzinu kretanja vozila
prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim
prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da vozilo može
pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može
predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili
znaku.
(2) Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti
tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u
prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je niža od najveće
dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste po kojoj se kreće ili niža od
brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona
vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu
isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe.
(3) Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog
stavka niža za više od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu
ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim ako koristi
žuto rotacijsko svjetlo.
(4) Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne
prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km na sat.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svoga vozila ne prilagodi
osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima (stavak 1.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji smanji brzinu kretanja vozila do te mjere
da svojim vozilom čini smetnje normalnom toku prometa, a ne isključi se iz
prometa na prvom pogodnom mjestu (stavak 2.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga
članka.
Članak 52.
(1) Vozač ne smije mijenjati način upravljanja
vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u slučaju neposredne
opasnosti.
(2) Vozač koji
namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, dužan je
to učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na način kojim neće ugroziti
ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega, a i te vozače o
svojoj namjeri, uz obvezu iz članka 44. ovoga Zakona, upozoriti i uključivanjem
stop-svjetla, svih pokazivača smjera ili davanjem odgovarajućeg znaka rukom.
(3) Vozač ne smije ni
naglo povećavati brzinu, odnosno kretati iz mjesta, osim u slučaju opasnosti,
postižući pritom gornju granicu dopuštenog broja okretaja motora ili na takav
način da dolazi do proklizavanja kotača.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji mijenja način
upravljanja vozilom suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 53.
(1) Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom
kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine
dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
(2) Iznimno, od odredbe
stavka 1. ovoga članka, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni
elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na
raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se
prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a
najviše do 80 km na sat.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom
u naselju kreće brzinom koja je dvostruko veća od dopuštene, ako pri tom
prelazi brzinu od 100 km na sat i izreći će mu se zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom od tri mjeseca do godinu dana te pet negativnih
bodova.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom
na cesti u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od
dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do šest mjeseci i tri
negativna boda.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti u
naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene
ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se dva negativna boda.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti u
naselju kreće brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili
prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se jedan negativni bod.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti u
naselju kreće brzinom koja je do 10 km na sat veća od dopuštene ili prometnim
znakom ograničene brzine.
(8) Vozaču ili instruktoru
vožnje koji u razdoblju od 24 mjeseca bude dva ili više puta pravomoćno kažnjen
za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka, umjesto novčane kazne prekršajni sud može
izreći kaznu zatvora do 60 dana, zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim
vozilom u trajanju od jedne do dvije godine i odredit će mu pet negativnih
bodova.
Članak 54.
(1) Na cesti izvan
naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene
postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na
autocestama,
2) 110 km na sat na
cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti,
3) 90 km na sat na
ostalim cestama.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom
na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od
dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine te će mu se izreći zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i tri
negativna boda.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti
izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od
dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se jedan
negativan bod.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti
izvan naselja kreće brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili
prometnim znakom ograničene brzine.
Članak 55.
(1) Brzina kretanja
vozila na cestama ograničava se:
1) na 80 km na sat – za
teretne automobile najveće dopuštene mase do 7.500 kg, za autobuse, za autobuse
s lakom prikolicom i za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje
(kamp-prikolica),
2) na 70 km na sat – za
autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za zglobne autobuse bez mjesta
za stajanje, za teretne automobile čija je najveća dopuštena masa veća od 7.500
kg, za teretne automobile s priključnim vozilom i za vozila koja prevoze opasne
tvari,
3) na 50 km na sat – za
autobuse s priključnim vozilom za prijevoz osoba, autobuse koji osim ugrađenih
sjedala imaju i mjesta za stajanje, teretne automobile kada u tovarnom sanduku
prevoze osobe,
4) na 40 km na sat – za
vozilo koje vuče drugo, neispravno vozilo i za traktore,
5) na 20 km na sat za
turistički vlak.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, na autocestama brzina kretanja se ograničava za ova
vozila:
1) na 100 km na sat –
za autobuse najveće dopuštene mase veće od 10.000 kg, osim autobusa kojima se
organizirano prevoze djeca,
2) na 85 km na sat – za
teretne automobile čija je najveća dopuštena masa veća od 12.000 kg, osim
vozila koja prevoze opasne tvari,
3) na 80 km na sat – za
teretne automobile s priključnim vozilom.
(3) Kad upravljaju
vozilima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, vozači su se dužni držati brzina
propisanih u stavku 1. i 2. i na cesti na kojoj je ovim Zakonom ili
postavljenim prometnim znakom dopuštena veća brzina.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji za više od 10 km na sat prekorači brzinu
limita vozila bez obzira na dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji do 10 km na sat prekorači brzinu limita
vozila bez obzira na dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu.
6. SKRETANJE
Članak 56.
(1) Vozač vozila koje skreće udesno dužan je
skretanje obaviti krećući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz
desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.
(2) Vozač vozila koje
skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom
trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz zamišljeni ili obilježeni luk
koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja
se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim
znakom na cesti nije drukčije određeno.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
7. PROPUŠTANJE VOZILA I PREDNOST PROLASKA
Članak 57.
(1) Na raskrižju cesta
iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo
koje nailazi s njegove desne strane.
(2) Vozač vozila koji
skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera,
zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim
prometnim znakom nije drukčije određeno.
(3) Iznimno, od
odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, na raskrižju ili pri susretu s vozilom
koje se kreće po tračnicama vozač je dužan propustiti takvo vozilo bez obzira s
koje strane dolazi, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije
određeno.
(4) Vozač koji ulazi
vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću
prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.
(5) Vozač je dužan
propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kad ta cesta nije
prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi sa
ceste bez suvremenoga kolničkog zastora na cestu sa suvremenim kolničkim
zastorom.
(6) Vozač koji pri
skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika
kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj
stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbama ovoga članka, a vozaču motornog vozila izreći će se i dva
negativna boda.
(8) Za prekršaje iz
ovoga članka vozaču motornog vozila će se izreći i zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca.
8. PROMET NA RASKRIŽJU
Članak 58.
(1) Vozač koji se približava raskrižju mora
voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.
(2) Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred
raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći
kroz raskrižje.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga
članka.
Članak 59.
(1) Na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se
upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima
ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače:
1) crveno svjetlo – zabranu prolaska,
2) zeleno svjetlo – slobodan prolazak,
3) žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da
vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u
trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog
svjetla da se može na siguran način zaustaviti.
(2) Žuto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim
svjetlom označava skoru promjenu svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne
mijenja zabranu prolaska koja je dana crvenim svjetlom.
(3) Žuto treptavo
svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreću uz povećani oprez.
(4) Zeleno treptavo
svjetlo služi za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak slobodnog
prolaska i na pojavu žutoga, odnosno crvenog svjetla.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji na mjestu
na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne
zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla i izreći će mu se i dva negativna
boda.
(6) Za prekršaje iz
ovoga članka vozaču motornog vozila će se izreći i zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci.
Članak 60.
(1) Ako je uređaju za
davanje znakova prometnim svjetlima za upravljanje prometom na raskrižju dodano
jedno dopunsko prometno svjetlo ili više dopunskih prometnih svjetala u obliku
zelene svjetleće strelice, za vrijeme dok je takvo svjetlo upaljeno, vozač može
vozilom proći i krenuti u smjeru označenom zelenom svjetlećom strelicom i za
vrijeme dok je upaljeno crveno ili žuto svjetlo, pri čemu mora propustiti vozila
koja se kreću po cesti na koju ulazi i pješake koji prelaze preko kolnika.
(2) Ako zeleno svjetlo
na uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima ima oblik strelice, vozač se
vozilom smije kretati samo u smjeru koji pokazuje ta strelica.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 61.
(1) Vozač koji je vozilom ušao u raskrižje na
kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima,
može napustiti raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten
(otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, uz uvjet da propusti sve
sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 62.
(1) Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako
je gustoća prometa takva da se on s vozilom očito mora zaustaviti u raskrižju
ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti
promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga članka i
izreći će mu se jedan negativan bod.
9. MIMOILAŽENJE
Članak 63.
(1) Pri mimoilaženju vozač je dužan sa svoje
lijeve strane ostaviti dovoljan razmak između svojeg vozila i vozila s kojim se
mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti k desnom rubu kolnika.
(2) Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog
drugih sudionika u prometu vozač ne može postupiti prema odredbi stavka 1.
ovoga članka, dužan je usporiti kretanje svojeg vozila i, prema potrebi,
zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera.
(3) Kad na raskrižju vozila dolaze iz suprotnih
smjerova i skreću ulijevo, vozač mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj
način što ga propušta sa svoje desne strane.
(4) Ako je zbog nedovoljne širine ceste ili zbog
neke zapreke na cesti mimoilaženje onemogućeno, vozač kojem je to, s obzirom na
osobine ceste i okolnosti prometa, lakše i sigurnije izvesti, dužan je prvi se
zaustaviti i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na drugi način pomaknuti
svoje vozilo i zauzeti na cesti položaj kojim se omogućuje mimoilaženje.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji obavlja mimoilaženje suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 64.
(1) Na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom
(planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu mimoići ili je to veoma otežano,
vozač vozila koje se kreće niz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo na
prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib.
(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka,
na cesti iz toga stavka, vozač koji se kreće uz nagib dužan je zaustaviti svoje
vozilo ako ispred sebe ima prikladno mjesto za zaustavljanje koje omogućuje
sigurno mimoilaženje i ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje
zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2.
ovoga članka.
Članak 65.
(1) Na cesti iz članka 64. stavka 1. ovoga
Zakona, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag, kretat
će se unatrag: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vuče priključno
vozilo, teretni automobil koji se susretne s autobusom, vozilo koje se susrelo
s vozilom više kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije – vozilo
koje se kreće niz nagib, osim ako je, s obzirom na uvjete i položaj vozila na
cesti, lakše i sigurnije da to učini vozač vozila koje se kreće uz nagib.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno
odredbi ovoga članka.
10. PRETJECANJE I OBILAŽENJE
Članak 66.
(1) Pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako
time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na
cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.
(2) Vozač ne smije
pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće
okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim
upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji obavlja pretjecanje
ili obilaženje kad, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na
cesti i u prometu, ili na tehnička svojstva vozila, ugrožava druge sudionike u
prometu (stavak 2.).
Članak 67.
(1) Pretjecanje i obilaženje
obavlja se s lijeve strane.
(2) Pretjecati se mora
s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač
daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće
ulijevo.
(3) Vozilo koje se
kreće po tračnicama postavljenima na sredini kolnika ili vozilo koje se prema
ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom
nije drukčije određeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To se vozilo može
pretjecati s desne strane ako između njega i desnog ruba kolnika postoji
prometna traka.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji obavlja pretjecanje
ili obilaženje s desne strane i izreći će mu se jedan negativni bod (stavak
1.).
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji s lijeve
strane pretječe ili obilazi vozilo koje je na kolniku zauzelo takav položaj i
čiji vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo
skreće ulijevo i izreći će mu se dva negativna boda (stavak 2.).
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji pretječe vozilo s
lijeve strane koje se kreće po tračnicama postavljenim na sredini kolnika ili
ga pretječe s desne strane kad između toga vozila i desnog ruba kolnika ne
postoji prometna traka (stavak 3.).
Članak 68.
(1) Ako se na sredini
kolnika nalazi pješački otok, ili obilježeni ili na drugi način označeni
prostor za parkiranje vozila, ili neka druga površina koja nije namijenjena za
promet vozila, ili neki objekt ili uređaj, vozila ih moraju obilaziti s desne
strane.
(2) Ako se površine,
objekti ili uređaji iz stavka 1. ovoga članka nalaze na sredini ceste s
jednosmjernim prometom, a postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno,
oni se mogu obilaziti s obiju strana.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 69.
(1) Vozač kojemu je dan znak za pretjecanje s
njegove lijeve strane dužan je pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika.
(2) Vozač ne smije povećavati brzinu kretanja
svojeg vozila dok ga drugo vozilo pretječe.
(3) Ako zbog nedovoljne širine kolnika ili
njegova stanja nije moguće pretjecati bez ugrožavanja sigurnosti prometa, vozač
vozila koje se kreće sporije nego vozila koja se kreću neposredno iza njega dužan
je pomaknuti svoje vozilo što više udesno, a ako to nije dovoljno čim mu to
bude moguće, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu da bi propustio brža
vozila.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne
pomakne svoje vozilo k desnom rubu kolnika.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji povećava brzinu
kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretječe i izreći će mu se jedan
negativni bod (stavak 2.).
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u slučajevima iz
stavka 3. ovoga članka ne pomakne svoje vozilo što više udesno, odnosno ne
zaustavi svoje vozilo na prikladnom mjestu.
Članak 70.
(1) Vozač ne smije
vozilom početi pretjecati ili obilaziti:
1) kolonu vozila,
2) ako je vozač koji se
kreće iza njega počeo pretjecati,
3) ako je vozač koji je
ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava preteći ili obići vozilo
koje je ispred njegova vozila, ili obići drugu zapreku na cesti,
4) ako prometna traka
kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi,
vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme
pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava
preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog
smjera,
5) ako nakon
pretjecanja ili obilaženja ne bi ponovno mogao zauzeti položaj na prometnoj
traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaženja, i to bez ometanja ili
ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje ili obilaženje
koristi prometnom trakom koja je zabranjena za promet vozila iz suprotnog
smjera,
6) prometnom trakom
koja je namijenjena zaustavljanju vozila u nuždi.
(2) Vozač koji pretječe
ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj udaljenosti od vozila
koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji otpočne
ili obavi pretjecanje ili obilaženje suprotno odredbama stavka 1. ovoga članka
i izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u
trajanju do tri mjeseca i dva negativna boda.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji pri pretjecanju ili
obilaženju ne drži svoje vozilo na potrebnoj udaljenosti od vozila koje
pretječe ili obilazi (stavak 2.).
Članak 71.
(1) Nakon pretjecanja ili obilaženja vozač je dužan,
čim to bude moguće učiniti bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u
prometu, vozilom ponovno zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao
prije pretjecanja, odnosno obilaženja.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji poslije obavljenog pretjecanja ili obilaženja
vozilom ne zauzme položaj na prometnoj traci kojom se do tada kretao i izreći
će mu se jedan negativni bod.
Članak 72.
(1) Na kolniku na kojem
se promet odvija u dva smjera a koji ima po jednu prometnu traku namijenjenu za
promet vozila u jednom smjeru vozač ne smije vozilom pretjecati drugo vozilo u
tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je preglednost
ceste nedovoljna.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi
suprotno odredbama ovoga članka, izreći će se i zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i dva negativna boda.
Članak 73.
(1) Vozač ne smije
pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice,
neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa,
ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u
istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu.
(2) Neposredno ispred raskrižja i na raskrižju
vozač smije pretjecati: vozilo koje skreće ulijevo, a pretječe se s desne
strane (članak 67. stavak 2.), vozilo koje skreće udesno, ali tako da pritom
svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen za promet vozila iz
suprotnog smjera, vozilo koje se kreće cestom koja je prometnim znakom označena
kao cesta s prednošću prolaska, kad se prometom na raskrižju upravlja prometnim
svjetlima ili znacima koje daje ovlaštena osoba.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 74.
(1) Vozač ne smije
pretjecati drugo vozilo koje se približava obilježenome pješačkom prijelazu,
ili koje prelazi pješački prijelaz i obilaziti vozilo koje je stalo radi
propuštanja pješaka na tom prijelazu.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka i izreći će mu se dva negativna boda.
(3) Za prekršaje iz
stavka 2. ovoga članka izreći će se i zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca.
Članak 75.
(1) Na cesti na kojoj
postoje najmanje dvije prometne trake namijenjene za promet vozila u istom
smjeru i na kojima su kolone vozila, vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake
u traku (slalom). Vozač može napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi
skretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja, odnosno parkiranja vozila.
(2) Na cestama i uz
uvjet iz stavka 1. ovoga članka, brže kretanje vozila na jednoj traci od
kretanja na drugoj traci ne smatra se pretjecanjem, osim u slučaju iz članka
74. ovoga Zakona.
(3) Ne smatra se pretjecanjem ni prolaženje s
desne strane vozila koje se prema odredbi članka 48. stavka 1. točke 1. ovoga
Zakona ne kreće prometnom trakom uz desni rub kolnika, osim u slučaju iz članka
74. ovoga Zakona.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga
članka i izreći će mu se jedan negativan bod.
11. ZVUČNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA
Članak 76.
(1) Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak
upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito:
1) na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog
sudionika u prometu da ga želi preteći ili obići, ako bi, kad taj znak ne bi
bio dan, postojala opasnost od prometne nezgode,
2) ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne
obraćaju pažnju na kretanje vozila,
3) na cesti izvan naselja, prije ulaska u
nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska na prijevoj, na kojima je teško
mimoići se.
(2) Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svesti
na nužnu mjeru.
Članak 77.
(1) Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću)
u slučajevima iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona, vozač u pravilu, umjesto
zvučnog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može
upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila.
(2) Svjetlosni znak upozorenja vozač može
upotrijebiti i danju ako takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu
više odgovara zbog uvjeta na cesti.
(3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim
uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala
za osvjetljavanje ceste, ili naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima,
dugih i kratkih svjetala, vodeći računa da se time ne zasljepljuju vozači koji
dolaze iz suprotnog smjera.
12. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE
Članak 78.
(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati
vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u
prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka.
(2) Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru
namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila, te na posebno uređenoj
prometnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati
vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i
sl.) ili priključna vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake i
kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugrožava
okoliš.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ili druga osoba koja postupi suprotno odredbi
stavka 2. ovoga članka.
Članak 79.
(1) U slučaju zaustavljanja ili parkiranja na
javnoj cesti izvan naselja vozač je dužan uvijek kad za to postoji mogućnost,
zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika.
(2) Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu,
prometne nesreće ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na
kolniku dužan je poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost
druga vozila i da ga odmah ukloni s kolnika.
(3) Ako je vozač zbog neispravnosti na vozilu,
prometne nesreće ili iz drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti
na tračnicama, dužan ga je s tračnica odmah ukloniti, a ako to nije moguće,
odmah poduzeti potrebne mjere da osobe koje upravljaju vozilima koja se kreću
po tračnicama na vrijeme budu upozorene na opasnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 80.
(1) Vozač koji zaustavlja
ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati
neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u
jednom smjeru - može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub
kolnika.
(2) Ako se uz desni rub
kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač može zaustaviti ili
parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika.
(3) Vozač može
zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika
samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili oznakom na
kolniku kao mjesta za parkiranje vozila.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 81.
(1) Prije započinjanja
vožnje, vozač je dužan zatvoriti i učvrstiti sve pokretne dijelove nadogradnje
vozila kao i vrata na kabini vozila te utvrditi je li priključno vozilo
propisno priključeno za vučno vozilo.
(2) Na zaustavljenom
ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata, ako se time ometa kretanje
drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost prometa.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji prije započinjanja vožnje
ne zatvori i ne učvrsti sve pokretne dijelove nadogradnje vozila ili ne zatvori
vrata na kabini vozila ili ne utvrdi da je priključno vozilo propisno
priključeno za vučno vozilo (stavak 1.).
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili druga osoba koja na
zaustavljenom ili parkiranom vozilu otvara vrata i time ometa kretanje drugih
sudionika u prometu ili ugrožava sigurnost prometa (stavak 2.).
Članak 82.
(1) Vozač ne smije
zaustaviti ili parkirati vozilo:
1) na obilježenome
pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu
biciklističke staze preko kolnika,
2) na prijelazu ceste
preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na željezničkim ili
tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila
koja se kreću po tračnicama,
4) na raskrižju i na
udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i
na nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka
i nadvožnjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u
zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići
bez opasnosti,
7) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog
prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte
na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do
suprotnog ruba kolnika – manja od 4 metra,
8) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo
postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
9) na biciklističkoj stazi, odnosno traci,
10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za
vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim
znakom,
11) na nogostupu,
12) ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonište,
dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju
ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na
mjestima namijenjenim i obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada,
ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima,
13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila
osoba s invaliditetom.
(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, na
mjestima iz točke 11. ovoga članka, zaustavljanje je dopušteno ako je za
kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka,
s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i
parkirati ako je to dopušteno prometnim znakom.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako zaustavi ili parkira vozilo na mjestu rezerviranom
za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, na mostu, ispod podvožnjaka, na
nadvožnjaku, na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge, na
obilježenom pješačkom prijelazu, na raskrižju, na dijelu ceste blizu prijevoja
i u zavoju, na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak
ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako zaustavi ili parkira vozilo na udaljenosti
manjoj od 5 metara od pješačkog prijelaza, na udaljenosti manjoj od 5 metara od
najbližeg ruba poprečnog kolnika, u blizini željezničke ili tramvajske pruge
ako se time sprječava promet tih vozila na tračnicama, na biciklističkoj stazi,
odnosno traci, na nogostupu, odnosno pješačkoj stazi i na stajalištu za vozila
javnog prijevoza.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako zaustavi ili parkira vozilo ispred kolnog
ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu,
i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za
vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim za odlaganje kućnog
otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i
prilazima, na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga
ili parkiranoga vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke
zapreke na cesti bila manja od 3 metra, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja
od 4 metra, na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i
nadvožnjaka ili suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak 83.
(1) Osim u slučajevima iz članka 82. ovoga
Zakona, vozač ne smije parkirati vozilo ni:
1) na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke
i tramvajske pruge u istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih
prijelaza,
2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza
znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika,
3) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo
onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već
parkiranom vozilu.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 84.
(1) Policijski službenik ili službenik nadležnoga
upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odredit će
da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na
cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa, a
uvijek:
1) na mjestu
rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom,
2) na obilježenom pješačkom
prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj zoni,
3) na nogostupu ako
pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu površinu
(slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade manji od 100 cm),
4) na prijelazu ceste
preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga
ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,
5) na raskrižju i na
udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika, ako smanjuje
preglednost prometa,
6) u tunelu, na mostu,
u podvožnjaku, na nadvožnjaku te na dijelu ceste ispod mosta i nadvožnjaka,
7) na dijelu ceste u
blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje
se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,
8) na mjestu na kojem
bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili
izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu,
9) na biciklističkoj
stazi ili traci ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake preko
kolnika,
10) na dijelu kolnika
koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na
kolniku ili postavljenim prometnim znakom,
11) na mjestu na kojem
bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova
prometnim svjetlima.
(2) Vozilo koje je
nepropisno zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz stavka 1. ovoga članka ne
može se blokirati na tome mjestu u smislu odredaba članka 5. stavka 1. točke 8.
ovoga Zakona.
(3) Prije izdavanja
naloga za premještanje vozila po stavku 1. ovoga članka, položaj nepropisno
zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom ili skicom.
Članak 85.
(1) Izvršavanje naloga
za premještanje vozila iz članka 84., članka 285. stavka 6. i članka 291.
stavka 7. ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ili
tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga
članka mogu osnovati pravnu osobu ili obavljanje tih poslova mogu povjeriti
pravnoj ili fizičkoj osobi koja ispunjava propisane uvjete.
(3) Ministar nadležan
za unutarnje poslove, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove
prometa, propisat će uvjete i način obavljanja poslova nadzora nepropisno
zaustavljenih i parkiranih vozila te uvjete za obavljanje poslova premještanja
nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, kao i obavljanje drugih poslova
iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, kada te poslove obavljaju tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
86.
(1) Troškove
premještanja vozila u slučajevima iz članka 84., 285. i 291. ovoga Zakona snosi
vlasnik, odnosno korisnik vozila.
(2) Radi osiguranja
plaćanja troškova premještanja vozila, od vlasnika vozila koji nije državljanin
Republike Hrvatske, pravna ili fizička osoba koja je premjestila vozilo može
zatražiti jamčevinu, a ako vlasnik neće ili ne može položiti jamčevinu, može
zadržati vozilo.
(3) Visinu troškova
premještanja vozila propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove na prijedlog
predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 87.
(1) Vozač je dužan
motorno vozilo ili priključno vozilo, osim mopeda, motocikla bez bočne
prikolice, lakih četverocikla i četverocikla koje je zaustavljeno na kolniku,
obilježiti posebnim znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku
(sigurnosni trokut) i to:
1) kad je bio prisiljen
svoje vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste iz članka 82. ovoga Zakona,
2) kad je vozilo
zaustavljeno na kolniku na takvu mjestu ili u takvim vremenskim prilikama da ga
vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu pravovremeno
uočiti,
3) na autocesti, brzoj
cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.
(2) Znak iz stavka 1.
ovoga članka postavlja se na kolnik iza zaustavljenog vozila, u okomitom položaju
i na dovoljnoj udaljenosti koja na cesti izvan naselja ne može biti manja od
100 m, tako da vozači vozila koja nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen
mogu pravovremeno uočiti i po potrebi zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno
obići zaustavljeno vozilo. Na isti način taj se znak postavlja i kad je na
cesti zaustavljena kolona vozila, s tim što se umjesto jednoga na kolnik
postavljaju dva znaka, jedan pokraj drugoga. Ako je u motorno vozilo ugrađen
uređaj za istovremeno uključivanje svih pokazivača smjera, u slučaju iz stavka
1. ovoga članka, taj uređaj mora biti uključen.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 88.
(1) Prije nego što
napusti vozilo, vozač koji ostavlja vozilo na cesti dužan je poduzeti sve mjere
kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da
ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora, zatvoriti prozore,
zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i sl.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga
članka.
13. PRESIJECANJE KOLONE PJEŠAKA
Članak 89.
(1) Vozač ne smije vozilom presijecati kolonu
djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu povorku pješaka
koja se kreće kolnikom.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga članka.
14. VUČA PRIKLJUČNIH I ZAPREŽNIH VOZILA
Članak 90.
(1) U prometu na javnoj cesti, motornom vozilu
mogu biti pridodana najviše dva priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno
jedno priključno vozilo za prijevoz osoba, a na autocesti, brzoj cesti i cesti
namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila – samo jedno priključno
vozilo.
