2064
Na temelju članka 32.
stavka 2. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (»Narodne novine« br.
109/01, 82/04) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom
utvrđuju se minimalni tehnički uvjeti koji se moraju primjenjivati pri
projektiranju i gradnji stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje
(u daljnjem tekstu: POS), a koji se u standardu i veličini primjenjuju na
gradnju i rekonstrukciju (dogradnja i nadogradnja) zgrada i obiteljskih
kuća.
Članak 2.
Stan čini cjelinu i
mora imati najmanje:
– predprostor,
– sobu,
– prostor za pripremanje
hrane,
– prostor za održavanje
osobne higijene s nužnikom,
– garsonijera mora imati predprostor, dnevni
boravak sa prostorom za spavanje i pripremom hrane, te kupaonicu sa nužnikom,
– jednosobni stan mora imati predprostor, dnevni
boravak sa prostorom za blagovanje, kuhinju i kupaonicu sa nužnikom,
– jednoipolsobni stan mora imati predprostor,
dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, sobu od min. 6 m2,
kuhinju i kupaonicu sa nužnikom,
– dvosobni stan mora imati predprostor, dnevni
boravak sa blagovanjem, spavaću sobu od min. 8 m2,
kuhinju i kupaonicu sa nužnikom,
– dvoipolsobni stan mora imati predprostor,
hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, spavaću sobu od min. 8 m2
i dodatnu sobu od min. 6 m2, kuhinju i kupaonicu sa nužnikom, te dodatni
nužnik u odvojenoj prostoriji,
– trosobni stan mora
imati predprostor, hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, 2
spavaće sobe od min. 8 m2, kuhinju, kupaonicu sa nužnikom i dodatni
nužnik u odvojenoj prostoriji,
– troipolsobni stan
mora imati predprostor, hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, 2
spavaće sobe od min. 8 m2, dodanu sobu od min. 6 m2,
kuhinju, kupaonicu sa nužnikom, dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji, te garderobu,
– četverosobni stan mora imati predprostor,
hodnik, dnevni boravak sa prostorom za blagovanje, 3 spavaće sobe od min. 9 m2,
kuhinju, kupaonicu sa nužnikom, dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji, te
garderobu,
– stanovi veći od 2-sobnog u kupaonici trebaju
imati i bide,
– u prizemnoj etaži mora se osigurati spremište
za bicikle,
– za svaki stan mora se osigurati spremište –
ostava veličine minimalne tlocrtne površine 2 m2,
– glavni ulaz u stubište mora imati vjetrobran.
Članak 3.
Predviđena površina
stana:
– stan mora imati najmanje
jednu sobu čija površina ne može biti manja od 18 m2,
– u dvosobnom stanu
površina druge sobe ne smije biti manja od 8 m2,
–
u trosobnom ili višesobnom stanu površina treće sobe, odnosno površina svake sljedeće
sobe ne smije biti manja od 8 m2,
–
dnevna soba u kojoj se nalazi i dio za blagovanje
mora biti površine najmanje 20 m2.
PROSJEČNA VELIČINA STANOVA
VRSTE |
VRSTE STANOVA netto korisna
površina u m2 |
|||||||||
PROSTORIJA |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
GS |
1 S |
1,5 S |
2 S |
2,5 S |
3 S |
3,5 |
4 S |
4,5 S |
5 S |
dnevni
boravak (DB) |
24 |
20 |
20 |
21 |
22 |
22 |
22 |
25 |
25 |
25 |
spavaća
soba (SP2) |
|
|
|
10 |
10 |
10 |
10 |
13 |
13 |
13 |
spavaća
soba (SP2) |
|
|
|
|
|
10 |
10 |
10 |
10 |
10 |
spavaća
soba (SP2) |
|
|
|
|
|
|
|
10 |
10 |
10 |
spavaća
soba (SP2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 |
dodatna
spav. soba (SP1) |
|
|
8 |
|
8 |
|
8 |
|
8 |
|
ulaz (UL) |
3 |
3 |
4 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
5 |
hodnik
(HO) |
|
|
|
|
3 |
5 |
6 |
6 |
7 |
7 |
kuhinja
(KH) |
4* |
5 |
5 |
6 |
6 |
6 |
8 |
8 |
8 |
8 |
blagovaona
(BL) |
|
5 |
6 |
6 |
7 |
7 |
8 |
9 |
9 |
9 |
kupaona
(KP) |
4 |
6 |
6 |
6 |
6 |
6 |
7 |
7 |
7 |
7 |
garderoba
(GD) |
|
|
|
|
|
|
4 |
4 |
4 |
5 |
otvoren
prost. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
(TR; BA;
LĐ; VR) |
3 |
3 |
4 |
4 |
4 |
4 |
4 |
4 |
4 |
4 |
Ukupno
stan |
38 |
42 |
53 |
58 |
71 |
75 |
92 |
101 |
110 |
113 |
Spremište |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
2 |
3 |
3 |
3 |
Sveukupno |
40 |
44 |
55 |
60 |
73 |
77 |
94 |
104 |
113 |
115 |
garaža G;
Gs; P prosjek |
10 |
10 |
10 |
10 |
10 |
10 |
20 |
20 |
20 |
20 |
Broj osoba u stanu |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
9 |
* u garsonijeri iskazana
površina kuhinje sastavni je dio površine dnevnog boravka
Članak 4.