(2) Motornim vozilom smije se vući samo
priključno vozilo koje ne smanjuje njegovu stabilnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 91.
(1) U prometu na cesti
traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je preuređeno za
traktorsku vuču.
(2) Zaprežno vozilo
koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače s pumpanim gumama.
(3) Zaprežno vozilo
vučeno traktorom u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute
zglobne veze tako da je tijekom vožnje osigurana stabilnost oba vozila i
onemogućeno njihovo razdvajanje.
(4) Novčanom kaznom od
najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako i postupi su-protno odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač traktora ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak 92.
(1) U prometu na cesti radnim strojem smije se
vući samo one priključke ili priključna vozila koji služe njihovoj namjeni.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač radnog stroja ako postupi suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 93.
(1) U prometu na cesti biciklom i mopedom smije
se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost
vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća
od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za
priključna vozila.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač bicikla ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
15. VUČA NEISPRAVNIH VOZILA
Članak 94.
(1) Vozilom se smije vući drugo vozilo, osim
priključnih vozila, samo ako se ono zbog neispravnosti ne može samo kretati.
(2) Vozilom se ne smije vući motocikl bez bočne
prikolice ili drugo slično vozilo na dva kotača.
(3) Vučenim se vozilom ne smiju prevoziti osobe.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 95.
(1) Vozilo se smije vući noću, a i danju u
slučaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj stražnjoj strani ima upaljena
crvena svjetla za označavanje vozila ili ako ga vuče motorno vozilo koje ima, i
pri vuči upotrebljava, žuto rotacijsko svjetlo.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji vuče motorno vozilo suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 96.
(1) Za vrijeme vuče vozila iz članka 94. stavka
1. ovoga Zakona, oba vozila moraju biti označena znakom kojim se označava
zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut). Na vozilo koje vuče drugo
vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vučeno vozilo – sa stražnje strane.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 97.
(1) Vozilo se na cesti može vući pomoću užeta,
krute veze (rude) i oslanjanjem ili ovješenjem vozila o vučno vozilo.
(2) Pomoću užeta ne smije se vući vozilo na
kojem su neispravni uređaji za upravljanje ili uređaji za zaustavljanje, ni
teretni automobil i autobus.
(3) Krutom vezom ne smije se vući vozilo koje
nema ispravan uređaj za upravljanje ni vozilo koje je teže od vučnog vozila,
ako mu je neispravna radna kočnica.
(4) Novčanom kaznom od najmanje 2.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako i postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 98.
(1) Ako se motorno vozilo vuče pomoću užeta ili
krute veze, osoba koja upravlja vučenim vozilom mora imati vozačku dozvolu za
upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripada vozilo koje se
vuče.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj osoba koja upravlja vučenim vozilom ako nema vozačku
dozvolu za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripada vozilo
koje se vuče.
Članak 99.
(1) Vuča natovarenoga teretnog automobila s
priključnim vozilom ili bez priključnog vozila, odnosno traktora s priključnim
vozilom dopuštena je samo do prvog mjesta prikladnog za pretovar tereta, a
iznimno i do prvog mjesta na kojem se može otkloniti neispravnost na vozilu.
(2) Novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak 100.
(1) Razmak između
vučnoga i vučenog vozila, ako se vuče užetom, mora iznositi od tri do pet
metara, a ako se vuče pomoću krute veze može iznositi i manje od tri metra.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
16. UPOTREBA SVJETALA U PROMETU
Članak 101.
(1) Na vozilu u prometu na cesti noću i u
slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla, i to:
1. na motornom vozilu –
osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice – najmanje dva bijela ili žuta
svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani,
2. na mopedu i
motociklu bez bočne prikolice – najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na
prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
(2) Od prvog sumraka do
potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu
mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno
svjetlo na stražnjoj strani, a na zaprežnom vozilu najmanje jedno svjetlo na
prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, ili samo
jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s prednje strane vozila vidi
bijelo svjetlo, a sa stražnje strane vozila – crveno svjetlo.
(3) Kad motorno vozilo
vuče jedno ili dva priključna vozila, na stražnjoj strani posljednjega
priključnog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako
širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 m, na prednjoj strani prvoga
priključnog vozila moraju biti upaljena dva bijela svjetla.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 102.
(1) Na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju
moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako na motornom vozilu za vrijeme vožnje danju
nema upaljena dnevna ili kratka svjetla.
Članak 103.
Iznimno od odredaba članka 101. ovoga Zakona, ne
mora imati upaljena svjetla:
1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano
danju u uvjetima normalne vidljivosti kao i noću na osvijetljenom dijelu ceste,
tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti,
2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na
za to posebno određenim mjestima na kolniku ili izvan njega, ili na ulicama sa
slabijim prometom,
3) bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice
koji nema akumulatora – kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz sam rub
kolnika.
Članak 104.
Motorno vozilo čija duljina ne premašuje 8 m, a
širina 2 m, i kojem nije pridodano priključno vozilo može imati, kad je
zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz članka 101.
stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje
strane vidi kao bijelo svjetlo, a sa stražnje strane kao crveno svjetlo, i koje
je postavljeno na strani suprotnoj od ruba kolnika uz koji je vozilo
zaustavljeno ili parkirano.
Članak 105.
(1) Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću),
a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se
kreću kolnikom izvan naselja:
1) skupina pješaka koja se kreće u organiziranoj
koloni ili povorci – najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na čelu kolone,
odnosno povorke i najmanje jedno crveno svjetlo na njezinu začelju,
2) vodiči teglećih, tovarnih i jahaćih životinja
i goniči stoke – najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo naprijed i najmanje
jedno crveno svjetlo straga.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pješak, odnosno vodič ili gonič stoke ako postupi
suprotno odredbi ovoga članka.
Članak 106.
(1) Za osvjetljavanje ceste vozač motornog
vozila u pravilu, upotrebljava duga svjetla.
(2) Vozač motornog vozila na motorni pogon dužan
je umjesto dugih svjetala za osvjetljavanje ceste upotrebljavati kratka
svjetla:
1) prije mimoilaženja s drugim vozilom na
udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila
koje mu dolazi ususret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač tog
vozila prijeđe na kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem
svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj
od 200 m,
2) za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na
takvoj udaljenosti i u takvu položaju da dugim svjetlima svojeg vozila
zasljepljuje vozača vozila ispred sebe,
3) dok vozilom prolazi
pokraj kolone ili povorke pješaka,
4) kad se kreće cestom
koja se prostire neposredno pokraj plovnog puta ili pokraj željezničke ili
tramvajske pruge – ususret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće po tračnicama,
5) kad naiđe na stoku
te ostale domaće ili divlje životinje.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak 107.
(1) Svjetla za
označavanje motornih vozila upotrebljavaju se u uvjetima iz članka 101. stavka
1. ovoga Zakona kad je vozilo zaustavljeno ili parkirano na cesti.
(2) Svjetla za
označavanje motornih vozila moraju biti upaljena dok su upaljena bilo koja
svjetla za osvjetljavanje ceste ili posebna svjetla za maglu.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upotrebljava svjetla
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 108.
(1) Po magli vozač
vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za
osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno.
(2) Stražnja svjetla za
maglu smiju se upotrebljavati samo po magli i u slučaju smanjene vidljivosti.
(3) Svjetla za maglu
koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili žute boje, a na
stražnjoj strani – crvene boje.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
17. RAZMAK IZMEĐU VOZILA U VOŽNJI
Članak 109.
(1) Vozač je dužan držati
potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost
prometa.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban
razmak kad se kreće iza drugoga vozila.
Članak 110.
(1) Kad se na javnoj
cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet
vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća
dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni
između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se
na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno.
(3) Ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu
dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih
vozila ne smije biti manji od 200 metara.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza
drugog vozila.
18. PROMET TRAMVAJA I DRUGIH VOZILA NA TRAČNICAMA
Članak 111.
Odredbe članka 34. – 110. ovoga Zakona na
odgovarajući se način primjenjuju i na promet tramvaja i drugih vozila koja se
na cesti kreću po tračnicama, osim ako to ne isključuju konstrukcijska svojstva
tih vozila.
19. PROMET BICIKALA, MOPEDA I MOTOCIKALA
Članak 112.
(1) Vozači bicikla dužni su se kretati
biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže
desnom rubu kolnika.
(2) Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda
ili motocikala kreću u skupini, dužni su se kretati jedan iza drugoga.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 113.
(1) Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora
upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju
drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke s
upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete
koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u
prometu.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga članka.
Članak 114.
(1) Vozač motocikla ili mopeda i osobe koje se
prevoze na tim vozilima moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi
zaštitnu kacigu. Zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju
nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač motocikla ili mopeda i osoba koja se prevozi ako
za vrijeme vožnje na cesti na glavi ne nosi zaštitnu kacigu.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač bicikla ako za vrijeme vožnje na cesti na glavi
ne nosi zaštitnu kacigu.
20. PROMET ZAPREŽNIH VOZILA I KRETANJE STOKE
Članak 115.
(1) Vozač zaprežnog vozila mora upravljati
vozilom za sve vrijeme dok se vozilo kreće po cesti i dužan je vozilo držati
što bliže desnom rubu kolnika.
(2) Zaprežno vozilo ne
smije se ostavljati bez nadzora na cesti.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog vozila ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 116.
(1) Vozač zaprežnog
vozila mora za vrijeme vožnje na cesti upravljati zapregom tako da drži uzde u
rukama ili da zapregu vodi hodajući pokraj ili ispred nje.
(2) Vozač zaprežnog vozila mora voditi zapregu:
1) na nepreglednom i neosiguranom prijelazu
ceste preko željezničke pruge,
2) pri prijelazu preko državne i županijske
ceste,
3) pri uključivanju u promet iz dvorišta ili s
druge površine kada mu je vidik zaklonjen ili je vidljivost smanjena,
4) pri uključivanju u promet kada prelazi preko
nogostupa ili biciklističke staze.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog vozila ako postupi suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 117.
(1) U prometu na cesti u zaprežno vozilo smiju
se upregnuti najviše dvije zaprege jedna iza druge.
(2) Ako u prometu na cesti zaprežno vozilo vuku
dvije zaprege vozač mora imati pratioca.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog vozila ako postupi suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 118.
(1) Za zaprežno se vozilo u prometu na cesti
smije privezati samo jedno grlo stoke sa stražnje desne strane.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog vozila ako postupi suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 119.
(1) Stoku i druge životinje ne smije se voditi
niti ostavljati na cesti bez nadzora.
(2) Stoku koja se kreće po javnoj cesti gonič
stoke mora držati što je moguće bliže desnom rubu ceste.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj gonič ili vlasnik stoke ili drugih životinja ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 120.
Stoku u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smije
cestom goniti ili voditi osoba koja, s obzirom na uzrast i sposobnost, ne može
nadzirati stoku i poduzimati potrebne radnje da se izbjegne opasnost.
Članak 121.
(1) Na državnim cestama ne smije se goniti
stoka.
(2) Na državnim cestama osoba koja je navršila
16 godina smije voditi vezana najviše dva grla stoke i kretati se krajnjom
desnom stranom kolnika.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 122.
(1) Na županijskim i
lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan broj
goniča. Goniči su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da se ne ugrožava
i u što manjoj mjeri ometa promet.
(2) Veći broj stoke
goniči moraju goniti u grupama koje ne smiju biti duže od 50 m, a između njih
mora biti razmak najmanje 50 m.
(3) Na županijskim i
lokalnim cestama stoku ne smije goniti niti voditi osoba koja nije navršila 10
godina.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj gonič stoke ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i
2. ovoga članka.
Članak 123.
(1) Preko ceste gdje
nema izgrađenih ili određenih prijelaza stoka se smije goniti ili voditi samo
na preglednom dijelu ceste.
(2) Prelaženje stoke u
stadu ili krdu preko državne ili županijske ceste moraju osiguravati najmanje
dva goniča koji se nalaze s jedne i s druge strane prijelaza.
(3) Kada se stoka goni
noću preko državne ili županijske ceste, goniči moraju nositi svjetiljke s
crvenim svjetlom koje mora biti jasno vidljivo drugim sudionicima u prometu na
udaljenosti najmanje 150 m.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj gonič stoke ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
21. KRETANJE PJEŠAKA
Članak 124.
(1) Pješak se ne smije kretati ni zadržavati na
kolniku.
(2) Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja
dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama kao i sanjkanje, skijanje i sl.
(3) Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom
površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika
prikladnom za kretanje pješaka.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 125.
(1) Iznimno, od članka
124. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili
druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na
kojoj postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za
kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga,
pješaci se mogu kretati kolnikom.
(2) Ako se pješak kreće
kolnikom, mora se kretati što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne
sprječava promet vozila.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno
odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak
126.
(1) Kad se pješaci
kreću kolnikom na kojem sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito u slučaju
slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa vozila, dužni
su kretati se jedan iza drugoga.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno
odredbi ovoga članka.
Članak 127.
(1) Pješak koji se
kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub
kolnika u smjeru kretanja a noću mora biti osvijetljen ili označen s
reflektirajućom materijom.
(2) Iznimno, od odredbe
stavka 1. ovoga članka, pješak se može kretati uz desni rub kolnika samo kad je
takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, ponor, usjek, zasjek,
odron i sl.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pješak koji se kolnikom na javnoj cesti izvan naselja
ne kreće na način propisan odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 128.
(1) Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped
ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću pokretnih stolaca za nemoćne osobe te
organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru
kretanja.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno
odredbi ovoga članka.
Članak 129.
(1) Pješak je dužan
preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim
putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na
siguran način.
(2) Na cesti koja ima
obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze
za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima,
odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju,
odnosno 100 m izvan naselja.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 130.
(1) Na obilježenome
pješačkom prijelazu na kojem se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima
za pješake, odnosno na raskrižju, pješak je dužan postupiti prema tim
znakovima.
(2) Na obilježenome
pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka ne upravlja
posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila upravlja
prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba, pješaci
mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko kolnika.
(3) Na obilježenome
pješačkom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim svjetlima ni
znacima što ih daje ovlaštena osoba, pješak je dužan prije stupanja na pješački
prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno
odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 131.
(1) Pješak koji
namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni
pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno
odredbi ovoga članka.
Članak 132.
(1) Organizirana kolona
pješaka ne smije biti duža od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili
policijske ili vojne jedinice.
(2) Kada se kolnikom
kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona mora biti najmanje
50 m.
(3) Noću i danju za
vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebito
radi sigurnosti prometa, pješaci koji se kreću kolnikom u organiziranoj koloni,
osim pogrebnih ili odobrenih povorki, te policijskih ili vojnih jedinica,
moraju se kretati u koloni po jedan.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vodič organizirane kolone pješaka ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
22. OBVEZE VOZAČA PREMA PJEŠACIMA
Članak 133.
(1) Ako se prometom na obilježenome pješačkom
prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan
svoje vozilo zaustaviti ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom
zabranjen prolaz.
(2) Ako se obilježeni pješački prijelaz iz
stavka 1. ovoga članka nalazi na ulazu na bočnu cestu, vozač koji skreće na tu
cestu dužan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već
stupili ili stupaju na pješački prijelaz, a prema potrebi, i zaustaviti svoje
vozilo radi propuštanja pješaka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji svoje vozilo ne zaustavi
ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz i izreći će
mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom do tri mjeseca te dva
negativna boda (stavak 1.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 2. ovoga
članka i izreći će mu se jedan negativni bod.
Članak 134.
(1) Ako se na obilježenome
pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih
svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan takvu pješačkom prijelazu
približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako
da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na
pješački prijelaz.
(2) Ako su pješaci
djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s invaliditetom,
vozač je dužan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pješački
prijelaz iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U slučaju iz stavka
1. ovoga članka na kolniku s dvije ili više prometnih traka za promet u istom
smjeru, zabranjeno je prolaženje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava
ispred pješačkog prijelaza da bi propustilo pješake.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka i izreći će mu se jedan negativni bod.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji svojim
vozilom prođe pored vozila koje je već zaustavljeno ili vozila koje usporava
ispred pješačkog prijelaza radi propuštanja pješaka i izreći će mu se zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene vrste ili kategorije do tri
mjeseca te dva negativna boda (stavak 3.).
Članak 135.
(1) Vozač koji skreće
na bočnu cestu na čijem ulazu ne postoji obilježeni pješački prijelaz dužan je
skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su već stupili na
kolnik.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno
odredbi ovoga članka.
23. PROMET NA PRIJELAZU CESTE PREKO ŽELJEZNIČKE
PRUGE
Članak 136.
(1) Vozač koji se vozilom približava prijelazu
ceste preko željezničke pruge u istoj razini dužan je kretanje vozila
prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred uređajem za zatvaranje prometa na
prijelazu ili pred uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje
vlaka, odnosno da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku
prugu.
(2) Sudionici u prometu
koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini dužni su to činiti s potrebnim
oprezom.
Članak
137.
(1) Sudionici u prometu
dužni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj
razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj uređaj već
počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da
će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu ceste preko željezničke
pruge približava vlak.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi
suprotno odredbama ovoga članka i izreći će mu se zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i dva negativna boda.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj ostali sudionici u prometu na
cesti koji postupe suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
138.
(1) Na prijelazu ceste
preko željezničke pruge u istoj razini na kojem nema uređaja za zatvaranje
prometa ni uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka,
sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijeći preko željezničke
pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se
kreće po tračnicama.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
24. PROMET NA AUTOCESTI, BRZOJ CESTI I CESTI
NAMIJENJENOJ ISKLJUČIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA
Članak 139.
(1) Autocestom, brzom
cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se
kretati pješaci, radni strojevi, motokultivatori, traktori, mopedi, zaprežna
vozila, bicikli i životinje.
(2) Autocestom se ne
smiju kretati ni motorna vozila koja se ne mogu kretati brzinom većom od 60 km
na sat.
(3) Odredba stavka 2.
ovoga članka ne odnosi se na vozila oružanih snaga i ministarstva nadležnog za
unutarnje poslove te vozila pravnih ili fizičkih osoba nadležnih za održavanje
ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (žuto trepćuće svjetlo).
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu ako postupi
suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 140.
(1) Na autocesti vozač
ne smije zaustavljati ni parkirati motorno vozilo, osim na površinama izvan
kolnika koje su za to posebno uređene i obilježene.
(2) Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu
ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste dužan ga
je zaustaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti
potrebne mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika.
(3) Na autocesti vozač
ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag, osim na
površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbama stavka 3. ovoga članka i izreći će mu se jedan negativan
bod.
Članak 141.
(1) Na autocestu ne
smije se uključiti motorno vozilo što vuče drugo vozilo koje se zbog
neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne može samo kretati.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, vuča vozila dopuštena je autocestom ako je razlog za
vuču nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali samo krajnjom desnom
prometnom trakom do prve priključne ceste kojom se vučeno vozilo može
isključiti iz prometa na autocesti.
(3) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak 142.
(1) Autocestom se
vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena
vozilima u koloni.
(2) Na autocesti vozač
smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u
lijevu prometnu traku.
(3) Na autocesti vozač
ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati
zaustavnom trakom, kretati se na način da ne drži potreban razmak, požurivati
vozila ispred sebe ili na drugi način davanjem svjetlosnih i zvučnih znakova
niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge
sudionike u prometu.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač vozila koji se na
autocesti ne kreće krajnjom desnom prometnom trakom kada ta traka nije zakrčena
vozilima u koloni (stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbi stavka 3. ovoga članka i izreći će mu se zaštitna mjera
zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i dva negativna
boda.
Članak 143.
(1) Na autocesti s tri
prometne trake ili više prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u jednom
smjeru, vozači teretnih automobila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500
kg i skupova vozila duljina čija premašuje 7 m, smiju se koristiti samo s dvije
prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika.
(2) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi ovoga
članka.
Članak 144.
(1) Vozač koji se
vozilom uključuje u promet na autocesti, uz obveze iz članka 43. – 45. ovoga
Zakona, dužan je koristiti se posebnom trakom za ubrzanje.
(2) Vozač koji se vozilom isključuje iz prometa
na autocesti dužan je svojim vozilom pravovremeno zauzeti položaj na krajnjoj
desnoj prometnoj traci i što prije prijeći na posebnu traku za usporavanje.
(3) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak 145.
Odredbe članka 139. –
144. ovoga Zakona i odgovarajuće kaznene odredbe, primjenjuju se i na promet na
brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.
25. PROMET U TUNELU
Članak 146.
(1) Vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne
smije zaustavljati niti parkirati vozilo u tunelu niti smije polukružno
okretati vozilo ili se vozilom kretati unatrag.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama
ovoga članka i izreći će mu se jedan negativan bod.
Članak 147.
(1) Vozač motornog vozila dužan je za vrijeme
kretanja kroz tunel držati na vozilu upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje
ceste.
(2) Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se
za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
26. VOZILA POD PRATNJOM
Članak 148.
(1) Vozilima pod pratnjom, u smislu ovoga
Zakona, smatraju se vozila koja prate pripadnici policije i vojne policije s
posebnim policijskim vozilima opremljenim uređajima za davanje posebnih zvučnih
i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila, i to za
vrijeme dok se ti znakovi daju.
(2) Vozač koji na cesti
susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozač kojega sustigne vozilo
ili kolona vozila pod pratnjom dužni su zaustaviti svoje vozilo, noću umjesto
dugih svjetala upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, držati se
naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što prođu
sva vozila pod pratnjom.
(3) Vozila pod pratnjom
vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu imaju pravo prednosti
prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu na vozila koja se kreću
raskrižjem na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima
ovlaštene osobe, i na njih se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ograničenju
brzine (članak 52. – 55.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili
na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak 70. stavak 1.
točka 1., članak 74. i članak 75. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone
pješaka (članak 89.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 163.) i
nisu se dužni kretati jedno iza drugog (članak 112.).
(4) Iznimno, pod
uvjetom da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti drugih
sudionika u prometu, na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe o
strani kretanja vozila (članak 46. – 48. a kada je obustavljen promet i članak
49.), uključivanju u promet (članak 45. stavak 1.), o zaustavljanju i
parkiranju te polukružnom okretanju (članak 79. stavak 1., članak 80. stavak 1.
i 3., članak 82. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 83. stavak 1.,
članak 12. stavak 4. i članak 140.).
(5) Radi omogućavanja nesmetanog prolaska
vozilima iz stavka 1. ovoga članka, pješaci su se dužni ukloniti dok ta vozila
prođu.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga
članka.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno odredbi stavka 5. ovoga
članka.
27. VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA
Članak 149.
(1) Na vozila službe hitne pomoći, vatrogasne
službe, unutarnjih poslova i vojne policije, kad posebnim uređajima daju
svjetlosne i zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o
ograničenju brzine (članak 52. – 55.), o prednosti prolaska (članak 57.), o
zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili
prelaženju iz trake u traku (članak 70. stavak 1. točka 1., članak 74. i članak
75. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone pješaka (članak 89.) te obvezi
vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 163.).
(2) Iznimno, uz uvjet da je to neophodno
potrebno, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s
prednošću prolaska ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila
(članak 46. – 48. a kada je obustavljen promet i članak 49.), uključivanju u
promet (članak 45. stavak 1.) i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom
okretanju (članak 79. stavak 1., članak 80. stavak 1. i 3., članak 82. stavak
1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 83. stavak 1., članak 12. stavak 4. i
članak 140.).
(3) Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne
policije upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni
vozila koja se kreću iza njega, vozači su dužni obratiti pažnju i na vozila
kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja
vozila dok ta vozila ne prođu.
(4) Glede međusobnog prava prednosti prolaska
vozila iz stavka 1. i 3. ovoga članka važe odredbe ovoga Zakona o prednosti
prolaska.
Članak 150.
Iznimno od članka 149.
ovoga Zakona, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na
vozila policije bez obzira imaju li ugrađene posebne uređaje za utvrđivanje
prekršaja i davanje zvučnih i svjetlosnih signala u obavljanju službenih
zadaća, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak 52.
– 55.), prelaženja iz trake u traku (članak 75. stavak 1.), o poštivanju
prometnih znakova (članak 12. stavak 4.) i o zaustavljanju i parkiranju (članak
79., 80., 82. i 83.).
Članak 151.
(1) Osobni automobili
kojima se koriste suci i državni odvjetnici za obavljanje očevida povodom
kaznenih djela, službena vozila ovlaštenih carinskih službenika, vozila Gorske
službe spašavanja te vozila ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojima
se prevoze uhićene ili osuđene osobe, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i
zvučne znake, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila osim vozila
pod pratnjom i vozila iz članka 149. stavka 1. i 3. ovoga Zakona i na njih se,
uz uvjet iz članka 149. stavka 2. ovoga Zakona, ne primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o zaustavljanju i parkiranju (članak 79. stavak 1., članak 80. stavak 1.
i 3., članak 82. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 83. stavak 1. i
članak 12. stavak 4.).
(2) Osobe koje sudjeluju u prometu na cesti u
uvjetima i slučajevima iz članka 150. i 151. dužne su voditi računa o
sigurnosti drugih sudionika u prometu.
Članak 152.
(1) Da bi omogućili prolaz vozilima iz članka
149. i 151. ovoga Zakona, pješaci su se dužni skloniti, a druga vozila
propustiti i prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne prođu.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pješak ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 153.
(1) Uređaji za davanje posebnih svjetlosnih i
zvučnih znakova smiju se ugrađivati i upotrebljavati samo na vozilima kojima
pripadnici policije obavljaju pratnju (članak 148. stavak 1.) te na vozilima s
pravom prednosti prolaska iz članka 149. stavka 1. i 3. i članka 151. ovoga
Zakona.
(2) Na vozilima policije, osim uređaja iz stavka
1. ovoga članka, mogu se ugraditi i uređaji na kojima se ispisuju zapovijedi i
obavijesti vozačima koji se kreću ispred ili iza policijskih vozila (obvezno
zaustavljanje, stop policija, smanjite brzinu, prometna nesreća, opasnost na
cesti i sl.).
(3) Vozila iz članka 149. ovoga Zakona mogu
imati više plavih rotacijskih svjetala ugrađenih na najvišem dijelu vozila i
uređaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina, a vozila iz članka 151.
ovoga Zakona samo jedno plavo rotacijsko svjetlo i uređaj za davanje znakova u
nizu tonova raznih visina.
(4) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(6) Novčanom kaznom od 700,00 kuna kaznit će se
za prekršaj vozač koji u prometu na cesti ima ugrađene ili upotrebljava posebne
uređaje suprotno odredbama ovoga članka.
28. TERET NA VOZILU
Članak 154.
(1) Vozilo u prometu na
cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog
osovinskog opterećenja, utvrđenih posebnim propisom ili preko najveće dopuštene
mase, kao niti preko dopuštenoga osovinskog opterećenja upisanog u prometnu
dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim
znakom.
(2) Teret na vozilu
mora biti tako raspoređen i prema potrebi pričvršćen i pokriven da:
1) ne ugrožava
sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,
2) ne umanjuje
stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom,
3) ne smanjuje vozaču
preglednost nad cestom,
4) ne stvara suvišnu
buku i da se ne rasipa po cesti,
5) ne zaklanja
svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge
propisane oznake na vozilu.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik koja postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u
pravnoj osobi koja postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 155.
(1) Teret na vozilu ne
smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj strani vozila više od jedan
metar.
(2) Teret koji se
prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti najudaljeniju točku na
stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje duljine koja je kao
kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor.
(3) Ako se vozilom
prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i jednoosovinske
prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vučnog vozila i
jednoosovinske prikolice.
(4) Ako teret na vozilu
premašuje više od jednog metra najudaljenije točke na stražnjoj strani vozila,
najizbočenija točka tereta mora biti označena crvenom tkaninom.
(5) Najizbočenija točka
tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom mora u slučaju
iz stavka 4. ovoga članka biti označena pločom. Ta je ploča kvadratnog oblika,
dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeničnim kosim trakama
reflektirajuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na uzdužnu os
vozila.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik koja postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba
u pravnoj osobi koja postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 156.
(1) Noću, a i danju u
slučaju smanjene vidljivosti najizbočenija točka na teretu koji se prevozi
vozilom mora biti označena:
1) u slučaju iz članka
155. stavka 4. ovoga Zakona – svjetlom i reflektirajućom tvari crvene boje,
2) kad teret na
motornom ili na priključnom vozilu bočno premašuje više od 20 cm vanjski rub
prednjega ili stražnjeg svjetla za označivanje vozila – svjetlom i
katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa stražnje strane –
crveno svjetlo.
(2) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se
za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 157.
(1) Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se
prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila.
(2) Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se
prevoziti predmete šire od 80 cm.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač bicikla, mopeda ili motocikla koji postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
29. PRIJEVOZ OSOBA VOZILIMA
Članak 158.
(1) U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u
prometu na cesti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala, odnosno koliko je
upisano u prometnoj dozvoli.
(2) Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca,
dvoje djece do 10 godina života smatra se jednom osobom.
(3) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 159.
(1) Na prikolicama iz članka 93. ovoga Zakona i
u tovarnom sanduku mopeda ili motocikla, ne smiju se prevoziti osobe.
(2) Osobe se mogu
prevoziti u bočnoj prikolici motocikla.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji vozilom prevozi osobe
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 160.
(1) Vozač ne smije
prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra,
osim vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga i tijela za izvršenje kaznenih
i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe.
(2) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji postupi suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 161.
(1) Vozač bicikla
stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina
samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i
noge, odnosno pedale.
(2) Vozač bicikla
stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti,
ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i
čvrsto spojeno s biciklom.
(3) Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije
prevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola ili droga.
(4) Dijete mlađe od 12 godina ne smije se
prevoziti na mopedu i motociklu.
(5) Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se
za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 162.
(1) Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na
koji način ometati vozača u upravljanju vozilom, niti utjecati na vozača da
upravlja vozilom na način kojim se smanjuje sigurnost prometa.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj osoba koja postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 163.
(1) Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom
vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su
koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.
(2) Vozač osobnog automobila ne smije na
prednjem sjedalu prevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola ili droga,
dijete mlađe od 12 godina niti na stražnjem sjedalu dijete mlađe od pet godina,
osim u slučaju kada na stražnjem sjedalu ima pričvršćenu dječju sjedalicu, u
kojoj dijete mora biti vezano.
(3) Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se
za prekršaj vozač i druga osoba koja postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 164.
(1) Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije
uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na
vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima.
(2) Iznimno, na
vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na
vozilima vatrogasne službe, vozilima komunalne djelatnosti i elektro dispečerske
službe ako su na tim vozilima ugrađene platforme za stajanje i držači i ako se
ne kreću brzinom većom od 30 km na sat.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja za vrijeme kretanja
vozila u prometu na cesti iskače, otvara vrata, naginje se izvan vozila ili se
vozi na vanjskim dijelovima vozila, ili na traktorskim priključcima, ili uskače
u vozilo (stavak 1.).
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji za više od 10 km na
sat prekorači brzinu u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka bez obzira na
dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji do 10 km na sat
prekorači brzinu u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka bez obzira na
dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu.
Članak 165.
Motornim ili priključnim vozilom za prijevoz
putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu i autobusom kojim se obavlja
prijevoz za vlastite potrebe u gradskom prometu, iznimno od članka 158. stavka
1. ovoga Zakona, smije se prevoziti osobe i stojeći.
Članak 166.
(1) Na teretnom automobilu u prostoru za
smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se prevoziti
najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge
radove.
(2) Osobe koje nisu navršile 14 godina smiju se
prevoziti na vozilima iz stavka 1. ovoga članka samo uz pratnju punoljetne
osobe.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 167.
(1) Na teretnom automobilu u prostoru za
smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se uz
odobrenje prevoziti više od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta
ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i
obratno te od jednog mjesta rada na drugo.
(2) Prijevoz osoba na vozilima iz stavka 1.
ovoga članka može se odobriti i u drugim opravdanim slučajevima.
(3) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 168.
(1) Teretni automobil
kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta uz odobrenje mora imati:
sjedala pričvršćena za karoseriju široka najmanje 45 cm, stranicu na stražnjoj
strani karoserije visoku najmanje 120 cm, čvrst vanjski naslon visok najmanje
120 cm na stražnjim sjedalima i na sjedalima uzduž ruba karoserije ako su
njezine stranice niže od 120 cm, nosač cerade i ceradu s dva otvora za
prozračivanje, jedan na prednjoj, a drugi na stražnjoj strani te stepenice za
ulazak i izlazak osoba.
(2) Ispunjavanje uvjeta
iz stavka 1. ovoga članka i broj osoba koje se mogu prevoziti, utvrđuje stanica
za tehnički pregled vozila.
Članak 169.
(1) Na radnom stroju i
njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smiju se nalaziti
vozač i pratilac.
(2) Na motokultivatoru
za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a na priključnom
vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje rade na utovaru
ili istovaru tereta ili obavljaju druge poslove.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se za vrijeme kretanja po cesti na
radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom
priključnom vozilu prevoze osobe suprotno odredbama ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji prevozi osobe suprotno
odredbama ovoga članka.
Članak 170.
(1) Odobrenje iz članka 167. ovoga Zakona izdaje
policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem području prijevoz
počinje.
(2) Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz
obavlja radi pružanja hitne pomoći pri spašavanju ljudi i imovine ili kada se
obavlja vozilima unutarnjih poslova ili oružanih snaga.
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka važi
najdulje šest mjeseci. Vozač mora kod sebe imati odobrenje i pokazati ga na
zahtjev ovlaštene službene osobe.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga
članka.
Članak 171.
(1) U parkovima, hotelsko-turističkim i sličnim
naseljima, pješačkim zonama, gradovima i slično, na cesti kojom je zabranjen
ili se ne odvija promet vozila, u pravilu samo u turističke svrhe, traktor ili
neko drugo vučno motorno vozilo, smije vući najviše četiri priključna vozila
uređena za prijevoz osoba i na njima uz odobrenje prevoziti osobe u sjedećem
položaju (turistički vlak).
(2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka
vozila koja se koriste u turističke svrhe, u uvjetima odvijanja prometa drugih
vozila, vučno vozilo smije vući najviše dva vozila.
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje
tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležno za poslove
prometa.
(4) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se na turističkom vlaku prevoze osobe
suprotno odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u tijelu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(6) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji u prometu na cesti prevozi
osobe suprotno odredbama ovoga članka.
Članak 172.
(1) U prometu na cesti
zabranjeno je prevoziti osobe:
1) teretnim automobilom
kojem tovarni sanduk nema stranice,
2) vozilom s
automatskim istovarivačem,
3) priključnim vozilom
za prijevoz tereta koje vuče teretni automobil,
4) prikolicom za
stanovanje (kamp-prikolica),
5) priključnim vozilom
koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednoga priključnog vozila, osim u
slučaju iz članka 171. ovoga Zakona (turistički vlak).
(2) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti prevoze osobe
suprotno odredbama ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se
za prekršaj i vozač koji u prometu na cesti prevozi osobe suprotno odredbama
ovoga članka.
Članak 173.
(1) Osobe koje se prevoze teretnim automobilom u
prostoru za smještaj tereta i priključnim vozilom koje vuče traktor ili radnom
stroju ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu
ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj osoba koja postupi suprotno odredbama ovoga članka.
30. POKUSNE VOŽNJE
Članak 174.
(1) Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja
svojstava proizvedenih ili preinačenih motornih vozila mora odstupiti od
pojedinih odredaba o sigurnosti prometa na cestama, potrebno je odobrenje.
(2) Odobrenje iz stavka
1. ovoga članka izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem
području vožnja počinje.
(3) U odobrenju za
pokusnu vožnju određuje se koje mjere osiguranja organizator mora poduzeti o
svom trošku te naznačuje osobe koje se moraju nalaziti u vozilu za vrijeme
pokusne vožnje.
(4) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako bez odobrenja obavlja pokusnu vožnju na cesti vozilom na
motorni pogon ili ako ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za
pokusnu vožnju.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji bez odobrenja vozilom na motorni pogon
obavlja pokusnu vožnju na cesti ili ne poduzme mjere osiguranja određene u
odobrenju za pokusnu vožnju ili za vrijeme pokusne vožnje prevozi osobe koje
nisu navedene u odobrenju.
VI. DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE
Članak 175.
Osoba koja se zatekne
ili naiđe na mjesto prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba dužna je
ukazati pomoć osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
Članak 176.
(1) Sudionik u
prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen ili je
nastala veća materijalna šteta, dužan je:
1) ostati na mjestu
prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja
pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samome potrebna
liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije,
2) poduzeti sve što je
u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu
prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne
mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet
da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa,
3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu
policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne
nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid.
(2) Pravna ili fizička
osoba koja je obaviještena o prometnoj nesreći u kojoj je neka osoba ozlijeđena
dužna je o tome odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu i policijsku
upravu, odnosno policijsku postaju.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne ostane
na mjestu prometne nesreće i izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom u trajanju najmanje 6 mjeseci te pet negativnih bodova (stavak
1.).
Članak
177.
(1) Vozači, sudionici
prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana manja materijalna šteta na vozilima, dužni
su odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa,
popuniti i potpisati Europsko izvješće o nezgodi ili na drugi način razmijeniti
osobne podatke i podatke o vozilima.
(2) Vozači iz stavka 1.
ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i
potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i
podatke o vozilima.
(3) U slučaju prometne
nesreće s manjom materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika
vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili
druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao
prometnu nesreću.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se vozači ako odmah s kolnika ne uklone vozila
i omoguće nesmetano odvijanje prometa.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u
prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne
ostavi svoje podatke i napusti mjesto prometne nesreće i izreći će mu se
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje tri
mjeseca te tri negativna boda.
Članak 178.
(1) Vozač koji je
vozilom sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih
osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nesreći, imaju
pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile prisutne kad se
nesreća dogodila.
(2) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja odbije dati osobne
podatke i adresu sukladno odredbi ovoga članka.
Članak
179.
(1) Vozač koji se
zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužan je na zahtjev ovlaštene
osobe prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći do najbliže zdravstvene
ustanove.
(2) Vozač je dužan
postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka i prije dolaska ovlaštene osobe,
osim ako se nesreća dogodila na mjestu na kojem se može očekivati brzi dolazak
vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se nestručnim i neodgovarajućim
načinom prijevoza stanje ozlijeđene osobe može pogoršati.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji odbije prevesti osobu
ozlijeđenu u prometnoj nesreći.
Članak 180.
(1) Ako je zdravstvena ustanova obaviještena o
prometnoj nesreći ili je primila na liječenje osobu ozlijeđenu u prometnoj
nesreći, dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno
policijsku postaju na čijem se području dogodila prometna nesreća.
(2) Ako osoba
ozlijeđena u prometnoj nesreći umre od zadobivenih ozljeda, zdravstvena
ustanova dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno
policijsku postaju na čijem se području dogodila prometna nesreća.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako ne
obavijesti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o prijemu
osobe ozlijeđene u prometnoj nesreći ili smrti osobe u prometnoj nesreći.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba (liječnik) u
zdravstvenoj ustanovi i liječnik u privatnoj praksi.
Članak 181.
(1) Ako je vozilo zbog
prometne nesreće onesposobljeno za daljnje kretanje na cesti, vozač ili
vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je vozilo, teret, stvari ili drugi
materijal rasut po cesti ukloniti s kolnika, nakon što to naredi ili dopusti
ovlaštena osoba koja obavlja očevid.
(2) Ako vozač ili
vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema stavku 1. ovoga
članka, ovlaštena osoba koja se zatekne na mjestu nesreće ili na mjestu gdje se
nalazi neispravno vozilo naredit će organizaciji nadležnoj za održavanje cesta
da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s
kolnika.
(3) Organizacija nadležna
za održavanje cesta, odnosno pravna osoba s kojom je pravna osoba ili upravno
tijelo nadležno za održavanje cesta sklopilo ugovor za uklanjanje vozila dužna
je hitno poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje i čuvanje vozila s teretom,
stvari ili drugoga rasutog materijala s kolnika i osigurati prohodnost ceste.
(4) Ako organizacija
nadležna za održavanje cesta ne postupi prema odredbi stavka 3. ovoga članka, a
zbog onesposobljenosti vozila ili zapreka na kolniku stvorenih od tereta,
stvari ili drugog materijala bude onemogućeno kretanje drugim sudionicima u
prometu, ovlaštena osoba poduzet će druge odgovarajuće mjere da se omogući
normalan tok prometa.
(5) Troškove uklanjanja
i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i poduzimanje drugih
odgovarajućih mjera iz stavka 4. ovoga članka snosi organizacija nadležna za
održavanje cesta, a oni imaju pravo na naknadu od onoga tko ih je prouzročio.
(6) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako poslije prometne nesreće, na zahtjev ovlaštene osobe, ne
poduzme mjere za hitno uklanjanje vozila, tereta, stvari ili drugog rasutog
materijala sa ceste ili ne osigura prohodnost ceste (stavak 3.).
(7) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i osoba koja ne postupi sukladno
odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak 182.
(1) Policijski službenik koji obavlja očevid
prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, podvrgnut će neposredne
sudionike prometne nesreće ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i
aparata umjerenih prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi
provjere imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga. Ako se tim
ispitivanjem utvrdi da vozač – neposredni sudionik nesreće – u organizmu ima
alkohola ili droga, a to poriče, policijski službenik će ga odvesti u
zdravstvenu ustanovu na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi
analize.
(2) Ako u prometnoj nesreći ima ozlijeđenih
osoba, policijski službenik koji obavlja očevid prometne nesreće podvrgnut će
neposredne sudionike nesreće ispitivanju na način kako je to propisano u stavku
1. ovoga članka. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da vozači – neposredni
sudionici prometne nesreće – imaju u organizmu alkohola ili opojnih droga,
policijski službenik će odrediti liječnički pregled te uzimanje krvi i urina
radi analize.
(3) Ako u prometnoj nesreći ima poginulih osoba,
policijski službenik koji obavlja očevid odredit će da se vozačima –
neposrednim sudionicima nesreće uzme krv i urin kako bi se utvrdilo imaju li u
organizmu alkohola ili opojnih droga, a drugim sudionicima nesreće nakon što se
odgovarajućim sredstvima ili aparatima ili stručnim pregledom utvrdi prisutnost
alkohola ili opojnih droga u organizmu.
(4) U slučajevima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga
članka liječnik može odlučiti da se krv i urin ne uzimaju ako bi zbog toga
nastupile štetne posljedice za zdravlje sudionika u prometnoj nesreći.
(5) Osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne
smiju, od momenta nastanka prometne nesreće pa dok se nad njima ne provede
postupak ispitivanja u stavku 1., 2. i 3. ovoga članka, uzimati alkoholna pića,
opojne droge ni lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati
prije i za vrijeme vožnje.
(6) Osoba za koju se ispitivanjem na jedan od
načina propisanim ovim člankom utvrdi da u organizmu ima alkohola ili opojnih
droga snosi troškove ispitivanja, a osoba iz stavka 1. ovoga članka snosi i
troškove odvoženja službenim policijskim vozilom na liječnički pregled te
vađenje krvi i urina radi analize.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka
koje postupe suprotno odredbi stavka 5. ovoga članka, a vozaču će se izreći i
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do šest mjeseci
te dva negativna boda.
Članak 183.
(1) Policijski službenici dužni su izaći na
mjesto prometne nesreće o kojoj su obaviješteni.
(2) Policijski službenik koji obavlja očevid dužan
je organizirati popis imovine koja na mjestu događaja ostaje iza osobe koja je
u prometnoj nesreći poginula ili teže ozlijeđena, obavijestiti organizaciju
koja uklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranu osobu i pružiti pomoć
radi zaštite imovine ako na mjestu događaja nema osobe koja tu imovinu može
preuzeti.
VII. ŠPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI
AKTIVNOSTI NA CESTAMA
Članak 184.
(1) Športske i druge priredbe ili slične
aktivnosti na cesti ne smiju se održavati bez odobrenja. Odobrenje izdaje
policijska uprava na čijem se području održava priredba ili obavlja aktivnost.
(2) Ako se športska ili
druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na području dviju ili
više policijskih uprava, odobrenje izdaje ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove.
(3) Ako se radi održavanja
priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje promet, odobrenje se
izdaje uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za poslove cestovnog prometa na
čijem se području zabranjuje promet, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka uz
suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prometa.
(4) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka za športske ili druge priredbe i aktivnosti na cesti,
koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa, nije potrebno
odobrenje.
(5) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako na cesti, bez odobrenja, održava športsku ili drugu priredbu
ili aktivnost.
(6) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili
tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 185.
(1) U slučaju iz članka
184. stavka 3. ovoga Zakona ako za druge sudionike u prometu nije osigurana
zaobilazna cesta, zahtjev će se odbiti.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka održavanje automobilske, motociklističke ili
biciklističke utrke na cesti može se odobriti i kad u određenom cestovnom
pravcu nema zaobilazne ceste (brdske utrke i dr.) ali samo u vrijeme kada se
tom cestom drugi sudionici u prometu najmanje kreću. U tom se slučaju promet može
zabraniti najduže dva sata.
Članak 186.
(1) Zahtjev za
izdavanje odobrenja podnosi se najkasnije 30 dana prije održavanja športske i
druge priredbe ili obavljanja aktivnosti.
(2) Uz zahtjev za
izdavanje odobrenja mora se priložiti program priredbe, odnosno aktivnosti,
pravila natjecanja, pregled mjera koje organizator predviđa za osiguranje
sudionika u prometu, sudionika i gledatelja športske i druge priredbe ili
aktivnosti i znak kojim će vozila iz pratnje natjecatelja biti označena.
Članak 187.
(1) Zahtjev za održavanje
športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti odbit će se
ako organizator, prema prosudbi nadležnog tijela unutarnjih poslova, nije u
stanju provesti mjere iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako bi zbog održavanja
športske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti trebalo
obustaviti promet važnijim prometnim pravcima ili bi se priredbom, odnosno
aktivnošću u većoj mjeri ugrožavao ili ometao promet na cesti, zahtjev za
izdavanje odobrenja može se odbiti.
Članak 188.
(1) U odobrenju za održavanje
športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti određuju se
mjere osiguranja koje organizator mora poduzeti.
(2) Kada se promet na
cesti ograničava ili se zabranjuje radi održavanja priredbe ili obavljanja
aktivnosti odobrenje sadrži i obvezu organizatora da o mjerama ograničavanja
ili zabrane prometa obavijesti javnost putem sredstava javnog priopćavanja,
najkasnije 48 sati prije početka priredbe, odnosno aktivnosti.
Članak 189.
(1) Organizator ne smije početi s održavanjem
športske ili druge priredbe ili aktivnosti na cesti ako nisu poduzete sve mjere
osiguranja određene u odobrenju.
(2) Ako se utvrdi da organizator nije poduzeo
sve mjere osiguranja određene u odobrenju, priredba, odnosno aktivnost će se
zabraniti.
(3) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako na cesti počne
športsku ili drugu priredbu ili aktivnost prije nego što su poduzete sve mjere
osiguranja određene u odobrenju.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Članak 190.
(1) Organizator je dužan
prekinuti održavanje športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti:
1) ako su ugroženi
sudionici ili gledatelji,
2) ako se u većoj mjeri
naruši javni red i mir,
3) ako nastupe
okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnost ne bi bila odobrena,
4) ako organizator ne
provodi određene mjere osiguranja,
5) ako to zahtijevaju
drugi razlozi sigurnosti.
(2) Ako organizator ne
prekine priredbu, odnosno aktivnost u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka
policijska uprava, odnosno policijska postaja naredit će organizatoru da
priredbu, odnosno aktivnost prekine i poduzet će potrebne mjere da se naredba
izvrši.
(3) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako ne prekine športsku ili drugu priredbu ili aktivnost na cesti
u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 191.
(1) Natjecatelje na
športskoj priredbi na cesti mogu pratiti samo vozila označena posebnim znakom
koje utvrdi organizator.
(2) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako posebnim znakom ne označi vozilo koje prati natjecanje
športske ili druge priredbe ili aktivnost na cesti.
(3) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Novčanom kaznom od
300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji upravlja vozilom u pratnji
natjecatelja ako vozilo ne označi posebnim znakom.
Članak 192.
(1) Nakon završetka
športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti organizator je dužan
odmah:
1) ukloniti s ceste sve prometne znakove i druge
oznake, uređaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi održavanja
priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti,
2) postaviti na cestu sve prometne znakove i
druge znakove, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi održavanja priredbe,
odnosno obavljanja aktivnosti,
3) popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestu
i cestovne objekte ako su oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno obavljanju
aktivnosti.
(2) Ako organizator ne postupi prema točki 1. i
2. stavka 1. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska postaja poduzet
će odgovarajuće mjere da se o trošku organizatora uklone, odnosno postave
prometni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na cesti.
(3) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako nakon završetka
športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti ne ukloni sa ceste
prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su bili
postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti, ili ako ne
popravi i ne dovede u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte koji su bili
oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno obavljanju aktivnosti.
(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
VIII. OGRANIČENJE PROMETA
Članak 193.
(1) Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama
zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju zimsku opremu i teretnim
automobilima s priključnim vozilom.
(2) Zimski uvjeti na
cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku
poledica.
(3) U uvjetima iz
stavka 2. ovoga članka, autobusi i teretni automobili moraju, barem na jednoj
pogonskoj osovini, imati lance za snijeg. Osobni automobili moraju biti
opremljeni propisanom zimskom opremom.
(4) Iznimno od odredbe
stavka 2. ovoga članka, ministar nadležan za poslove prometa može u određeno
vrijeme i na određenoj cesti ili dijelu ceste propisati obavezno posjedovanje
zimske opreme, za pojedine vrste i kategorije vozila, bez obzira postoje li na
tim cestama zimski uvjeti.
(5) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se pravna ili fizička osoba-obrtnik ako naredi
ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu
zimsku opremu.
(6) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom koje
nema zimsku opremu.
Članak
194.
(1) Ministar nadležan
za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove može
na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom
razmaku propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta
vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja neophodni
radi sprječavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to
zahtijevaju razlozi neometanog prometa, odnosno ako se može opravdano očekivati
da će promet biti osobito gust ili otežan.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit
će se za prekršaj instruktor vožnje ili druga osoba koja osposobljava kandidata
za vozača kao i vozač koji sudjeluje u prometu na određenoj cesti ili dijelu
ceste u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku kada je propisana
zabrana ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila sukladno
odredbama stavka 1.
Članak 195.
U slučajevima kada to zahtijevaju razlozi
sigurnosti i neometanog odvijanja prometa ili razlozi održavanja javnog reda i
mira, policijska uprava, odnosno policijska postaja može zabraniti promet ili
odrediti posebno ograničenje prometa na određenim cestama i dijelovima cesta za
vrijeme dok postoje razlozi zbog kojih se poduzimaju te mjere.
IX. VOZAČI
1. UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILIMA
Članak 196.
(1) Motornim vozilom i tramvajem u prometu na
cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu,
inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu.
(2) Vozač je dužan za
vrijeme upravljanja motornim vozilom i tramvajem koristiti se pomagalima koja su
upisana u vozačku dozvolu.
(3) Vozač motornog
vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na
način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja motornim
vozilom.
(4) Mobitel se može
koristiti za vrijeme vožnje ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo
korištenje bez upotrebe ruke.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema važeću vozačku
dozvolu, koji je ispunio uvjete za upravljanje motornim vozilom, a nije mu
izdana vozačka dozvola te koji ne koristi pomagala upisana u njegovu vozačku
dozvolu.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu do 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj, vozač koji koristi mobitel
suprotno odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.
Članak 197.
Vozač koji upravlja
vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati
vozilom te za to imati potrebno znanje i vještinu.