Kod gradnje obiteljskih kuća površina
stambenog prostora iz tablice u članku 3. ovog Pravilnika uvećava se za 35%.
Izraz za izračun veličine obiteljske kuće temeljem
kojeg se odobrava iznos kredita iz POS-a je:
S*K = V
S = prosječna pripadajuća veličina stana (netto
korisna površina u m2)
K = koeficijent uvećanja 1,35
V = prosječna pripadajuća veličina obiteljske
kuće (netto korisna površina u m2).
Površina obiteljske kuće ne može biti veća od
2,5 površine prosječne veličine stana predviđene prema broju osoba obiteljskog
domaćinstva.
Izraz za izračun maksimalne veličine obiteljske
kuće je:
S*2,5 = M
M = maksimalna veličina obiteljske kuće (netto
korisna površina u m2)
S = prosječna
pripadajuća veličina stana (netto korisna površina u m2).
Članak 5.
Kod projektiranja i
gradnje stambenih građevina za svaki stan na građevinskoj čestici mora biti
predviđeno najmanje 1 parkirno mjesto, ako prostornim planom nije drugačije
određeno.
Članak 6.
Ulazni prostor u
stambenu građevinu mora biti projektiran i građen tako da je omogućen nesmetan
ulaz, nesmetana komunikacija stanara, nesmetano kretanje osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, te dostava pošte.
Ulazni prostor mora
biti širok najmanje 1,90 m.
Od ulaza u stambenu
građevinu do jedne od prostorija stana mora se osigurati slobodan prostor za
nesmetano nošenje nosila, odnosno predmeta veličine 2,0×0,50×0,60 m.
Svijetla širina
stubišnog kraka, podesta, hodnika zajedničkih prostorija i prolazi do stana ne
smiju biti uži od 1,10 m.
Sva stepeništa u stubišnom kraku moraju biti
iste visine i iste širine gazišta.
Ulazna vrata višestambene građevine moraju biti
opremljena pozivnim zvonom i govornim uređajem.
Građevina mora biti opremljena sa poštanskim
sandučićima, smještenim u zajedničkom ulaznom prostoru.
U stambenoj građevini ili na pripadajućoj
građevinskoj čestici mora biti predviđen lako dostupan prostor za spremište
bicikala.
Ograda balkona, terase ili galerije mora imati
visinu od najmanje 1,0 m, mjereno od završenog poda do gornjeg ruba ograde.
Ako je širina gornjeg ruba ograde veća od 0,50 m, visina ograde može biti i
manja od 1,0 m, ali ne manja od 0,90 m.
Otvori na parapetu odnosno na ogradi ako nije
puna, moraju biti takvi da kroz njih ne može proći predmet promjera većeg od
14 cm, a otvori na ogradi moraju biti projektirani isključivo u okomitoj
projekciji.
Članak 7.
Prostor predviđen za spremnike za smeće može se
organizirati na pripadajućoj građevinskoj čestici ili odgovarajućem odvojenom
prostoru u prizemlju stambene građevine do kojeg mora biti omogućen nesmetan
prilaz.