Članak 198.
(1) Vozač koji je u
tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvu psihofizičkom stanju da je
nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, a i vozač koji ima u organizmu
lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za
vrijeme vožnje, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo će
podzakonskim aktom propisati listu lijekova koji se ne smiju upotrebljavati za
vrijeme i prije vožnje.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila ako postupi
suprotno odredbama ovoga članka te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca i dva negativna boda.
Članak 199.
(1) Vozač i instruktor vožnje ne smije
upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima
alkohola ili opojnih droga.
(2) Prisutnost alkohola
u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina, mjerenjem količine alkohola u
litri izdahnutog zraka, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima.
(3) Smatrat će se da
vozač u organizmu ima opojnih droga ako se prisutnost opojnih droga utvrdi
odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi
ili krvi i urina.
(4) Smatrat će se da je
vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta.
(5) Novčanom kaznom od
500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, ako u organizmu ima
alkohola do 0,50 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog zraka. Osim novčane
kazne može mu se izreći jedan negativan bod.
(6) Novčanom kaznom od
najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako ima u organizmu
alkohola iznad 0,5 do 1,50 g/kg ili miligrama u litri izdahnutog zraka, izreći
će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od
najmanje tri mjeseca i odrediti tri negativna boda.
(7) Novčanom kaznom od
najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako u organizmu ima
alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako u
organizmu ima opojnih droga, odnosno ako se odbije podvrgnuti ispitivanju ili
liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (članak 182. i
članak 285.). Osim novčane kazne izreći će mu se zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci i odredit će
mu se pet negativnih bodova.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla i
zaprežnog vozila koji upravlja vozilom na cesti ako u organizmu ima alkohola
ili opojnih droga.
(9) Vozaču motornog
vozila, tramvaja ili instruktoru vožnje koji u razdoblju od 24 mjeseca unatrag
od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više puta pravomoćno kažnjen za
prekršaje iz ovoga članka, umjesto novčane kazne prekršajni sud može izreći
kaznu zatvora do 60 dana te zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim
vozilom u trajanju od jedne do dvije godine i odrediti će mu se pet negativnih
bodova.
2. OSPOSOBLJAVANJE KANDIDATA ZA VOZAČE
Članak 200.
(1) Osposobljavanje kandidata za vozače je
djelatnost koja se obavlja u općem interesu, a pretpostavlja jedinstveni
nastavni proces koji se provodi prema propisanom programu. Program obuhvaća
nastavne predmete: Prometni propisi i sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i
Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
(2) Osposobljavanje kandidata za vozače iz
nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila, Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći i Upravljanje vozilom provode
autoškole.
(3) Osposobljavanje kandidata za vozače iz
nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći
provode Hrvatski crveni križ i zdravstvene ustanove za pružanje prve pomoći
koje ovlasti ministarstvo nadležno za zdravstvo.
(4) Program, provedbu
programa, uvjete i način osposobljavanja kandidata za vozače propisuje
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove uz suglasnost s ministrom nadležnim
za poslove prometa.
(5) Jedinstvene
minimalne izračunske elemente vrijednosti nastavnog sata za nastavni predmet
Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći propisuje ministar
nadležan za zdravstvo, a troškove snosi kandidat za vozača.
(6) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako
neovlašteno osposobljava kandidate za vozače.
(7) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 201.
(1) Osposobljavanje kandidata za vozače izvode
autoškole koje za to ovlasti i upiše u registar autoškola ministarstvo nadležno
za unutarnje poslove, nakon što ovlaštena stručna organizacija utvrdi da
ispunjavaju uvjete utvrđene ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na
temelju ovoga Zakona. Registar autoškola vodi ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove. Registar sadrži sljedeće podatke: broj upisa u registar,
naziv autoškole, statusni oblik, sjedište autoškole, sjedište podružnice ili
izdvojenog pogona, kategorije vozila za koje je registrirana, datum upisa u
registar, datum i razlozi za brisanje iz registra.
(2) Ovlaštenje iz
stavka 1. ovoga članka izdaje se u skladu s posebnim propisom o mreži i
kriterijima o dovoljnom broju autoškola, što ga na prijedlog ovlaštene stručne
organizacije donosi ministar nadležan za unutarnje poslove.
Članak 202.
(1) Autoškola može
provoditi osposobljavanje kandidata za vozače vozila ako ima:
1. u radnom odnosu na
određeno ili neodređeno vrijeme s najmanje pola radnog vremena stručnog
voditelja autoškole i predavača predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila,
2. u radnom odnosu na
određeno ili neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom potreban broj instruktora
vožnje za uspješno ostvarivanje nastavnog plana i programa osposobljavanja,
3. propisno opremljenu
učionicu, uredski prostor za prijem kandidata i rad voditelja autoškole,
prometno vježbalište od najmanje 500 m2
u sjedištu autoškole i druge radne i pomoćne prostore koji omogućuju nesmetano
osposobljavanje kandidata i obavljanje djelatnosti, u vlasništvu ili zakupu,
4. najmanje jedno
vozilo u vlasništvu ili zakupu opremljeno za osposobljavanje kandidata za
vozače A1, A, B i M kategorije do sedam godina starosti a za ostale kategorije
vozilo do 12 godina starosti,
5. u vlasništvu
nastavna sredstva i pomagala, informatičku opremu i program za realizaciju
teorijskog dijela osposobljavanja (nastavni predmet Prometni propisi i
sigurnosna pravila) te računalnu opremu za ostvarivanje informatičke
povezanosti s ovlaštenom stručnom organizacijom iz ovoga Zakona.
(2) Autoškola smije i u podružnici (izdvojenom
pogonu) izvan sjedišta osposobljavati kandidate za vozače ako ispunjava uvjete
navedene u ovome članku te ako joj ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
za to izda ovlaštenje i odobri upis u registar.
(3) Osposobljavanje kandidata za vozače u
autoškoli iz nastavnog predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila izvodi
predavač, iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom izvodi instruktor vožnje, a
iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj
nesreći izvodi predavač, doktor medicine.
(4) Osposobljavanje kandidata za vozače obavlja
se prema jedinstvenim minimalnim izračunskim elementima vrijednosti nastavnog
sata za nastavni predmet Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje
vozilom, za pojedinu kategoriju vozila koje propisuje ministar unutarnjih
poslova. Troškove osposobljavanja snosi kandidat za vozača.
Članak 203.
(1) Stručni voditelj autoškole može biti osoba s
višom ili visokom stručnom spremom prometne ili odgojno-obrazovne struke, s
najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obrazovanja ili
osposobljavanja u cestovnom prometu, koja ima položen stručni ispit iz članka
203. stavka 3. ovoga Zakona i valjanu dozvolu instruktora vožnje onih
kategorija vozila za koje se u autoškoli osposobljava kandidate.
(2) Predavač u
autoškoli može biti osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu prometnog,
pravnog ili odgojno-obrazovnog smjera, najmanje tri godine vozačku dozvolu za
vozila B kategorije i položen stručni ispit iz članka 203. ovoga Zakona za
predavača Prometnih propisa i sigurnosnih pravila.
(3) Program stručnog
ispita iz stavka 1. i 2. ovoga članka, te način njegove provedbe na prijedlog
ovlaštene stručne organizacije propisuje ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(4) Instruktor vožnje u
autoškoli može biti osoba sa zanimanjem instruktora vožnje i kojoj je izdana
dozvola instruktora vožnje određene kategorije.
(5) Predavač iz
nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći
može biti doktor medicine osposobljen za izvođenje nastave iz toga nastavnog
predmeta, prema programu kojeg utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
(6) Za vrijeme
osposobljavanja kandidata za vozača u upravljanju vozilom, instruktor vožnje
dužan je imati kod sebe svoju vozačku dozvolu, dozvolu instruktora vožnje za
one kategorije za koje obavlja osposobljavanje, nalog za osposobljavanje i dužan
ih je pokazati na zahtjev policijskog službenika i ovlaštenog nadzornika.
(7) Dozvolu stručnom
voditelju autoškole, predavaču i instruktoru vožnje izdaje ministarstvo nadležno
za unutarnje poslove, a predavaču iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći izdaje ministarstvo nadležno za
zdravstvo.
(8) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako dopusti da kandidate za
vozače osposobljava osoba koja ne ispunjava uvjete propisane u ovom Zakonu.
(9) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna
kaznit će se za prekršaj osoba koja osposobljava kandidata za vozača vozila, a
ne ispunjava za to propisane uvjete.
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj instruktor vožnje ako nema kod sebe dozvolu
instruktora vožnje, nalog za osposobljavanje i vozačku dozvolu ili ih ne pokaže
na zahtjev ovlaštene osobe.
Članak 204.
(1) Osoba može pristupiti osposobljavanju za
vozača vozila određene kategorije najranije šest mjeseci prije nego što navrši
godine propisane za izdavanje vozačke dozvole za upravljanje vozilom određene
kategorije.
(2) Kandidat za vozača može i prije položenoga
vozačkog ispita upravljati na cesti vozilom one kategorije za koju se
osposobljava za vrijeme dok se osposobljava, ako vozilom upravlja pod nadzorom
instruktora vožnje.
(3) Za vrijeme
upravljanja vozilom kandidat za vozača mora imati kod sebe Knjižicu kandidata
za vozača i uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za upravljanje
vozilom, te ih je dužan pokazati na zahtjev policijskog službenika i ovlaštenog
nadzornika.
(4) Vozilo koje se
koristi za osposobljavanje kandidata za vozača mora biti označeno oznakom plave
boje s bijelim slovom »L«.
(5) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako
vozilo na kome se kandidat za vozača osposobljava za praktično upravljanje
vozilom ne obilježi posebnim oznakama.
(6) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne (područne) samouprave i uprave.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj instruktor vožnje koji na cesti
osposobljava kandidata za vozača na vozilu koje nije označeno posebnim
oznakama.
Članak 205.
Za vrijeme
osposobljavanja za vozača kandidat ne smije na cesti voziti brzinom većom od 80
km na sat, na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila brzinom
većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti.
3. VOZAČKI ISPITI I PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI
Članak 206.
(1) Poslovi organiziranja i provođenja vozačkih
ispita, stručnog nadzora nad radom autoškola, stručnog usavršavanja i provjere
stručne osposobljenosti, organiziranja i provođenja stručnih ispita za
predavače, stručne voditelje i ovlaštene ispitivače, kao javne ovlasti,
povjeravaju se ovlaštenoj stručnoj organizaciji, koju na temelju javnog
natječaja, ovlasti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(2) Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga
članka mora imati:
1. prostorne i materijalno-tehničke uvjete koji
osiguravaju obavljanje poslova na teritoriju Republike Hrvatske,
2. odgovarajuće stručne kadrove,
3. organizaciju rada i ustroj koji jamči trajno
i kvalitetno obavljanje poslova,
4. odgovarajuću informatičku i tehničku podršku
za obavljanje povjerenih poslova.
(3) Uvjete iz stavka 2.
ovoga članka propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove.
(4) Ministar nadležan
za unutarnje poslove na prijedlog ovlaštene stručne organizacije utvrđuje način
obavljanja i organiziranja vozačkih ispita te vođenje dokumentacije i
evidencija o tim poslovima.
(5) Stručna
organizacija na temelju propisa ministarstva nadležnog za unutarnje poslove
svojim aktima utvrđuje način obavljanja poslova koji su joj povjereni te
utvrđuje i vodi dokumentaciju i evidencije o poslovima koje obavlja.
(6) Poslove stručnog
nadzora obavlja ovlaštena osoba stručne organizacije (ovlašteni nadzornik) koja
ima visoku stručnu spremu, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima
osposobljavanja kandidata za vozače i najmanje pet godina radnog iskustva kao
ovlašteni ispitivač na poslovima provedbe vozačkih ispita.
(7) Osoba iz stavka 6.
ovoga članka mora imati položen stručni ispit. Program stručnog ispita, te
način njegove provedbe na prijedlog ovlaštene stručne organizacije propisuje
ministar nadležan za unutarnje poslove.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
povjerene joj poslove ne obavlja stručno ili ih obavlja suprotno odredbama
ovoga članka.
(9) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
207.
(1) Vozački ispit
provodi se u ispitnim centrima koje određuje ministar nadležan za unutarnje
poslove na prijedlog ovlaštene stručne organizacije.
(2) Ispitni centri u
smislu ovoga Zakona su podružnice stručne organizacije.
Članak
208.
(1) Vozački ispit može
polagati samo kandidat za vozača koji je završio osposobljavanje po propisanom
programu i ako je navršio broj godina potrebnih za izdavanje vozačke dozvole za
kategoriju za koju se osposobio. Polaganje vozačkog ispita kandidat prijavljuje
ovlaštenoj stručnoj organizaciji iz članka 206. ovoga Zakona.
1) Kandidat za vozača
motornih vozila C kategorije i vozila H kategorije smije polagati vozački ispit
ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila B kategorije najmanje
godinu dana.
2) Kandidat za vozača
motornih vozila D i D+E kategorije smije polagati vozački ispit ako ima važeću
vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila C kategorije najmanje dvije godine.
3) Kandidat za vozača
skupine vozila B+E, C1+E i C+E kategorije smije polagati vozački ispit ako ima
važeću vozačku dozvolu za onu kategoriju, u koju spada vučno vozilo najmanje
godinu dana.
(2) Vozački ispit čini
jedinstvenu cjelinu i sastoji se od nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna
pravila, Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći i Upravljanje
vozilom. Ispit iz pojedinoga nastavnog predmeta provodi ovlašteni ispitivač
koji ima dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Rezultati ispita upisuju se u Knjižicu kandidata za vozača.
(3) Ovlašteni ispitivač za nastavne predmete
Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom može biti osoba s
najmanje višom stručnom spremom prometnog, pravnog ili obrazovnog smjera, položenim
ispitom za instruktora vožnje i iskustvom od najmanje tri godine na poslovima
osposobljavanja kandidata za vozače one kategorije za koju postoje ovlašteni
ispitivači. Ovlašteni ispitivač mora položiti stručni ispit za ovlaštenog
ispitivača kod ovlaštene stručne organizacije.
(4) Ovlašteni ispitivač za nastavni predmet Pružanje
prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći može biti osoba koja
ispunjava uvjete za predavača tog predmeta.
(5) Ispit kandidata za vozača iz pojedinoga
nastavnog predmeta neće se provesti ako je autoškoli, zdravstvenoj ustanovi,
predavaču ili instruktoru vožnje zabranjen rad, dok zabrana traje. Kandidat može
na osobni zahtjev dovršiti proces osposobljavanja u drugoj autoškoli.
(6) O položenom vozačkom ispitu ovlaštena
stručna organizacija (ispitni centri) izdaje uvjerenje.
(7) Visinu naknade za polaganje vozačkog ispita
utvrđuje ministar nadležan za unutarnje poslove na prijedlog ovlaštene stručne
organizacije. Odluka o visini naknade objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Troškove ispita snosi kandidat koji se osposobljava za vozača.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako izda
uvjerenje osobi koja nije završila osposobljavanje ili nije položila vozački
ispit (stavak 6.).
(9) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 209.
(1) Program vozačkog
ispita na prijedlog ovlaštene stručne organizacije donosi ministar nadležan za
unutarnje poslove, a obuhvaća sadržaje iz nastavnih predmeta Prometni propisi i
sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i Pružanje prve pomoći osobama
ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
(2) Sadržaj ispita
predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći propisuje
ministar nadležan za zdravstvo.
Članak
210.
(1) Vojna osoba i službenik
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, koji su u oružanim snagama,
odnosno ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove osposobljeni za upravljanje
vozilima, mogu vozački ispit polagati u oružanim snagama, odnosno ministarstvu
nadležnom za unutarnje poslove prema propisima što ih donesu ministri nadležni
za poslove obrane, odnosno unutarnje poslove.
(2) Program vozačkog
ispita obuhvaća najmanje sadržaj iz članka 209. ovoga Zakona.
Članak 211.
(1) U srednjim školama
koje školuju osobe za zanimanje vozač i ispunjavaju uvjete iz članka 209. i
216. stavka 5. ovoga Zakona, na prijedlog ovlaštene stručne organizacije
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove imenuje povjerenstvo za polaganje
vozačkog ispita.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka može
ispitivati samo kandidate za vozače koji su osposobljavani u tim školama.
Članak 212.
(1) Instruktori vožnje, predavači, stručni
voditelji i ovlašteni ispitivači obvezni su se stručno usavršavati.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su
pristupiti provjeri stručne osposobljenosti najmanje jedanput u četiri godine i
na njoj moraju zadovoljiti. Osobi koja ne zadovolji ili ne pristupi provjeri
stručne osposobljenosti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove zabranit će
obavljanje poslova, sve dok na provjeri ne zadovolje.
(3) Program, oblike i način stručnog
usavršavanja i provjere stručne osposobljenosti za djelatnost koju obavljaju
osobe iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog ovlaštene stručne organizacije
propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.
(4) Program, oblike i način stručnog
usavršavanja i provjere stručne osposobljenosti predavača i ovlaštenih
ispitivača nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u
prometnoj nesreći na prijedlog Hrvatskoga crvenog križa utvrđuje ministar nadležan
za zdravstvo. Hrvatski crveni križ organizira stručno usavršavanje, te provodi
ispite za predavače i ispitivače nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
Članak 213.
(1) Upravni i inspekcijski nadzor nad radom
autoškola i ovlaštene stručne organizacije obavlja ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove.
(2) Ako ovlaštena stručna organizacija ne
obavlja povjerene joj poslove u skladu s ovim Zakonom ili prestane ispunjavati
uvjete propisane ovim Zakonom, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
oduzet će joj ovlaštenje. Ako je stručnoj organizaciji oduzeto ovlaštenje,
poslove obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, dok ne ovlasti
drugu stručnu organizaciju.
(3) Ako autoškola, stručni voditelj, predavač,
instruktor vožnje, ovlašteni ispitivač, odnosno ovlašteni nadzornik, ne obavlja
poslove u skladu s propisima, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
rješenjem će im privremeno na mjesec dana zabraniti rad. Ukoliko autoškola,
stručni voditelj, predavač, instruktor vožnje, ovlašteni ispitivač, odnosno
ovlašteni nadzornik ne otkloni nedostatke u roku, ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove će rješenjem autoškoli zabraniti rad, a instruktoru vožnje,
predavaču ili ovlaštenom ispitivaču oduzeti dozvolu (licencu).
(4) Protiv rješenja iz
stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni
spor.
(5) Autoškola, stručni
voditelj, predavač, instruktor vožnje, ovlašteni ispitivač ili ovlašteni
nadzornik kojem je izrečena mjera iz stavka 3. ovoga članka i stavka 2. članka
212. ovoga Zakona ne može obavljati poslove osposobljavanja kandidata za vozače
ili provoditi vozačke ispite dok zabrana traje.
(6) Ministar nadležan za unutarnje poslove
donosi provedbene propise o obliku i načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja
(licence) i o sadržaju drugih obrazaca u svezi s osposobljavanjem kandidata za
vozača i provođenju vozačkih ispita.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako
osposobljava kandidate u vrijeme kad joj je izrečena zabrana osposobljavanja
(stavak 5).
(8) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do
2.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj stručni voditelj, predavač, instruktor
vožnje, ovlašteni ispitivač i ovlašteni nadzornik ako ne obavlja poslove stručno
i u skladu s propisima te ako obavlja poslove u vrijeme izrečene mjere zabrane
rada.
Članak 214.
(1) Upravni i inspekcijski nadzor nad radom
Hrvatskoga crvenog križa i zdravstvenih ustanova koje osposobljavaju kandidate
za vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u
prometnoj nesreći u procesu osposobljavanja kandidata za vozače obavlja
ministarstvo nadležno za zdravstvo.
(2) Ako Hrvatski crveni
križ ili zdravstvena ustanova koja osposobljava kandidate za vozače iz
nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći
ne obavlja poslove u skladu s propisima, ministarstvo nadležno za zdravstvo
rješenjem će joj privremeno, na mjesec dana, zabraniti obavljanje poslova
osposobljavanja kandidata za vozača iz nastavnog predmeta Pružanje prve
pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći. Ukoliko Hrvatski crveni križ
ili zdravstvena ustanova koja osposobljava kandidate za vozače iz nastavnog
predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ne
otkloni nedostatke u roku, ministarstvo nadležno za zdravstvo će joj rješenjem
zabraniti obavljanje poslova osposobljavanja kandidata za vozača iz nastavnog
predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
(3) Protiv rješenja iz
stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni
spor.
(4) Hrvatski crveni križ
ili zdravstvena ustanova koja osposobljava kandidate za vozače iz nastavnog
predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći kojoj je
izrečena mjera iz stavka 2. ovoga članka ne smije osposobljavati kandidate za
vozače za vrijeme trajanja mjere.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i
fizička osoba-obrtnik ako osposobljava kandidate u vrijeme kad joj je izrečena
zabrana osposobljavanja (stavak 4).
(6) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
4. STJECANJE PRAVA NA UPRAVLJANJE VOZILIMA
Članak 215.
(1) Biciklom na cesti smije upravljati osoba
koja je navršila 14 godina.
(2) Djeca s navršenih
devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im
je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca
s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.
(3) Program
osposobljavanja za vožnju biciklom, program biciklističkog ispita i obrazac
potvrde iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za poslove
obrazovanja.
(4) Zaprežnim vozilom smije upravljati državnom
i županijskom cestom samo osoba koja je navršila 16 godina, a na ostalim
cestama osoba koja je navršila 10 godina.
Članak 216.
(1) Osoba može steći
pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije ako je:
1. duševno i tjelesno
sposobna upravljati vozilom određene kategorije,
2. navršila minimalnu
dob za upravljanje vozilom određene kategorije,
3. položila vozački
ispit za upravljanje vozilom određene kategorije te
4. ako joj odlukom
nadležnog tijela nije zabranjeno upravljanje vozilom.
(2) Minimalna dob za
upravljanje vozilom pojedine kategorije je:
– navršenih 16 godina
za upravljanje vozilima M, A1, F i G kategorije,
– navršenih 18 godina
za upravljanje vozilima A, B i C1 kategorije,
– navršenih 19 godina
za upravljanje vozilima B+E, C i C1+E kategorije,
– navršenih 20 godina
za upravljanje vozilima C+E kategorije,
– navršenih 21 godinu
za upravljanje vozilima D, D+E i H kategorije.
(3) Ministar nadležan
za unutarnje poslove propisuje posebne uvjete glede dobnih granica za vozače
motornih vozila kategorije C u skupnom prijevozu ljudi te uvjete za upravljanje
i način prijevoza na motornim vozilima policije.
(4) Ministar nadležan
za poslove obrane propisuje uvjete za upravljanje i način prijevoza na vozilima
Oružanih snaga Republike Hrvatske.
(5) Ministar nadležan
za unutarnje poslove, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove obrazovanja
propisat će posebne uvjete glede dobnih granica za početak osposobljavanja te
uvjete za upravljanje vozilima C1 i C kategorije za učenike srednjih prometnih
i drugih strukovnih škola koji se obrazuju za zanimanje vozač motornog vozila u
redovitom srednjoškolskom obrazovnom programu.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja u prometu
na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.
(7) Osobi koja u
razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više
puta pravomoćno kažnjena za prekršaje iz stavka 6. ovoga članka, umjesto
novčane kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana.
Članak 217.
Vozačka dozvola izdaje
se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A, B, B + E, C1, C1 + E, C, C
+ E, D, D + E, F, G, H i M kategorije gdje u:
– A1, spadaju motocikli
radnog obujma motora do 125 cm3
i snage motora do 11 kW,
– A, spadaju motocikli
sa ili bez bočne prikolice,
– B, spadaju motorna
vozila, osim vozila A1, A, F, G i M kategorije čija najveća dopuštena masa nije
veća od 3.500 kg i koja nemaju više od osam sjedala, ne računajući sjedalo za vozača
ili kombinacija vučnog vozila u B kategoriji i priključnog vozila, uz uvjet da
najveća dopuštena masa priključnog vozila nije veća od mase vučnog vozila, a
najveća dopuštena masa tih vozila, odnosno skupa vozila nije veća od 3.500 kg,
– B+E, spadaju kombinacija vozila koja se
sastoji od vučnog vozila u B kategoriji i prikolice čija se kombinacija ne
uklapa u B kategoriju,
– C1, spadaju motorna vozila do 7.500 kg najveće
dopuštene mase,
– C1+E, spadaju vučna vozila kategorije C1 i
priključna vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg, s time da
najveća dopuštena masa tako nastale kombinacije vučnog i priključnog vozila ne
smije prelaziti 12.000 kg,
– C, spadaju motorna vozila čija je najveća
dopuštena masa iznad 7.500 kg,
– C+E, spadaju skupine
vozila koje se sastoje od vučnoga motornog vozila C kategorije i priključnog
vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg,
– D, spadaju motorna
vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju više od osam
sjedala,
– D+E, spadaju vučna
motorna vozila D kategorije i priključno vozilo čija najveća dopuštena masa
iznosi više od 750 kg,
– F, spadaju traktori
sa ili bez prikolice,
– G, spadaju radni
strojevi,
– H, spadaju pružna
vozila – tramvaji,
– M, spadaju mopedi i
motokultivatori.
Članak 218.
(1) Oblik, veličinu,
boju, sadržaj, vrstu i kvalitetu materijala obrasca vozačke dozvole propisuje
ministar nadležan za unutarnje poslove.
(2) Podaci koji se
unose u vozačku dozvolu ispisuju se latiničnim pismom.
(3) O izdanim vozačkim
dozvolama vodi se evidencija.
Članak 219.
(1) Pravo na
upravljanje vozilima C ili H kategorije može steći vozač koji ima vozačku
dozvolu za upravljanje vozilom B ili C1 kategorije najmanje godinu dana.
(2) Pravo na
upravljanje vozilom D ili D+E kategorije može steći vozač koji ima vozačku
dozvolu C kategorije najmanje dvije godine.
(3) Pravo na
upravljanje vozilima B+E, C1+E, ili C+E kategorije može steći vozač koji ima
vozačku dozvolu za vučno vozilo odgovarajuće kategorije najmanje godinu dana.
Članak 220.
(1) Vozači motornih
vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih
kategorija i kad su im pridodane lake prikolice.
(2) Vozač kojem je
izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo
upravljati i motornim vozilima kategorije B, C1 i C, vozač kojem je izdana
vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo
upravljati i motornim vozilom kategorije B i C1.
(3) Vozač kojem je
izdana vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila kategorije D+E ima pravo
upravljati i skupom vozila C+E, C1+E i B+E kategorije, vozač kojem je izdana
vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila C+E ima pravo upravljati i skupom
vozila C1+E i B+E kategorije, a vozač kojem je izdana vozačka dozvola za upravljanje
skupom vozila C1+E kategorije ima pravo upravljati i skupom vozila B+E
kategorije.
(4) Vozač kojem je izdana vozačka dozvola
kategorije A1, A, B, C1, C, D i H ima pravo upravljati i traktorom, mopedom,
radnim strojem i motokultivatorom.
(5) Osobe koje su stekle pravo na upravljanje
vozilom A1 kategorije nakon što navrše 18 godina stječu pravo na upravljanje
vozilom A kategorije bez polaganja vozačkog ispita.
Članak 221.
(1) Osoba koja je položila vozački ispit i
dobila vozačku dozvolu za M, A1, A, B, ili C1 kategoriju vozila ne smije dvije
godine od dana izdavanja vozačke dozvole upravljati vozilom na cesti brzinom
većom od 80 km na sat, na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih
vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti, a
mopedom 40 km na sat, niti tim vozilom smije vući priključno vozilo, a niti
organizirano prevoziti djecu.
(2) Osoba iz stavka 1.
ovoga članka ne smije upravljati niti početi upravljati vozilom ako u organizmu
ima opojnih droga, alkohola ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti.
(3) Osoba iz stavka 1.
ovoga članka koja je položila ispit za B kategoriju vozila ne smije upravljati
vozilom čija snaga motora prelazi 75 kW. Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja
je položila ispit za A kategoriju vozila ne smije upravljati vozilom čija snaga
motora prelazi 25 kW.
(4) Osoba iz stavka 1.
ovoga članka ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti u vremenu od 23.00
sati do 5.00 sati osim ako je s njim u vozilu osoba starija od 25 godina kojoj
nije izricana zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim
vozilom.
(5) Osoba iz stavka 1.
ovoga članka koja je položila vozački ispit i dobila vozačku dozvolu bilo koje
kategorije vozila, osim za kategoriju M mora u razdoblju od 6 do 24 mjeseca svladati
program sigurne vožnje. Program sigurne vožnje obavlja se u centru sigurne vožnje.
(6) Program sigurne vožnje
sadrži vježbe sigurne vožnje i grupnu radionicu o sigurnosti cestovnog prometa
i psihosocijalnim odnosima među sudionicima cestovnog prometa. Program,
provedbu programa te potreban broj centara sigurne vožnje propisuje ministar
nadležan za unutarnje poslove.
(7) Osobi iz stavka 1.
ovoga članka koja u roku od 24 mjeseca ne položi program sigurne vožnje rok iz
stavka 1. ovoga Zakona produžava se još na godinu dana. Ukoliko ni u novom roku
ne položi program sigurne vožnje prestaje joj vrijediti vozačka dozvola.
(8) Vozači vozila
kojima se obavlja javni prijevoz putnika (autobusa), vozači vozila kojima se
prevoze opasne tvari, vozači vozila koji upravljaju vozilima s pravom prednosti
prolaska, odnosno s vozilima koja mogu ostvarivati pravo prednosti prolaska
(članci 149., 150. i 151.) i instruktori vožnje koji osposobljavaju kandidate
za vozače moraju proći program sigurne vožnje u roku od pet godina od početka
primjene programa sigurne vožnje.
(9) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji prekorači brzinu iz
stavka 1. ovoga članka bez obzira na dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu
brzinu, vozač koji vozilom vuče priključno vozilo, koji organizirano prevozi
djecu te vozač koji upravlja vozilom čija snaga motora prelazi limite iz stavka
3. ovoga članka ili upravlja vozilom suprotno odredbi stavka 4. ovoga članka i
izreći će mu se jedan negativan bod.
Članak 222.
(1) Vozačka dozvola izdat će se na zahtjev osobe
koja nadležnom tijelu preda uvjerenje o položenom vozačkom ispitu, ako
udovoljava uvjetima iz ovoga Zakona.
(2) Vozačka dozvola za kategoriju M, A1, A, B
ili C1 izdaje se s rokom važenja do 2 godine od dana izdavanja, nakon čega se
mora produžiti rok valjanosti.
(3) Vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja do
80. godine života vozača, a mijenja se svakih 10 godina.
(4) Vozačka dozvola za upravljanje vozilima D
kategorije i dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom važenja pet
godina.
(5) Nakon navršenih 80
godina života vozačka dozvola se izdaje na rok označen u liječničkom uvjerenju
a najduže na pet godina.
(6) Osobi čije
zdravstveno stanje u vrijeme zdravstvenog pregleda nije takvo da bi bilo smetnja
za izdavanje vozačke dozvole, ali je neophodan zdravstveni nadzor u kraćem
razdoblju, vozačka dozvola se izdaje s rokom važenja predloženim u uvjerenju o
zdravstvenom pregledu. Ovaj rok ne može biti kraći od jedne godine.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako upravlja vozilom na
cesti u vrijeme kad mu je istekla valjanost vozačke dozvole.
Članak 223.
(1) U vozačku dozvolu
upisuju se sve kategorije motornih i priključnih vozila kojima vozač ima pravo
upravljati prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Vozač ima pravo
upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila koje su upisane u vozačkoj
dozvoli.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja
vozilom one kategorije koja nije upisana u njegovu vozačku dozvolu.
Članak 224.
(1) Vozačku dozvolu
izdaje i produžava njezin rok važenja policijska uprava, odnosno policijska
postaja na čijem području osoba koja traži dozvolu ili produženje ima
prebivalište, odnosno na čijem području stranac ima prijavljen privremeni ili
trajni boravak.
(2) Vozačku dozvolu može
izdavati ovlaštena stručna organizacija u ispitnom centru gdje je osoba položila
vozački ispit.
(3) Osobama iz članka
211. ovoga Zakona (pol. službenici i vojne osobe) vozačku dozvolu izdaje
policijska uprava, odnosno policijska postaja po mjestu polaganja vozačkog
ispita.
Članak 225.
(1) Stranac koji boravi
u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji boravi ili prebiva u
inozemstvu pa dođe u Republiku Hrvatsku, može na temelju važeće vozačke
dozvole koju izda nadležno tijelo strane države (u daljem tekstu: inozemna
vozačka dozvola), uz uvjet reciprociteta, upravljati motornim vozilom na
teritoriju Republike Hrvatske.
(2)
Inozemna vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilima D kategorije neće se
priznati osobama koje nemaju 21 godinu života, za C kategoriju 20 godina, C1 i
B kategoriju 18 godina.
Članak 226.
(1) Stranac kojem je odobren privremeni ili
trajni boravak u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji se iz
inozemstva vrati u Republiku Hrvatsku, a i osoblje diplomatskih i konzularnih
predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih
organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i
drugih predstavništava te stranih dopisništava, mogu upravljati motornim
vozilima na osnovi važeće inozemne vozačke dozvole za vrijeme do godinu dana od
dana ulaska u Republiku Hrvatsku.
(2) Osobama iz stavka
1. ovoga članka važeća inozemna vozačka dozvola zamijenit će se hrvatskom
vozačkom dozvolom, uz uvjete iz članka 216. stavka 1. točke 1., 2. i 4. i
stavka 2. i 3. ovoga Zakona, na njihov zahtjev, bez polaganja vozačkog ispita,
vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila u koju
spadaju vozila za čije su upravljanje ovlaštene inozemnom vozačkom dozvolom.
Iznimno i uz uvjet reciprociteta, od osoblja diplomatskih i konzularnih
predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih
organizacija u Republici Hrvatskoj pri zamjeni inozemne vozačke dozvole neće se
zahtijevati dokazi o udovoljenju uvjetima iz članka 216. stavka 1. točke 1.
ovoga Zakona (liječničko uvjerenje). Zamijenjena inozemna vozačka dozvola
vratit će se tijelu koje ju je izdalo.
(3) Inozemna vozačka
dozvola iz čijeg se teksta ne može zaključiti za koju je kategoriju, odnosno
vrstu vozila izdana ili nije li joj protekao rok važenja više od šest mjeseci,
može se zamijeniti u smislu stavka 2. ovoga članka samo ako podnositelj
zahtjeva priloži ispravu iz koje se vidi kojim vozilima može upravljati,
odnosno da joj nije protekao rok važenja više od šest mjeseci.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja ne zamijeni inozemnu
vozačku dozvolu u roku iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 227.
(1) Odredbe ovoga
Zakona o upravljanju vozilima na temelju inozemne vozačke dozvole na
odgovarajući se način primjenjuju i na upravljanje vozilima na temelju važeće
međunarodne vozačke dozvole.
(2) Međunarodna vozačka
dozvola priznat će se samo ako su je izdala nadležna tijela ili organizacije
strane države. Ta se dozvola ne može zamijeniti za hrvatsku vozačku dozvolu.
Članak 228.
(1) Vozaču koji ima važeću
vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj može se, na njegov zahtjev,
izdati i međunarodna vozačka dozvola.
(2) Međunarodna vozačka
dozvola izdaje se s rokom važenja od pet godina od dana izdavanja, odnosno do
dana važenja vozačke dozvole, ukoliko je do isteka njene važnosti manje od pet
godina.
(3) Međunarodnu vozačku
dozvolu izdaje Hrvatski autoklub. O izdanim međunarodnim vozačkim dozvolama
vodi se registar.
(4) Međunarodna vozačka
dozvola ne može se izdati vozaču kojem je izrečena zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom, dok ta mjera traje.
(5) Međunarodna vozačka dozvola izdana u Republici
Hrvatskoj ne može se koristiti za upravljanje vozilima na teritoriju Republike
Hrvatske.
(6) Nadzor nad izdavanjem međunarodnih vozačkih
dozvola i vođenjem registra obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(7) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj ovlaštena stručna organizacija ako ne vodi ili
neuredno vodi registar izdanih međunarodnih vozačkih dozvola ili izda
međunarodnu vozačku dozvolu suprotno odredbama ovoga Zakona.
(8) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 229.
(1) Kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe
imati odgovarajuću važeću vozačku dozvolu i dužan ju je pokazati na zahtjev
policijskog službenika i službenika nadležnoga upravnog tijela za nadzor
prometa na cesti u smislu članka 5. ovoga Zakona.
(2) Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo
povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi koja nema pravo upravljati
vozilom, odnosno osobi koja nema pravo upravljati vrstom ili kategorijom vozila
u koju spada to vozilo ili osobi koja je pod utjecajem alkohola ili u organizmu
ima opojnih droga.
(3) Vlasnik, odnosno
osoba kojoj je vozilo povjereno dužna je, na zahtjev policijskog službenika i
službenika nadležnoga upravnog tijela, dati vjerodostojan podatak o identitetu
osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
(4) Kad je vlasnik
vozila, kojim je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, pravna osoba, podatke
iz stavka 3. ovoga članka dužna je dati odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema kod sebe
odgovarajuću i važeću vozačku dozvolu ili ju ne pokaže na zahtjev policijskog
službenika.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila i
osoba kojoj je vozilo povjereno ako vozilo da na upravljanje osobi iz stavka 2.
ovoga članka.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila, osoba
kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne da
vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja
prekršaja.
5. ZDRAVSTVENI PREGLEDI VOZAČA
Članak 230.
(1) Prije početka osposobljavanja kandidati za
vozače dužni su se podvrgnuti zdravstvenom pregledu za vozače.
(2) Zdravstvene
preglede obavljaju zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju
djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi.
(3) Zdravstvene
preglede za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za upravljane vozilima
kategorija F, G i M mogu obavljati i izabrani liječnici obiteljske/opće
medicine.
(4) Zdravstvene
ustanove odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji obavljaju
zdravstvene preglede kandidata za vozače i vozača, dužne su voditi evidenciju o
tim pregledima.
(5) Visinu naknade za zdravstvene preglede
utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo. Odluka o visini naknade objavljuje se
u »Narodnim novinama«.
(6) Novčanom kaznom od
najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako dozvoli da se kandidat za vozača osposobljava bez zdravstvenog
pregleda ili ako obavlja zdravstvene preglede suprotno odredbama ovoga članka.
(7) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna fizička
osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne (područne) samouprave i uprave.
Članak 231.
(1) Vozači su dužni
podvrgavati se i nadzornim zdravstvenim pregledima.
(2) Nadzorni
zdravstveni pregledi vozača su redovni i izvanredni.
(3) Na izvanredni
nadzorni zdravstveni pregled upućuje se vozač za kojeg se opravdano sumnja da
zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno upravljati vozilom.
(4) Na izvanredni
nadzorni zdravstveni pregled uputit će se vozač i instruktor vožnje kod kojih
je utvrđen udio alkohola u organizmu viši od 1,50 g/kg ili je utvrđeno da u
organizmu ima opojnih droga kao i vozač i instruktor vožnje koji se odbiju
podvrći ispitivanju imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga, nakon
pravomoćnosti odluke o prekršaju.
(5) Zahtjev za
upućivanje vozača na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled može podnijeti
svako tijelo nadležno za nadzor prometa na cesti (unutarnji poslovi, inspekcije
i sl.), državni odvjetnik, sud, sud za prekršaje, tvrtka i druga pravna ili
fizička osoba kod koje je vozač zaposlen.
(6) Na izvanredni
nadzorni zdravstveni pregled vozača upućuje policijska uprava, odnosno
policijska postaja prema mjestu prebivališta vozača.
(7) Izvanredne nadzorne
zdravstvene preglede obavljaju zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja
obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj
praksi koje za to ovlasti ministar za zdravstvo uz pribavljeno prethodno
mišljenje ministra nadležnog za unutarnje poslove.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
naredi ili dopusti da vozilom upravlja vozač koji se nije podvrgao nadzornom
zdravstvenom pregledu.
(9) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili
tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(10) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se odbije povrgnuti
nadzornom zdravstvenom pregledu.
Članak
232.
(1) Naknadu za nadzorni
zdravstveni pregled vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje,
plaća pravna ili fizička osoba kod koje je vozač zaposlen.
(2) Ostali vozači sami
plaćaju naknadu za redovni nadzorni zdravstveni pregled i naknadu za izvanredni
nadzorni zdravstveni pregled ako se na izvanrednom pregledu utvrdi da nisu
sposobni za vozača ili da su ograničeno sposobni.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u
slučajevima iz članka 231. stavka 4. ovoga Zakona, naknadu za izvanredni
nadzorni zdravstveni pregled snosi vozač.
(4) Ako se na izvanrednom nadzornom zdravstvenom
pregledu utvrdi da je vozač sposoban za upravljanje motornim vozilom, naknadu
za pregled plaća policijska uprava, odnosno policijska postaja koja ga je
uputila na pregled.
Članak 233.
(1) Ako se na nadzornom zdravstvenom pregledu
utvrdi da vozač više nije sposoban sigurno upravljati vozilom za koje mu je
izdana vozačka dozvola, zdravstvene ustanove dužne su izdati uvjerenje i
dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi, odnosno policijskoj
postaji prema mjestu prebivališta, odnosno koja je vozača uputila na pregled.
(2) Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da
kandidat za vozača nije duševno ili tjelesno sposoban za upravljanje vozilima,
zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada
i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji su obavili pregled dužni
su u roku od osam dana o tome obavijestiti policijsku upravu, odnosno
policijsku postaju na području koje kandidat za vozača ima prebivalište, odnosno
na čijem području stranac ima prijavljen privremeni ili produženi boravak ili
je trajno nastanjen.
(3) Ako se na
liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti
ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom,
liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan
je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u
kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna, fizička
osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne (područne) samouprave i uprave.
Članak 234.
(1) Zdravstvenu
sposobnost vozača i kandidata za vozače koji nisu zadovoljni ocjenom
zdravstvene ustanove u kojoj su pregledani, te vozača i kandidata za vozače
čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više
zdravstvenih ustanova, utvrđuje liječničkim pregledom drugostupanjsko
zdravstveno povjerenstvo koje osniva ministar nadležan za zdravstvo.
(2) Kandidata za
vozača, kojem je izdano uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban za
upravljanje vozilima, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih
razloga nije sposoban za vozača, policijska uprava, odnosno policijska postaja
uputit će na zdravstveni pregled povjerenstvu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Naknadu za
zdravstveni pregled u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka plaća vozač,
odnosno kandidat koji se osposobljava za vozača.
(4) Naknadu za
zdravstveni pregled iz stavka 2. ovoga članka plaća kandidat za vozača ako se
utvrdi da nije sposoban za upravljanje vozilom. Ako se utvrdi da je kandidat za
vozača sposoban za upravljanje vozilom, naknadu plaća policijska uprava,
odnosno policijska postaja koja ga je uputila na pregled.
(5) Ovlašćuje se
ministar nadležan za zdravstvo da:
1) propiše uvjete za
obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, način vođenja
evidencije i medicinske dokumentacije, izdavanje uvjerenja i izvještavanja o
zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozače te da odredi zdravstvene
ustanove za obavljanje tih pregleda,
2) u suglasnosti s
ministrom nadležnim za unutarnje poslove odredi zdravstvenu ustanovu ili tijelo
koje će obavljati analizu krvi ili krvi i urina radi utvrđivanja
alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u prometu, propiše uvjete koje ta ustanova
ili tijelo mora ispunjavati, način i postupak uzimanja krvi i urina te utvrdi
naknadu za obavljanje tih poslova,
3) u suglasnosti s
ministrom nadležnim za unutarnje poslove propiše uvjete o prostoru, nastavnim
sredstvima i opremi za provođenje nastave iz predmeta »Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći« i drugim uvjetima koje trebaju
osigurati ustanove iz članka 200. stavka 3. ovoga Zakona; sadržaju programa
osposobljavanja predavača iz predmeta »Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim
u prometnoj nesreći«, provođenju ispita za predavača, sastavu ispitnog
povjerenstva i obrascu potvrde o položenom ispitu.
6. TRAJANJE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM
Članak 235.
(1) Vozač koji upravlja
autobusom ili teretnim automobilom ili skupom vozila čija je najveća dopuštena
masa veća od 3.500 kg ne smije u roku od 24 sata neprekidno upravljati tim
vozilom duže od devet sati, s tim da nakon četiri i pol sata neprekidnog
upravljanja ima prekid vožnje od najmanje 45 minuta ili više prekida od najmanje
15 minuta, koji ukupno ne smiju biti manji od 45 minuta.
(2) Iznimno od stavka
1. ovoga članka, vozač smije neprekidno upravljati vozilom dva puta tijekom
sedam uzastopnih dana najdulje 10 sati.
(3) Ukupno vrijeme
upravljanja vozilom ne smije prijeći 90 sati u razdoblju od dva uzastopna
tjedna.
(4) Odredbe stavka 1. i
3. ovoga članka shodno se primjenjuju i na instruktora vožnje kada obavlja
osposobljavanje iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom.
(5) Iznimno od stavka
1. ovoga članka, vozač autobusa i tramvaja u javnom gradskom prijevozu putnika,
smije neprekidno upravljati tim vozilom najdulje sedam sati, uz uvjet da na
polaznim postajama ima prekid vožnje od najmanje pet minuta.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da vozač autobusa ili teretnog automobila
ili skupa vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg neprekidno
upravlja vozilom duže od propisanog vremena ili ne koristi propisane odmore.
(7) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
neprekidno upravlja autobusom ili vozilom čija je najveća dopuštena masa veća
od 3.500 kg, duže od propisanog vremena ili ne koristi propisane odmore.
Članak 236.
(1) Neprekidni dnevni odmor vozača koji upravlja
vozilom iz članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona traje najmanje 11 sati
prije početka vožnje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vozač može
tri puta tjedno koristiti dnevni odmor u trajanju od devet sati neprekidno, pod
uvjetom da do kraja sljedećeg tjedna iskoristi preostale sate dnevnog odmora.
(3) Dnevni odmor u punom trajanju od 12 sati
vozač može koristiti najviše u tri dijela tijekom dana, s time da jednom
koristi neprekidno osam sati dnevnog odmora.
(4) Ako se u upravljanju vozilom iz članka 235.
ovoga Zakona smjenjuju dva vozača i ako se u vozilu nalazi uređeni ležaj koji
omogućuje jednom od njih odmor u ležećem položaju, svaki vozač mora imati
neprekidni odmor od najmanje osam sati tijekom svakih 30 sati putovanja.
(5) Dnevni odmor vozač u pravilu mora koristiti
izvan vozila.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka,
vozač može provesti dnevni odmor u vozilu, ako je vozilo opremljeno uređenim ležajem
i ako se za to vrijeme vozilo ne kreće.
(7) Prekid vožnje iz članka 235. stavka 1. ovoga
Zakona ne smatra se dnevnim odmorom.
(8) Nakon isteka
šestodnevnoga dopuštenog vremena upravljanja vozilom, vozač mora koristiti
tjedni odmor.
(9) Korištenje tjednog
odmora može se odgoditi do isteka šestog dana, ako upravljanje vozilom tijekom
uzastopnih šest dana nije trajalo duže od šestodnevnoga dopuštenog vremena
upravljanja vozilom.
(10) Svakog tjedna
jedan od odmora iz stavka 2. i 3. ovoga članka mora se kao tjedni odmor produžiti
na ukupno 45 uzastopnih sati.
(11) Tjedni odmor se može skratiti u domicilu
vozila ili prebivalištu vozača na 36 uzastopnih sati, a izvan tih mjesta na 24
uzastopna sata. Svako skraćenje tjednog odmora mora se nadoknaditi neprekidnim
trajanjem odmora koji će početi prije isteka sljedećeg tjedna.
(12) Iznimno od
odredaba stavka 8. i 9. ovoga članka, u međunarodnom prijevozu putnika
(turistička putovanja, ekskurzije i sl.), izuzevši linijski prijevoz, tjedni
odmor mora se koristiti nakon najviše dvanaestodnevnoga dopuštenog vremena
upravljanja vozilom.
(13) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako vozaču ne osigura dnevni odmor i tjedni odmor u skladu s
odredbama ovoga članka.
(14) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(15) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne
koristi dnevni i tjedni odmor.
Članak 237.
(1) Motorna vozila, koja moraju biti opremljena
tahografom ili nadzornim uređajem, moraju imati ispravan, ispitan prema
propisima o tehničkim uvjetima i ispitivanju i ugrađen tahograf ili nadzorni
uređaj s pravilno uloženim zapisnim listom ili odgovarajućim drugim zapisom na
kojem su upisani propisani podaci.
(2) Vozač vozila iz stavka 1. ovoga članka mora
kod sebe imati ključ tahografa ili nadzornog uređaja i prethodno korištene
zapisne listove iz kojih je vidljiva vožnja ili mirovanje vozila, kojim je
upravljano u posljednjih šest dana, odnosno posljednjega tjednog odmora.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka odnose se i
na udvojenu posadu u vozilu, kada oba vozača moraju imati prethodno korištene
zapisne listove od posljednjega tjednog odmora.
(4) Uporabljene (korištene) zapisne listove,
odnosno zapisane podatke iz tahografa ili nadzornog uređaja, vlasnik ili
korisnik vozila dužan je čuvati dvije godine.
(5) Vozač iz stavka 1. ovoga članka dužan je na
zahtjev policijskog službenika ili inspektora cestovnog prometa i cesta
otvoriti tahograf ili nadzorni uređaj i dati na uvid zapisni list kao i druge
zapisane podatke iz tahografa ili nadzornog uređaja, najmanje do zadnjega
korištenoga tjednog odmora do trenutka kada se list, odnosno zapisani podaci
traže.
(6) Policijski službenik
ili inspektor cestovnog prometa i cesta prilikom pregleda zapisnog lista
izvađenog iz tahografa ili nadzornog uređaja mora vozaču izdati potvrdu da je
zapisni list bio vađen iz uređaja radi pregleda, a na potvrdi mora biti upisano
ime i prezime vozača, registarski broj vozila, vrijeme i datum pregleda.
(7) Policijski službenik
ili inspektor cestovnog prometa i cesta može privremeno oduzeti zapisni list
odnosno drugi zapis iz tahografa ili nadzornog uređaja, kao dokaz u postupku.
(8) Ukoliko policijski
službenik ili inspektor cestovnog prometa i cesta opravdano sumnja da tahograf
ili nadzorni uređaj nije ispravan, može naložiti pregled tahografa ili
nadzornog uređaja kod ovlaštene organizacije iz članka 273. ovoga Zakona, o
čemu izdaje potvrdu. Ako se pri pregledu utvrdi da je tahograf ili nadzorni
uređaj neispravan, namjerno oštećen ili prepravljen tako da pokazuje krive vrijednosti
koje se njime utvrđuju ili uređaj ne radi, troškove pregleda plaća vlasnik
vozila.
(9) Kod upravljanja
vozilima iz stavka 1. članka 236. ovoga Zakona, koja ne moraju biti opremljena
tahografom ili nadzornim uređajem koji zapisuje radna vremena i vrijeme odmora
vozača, vozač mora kod sebe imati individualnu nadzornu knjižicu i u nju
upisivati svoje aktivnosti i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika
ili inspektora cestovnog prometa i cesta.
(10) Vlasnik, odnosno
korisnik vozila dužan je voditi evidenciju o vremenima rada i odmora vozača
vozila iz stavka 1. ovoga članka, očitavanjem zapisa tahografa ili nadzornog
uređaja, odnosno iz individualne nadzorne knjižice.
(11) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da vozač autobusa i teretnog automobila
upravlja vozilom u kojem nije ugrađen ili ispitan tahograf ili nadzorni uređaj,
ili ga ne koristi na način propisan ovim člankom, odnosno ukoliko uporabljene
(korištene) zapisne listove ili zapisane podatke iz tahografa ili nadzornog
uređaja ne čuva najmanje dvije godine ili ne vodi evidenciju o vremenima rada i
odmoru vozača očitavanjem zapisa tahografa ili nadzornog uređaja, odnosno iz
individualne nadzorne knjižice.
(12) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da njezinim motornim vozilom u prometu
sudjeluje vozač bez individualne nadzorne knjižice (stavak 9.).
(13) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne (regionalne) samouprave i
uprave.
(14) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motornog
vozila koje mora biti opremljeno tahografom ili nadzornim uređajem, ako
upravlja vozilom u kojem tahograf ili nadzorni uređaj nije ugrađen ili nije
ispitan ili ga ne koristi na način propisan ovim Zakonom, kao i vozač vozila
koje ne mora biti opremljeno tahografom ili nadzornim uređajem, ako kod sebe
nema individualnu nadzornu knjižicu ili u nju ne upisuje djelatnosti ili je ne
pokaže na zahtjev ovlaštene osobe.
Članak
238.
(1) Odredbe ovoga
Zakona o trajanju upravljanja motornim vozilom i odmorima vozača primjenjuju se
i na vozače motornih vozila registriranih u inozemstvu kad tim vozilima
upravljaju na teritoriju Republike Hrvatske, ako međunarodnim ugovorom nije
drukčije određeno.
(2) Ovlašćuje se ministar
nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove
gospodarstva donese propise o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom; o
načinu rada udvojenih posada na vozilima; o odmorima vozača u svezi s
upravljanjem vozilom; o obliku i sadržaju obrasca individualne nadzorne knjižice
i upute za njezinu popunu.
X. VOZILA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 239.
(1) Vozila u prometu na
cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće
dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te imati ispravne
propisane uređaje i opremu.
(2) Vozila koja ne
udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase i
osovinskog opterećenja mogu sudjelovati u prometu na javnoj cesti, odnosno
gradskoj ulici ako udovoljavaju posebnim uvjetima koji omogućavaju siguran i
nesmetan promet utvrđenim posebnim propisima.
(3) Operativne poslove
mjerenja, odnosno kontrolu osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija
vozila u prometu na cestama obavljaju stručno osposobljeni zaposlenici
Hrvatskih cesta, odnosno ovlašteni carinski službenici u sklopu obavljanja
poslova carinskog nadzora na graničnim prijelazima.
(4) Ovlašćuje se
ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom nadležnim za
unutarnje poslove donese propise o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom
opterećenju vozila, o uređajima i opremi koje moraju imati vozila i o uvjetima
kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema vozila u prometu na cestama.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako u prometu na cesti upotrebljava vozilo koje ne ispunjava
propisane uvjete glede dimenzija, ukupne mase, osovinskog opterećenja ili nema
ispravne propisane uređaje za upravljanje, zaustavljanje, uređaje za spajanje
vučnog i priključnog vozila, tahografa ili nadzornog uređaja i gume.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
naredi ili dopusti da se u prometu na cestama upotrebljava vozilo koje nema
propisanu opremu ili ispravne propisane uređaje, osim uređaja za upravljanje,
uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog ili priključnog vozila,
tahografa ili nadzornog uređaja i gume.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna
osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje ne
ispunjava propisane uvjete glede dimenzija, ukupne mase ili osovinskog
opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za
zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa ili
nadzornog uređaja i gume.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje
nema ispravne propisane uređaje, osim uređaja navedenih u stavku 8. ovoga
članka.
Članak 240.
Vozila registrirana u inozemstvu mogu
sudjelovati u prometu na teritoriju Republike Hrvatske ako imaju ispravne
uređaje i opremu propisane međunarodnom konvencijom o prometu na cestama, a
glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja – ako
udovoljavaju uvjetima propisanim za vozila registrirana u Republici Hrvatskoj.
2. REGISTRACIJA MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA
Članak 241.
(1) Motorna i priključna vozila smiju
sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu
dozvolu, a vozila registrirana u Republici Hrvatskoj ako imaju i važeću knjižicu
vozila.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka, ne moraju biti registrirana motorna i priključna vozila
koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja pokusna vožnja radi
ispitivanja i prikazivanja njihovih svojstava ili koja se kreću od sjedišta
tvrtke u kojoj su proizvedena do skladišta te motorna i priključna vozila koja
se kreću od mjesta u kojem su preuzeta do mjesta u kojem će biti registrirana –
uz uvjet da su osigurana i označena posebnim pločicama za privremeno
označivanje takvih vozila u prometu na cesti (pokusne pločice).
(3) Za vozila iz stavka
2. ovoga članka izdaje se potvrda o upotrebi pokusnih pločica.
(4) Kad upravlja
vozilom koje je označeno pokusnim pločicama, vozač mora kod sebe imati važeću
potvrdu i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene osobe.
(5) Lake se prikolice
ne registriraju prema propisima o registraciji vozila, ali mogu sudjelovati u
prometu na cestama pod uvjetom da su označene registarskom pločicom i ako je na
tehničkom pregledu utvrđeno da su ispravne.
(6) O registriranim
vozilima i izdanim pokusnim pločicama vodi se evidencija.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da njezina neregistrirana vozila ili
vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole sudjeluju u prometu na
cestama ili da njezina vozila sudjeluju u prometu na cestama bez pokusnih
pločica ili poslije isteka važenja pokusnih pločica (stavak 2.).
(8) Za prekršaj iz ovoga članka novčanom kaznom
u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj
osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
(9) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja
motornim vozilom, osim traktora i radnog stroja, koje nije registrirano ili mu
je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana.
(10) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja traktorom i
radnim strojem koji nije registriran ili mu je isteklo važenje prometne dozvole
te vozači drugih motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole do
15 dana.
(11) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na cesti
upravlja vozilom koje nije označeno pokusnim pločicama, ako kod sebe nema važeću
potvrdu za korištenje pokusnih pločica ili ako je ne pokaže na zahtjev
policijskog službenika te ako vozilom vuče laku prikolicu koja nema registarsku
pločicu i za koju na tehničkom pregledu nije utvrđena ispravnost.
Članak 242.
(1) Registrirati se
mogu samo ona motorna i priključna vozila za koja se na tehničkom pregledu
utvrdi da su ispravna.
(2) Za registrirano
vozilo izdaju se prometna dozvola, registarske pločice i knjižica vozila.
(3) Vozač koji u
prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu dozvolu.
Prometna dozvola i knjižica vozila ne smiju se ostavljati u vozilu bez nadzora
vozača.
(4) Ovlašćuje se
ministar nadležan za unutarnje poslove da u suglasnosti s ministrom nadležnim
za poslove prometa donese propise o registraciji vozila sadržaju, obliku,
veličini i boji obrasca prometne dozvole i knjižice vozila.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema kod sebe važeću
prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnu dozvolu ne pokaže na
zahtjev ovlaštene osobe ili je ostavi u vozilu bez nadzora.
Članak 243.
(1) Za registrirana
vozila izdaje se jedna od ovih vrsta registarskih pločica:
1) registarske pločice
za motorna i priključna vozila, osim za motocikle, mopede, traktore i radne
strojeve,
2) registarske pločice
za motocikle,
3) registarske pločice
za mopede,
4) registarske pločice
za traktore i radne strojeve,
5) registarske pločice
za motorna i priključna vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i
misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici
Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih
predstavništava, stranih dopisništava i stalnih stranih dopisnika,
6) registarske pločice
za vozila stranaca kojima je odobren privremeni ili stalni boravak i za
privremeno registrirana vozila,
7) registarske pločice
za vojna vozila,
8) registarske pločice
za vozila Ministarstva unutarnjih poslova,
9) registarske pločice za vozila koja ne
udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija (duljina, širina, visina),
odnosno čija je najveća dopuštena masa veća od propisane, odnosno koja
premašuju dopuštena osovinska opterećenja.
(2) Vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj ne
smije napustiti teritorij Republike Hrvatske ako ne nosi na zadnjoj strani
istaknutu međunarodnu oznaku Republike Hrvatske.
Članak 244.
(1) Motorna vozila u prometu moraju imati po
dvije registarske, odnosno pokusne pločice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka,
motocikli, traktori, radni strojevi, mopedi i priključna vozila mogu imati po
jednu pločicu.
(3) Registarska pločica istaknuta na vozilu mora
biti izdana za to vozilo.
(4) Pločice i međunarodna oznaka iz članka 244.
stavka 2. ovoga Zakona na vozilu moraju biti postavljene tako da se dobro vide
i da budu čitljive.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako na
vozilu koristi registarske pločice koje nisu izdane za to vozilo.
(6) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom na kojem su
istaknute registarske pločice koje nisu izdane za to vozilo.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač vozila koji nema propisan broj registarskih
pločica ili na kojem su te pločice ili međunarodna oznaka postavljene tako da
se dobro ne vide ili nisu čitljive.
Članak 245.
Vozila oružanih snaga
registriraju se po propisu što ga donosi ministar nadležan za poslove obrane, a
vozila unutarnjih poslova po propisu što ga donosi ministar nadležan za
unutarnje poslove.
Članak 246.
(1) Vozila diplomatskih
i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih
organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih,
prometnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih dopisništava i stalnih
stranih dopisnika, odnosno stranaca kojima je odobren privremeni ili stalni
boravak u Republici Hrvatskoj, a i vozila hrvatskih državljana koji su se
vratili iz inozemstva u Republiku Hrvatsku da u njoj stalno ostanu mogu
sudjelovati u prometu samo ako su registrirana u Republici Hrvatskoj.
(2) Vozila registrirana
u inozemstvu koja su u vlasništvu stranaca na privremenom boravku u Republici
Hrvatskoj ili hrvatskih državljana koji iz inozemstva privremeno dođu u
Republiku Hrvatsku, mogu sudjelovati u prometu najduže tri mjeseca od dana
ulaska u Republiku Hrvatsku.
Članak 247.
(1) Motorna i
priključna vozila registrirana u stranoj zemlji mogu sudjelovati u prometu na
teritoriju Republike Hrvatske samo ako imaju važeću prometnu dozvolu i
registarske pločice što ih je izdalo nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo
registrirano, i međunarodnu oznaku zemlje registracije ili registarsku pločicu
izdanu od nadležnog tijela strane zemlje na kojoj su oznake i broj utvrđeni
propisima Europske unije.
(2) Strano priključno vozilo koje nije
registrirano mora na stražnjoj strani imati registarsku pločicu s ponovljenim
registarskim brojem vučnog vozila.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom koje nije registrirano u
skladu s odredbama ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač vozila registriranog u stranoj zemlji, ako nema
važeću prometnu dozvolu, registarske pločice ili međunarodnu oznaku zemlje
registracije, ili ako vuče strano neregistrirano priključno vozilo koje nije
označeno s ponovljenim brojem vučnog vozila.
Članak 248.
Za vozila stranaca kojima je odobren privremeni
boravak prometna se dozvola izdaje s rokom važenja do dana do kojeg im je
odobren produženi boravak, odnosno na vrijeme na koje im je odobren privremeni
uvoz vozila ukoliko je taj rok kraći od odobrenog boravka.
Članak 249.
(1) Pravne i fizičke
osobe mogu privremeno registrirati svoja motorna i priključna vozila.
(2) Vozilo koje u
Republiku Hrvatsku uđe sa stranim registarskim pločicama, na kojima oznake i
broj nisu u skladu s odredbama međunarodnih ugovora što ih je sklopila
Republika Hrvatska, mora se privremeno registrirati.
(3) Privremena registracija
vozila iz stavka 1. ovoga članka ne može se izvršiti na vrijeme kraće od 60
dana, a ni duže od 12 mjeseci.
(4) Vozila iz stavka 2.
ovoga članka mogu se privremeno registrirati i na vrijeme kraće od 60 dana. Za
privremeno registrirana vozila izdaje se prometna dozvola s rokom važenja
privremene registracije.
Članak 250.
(1) Vlasnik vozila,
koji ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana
isteka važenja prometne dozvole dužan je odjaviti vozilo, vratiti prometnu
dozvolu i registarske pločice policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji
koja vozilo vodi u evidenciji.
(2) U roku iz stavka 1.
vlasnik vozila dužan je prijaviti promjenu prebivališta, odnosno sjedišta, i
bilo kojeg drugog podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli ili knjižici
vozila.
(3) Vlasnik vozila dužan
je u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo te vratiti prometnu dozvolu
vozila i registarske pločice ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je
vozilo otuđeno ili nestalo.
(4) Odredbe stavka 1.
ovoga članka ne odnose se na vlasnike vozila iz članka 249. ovoga Zakona osim
vozila koja se moraju privremeno registrirati u skladu sa stavkom 2. člankom
249. ovoga Zakona.
(5) Vlasnik vozila iz
članka 249. koji najkasnije u roku od 12 mjeseci ne obnovi privremenu
registraciju dužan je postupiti po stavku 1. ovoga članka.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(7) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila koji postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak 251.
(1) Registraciju motornih i priključnih vozila
te izdavanje pokusnih pločica obavljaju policijske uprave, odnosno policijske
postaje ili stanice za tehnički pregled vozila iz članka 259. ovoga Zakona ako
ispunjavaju uvjete i imaju ovlaštenje, prema prebivalištu ili sjedištu
vlasnika vozila. Pokusne se pločice mogu izdavati i prema mjestu, odnosno
sjedištu tvrtke u kojem je vozilo proizvedeno ili u kojem je neregistrirano
vozilo kupljeno. Pokusne pločice izdaju se najduže na rok od 15 dana.
(2) Protiv rješenja stanice za tehnički pregled
vozila kojim se odbija zahtjev za registraciju može se izjaviti žalba
policijskoj upravi na čijem se području nalazi stanica za tehnički pregled
vozila.
(3) Pokusne pločice mogu izdavati i tvrtke koje
se bave prodajom vozila na malo, samo za neregistrirana vozila koja prodaju, od
mjesta u kojem su kupljena, odnosno preuzeta do mjesta gdje će biti
registrirana, ako ispunjavaju propisane uvjete i za to imaju ovlaštenje.
(4) Pokusne pločice mogu izdavati i obrtnici
koji imaju registrirani obrt za prepravljanje ili popravljanje vozila za vozila
koja prepravljaju ili popravljaju.
(5) Pločice iz stavka 4. ovoga članka mogu se
koristiti samo na vozilima koja imaju ispravne uređaje za upravljanje, zaustavljanje
te da su propisno označena.
(6) Ovlaštenje iz stavka 1., 3. i 4. ovoga
članka izdaje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove nakon što stručna
organizacija iz članka 273. utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba-obrtnik ako
neovlašteno izdaje pokusne pločice ili ih ne izdaje u skladu s odredbama stavak
1., 3. i 4. ovoga članka.
(8) Novčanom kaznom od
1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka i odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
Članak 252.
Za registraciju vozila
vlasnik ne plaća upravnu pristojbu kada za to plaća naknadu u stanici za
tehnički pregled vozila.
Članak 253.
(1) Za potvrđivanje
prometne dozvole i knjižice vozila, stanica za tehnički pregled mora imati i
samo u tu svrhu upotrebljavati pečat prema propisima o pečatima i žigovima s
grbom Republike Hrvatske.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako za potvrđivanje
prometne dozvole i knjižice vozila upotrebljava pečat suprotno odredbama ovoga
članka.
(3) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 254.
Administrativne poslove u svezi s tehničkim
pregledima i poslove registracije vozila u stanicama za tehničke preglede
vozila obavljaju osobe s najmanje srednjom stručnom spremom i koje imaju
uvjerenje stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona da su za to
osposobljene i dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog za unutarnje
poslove, a za poslove u svezi s osiguranjem vozila dopuštenje (licencu)
ministarstva nadležnog za poslove financija.
3. TEHNIČKI PREGLEDI VOZILA
Članak 255.
(1) Tehnički pregled vozila je djelatnost od
općeg interesa.
(2) Radi provjere tehničke ispravnosti motornih
i priključnih vozila, osim radnih strojeva, obavljaju se tehnički pregledi tih
vozila.
(3) Tehnički pregledi vozila jesu redovni s
ispitivanjem ispušnih plinova motornih vozila, preventivni i izvanredni.
(4) Na tehničkom
pregledu utvrđuje se ima li vozilo propisane uređaje i opremu, jesu li ti
uređaji i oprema ispravni te udovoljavaju li propisanim uvjetima za
sudjelovanje u prometu na cesti.
(5) O obavljenome
tehničkom pregledu vozila vodi se evidencija.
(6) Ministar nadležan
za unutarnje poslove u suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove prometa
donosi propise o tehničkim pregledima vozila.
Članak 256.
(1) Nova motorna i
priključna vozila (u daljnjem tekstu: vozila) što sudjeluju u prometu na
cestama, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tijekom
mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od prvoga tehničkog pregleda i
registracije vozila.
(2) Vozila stara dvije
ili više godina, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu
tijekom svakog 12. mjeseca od posljednjega redovnoga tehničkog pregleda.
(3) Rok važenja
redovnoga tehničkog pregleda (prometne dozvole) označava se s posebnim znakom –
naljepnicom, na prednjoj strani vozila.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako ne istakne naljepnicu
sukladno stavku 3. ovoga članka.
Članak
257.
(1) Na vozilima koja se
daju u najam (rent a car vozila), vozilima kojima se obavlja osposobljavanje
kandidata za vozače (osim mopeda, motocikala i traktora u vlasništvu kandidata
za vozača), vozilima kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusima, teretnim i
priključnim vozilima za prijevoz opasnih tvari, teretnim i priključnim vozilima
čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg, obavljaju se preventivni tehnički
pregledi u smislu stavka 3. ovoga članka.
(2) Iznimno od stavka
1. ovoga članka, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za
stanovanje ili kampiranje, vozila za prijevoz pčela, teretna i priključna
vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje, i priključna
vozila za traktore.
(3) Preventivni tehnički pregledi vozila
obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehnički pregled) i u propisanim
rokovima (periodični tehnički pregled i periodični tehnički pregled kočnica).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba-obrtnik ako ne
obavi preventivni tehnički pregled.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do
5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 258.
(1) Pravne i fizičke osobe kad proizvode, održavaju,
popravljaju ili prepravljaju vozila ili stavljaju u promet vozila, uređaje,
rezervne dijelove i opremu za vozila dužni su vozila, uređaje, dijelove i
opremu proizvoditi, stavljati u promet, održavati, odnosno popravljati prema
propisanim uvjetima nužnim za sigurno sudjelovanje vozila u prometu.
(2) Pravne i fizičke osobe koje su ovlaštene za
servisiranje i popravljanje vozila, nakon popravka vozila kojem su u prometnoj
nesreći ili na neki drugi način bili oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni
s gledišta sigurnosti prometa, odnosno vozila na kojima su izvršili obimniji
popravak uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje vozila ili
ugradnju, preinaku ili popravak uređaja za spajanje vučnog i priključnog
vozila, dužne su takvo vozilo podvrgnuti izvanrednom tehničkom pregledu i
vlasniku, odnosno korisniku vozila izdati potvrdu da je vozilo ispravno za
sigurno sudjelovanje u prometu.
(3) Izvanrednom
tehničkom pregledu vlasnici su dužni podvrgnuti i motorno ili priključno
vozilo koje je isključeno iz prometa.
(4) Na izvanredni
tehnički pregled uputit će se i vozilo za koje se opravdano sumnja da mu je
ovjerena tehnička ispravnost, a nije bilo na tehničkom pregledu ili da tehnički
pregled nije propisno obavljen.
(5) Vozila iz stavka 3.
i 4. ovoga članka upućuje na izvanredni tehnički pregled policijski službenik.
(6) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i
fizička osoba-obrtnik ako proizvodi, održava, popravlja vozila ili stavlja u
promet vozila, uređaje ili rezervne dijelove za vozila ili vozilo ne podvrgne
izvanrednom tehničkom pregledu prije uključivanja u promet.
(7) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili vlasnik koji vozilo ne
podvrgne izvanrednom tehničkom pregledu.
Članak
259.
(1) Tehnički pregledi
vozila obavljaju se u stanicama za tehnički pregled vozila koje za to
ispunjavaju propisane uvjete i imaju ovlaštenje, a obavljaju ih ovlašteni
djelatnici stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona.
(2) Tehničke preglede
vozila mogu obavljati i pravne osobe (sa svojim djelatnicima u radnom odnosu),
u onim stanicama za tehnički pregled vozila u kojima su imale ovlaštenje i
obavljale tehničke preglede prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove stručnoj organizaciji iz članka 273.
ovoga Zakona, nakon što se prethodno utvrdi da stanica za tehnički pregled
vozila ispunjava propisane uvjete.
(4) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje
se sukladno posebnom propisu o mreži i kriterijima o dovoljnom broju stanica za
tehnički pregled s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost i kapacitete, što ga
na prijedlog stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona donosi ministar
nadležan za unutarnje poslove.
(5) Poslove tehničkih pregleda vozila i druge
poslove što proizlaze iz ove javne ovlasti ili su s njima povezani, stručna
organizacija započet će obavljati u stanici za tehnički pregled vozila nakon
izdavanja i dostave ovlaštenja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove iz
stavka 1. ovoga članka.
(6) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako obavlja tehnički pregled vozila, a za
to nema ovlaštenje.
(7) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 260.
(1) Tehničke preglede vozila obavljaju osobe sa
završenom stručnom spremom za zanimanje nadzornik tehničke ispravnosti vozila i
koje imaju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilima najmanje B
kategorije (u daljnjem tekstu: nadzornik) i dopuštenje (licencu) Ministarstva
unutarnjih poslova.
(2) Nadzornik tehničke ispravnosti vozila može
biti osoba sa završenom stručnom spremom za zanimanje automehaničar ili
autoelektričar, s najmanje dvije godine iskustva u održavanju motornih vozila,
položenim posebnim ispitom za nadzornika tehničke ispravnosti vozila kod
organizacije za osposobljavanje osoba za zanimanje nadzornika, vozačkom
dozvolom za upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije i dopuštenjem
(licencom) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(3) Program ispita iz
stavka 2. ovoga članka donosi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove na
prijedlog stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona.
(4) Ovlašćuje se
ministar nadležan za unutarnje poslove da donese propis o sadržaju, obliku i
načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licence) za referente za poslove
registracije vozila i nadzornike tehničke ispravnosti vozila.
Članak 261.
(1) Naknada za tehnički
pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede
vozila, prema kategorijama vozila, jednaka je na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Visinu naknade iz
stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove na
prijedlog stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona. Odluka o visini
naknade objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 262.
(1) Naknadu za redovni preventivni i izvanredni
tehnički pregled vozila plaća vlasnik vozila.
(2) Vlasnik vozila ne plaća naknadu za
izvanredni tehnički pregled, kada je vozilo od strane policijskog službenika
upućeno na izvanredni tehnički pregled ako se na takvom pregledu utvrdi da je
vozilo ispravno.
Članak 263.
(1) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je
obavljati tehnički pregled vozila na propisanim, umjerenim i ispravnim
uređajima i opremi, prema propisima o tehničkim pregledima.
(2) Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako naredi ili dopusti da se tehnički pregled
vozila obavlja na uređajima i opremi koji za to nisu propisani i umjereni,
ispravni, ili suprotno propisima o tehničkim pregledima.
(3) Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 264.
(1) Stanica za tehnički pregled vozila ne smije
registrirati vozilo suprotno propisima ili ovjeriti produljenje valjanosti
prometne dozvole ako vozilo nije tehnički ispravno i ako za njega nisu plaćene
propisane obveze (porez, obvezno osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna
naknada za okoliš i dr.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako registrira vozilo ili
produži važenje prometne dozvole suprotno odredbama ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 265.
(1) Ako nadzornik na tehničkom pregledu utvrdi
da su uređaji za upravljanje ili za zaustavljanje ili za pogon na tekući plin
na vozilu neispravni toliko da bi takvo vozilo ugrozilo sigurnost prometa na
cestama, zabranit će vozaču da se vozilo uključi u promet na cesti dok se ne
uklone neispravnosti. Ako se vozač takvim vozilom uključi u promet na cesti,
stanica za tehnički pregled vozila odmah će o tome obavijestiti najbližu
policijsku upravu, odnosno policijsku postaju.
(2) Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne obavijesti najbližu policijsku
upravu, odnosno policijsku postaju da se vozač s neispravnim uređajima za
upravljanje, zaustavljanje i pogonom na tekući plin utvrđenim na tehničkom
pregledu uključio u promet unatoč zabrani nadzornika tehničke ispravnosti
vozila.
(3) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se uključi u promet
na cesti vozilom kojem je to nadzornik na tehničkom pregledu zabranio.
Članak 266.
(1) Stanica za tehnički
pregled vozila dužna je voditi propisane evidencije, obrađivati podatke o
tehničkim pregledima i utvrđenim neispravnostima vozila i dostavljati ih
policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji na čijem području ima sjedište,
a određene podatke i stručnoj organizaciji iz članka 273. ovoga Zakona, odnosno
prema propisima o registraciji i tehničkim pregledima vozila.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne vodi propisanu
evidenciju ili ne obrađuje podatke ili te podatke ne dostavlja policijskoj
upravi, odnosno policijskoj postaji te stručnoj organizaciji.
(3) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 267.
(1) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je
održavati u ispravnom i urednom stanju objekte, uređaje i opremu.
(2) Uređaji i oprema za tehničke preglede vozila
podvrgavaju se umjeravanju prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima
jednom godišnje, a kontroli ispravnosti najmanje svaka tri mjeseca.
(3) Umjeravanje uređaja i opreme prema stavku 2.
ovoga članka obavlja organizacija koja je za to ovlaštena prema propisima o
mjerilima, a nadzor obavlja stručna organizacija iz članka 273. ovoga Zakona.
(4) Ako ovlaštena organizacija ne obavi
umjeravanje uređaja i opreme ili ako stručna organizacija iz članka 273. ovoga
Zakona ne obavi nadzor uređaja i opreme prema rokovima iz stavka 2. ovoga
članka, stanica za tehnički pregled vozila dužna je odmah nakon isteka rokova
tim organizacijama podnijeti zahtjev za obavljanje umjeravanja, odnosno
nadzora uređaja i opreme i o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove. Ako organizacije iz stavka 3. ovoga članka ne postupe po
zahtjevu stanice za tehnički pregled vozila, ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove osigurat će odmah umjeravanje i nadzor uređaja o trošku ovlaštene
organizacije, odnosno stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona.
(5) Stanica za tehnički pregled vozila, u
slučaju neispravnosti ili neposjedovanja uređaja ili opreme kojima se obavlja
tehnički pregled vozila, dužna je privremeno obustaviti obavljanje poslova na
tim uređajima i o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
i stručnu organizaciju iz članka 273. ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom od
najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne održava u
ispravnom i urednom stanju objekt, uređaje i opremu stanice za tehnički pregled
vozila ili uređaje i opremu ne podvrgava obveznom umjeravanju i nadzoru,
odnosno ne podnese zahtjev za ispitivanje i nadzor uređaja ovlaštenoj
organizaciji, odnosno stručnoj organizaciji iz članka 273. ovoga Zakona i o
tome ne obavijesti Ministarstvo unutarnjih poslova, ili ne prestane s radom u slučaju
neispravnosti ili neposjedovanja uređaja i opreme i o tome ne obavijesti
Ministarstvo unutarnjih poslova i stručnu organizaciju iz članka 273. ovoga
Zakona.
(7) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 268.
Upravni, i inspekcijski nadzor nad radom stanica
za tehničke preglede vozila obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
Članak 269.
(1) Ako ovlašteni policijski službenik
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove nadzorom utvrdi da stanica za
tehnički pregled vozila ne koristi propisane, umjerene i ispravne uređaje i
opremu ili da objekt i prostor ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili da
tehničke preglede i poslove registracije vozila obavlja osoba koja nema
dopuštenje (licencu) ili ako povjerene poslove ne obavlja prema propisima o
tehničkim pregledima i registraciji vozila i prema općim aktima iz članka 273.
ovoga Zakona, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će stanici
za tehnički pregled vozila zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje
utvrđenih nedostataka.
(2) Ako stanica za tehnički pregled vozila iz
stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku,
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove oduzet će joj ovlaštenje za
obavljanje tehničkih pregleda vozila.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga
članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako obavlja tehnički
pregled vozila u objektu i prostoru koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili
da tehničke preglede i poslove registracije vozila obavlja osoba koja nema
dopuštenje (licencu), ili ako povjerene poslove ne obavlja prema propisima o tehničkim
pregledima i registraciji vozila ili prema općim aktima iz članka 273. ovoga
Zakona ili za vrijeme privremene zabrane rada.
(5) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
Članak 270.
(1) Ako ovlašteni policijski službenik u
obavljanju nadzora nad radom stanice za tehnički pregled vozila utvrdi da
nadzornik, odnosno referent za poslove registracije vozila, tehničke preglede
vozila ili poslove registracije vozila ne obavlja stručno i u skladu s
propisima, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će mu oduzeti
dopuštenje (licencu) na vrijeme od jednog mjeseca.
(2) Ako nadzornik ovjeri tehničku ispravnost
vozila kojem su neispravni uređaji za zaustavljanje, upravljanje ili za pogon
na plin, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će mu oduzeti
dopuštenje (licencu) za obavljanje tehničkih pregleda vozila na vrijeme od šest
mjeseci.
(3) Ako nadzornik ovjeri tehničku ispravnost
vozila na kojemu nije izvršen tehnički pregled, ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove oduzet će mu dopuštenje (licencu) na vrijeme od dvije godine.
(4) Ako referent za poslove registracije vozila
registrira vozilo suprotno propisima ili ovjeri produljenje registracije,
odnosno valjanost prometne dozvole, a da za vozilo nisu plaćene propisane
obveze, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će mu privremeno
oduzeti dopuštenje (licencu) na vrijeme od dvije godine.
(5) Ako je zbog propusta iz stavka 2. i 3. ovoga
članka izazvana prometna nesreća, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
rješenjem će nadzorniku oduzeti dopuštenje (licencu) na vrijeme od pet godina.
(6) U slučajevima iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5.
ovoga članka dopustit će se nadzorniku, odnosno referentu obavljanje tehničkih
pregleda vozila i poslova u vezi s registracijom vozila, nakon što zadovolje na
provjeri stručnosti.
(7) Protiv rješenja iz stavka 1., 2., 3., 4. i
5. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8) Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako naredi, odnosno dozvoli da referent
za poslove registracije vozila ili nadzornik tehničke ispravnosti vozila kojemu
je oduzeta licenca ili koji nije zadovoljio na provjeri stručnosti, obavlja
poslove u stanici za tehnički pregled (stavak 6.).
(9) Za prekršaj iz stavka 8. ovoga članka kaznit
će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj referent za poslove registracije vozila ili nadzornik
tehničke ispravnosti vozila koji poslove registracije vozila i tehničkih
pregleda vozila ne obavlja stručno i u skladu s propisima.
Članak 271.
(1) Nadzornici i referenti za poslove
registracije vozila dužni su pristupiti provjeri stručnosti svake druge godine.
(2) Provjeru stručnosti iz stavka 1. ovoga
članka provodi stručna organizacija iz članka 273. ovoga Zakona. Program i
način provjere stručnosti propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove na
prijedlog stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona.
Članak 272.
(1) Nadzorniku i referentu za poslove
registracije vozila, koji ne pristupi provjeri stručnosti ili na toj provjeri
ne zadovolji, stanica za tehnički pregled ne smije dopustiti obavljanje poslova
tehničkog pregleda i registracije vozila za vrijeme dok na toj provjeri ne
zadovolji.
(2) Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(3) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj referent za poslove registracije vozila ili nadzornik
tehničke ispravnosti vozila koji postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
273.
(1) Poslove
organiziranja i jedinstvenog provođenja tehničkih pregleda vozila,
organiziranja poslova registracije vozila u stanicama za tehničke preglede
vozila i izdavanja pokusnih pločica kao javne ovlasti, obavlja stručna
organizacija, koju na temelju javnog natječaja, ovlasti ministarstvo nadležno
za unutarnje poslove.
(2) Stručna
organizacija iz stavka 1. ovoga članka mora imati:
1. prostorne i
materijalno-tehničke uvjete koji osiguravaju obavljanje poslova na teritoriju
Republike Hrvatske,
2. odgovarajuće stručne
kadrove,
3. organizaciju rada i
ustroj koji jamči trajno i kvalitetno obavljanje poslova,
4. odgovarajuću
informatičku i tehničku podršku za obavljanje povjerenih poslova.
(3) Uvjete iz stavka 2.
ovoga članka propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove.
(4) Ako stručna organizacija iz stavka 1. ovoga
članka ne obavlja povjerene joj poslove stručno i u skladu s propisima,
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove oduzet će joj ovlaštenje. Ako je
stručnoj organizaciji oduzeto ovlaštenje, poslove iz stavka 1. ovoga članka kao
i stručni nadzor obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, dok ne
ovlasti drugu stručnu organizaciju.
(5) Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga
članka općim aktima: uređuje odnose od interesa za jedinstveno organiziranje i
obavljanje tehničkih pregleda i registracije vozila u stanicama za tehničke
preglede vozila te izdavanje pokusnih pločica, normative i vrednovanje
rezultata rada djelatnika stanica za tehničke preglede, uređuje i obavlja i
druge poslove na temelju ovlaštenja određenih ovim Zakonom. Opći akti
objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(6) U obavljanju poslova iz stavka 5. ovoga
članka, stručna organizacija prati i usklađuje rad, usklađuje kriterije, pruža
stručnu i drugu pomoć stanicama za tehničke preglede, obavlja stručni nadzor i
druge stručne poslove koji joj propisom ministra nadležnog za unutarnje
poslove budu povjereni te surađuje sa istim ili sličnim tijelima u zemlji i
svijetu.
(7) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
obavlja nadzor nad zakonitošću općih akata iz stavka 5. ovoga članka i može ih
obustaviti od izvršenja.
(8) Upravni i inspekcijski nadzor nad radom
stručne organizacije iz stavka 1. ovoga članka obavlja ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove.
(9) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
povjerene joj poslove ne obavlja stručno ili ih obavlja suprotno odredbama
ovoga članka.
(10) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom
kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
274.
(1) Ako stručna
organizacija utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila ne koristi propisane,
umjerene i ispravne uređaje i opremu ili da objekt i prostor ne udovoljavaju
propisanim uvjetima ili da tehničke preglede vozila u stanici obavlja osoba
koja nema dopuštenje (licencu) ili ako povjerene poslove ne obavlja u skladu s
propisima o tehničkim pregledima i registraciji vozila i prema općim aktima iz
članka 273. ovoga Zakona, odmah će obavijestiti ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove, koje će stanici za tehnički pregled vozila rješenjem
privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
(2) Ako stanica za tehnički pregled vozila ne
otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove oduzet će joj ovlaštenje za obavljanje tehničkih pregleda
vozila.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga
članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako obavlja tehnički pregled vozila, za
vrijeme privremene zabrane rada.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
4. ISPITIVANJE I HOMOLOGACIJA VOZILA
Članak 275.
(1) Motorna i priključna vozila te njihovi
dijelovi i oprema prije stavljanja na tržište i prve registracije moraju se
podvrgnuti postupku provjere homologacije radi utvrđivanja zadovoljavaju li
propisane zahtjeve o homologaciji.
(2) Propisima o
homologaciji propisuju se zahtjevi o homologaciji koje moraju zadovoljavati
vozila i njihovi dijelovi i oprema, metode i postupci ispitivanja, načini
priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim zemljama, sadržaj
potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka kao i
uvjeti koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje određenih
radnji u postupku homologacije vozila i njihovih dijelova i opreme.
(3) Ovlašćuje se
ravnatelj nadležnoga državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo da donese
propise o homologaciji vozila i njihovih dijelova.
(4) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
276.
(1) Motorna i priključna
vozila koja se proizvode pojedinačno ili se proizvode u vrlo maloj seriji ili
vozila na kojima se vrši nadogradnja, pregradnja ili zamjena serijskog dijela
ili uređaja na vozilu, moraju biti podvrgnuta ispitivanju promijenjenih
dijelova i uređaja i ostalih tehničkih značajki prije puštanja u promet.
Ispitivanju podliježu i svi pojedinačno proizvedeni ili pregrađeni serijski
uređaji i dijelovi bitni za sigurnost prometa na cestama.
(2) Vozila za koja nisu
poznati tehnički podaci potrebni za tehnički pregled i registraciju podvrgavaju
se ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja vozila radi utvrđivanja tih
podataka.
(3) O tehničkim
podacima utvrđenim u postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka izdaje se potvrda
o ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja.
(4) U postupku
ispitivanja vozila provjerava se jesu li pojedini uređaji na vozilima
homologirani.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ili
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(6) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, odnosno vlasnik koji u
prometu na cesti upravlja vozilom koje nije podvrgnuto ispitivanju sukladno
odredbama ovoga članka.
Članak
277.
(1) Ispitivanje u
slučajevima iz članka 276. ovoga Zakona kao i ispitivanje konstrukcijskih
osobina i uređaja vozila prema drugim propisima obavlja pravna osoba koju
ovlasti ministarstvo nadležno za poslove prometa uz suglasnost ministarstva
nadležnog za poslove gospodarstva.
(2) Pravna osoba iz
stavka 1. ovoga članka dužna je obavljati ispitivanje u skladu s propisima,
normativima i tehničkim uputama.
(3) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga članka Zakona ispitivanje rezervoara plina na vozilu kojem je
ugrađen uređaj za pogon na plin, obavlja Državni inspektorat.
(4) Ispitivanje uređaja
i opreme za plinski pogon može obavljati i organizacija za ispitivanje kvalitete
robe.
(5) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(6) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom
od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
278.
(1) Ispitivanje vozila
i obradu dokumentacije u pravnoj osobi iz članka 277. ovoga Zakona mogu
obavljati osobe sa završenom najmanje visokom stručnom spremom strojarskog ili
prometnog smjera (cestovnog) koje imaju dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog
za poslove prometa.
(2) Pregled vozila za
potrebe ispitivanja vozila iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati osobe s
najmanje završenom višom stručnom spremom strojarskog ili prometnog smjera
(cestovnog) koje imaju dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog za poslove
prometa. Pregled vozila za potrebe ispitivanja vozila iz stavka 1. ovoga članka
mogu obavljati i osobe koje su takve poslove obavljale prije stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako
ispitivanja obavljaju osobe koje ne ispunjavaju uvjete propisane ovim člankom.
(4) Za prekršaj iz
ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom od
500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja poslove
ispitivanja i pregleda, a za to ne ispunjava uvjete.
Članak 279.
Potvrdu iz članka 276.
stavka 3. ovoga Zakona o ispitivanju serijskih ili pojedinačno proizvedenih
vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela pribavlja proizvođač, a potvrdu o
ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja preinačenog vozila, motora,
šasije ili dijela pribavlja vlasnik vozila.
Članak 280.
Ako je za vozilo izdana
potvrda s tehničkim podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju vozila ili je
izdana potvrda o ispitivanju od dvije ili više tvrtki s različitim tehničkim
podacima, ispitivanje konstrukcijskih osobina i uređaja vozila obavit će
povjerenstvo koje odredi ministarstvo nadležno za poslove prometa.
Članak 281.
(1) Upravni i
inspekcijski nadzor nad poslovima ispitivanja konstrukcijskih osobina i uređaja
vozila obavlja ministarstvo nadležno za poslove prometa.
(2) Ovlašćuje se
ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom nadležnim za
poslove gospodarstva donese propise o uvjetima, postupku i načinu ispitivanja
vozila; o tome što se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijim popravkom; o
stručnoj spremi djelatnika koji obavljaju ispitivanje; o obliku i sadržaju
potvrde o ispitivanju; o vođenju evidencije o izdanim potvrdama te o davanju na
korištenje podataka o ispitivanju vozila.
XI. POSEBNE MJERE ZA SIGURNOST PROMETA NA
CESTAMA
1. OPĆE ODREDBE
Članak 282.
(1) Policijski službenik koji obavlja nadzor
vozača i drugih sudionika u prometu na cesti, ovlašten je nad svakim sudionikom
u prometu koji svojim ponašanjem ometa ili ugrožava promet, provesti postupak
ispitivanja pomoću odgovarajućih sredstava i aparata (alkometar i dr.),
umjerenih prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi
utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na
kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje,
odnosno ovlašten je nakon toga te osobe s istim ciljem odvesti na vađenje krvi
i uzimanje urina ili na liječnički pregled.
(2) Prije poduzimanja
radnji iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik može podvrgnuti vozača
postupku prepoznavanja znakova koji su posljedica prisustva u organizmu
alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju
upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje
(3) Policijski službenik
odvest će na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize i osobe kad poriču
rezultate ispitivanja da u organizmu ima opojnih droga ili lijekova na kojima
je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje utvrđene
odgovarajućim sredstvima i aparatima te kad zahtijevaju vađenje krvi i urina
radi analize, odnosno liječnički pregled.
(4) Osobe iz stavka 1.
i 2. ovoga članka dužne su postupati prema zahtjevima policijskog službenika.
(5) Policijski službenik
o poduzetim radnjama iz stavka 1. i 3. ovoga članka i članka 182. ovoga Zakona
obvezno sačinjava zapisnik, odnosno zahtjev za liječnički pregled, vađenje krvi
i uzimanje urina radi analize.
(6) Osoba za koju je
ispitivanjem na jedan od načina iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno da u
organizmu ima alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se
ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, snosi troškove ispitivanja,
a osoba iz stavka 3. ovoga članka snosi i troškove odvoženja službenim
policijskim vozilom na liječnički pregled, vađenje krvi i uzimanje urina radi
analize.
(7) Postupak i način
postupanja policijskog službenika radi prepoznavanja znakova i simptoma
prisustva u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je
označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje iz stavka 2.
ovoga članka propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove uz suglasnost
ministra nadležnog za zdravstvo.
(8) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu, osim vozača
i instruktora vožnje, koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili stručnom
pregledu, odnosno uzimanju krvi ili urina.
(9) Novčanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla, zaprežnog
vozila ili kandidat za vozača koji se odbije podvrgnuti ispitivanju ili
liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.
(10) Novčanom kaznom u
iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila
i instruktor vožnje ako se odbije podvrgnuti ispitivanju ili liječničkom
pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina, izreći će mu se zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci
i pet negativnih bodova.
(11) Osobi koja u razdoblju od 24 mjeseca
unatrag od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više puta pravomoćno kažnjena
za prekršaje iz stavka 4. ovoga članka, umjesto novčane kazne prekršajni sud može
izreći kaznu zatvora do 60 dana te joj može izreći zaštitnu mjeru zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne do dvije godine i odredit će
joj se pet negativnih bodova.
Članak 283.
(1) Brzina kretanja vozila utvrđuje se pomoću
uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, tahografskog zapisa ili neposrednim
praćenjem s vozilom.
(2) Fotografija i videozapis s podacima o
utvrđenoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru koji nema
zapis ili brzinomjera, služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila.
(3) Ne mogu se koristiti niti ugrađivati u
motorno vozilo uređaji ili naprave koje imaju za cilj ometanje uređaja koje
koriste ovlaštene osobe za nadzor prometa na cestama. Ukoliko policijski službenik
nađe na vozilu ili u vozilu takav uređaj ili napravu naredit će vozaču da ga
ukloni, a ukoliko vozač to odbije, uređaj ili naprava će se ukloniti o trošku
vozača.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač ako koristi ili ako ima ugrađene uređaje ili
naprave koje imaju za cilj ometanje uređaja kojima ovlaštene osobe obavljaju
nadzor prometa na cestama.
Članak 284.
(1) Policijska uprava, odnosno policijska
postaja oduzet će vozačku dozvolu vozaču i instruktoru vožnje za kojeg se pregledom
utvrdi da je postao tjelesno ili duševno nesposoban za upravljanje vozilima,
za vrijeme dok ta nesposobnost traje.
(2) Vozaču ili instruktoru vožnje koji ima pravo
upravljati motornim vozilima više kategorija, a to mu pravo za pojedine
kategorije bude ograničeno zbog razloga predviđenih u stavku 1. ovoga članka,
poništit će se u vozačkoj dozvoli te kategorije ili će se izdati na njegov
zahtjev nova vozačka dozvola u koju će se upisati one kategorije vozila kojima
ima pravo upravljati.
(3) Vozaču ili instruktoru vožnje koji se ne
podvrgne nadzornome zdravstvenom pregledu na koji je upućen, vozačka će se
dozvola oduzeti dok se tom pregledu ne podvrgne.
(4)
Protiv odluke o oduzimanju vozačke dozvole vozač može u roku od tri dana
podnijeti prigovor ministru nadležnom za unutarnje poslove koji će o njemu
odlučiti u roku od 8 dana od dana podnošenja.
Članak 285.
(1) Policijski službenik će privremeno oduzeti
vozačku dozvolu i isključiti iz prometa vozača i instruktora vožnje:
1) koji upravlja ili pokuša upravljati vozilom,
a u organizmu ima alkohola ili opojnih droga ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti
(članak 199. ovoga Zakona),
2) koji upravlja ili pokušava upravljati vozilom
ako je očito da je vozač u takvu psihofizičkom stanju (umor, stres, bolest,
prisutnost lijekova u organizmu na kojima je označeno da se ne smiju
upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje) da nije sposoban sigurno upravljati
vozilom (članak 198. ovoga Zakona),
3) koji nema pomagala za koja je navedeno u
vozačkoj dozvoli da ih mora koristiti tijekom upravljanja (članak 196. stavak
2. ovoga Zakona),
4) koji upravlja vozilom suprotno odredbama
članka 221. stavka 3. i 4.,
5) koji ne postupi po zahtjevu policijskog službenika
da se podvrgne ispitivanju ili stručnom pregledu (članak 282. stavak 4. ovoga
Zakona).
(2) Policijski službenik isključit će iz
prometa:
1) vozača motocikla ili mopeda i osobe koje se
prevoze tim vozilima, ako kod sebe nemaju zaštitne kacige ili je odbije nositi
na glavi (članak 114. ovoga Zakona),
2) vozača kojeg zatekne da upravlja vozilom
prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, koji upravlja vozilom, a nema važeću
vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije ili koji upravlja vozilom u vrijeme kad
mu je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili kad mu je pravomoćnom odlukom
nadležnog tijela izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene
vrste ili kategorije,
3) vozača koji ne
postupi u skladu s člankom 235. ovoga Zakona.
(3) Na temelju odredbi
stavka 1. ovoga članka, vozačka dozvola se privremeno oduzima dok ne prestanu
razlozi zbog kojih je oduzeta, a najduže do 30 dana.
(4) Ako u slučajevima
iz stavka 1. ovoga članka vozač ne preuzme privremeno oduzetu vozačku dozvolu
kada prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta ili u roku od 30 dana od dana
privremenog oduzimanja, vozačka dozvola će se dostaviti tijelu u čijoj se
evidenciji vodi. Tijelu u čijoj se evidenciji vodi vozač vozačku dozvolu
dostavit će i u slučaju da je u međuvremenu od nadležnog tijela doneseno
pravomoćno rješenje o kazni i izrečenoj zaštitnoj mjeri.
(5) Prilikom postupanja
prema vozaču ili instruktoru vožnje po stavku 1. ovoga članka, policijski službenik
omogućit će vozaču da u primjerenom roku pozove drugoga vozača, koji ispunjava
uvjete za upravljanje vozilom u prometu, da preuzme vozilo kojim je upravljao
vozač koji se isključuje iz prometa.
(6) Ukoliko vozač
pokuša ili nastavi upravljati vozilom nakon što je isključen iz prometa na
cesti i nastavi činjenje prekršaja zbog kojeg je isključen iz prometa,
policijski službenik će vozača ponovo isključiti iz prometa i u smislu članka
85. ovoga Zakona izdati nalog za premještanje vozila. Premješteno vozilo može
se podići čim prestanu razlozi premještanja a najkasnije u roku od osam dana.
Nakon toga vozilo će se dati na čuvanje odgovarajućoj pravnoj osobi o trošku
vlasnika.
Članak 286.
(1) Za određene
prekršaje iz ovoga Zakona, počinitelju prekršaja će se, osim izricanja kazne i
zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, izreći i negativni bodovi
od jednog do pet, ovisno o težini prekršaja.
(2) Negativni bodovi
evidentiraju se na temelju pravomoćne odluke o kažnjavanju.
(3) Pravomoćno izrečeni
negativni bodovi evidentiraju se u evidenciju vozača.
Članak
287.
(1) Vozača kojem je u
razdoblju od tri godine (36 mjeseci), zbog počinjenih prekršaja iz ovoga Zakona
izrečeno pravomoćno najmanje šest negativnih bodova, policijska uprava, odnosno
policijska postaja u kojoj se vodi u evidenciji vozača pozvat će na predavanje
o posljedicama prometnih nesreća i uputiti ga u školu sigurne vožnje.
(2) Vozač se dužan odazvati i prisustvovati
predavanju o posljedicama prometnih nesreća i proći program škole sigurne vožnje,
a ako se iz opravdanih razloga ne odazove pozivu i prisustvuje predavanju,
odnosno ne prođe program sigurne vožnje, policijska uprava, odnosno policijska
postaja pozvat će ga ponovo u roku od tri mjeseca.
(3) Vozaču koji se neopravdano ne odazove i
nakon što je ponovno pozvan, izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom određene kategorije u trajanju od najmanje tri mjeseca.
(4) Vozaču kojem je u roku iz stavka 1. ovoga
članka zbog počinjenih prekršaja iz ovoga Zakona pravomoćno izrečeno najmanje
devet negativnih bodova prekršajnim nalogom izreći će se zaštitna mjera
prestanka važenja vozačke dozvole.
(5) Ako je osoba iz stavka 4. ovoga članka,
vozač kojemu je to osnovno zanimanje ili mu vozilo služi isključivo za
ostvarivanje prihoda za život, a to vjerodostojno dokaže, umjesto mjere
prestanka važenja vozačke dozvole, može se izreći zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju do 12 mjeseci.
(6) Mjera iz stavka 5. ovoga članka, vozaču se
izriče za onu kategoriju vozila, kojim je sakupio najveći broj negativnih
bodova.
(7) Vozač iz stavka 4. ovoga članka može
pristupiti ponovnom polaganju vozačkog ispita po proteku 12 mjeseci od dana
pravomoćnosti odluke o prestanku važenja vozačke dozvole, a vozač iz stavka 5.
prije vraćanja vozačke dozvole dužan je pristupiti školi sigurne vožnje i položiti
ispit iz predmeta »Poznavanje prometnih propisa«.
(8) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka,
osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera ima pravo prigovora u roku od osam dana
od dana dostave rješenja. Prigovor odgađa izvršenje rješenja.
(9) Vozač koji je pozvan i prisustvuje
predavanju o posljedicama prometnih nesreća te koji je upućen u školu sigurne
vožnje, snosi troškove predavanja i škole sigurne vožnje u visini koju odredi
ministar nadležan za unutarnje poslove.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do
2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne postupi po odredbama
stavka 1. i 2. ovoga članka, odnosno vozač iz stavka 7. ovoga članka ako ne
pristupi ispitu iz predmeta »Poznavanja prometnih propisa« i školi sigurne
vožnje.
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji u roku od osam dana po pravomoćnom rješenju
ne preda svoju vozačku dozvolu policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji
radi upisa izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili
prestanka važenja vozačke dozvole.
Članak 288.
(1) Svi pravomoćno izrečeni negativni bodovi
koji su bili temelj izricanja mjere po članku 287. stavku 3. ovoga Zakona ne
mogu ponovo biti osnova za primjenu mjere predavanja o posljedicama prometnih
nesreća, upućivanja u školu sigurne vožnje i izricanja zaštitne mjere zabrane
upravljanja motornim vozilom niti prestanka važenja vozačke dozvole.
(2) Negativni bodovi za koje je nastupila
rehabilitacija, odnosno koji su protekom 36 mjeseci brisani iz kaznene
evidencije ne mogu biti osnova izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja
motornim vozilom niti se smiju davati na uvid ni dostavljati bilo kome.
Članak 289.
(1) Osobi iz članka 212. ovoga Zakona koja se
odbije podvrgnuti provjeri ili koja pri provjeri ne pokaže potrebnu stručnu
osposobljenost, oduzet će se licenca, odnosno zabraniti rad sve dok se ne
podvrgne provjeri ili na toj provjeri ne pokaže dovoljno znanja.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje na
provjeri ne pokažu potrebno znanje mogu se, na svoj zahtjev, podvrgnuti ponovnoj
provjeri nakon proteka 15 dana od dana provjere.
(3) Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon
tri provjere ne pokažu dovoljno znanja, ne mogu pristupiti ponovnoj provjeri
dok ne protekne šest mjeseci od dana posljednje provjere.
Članak 290.
(1) Vozač kojem je vozačka dozvola oduzeta
(članak 284.) ili je isključen iz prometa (članak 285.) ili mu je izrečena
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera prestanka važenja vozačke
dozvole, ne smije za to vrijeme upravljati vozilom u prometu na cesti.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako
naredi ili dopusti da vozač kome je oduzeta vozačka dozvola ili mu je izrečena
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije upravlja
vozilom u prometu na cesti za to vrijeme.
(3) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom od namanje 3.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom za vrijeme dok mu je
oduzeta vozačka dozvola, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim
vozilom ili mu je izrečena mjera prestanka važenja vozačke dozvole.
(5) Vozaču koji u
razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više
puta pravomoćno kažnjen za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka, umjesto novčane
kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana te mu može izreći
zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne do
dvije godine i odredit će mu se pet negativnih bodova.
Članak 291.
(1) Ako policijski službenik
zatekne vozilo na cesti koje zbog tehničke neispravnosti ugrožava ili ometa
druge sudionike u prometu (neispravan uređaj za upravljanje, uređaji za zaustavljanje,
uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila u vrijeme kada vuče priključno
vozilo, neispravna svjetla za osvjetljavanje ceste i označavanje vozila i
neispravna svjetlosna signalizacija noću i danju u vrijeme smanjene
vidljivosti, neispravni brisači vjetrobranskog stakla u vrijeme vožnje po kiši
i snježnim padalinama, dotrajale ili bitno oštećene gume te ako na vozilu ima
ugrađene uređaje za davanje svjetlosnih i zvučnih znakova iz članka 153.) ili
na kojem je teret nepravilno smješten, odnosno nedovoljno osiguran, ili kojim
se bez dozvole prevozi teret čije dimenzije, odnosno masa premašuju najveće
dopuštene dimenzije, odnosno masu ili osovinsko opterećenje, naredit će vozaču
da odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost ili da vozilo odveze do
određenog mjesta gdje može otkloniti neispravnost, odnosno pribavi dozvolu za
izvanredni prijevoz.
(2) Ako policijski službenik zatekne vozilo koje
se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće
bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna,
naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi
kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da
upotrijebi zimsku opremu.
(3) Policijski službenik može narediti vozaču da
vozilo odveze na tehnički pregled radi utvrđivanja neispravnosti ili narediti u
suradnji sa stručno osposobljenim nadzornikom pravne osobe koja upravlja i
gospodari javnim cestama, da se izvrši kontrola ukupne mase, osovinskog
opterećenja i dimenzija vozila. Ako se na tim pregledima utvrdi da vozilo nije
tehnički ispravno ili prekoračuje dopuštenu masu ili osovinsko opterećenje ili
ukupnu nosivost ili dimenzije vozila, troškove pregleda i kontrole snosi vozač.
(4) Policijski službenik isključit će iz prometa
i vozilo koje nije registrirano ili koje nema propisane registarske pločice ili
koje nije u propisanom roku podvrgnuto redovnom ili izvanrednom tehničkom
pregledu ili za koje nije produženo važenje prometne dozvole.
(5) Ako vozač ne postupi po naređenju iz stavka
1., 2. i 3. ovoga članka, policijski službenik isključit će vozilo iz prometa.
Isključenje vozila iz prometa traje sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je
vozilo isključeno.
(6) Vozač je dužan isključeno vozilo odmah
ukloniti s ceste na mjesto na kojem neće ugrožavati sigurnost prometa ili
ometati normalan tok prometa (parkiralište, ugibalište i sl.), a najkasnije u
roku od 12 sati vozač je dužan ukloniti isključeno vozilo sa ugibališta i
sličnih mjesta.
(7) Ukoliko vozač nastavi upravljati vozilom
nakon što je isključeno iz prometa na cesti ili ne ukloni vozilo sukladno odredbi
stavka 6. ovoga članka, policijski službenik će ponovo vozilo isključiti iz
prometa ili u smislu članka 85. ovoga Zakona izdati nalog za njegovo premještanje
na drugo mjesto.
(8) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na cesti upravlja
vozilom koje je isključeno iz prometa.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od najmanje
5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba fizička osoba-obrtnik ako
naredi ili dopusti da u prometu na cestama sudjeluje vozilo koje je isključeno
iz prometa.
(10) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(11) Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u tijelu
državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 292.
(1) Policijski službenik koji je isključio
vozilo iz prometa vozaču će privremeno oduzeti registarske pločice.
(2) Policijski službenik koji je isključio iz
prometa vozilo namijenjeno za prijevoz opasnih tvari zbog prekršaja iz članka
291. ovoga Zakona privremeno će oduzeti i ADR certifikat vozila.
(3) Policijska uprava, odnosno policijska
postaja čiji je policijski službenik privremeno oduzeo registarske pločice dužne
su ih vozaču vratiti kada prestanu razlozi zbog kojih su oduzete.
(4) Ako vozač u roku od 30 dana ne otkloni
razloge zbog kojih je vozilo isključeno iz prometa i ne preuzme oduzete
registarske pločice, iste će se dostaviti tijelu koje vozilo vodi u evidenciji.
(5) Policijski službenik koji je privremeno
oduzeo registarske pločice, tahografski zapis ili ADR certifikat vozila prema
odredbama ovoga članka, članka 285. i članka 291. ovoga Zakona, dužan je vozaču
o tome izdati potvrdu koja sadrži naziv i sjedište tijela čiji je službenik
oduzeo registarske pločice, tahografski zapis ili ADR certifikat vozila, vrstu
i registarski broj vozila, naziv tijela koje je izdalo prometnu dozvolu, ime i
prezime vlasnika vozila i njegovu adresu, ime i prezime vozača i njegovu
adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, način i
vrijeme vraćanja te pečat tijela i potpis policijskog službenika.
Članak 293.
Novčane kazne naplaćene prema ovom Zakonu prihod
su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se prema odluci Vlade
Republike Hrvatske za financiranje preventivnih aktivnosti u cestovnom prometu
te za podmirenje troškova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
kada obavljaju poslove iz ovoga Zakona.
2. POSEBNE ODREDBE O PREKRŠAJIMA
Članak 294.
(1) Za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je
izazvana prometna nesreća, počinitelju će se izreći najmanje dvostruka novčana
kazna od najniže kazne propisane za taj prekršaj.
(2) Ukoliko je za prekršaj kojim je izazvana
prometna nesreća propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom,
tada se ona izriče u trajanju najmanje tri mjeseca, a izriču se i dodatna dva
negativna boda.
Članak 295.
(1) Novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja
naplaćuju policijski službenici, odnosno za prekršaje za koje su ovlašteni
postupati na osnovi članka 5. stavka 3. ovoga Zakona i službenici nadležnog
upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Sudioniku u prometu
koji ne plati novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja policijski službenik,
odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave izdat će prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu može
platiti u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga.
(3) Radi osiguranja
izvršenja kazne ili zaštitne mjere, odnosno osiguranja nazočnosti u prekršajnom
postupku, policijski službenik može strancu naložiti mjeru opreza privremenog
oduzimanja putovnice, odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu
ispravu, do tri dana.
(4) Mjera opreza
privremenog oduzimanja vozačke dozvole izriče se u trajanju do 30 dana nalogom
na način i u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(5) Policijski službenici
i službenici nadležnoga upravnog tijela jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave za prekršaje za koje je predviđena kazna u ovom Zakonu
u iznosu od 300,00 do 700,00 kuna, u slučajevima kada prekršajem nije izazvana
opasnost za druge sudionike u prometu, mogu umjesto novčane kazne izreći mjeru
pisanog upozorenja. Mjera pisanog upozorenja ne može se izreći za prekršaje za
koje su propisani negativni bodovi niti osobi kojoj je takva mjera u zadnjih 12
mjeseci već izrečena. Izrečena mjera pisanog upozorenja evidentira se u
evidenciji.
Članak 296.
Ako instruktor vožnje
izgubi pravo upravljati vozilima na temelju članka 287. ovoga Zakona ili mu
bude izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili
kategorije ili zaštitna mjera prestanak važenja vozačke dozvole, on se za to
vrijeme ne smije baviti osposobljavanjem kandidata za vozače u praktičnom
upravljanju vozilom.
Članak 297.
(1) Tijelo koje izrekne
kaznu, odnosno zaštitnu mjeru iz ovoga Zakona, dužno je o izrečenoj kazni,
odnosno mjeri obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u roku od osam dana od pravomoćnosti.
(2) O izrečenim, zaštitnim mjerama, negativnim
bodovima, mjerama pisanog upozorenja, prometnim nesrećama i njihovim
posljedicama te o vozačima vozila i vozilima ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove vodi evidenciju.
(3) S podacima iz evidencije iz stavka 1. i 2.
ovoga članka mogu se koristiti pravosudna tijela, upravna tijela koja vode
prekršajni postupak te ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(4) S evidencijama o prometnim nesrećama te o
vozačima i vozilima mogu se osim tijela iz stavka 3. koristiti i zdravstvene i
druge institucije, organizacije i tijela koja se bave pitanjima sigurnosti
prometa te pravne i fizičke osobe koje obavljaju javni prijevoz i prijevoz za
vlastite potrebe te provode javne ovlasti na temelju ovoga Zakona.
Članak 298.
(1) Trajanje zaštitne
mjere zabrane upravljanja motornim vozilom računa se od dana upisivanja
zaštitne mjere u vozačku dozvolu, odnosno u evidenciju o izdanim vozačkim
dozvolama na temelju pravomoćne odluke o izricanju te mjere.
(2) Vrijeme provedeno
na izdržavanju kazne zatvora ne računa se u vrijeme trajanja zaštitne mjere iz
stavka 1. ovoga članka.
(3) Ovlašćuje se
ministar nadležan za unutarnje poslove da donese propise o načinu
evidentiranja, praćenja i objave podataka o izrečenim kaznama, mjerama
sigurnosti, zaštitnim mjerama, negativnim bodovima, mjerama pisanog upozorenja,
prometnim nesrećama i njihovim posljedicama, o programu i načinu predavanja o
posljedicama prometnih nesreća i o programu sigurne vožnje.
Članak 299.
(1) Izvršenje zaštitne
mjere zabrane upravljanja motornim vozilom može se odgoditi na određeno vrijeme,
osim za prekršaje iz članka 199. ovoga Zakona, ako tijelo koje je izreklo
zaštitnu mjeru utvrdi da se, prema okolnostima u kojima je prekršaj počinjen i
prema ponašanju počinitelja nakon počinjenog prekršaja, a s obzirom na njegovo
ranije ponašanje u prometu, može očekivati da on i bez izvršenja te mjere neće
ubuduće činiti prekršaje u prometu na cesti.
(2) Tijelo koje vodi prekršajni postupak,
profesionalnim vozačima, instruktorima vožnje ako bi se bezuvjetnim izricanjem
zaštitne mjere ugrozila njihova egzistencija, odgodit će izvršenje zaštitne
mjere zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije, osim za
prekršaje iz članka 199. ovoga Zakona uz uvjet da počinitelj prekršaja u određenom
roku, koji ne može biti kraći od jedne ni duži od dvije godine, ne počini drugi
prekršaj iz ovoga Zakona za koji se može izreći zaštitna mjera.
(3) U odluci o prekršaju kojim je izrečena mjera
iz stavka 1. i 2. ovoga članka odredit će se vrijeme trajanja te mjere i
vrijeme za koje se odgađa njezino izvršenje.
(4) Ukoliko prekršitelj u roku na koji je odgođeno
izvršenje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ne počini novi
prekršaj za koji je propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim
vozilom zaštitna mjera se neće izvršiti.
Članak 300.
(1) Odgođeno izvršenje zaštitne mjere zabrane
upravljanja motornim vozilom određene kategorije opozvat će se ako počinitelj
prekršaja, u roku za koje je izvršenje odgođeno, počini novi prekršaj za koji
je propisano izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom određene
kategorije.
(2) Ako tijelo koje vodi prekršajni postupak
izrekne počinitelju prekršaja novu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim
vozilom i opozove odgođeno izvršenje ranije zaštitne mjere, vrijeme trajanja
nove zaštitne mjere zbrojit će se s vremenom trajanja ranije izrečene, a odgođene
zaštitne mjere i izreći će se jedna zaštitna mjera čije ukupno trajanje ne može
biti duže od dvije godine.
(3) Izvršenje zaštitne mjere iz stavka 2. ovoga
članka ne može se odgađati.
Članak 301.
Vozaču koji ima inozemnu vozačku dozvolu i
počini prekršaj na teritoriju Republike Hrvatske umjesto izricanja zaštitne
mjere zabrane upravljanja motornim vozilom izreći će se zabrana korištenja
inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske.
Članak 302.
Instruktor vožnje pod čijim se nadzorom kandidat
za vozača obučava u upravljanju vozilom u prometu na cesti, kaznit će se za
prekršaj što ga počini kandidat za vozača, osim ako nije bio u mogućnosti
spriječiti prekršaj.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 303.
(1) Propise o sadržaju, obliku i boji obrazaca
donose ministri nadležni za provedbu pojedinih odredbi ovoga Zakona.
(2) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona ministarstvo nadležno za unutarnje poslove preuzima evidencije,
upisnike, pismohranu i drugu dokumentaciju koju koristi i vodi ministarstvo
nadležno za obrazovanje u obavljanju poslova osposobljavanja kandidata za vozače.
Članak
304.
(1) Odredbe članaka
216. stavka 2. o dobnoj granici za upravljanje vozilima M kategorije i odredbe
članka 221. ne primjenjuju se na vozače koji su položili vozački ispit do
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Odredbe članka 5. stavka 3. i 9. i članka
221. stavka 5. ovoga Zakona (program sigurne vožnje) primjenjivat će se od 1.
siječnja 2007.
(3) Do stjecanja uvjeta za primjenu odredbi
članka 221. stavka 5. ovoga Zakona, umjesto programa sigurne vožnje,
primjenjivat će se poseban program osposobljavanja za sigurno upravljanje
vozilom u autoškolama ili školama sigurne vožnje koje za to dobiju odobrenje
ministra nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Autoškole koje su do stupanja na snagu ovoga
Zakona imale ovlaštenje za osposobljavanje kandidata iz predmeta Pružanje prve
pomoći mogu nastaviti osposobljavanje.
(5) Autoškole, osnovane do dana početka primjene
ovoga Zakona, dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost sukladno odredbama
ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu provedbenih
propisa iz članka 303. ovoga Zakona.
(6) Autoškolama koje ne usklade organizaciju i
djelatnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, ovlaštenje za obavljanje tih
poslova prestaje danom isteka tog roka.
(7) Uvjete za autoškole ili škole sigurne vožnje
iz stavka 2. i program provjere, propisat će ministar nadležan za unutarnje
poslove.
Članak 305.
(1) Osobe koje su stručnu spremu za poslove
stručnog voditelja stekle po ranijim propisima a nemaju stručnu spremu
propisanu člankom 203. ovoga Zakona, mogu i dalje obavljati poslove stručnog
voditelja, a najduže tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osobe koje su stručnu spremu za
osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta Prometni propisi i
sigurnosna pravila stekle prema ranijim propisima, a nemaju stručnu spremu
propisanu člankom 203. stavkom 1. ovoga Zakona, mogu i dalje osposobljavati
kandidate za vozače iz tog nastavnog predmeta, a najduže tri godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Osobe koje su
stručnu spremu za ovlaštenog ispitivača za nastavni predmet Prometni propisi i
sigurnosna pravila i upravljanje vozilom stekle prema ranijim propisima, a
nemaju stručnu spremu propisanu člankom 208. ovoga Zakona, mogu i dalje obavljati
poslove ovlaštenog ispitivača iz tih nastavnih predmeta, a najduže tri godine
od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Osobe iz članka
206. stavka 6. dužne su položiti stručni ispit u roku od godine dana od
donošenja programa stručnog ispita iz stavka 7. istoga članka.
Članak 306.
(1) Stanice za tehničke
preglede vozila dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost u roku od šest
mjeseci od stupanja na snagu odgovarajućih provedbenih propisa iz članka 273.
stavka 3. i članka 308. ovoga Zakona.
(2) Stanice za tehničke
preglede vozila koje ne usklade svoj rad i organizaciju u roku iz stavka 1.
ovoga članka, prestaju s radom istekom tog roka.
Članak 307.
(1) Osobe koje do
stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dopuštenje (licencu) za obavljanje poslova
nadzora tehničke ispravnosti vozila izdanu od ministarstva nadležnog za unutarnje
poslove mogu i dalje obavljati te poslove iako ne ispunjavaju uvjete iz članka
260. ovoga Zakona.
(2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga
Zakona obavljale ispitivanje vozila i obradu dokumentacije te pregled za
potrebe ispitivanja vozila iz članka 278. ovoga Zakona a koje ne ispunjavaju
uvjete iz navedenog članka mogu nastaviti obavljati te poslove te će im
ministarstvo nadležno za poslove prometa izdati dopuštenje (licenca).
Članak 308.
(1) Stručne organizacije iz članka 206. i 273.
ovoga Zakona dužne su uskladiti i organizirati svoju djelatnost i donijeti akte
propisane ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na
snagu.
(2) Stručne organizacije iz članka 206. i 273.
ovoga Zakona koje ne usklade svoj rad i organizaciju i ne donesu akte propisane
ovim Zakonom u roku iz stavka 1. ovoga članka, prestaju s radom istekom tog
roka.
Članak 309.
(1) Vozačke dozvole izdane sukladno važećim
propisima zamijenit će se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(2) Prilikom zamjene vozačkih dozvola vozaču
koji ima vozačku dozvolu A, B,C,D i E kategorije, pored tih kategorija ovjerit
će se i A1, B+E, C1+E, C+E i D+E kategorija.
(3) Prilikom zamjene vozačkih dozvola izdanih na
rok od 65 godina vozaču će se izdati vozačka dozvola na rok od 80 godina
ukoliko ne postoji ograničenje u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti za vozača
motornog vozila.
Članak 310.
(1) Obrasce u svezi s vozačkim dozvolama i
registracijom vozila, registre, registarske i druge pločice izrađuje ministarstvo
nadležno za unutarnje poslove ili organizacija koju ono za to ovlasti.
(2) Obrasce i registre u svezi s tehničkim
pregledima vozila propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove, a izrađuje
stručna organizacija iz članka 273. ovoga Zakona.
(3) Cijene obrazaca, registara, registarskih i
drugih pločica iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za
unutarnje poslove.
Članak 311.
Ministri i drugi dužnosnici ovlašteni ovim
Zakonom za donošenje odluka i propisa donijet će ih u roku od tri mjeseca od
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 312.
Do donošenja
provedbenih propisa iz ovoga Zakona, ostaju na snazi sljedeći provedbeni
propisi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona:
1. Pravilnik o
prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (»Narodne novine«, br.
34/03.),
2. Pravilnik o
turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (»Narodne novine«, br. 87/02.),
3. Pravilnik o znacima
što ih sudionicima u prometu na cestama daju ovlaštene osobe (»Narodne novine«,
br. 9/93.),
4. Pravilnik o
zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati vozači motornih vozila (»Sl.
list SFRJ«, br. 5/82.),
5. Pravilnik o
zdravstvenim pregledima o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje
vozilima na motorni pogon (»Narodne novine«, br. 30/70.) i Rješenje o visini
naknade za zdravstveni pregled vozača (»Narodne novine«, br. 32/98.),
6. Pravilnik o načinu
obilježavanja vozila kojim se prevoze djeca (»Narodne novine«, br. 12/93.),
7. Pravilnik o ukupnom
trajanju vremena upravljanja vozilom, o radu udvojenih posada, odmorima vozača
i o individualnoj kontrolnoj knjižici (»Narodne novine«, br. 18/93. i 58/95.),
8. Pravilnik o posebnom
znaku za obilježavanje vozila invalida (»Narodne novine«, br. 12/93. i 47/94.),
9. Pravilnik o osnovnim
uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine«, br. 110/01.),
10. Pravilnik o načinu
i postupku vađenja krvi i uzimanja urina za analizu radi utvrđivanja
koncentracije alkohola, prisustva opojnih droga i psihoaktivnih tvari (»Narodne
novine«, br. 107/99.) i Rješenje o određivanju zdravstvenih i drugih ustanova
za analizu uzoraka krvi i urina radi utvrđivanja koncentracije alkohola,
prisustva opojnih droga ili psihoaktivnih tvari (»Narodne novine«, br. 2/00.,
101/00. i 11/01.),
11. Pravilnik o
registraciji vozila na motorni pogon i priključnih vozila (»Narodne novine«,
br. 12/93., 22/93. i 149/02.) i Rješenje o određivanju cijene obrazaca i
registarskih pločica (»Narodne novine«, br. 22/95., 22/96., 38/96., 101/96. i
89/98.),
12. Pravilnik o
registraciji i opremi te uvjetima za upravljanje vozila Ministarstva
unutarnjih poslova (»Narodne novine«, br. 55/94., 83/94., 57/96. i 142/03.),
13. Pravilnik o
tehničkim pregledima vozila (»Narodne novine«, br. 9/93., 69/96., 2/01.,149/02.
i 150/03.),
14. Pravilnik o
vozačkim dozvolama (»Narodne novine«, br. 12/93. i 149/02.),
15. Pravilnik o sadržaju,
obliku i načinu izdavanja dozvole instruktora vožnje (»Narodne novine«, br.
8/93. i 103/97.),
16. Pravilnik o
registraciji vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske
(»Narodne novine«, br. 79/02.),
17. Pravilnik o
tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (»Narodne novine«, br. 59/98. i
18/04.),
18. Pravilnik o
uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema za pogon motornih vozila
plinom (»Narodne novine«, br. 4/00., 57/01. i 91/01.),
19. Pravilnik o
tehničkim uvjetima i ispitivanju tahografa (»Narodne novine«, br. 65/01.),
20. Pravilnik o
ispitivanju vozila (»Narodne novine«, br. 17/93.),
21. Pravilnik o utvrđivanju
mreže i kriterija o dostatnom broju stanica za tehnički pregled vozila
(»Narodne novine«, br. 166/98., 105/01., 34/02., 63/02., 130/03., 158/03. i
89/04.),
22. Pravilnik o
jedinstvenom informatičkom sustavu i obradi podataka tehničkih pregleda i
registracije vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),
23. Pravilnik o
programu i načinu stručnog usavršavanja i provjeri stručnosti kontrolora i
drugih djelatnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih pregleda i registracije
vozila i Program ispita za kontrolore tehničke ispravnosti vozila (»Narodne
novine«, br. 166/98.),
24. Pravilnik o
stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled vozila (»Narodne
novine«, br. 166/98.),
25. Pravilnik o
normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u
stanicama za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98. i 34/02.),
26. Pravilnik o
naknadama za tehnički pregled i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama
za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98., 109/01., 34/02.,
198/03.),
27. Pravilnik o
uvjetima rada, organizacijskim i drugim uvjetima za rad stanica za tehnički
pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),
28. Pravilnik o odori i
oznakama školskih prometnih jedinica i prometnih jedinica mladeži (»Narodne
novine«, br. 40/93.),
29. Pravilnik o
programu i načinu osposobljavanja i djelovanja školskih prometnih jedinica i
prometnih jedinica mladeži (»Narodne novine«, br. 40/93. i 66/93.),
30. Pravilnik o odori željezničkih
djelatnika i načinu zaustavljanja prometa na prijelazima ceste preko željezničke
pruge u istoj razini (»Narodne novine«, br. 33/97.),
31. Pravilnik o
osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon (»Narodne novine«,
br. 89/94., 42/95., 30/98. i 53/98.),
32. Pravilnik o
osposobljavanju vojnih osoba za vozače vozila na motorni pogon i načinu
polaganja vozačkih ispita (»Narodne novine«, br. 22/93.),
33. Pravilnik o
uvjetima i načinu polaganja vozačkog ispita (»Narodne novine«, br. 89/94., 30/98.
i 53/98.),
34. Pravilnik o
organizaciji i provedbi vozačkih ispita (»Narodne novine«, br. 99/98.),
35. Pravilnik o
osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon iz nastavnog
predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi (»Narodne
novine«, br. 59/98.),
36. Pravilnik o
programu i načinu predavanja o posljedicama prometnih nezgoda te programu i
načinu provjere poznavanja propisa (»Narodne novine«, br. 69/96. i 102/01.) i
Rješenje o određivanju visine troškova predavanja o posljedicama prometnih
nezgoda i provjere poznavanja prometnih propisa (»Narodne novine«, br.
106/96.),
37. Naredba o
ograničenju prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 38/04. i 51/04.),
38. Naredba o prometu
vozila na motorni pogon i priključnih vozila na cestama u zimskim uvjetima
(»Narodne novine«, br. 9/93. i 103/95.),
39. Propisi o
homologaciji vozila i dijelova i o temeljnim zahtjevima za traktore koji su
doneseni na temelju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.).
Članak 313.
Stupanjem na snagu
ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne
novine«, br. 84/92., 5/93., 6/93., 26/93., 29/94., 43/96., 46/96., 54/96. i
59/96.).
Članak 314.
Ovaj Zakon objavit će
se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 20. kolovoza 2004.
Klasa: 340-08/04-01/02
Zagreb, 15. srpnja 2004.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.