U stambenoj građevini mora biti osiguran prostor
za odlaganje sredstva za čišćenje zajedničkih prostorija, u kojem mora biti
dovod i odvod vode.
Članak 8.
U stambenim građevinama od 4 do 7 katova mora
biti izgrađen prostor za ugradnju dizala sa svijetlim mjerama kabine najmanje
100 cm × 210 cm × 220 cm (širina × dubina × visina) i širinom ulaza u kabinu
koji će omogućiti nesmetan ulaz osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene
pokretljivosti.
U stambenim građevinama sa 8 ili više katova
mora biti izgrađen prostor za ugradnju najmanje 2 dizala, koji svaki mora
veličinom udovoljavati navedenim mjerama iz stavka 1. ovog članka.
Ako se projektira i gradi građevina s deset i
više stanova mora se primijeniti odredba članka 14. stavka 2. Zakona o gradnji
(»Narodne novine«, br. 175/03, 100/04) i odredbe Pravilnika o projektima
potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine«, br. 104/03) i Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine«, br. 47/82).
Članak 9.
Svijetla visina (od završnog poda do završnog
stropa) stambenih prostorija ne može biti manja od 2,60 m.
Ako strop prostorije u
stanu nije vodoravan, svijetla visina najnižeg dijela takve prostorije ne može
biti manja od 2,20 m. Ako se prostorija nalazi u potkrovlju građevine sa
kosim krovom nagiba iznad 30 stupnjeva, svijetla visina najnižeg dijela takve
prostorije ne može biti manja od 1,50 m.
Svijetla visina garaže
i drugih prostorija u kojima je predviđena vožnja s motornim vozilima ne smije
biti manja od 2,20 m.
Svijetla visina
podrumske prostorije za skladištenje mora iznositi najmanje 2,20 m.
Članak 10.
Širina sobe ne može biti manja od polovice
svoje dužine, niti manja od 190 cm. Dubina sobe (od unutarnjeg ruba vanjskog
fasadnog zida do unutarnjeg ruba suprotne stijene) ne smije biti dublja od
2,5 svijetle visine sobe.
Članak 11.
Dimenzije otvora za vrata i prozore, odnosno
razmještaj, veličina i oblik prozora i vrata, te razmještaj opreme (namještaja)
mora omogućavati nesmetano otvaranje prozorskih i vratnih krila do svijetle širine
njihovog otvaranja.
Ukupna zastakljena površina otvora mora
iznositi najmanje jednu sedminu površine poda odnosne prostorije, pri čemu se
ne uzimaju u obzir zastakljene površine do visine od 0,50 m iznad završenog
poda.
Svi otvori za prirodno osvjetljenje
moraju imati ugrađene elemente za zaštitu od sunca (za zatamnjenje).
Zastakljena površina
prozora mora biti pristupačna za pranje s obje strane.
Svi prozori čiji je
parapet niži od 0,90 m, mjereno od nivoa završenog poda, osim prozora u prizemlju
i prozora koji gledaju na balkone, terase ili galerije, moraju imati dodatnu
zaštitnu ogradu čiji se gornji rub (rukohvat) nalazi na visini od najmanje 1
m iznad završnog poda.
Ulazna vrata u stan
moraju imati svijetlu širinu od najmanje 1,00 m i moraju biti osigurana
protuprovalnom bravom.
Svijetla širina
prolaza, namijenjena komunikaciji među prostorijama mora biti najmanje 1 m,
nakon što je ugrađena oprema (namješten stan).
Članak 12.
U prostoru, odnosno
dijelu prostora za pripremu hrane mora biti dovod vode, potrebni aparati za
zagrijavanje vode, te odvod vode. Veličina prostora mora biti takva da
osigurava upotrebu kuhinjske opreme predviđene za pripremanje i kuhanje
hrane i za pranje posuđa, te mora biti predviđen priključak za stroj za pranje
posuđa.
Prostor za pripremu
hrane koja nema prozor ili sličan otvor, mora imati kanal za provjetravanje.
Članak 13.
Veličina prostora za
održavanje osobne higijene (kupaonica) mora biti takva da osigurava upotrebu
opreme predviđene za održavanje osobne higijene. U stanovima mora biti
ugrađena kada i/ili tuš kabina, te mora biti predviđen dovod vode, potrebni
aparati za zagrijavanje vode, te odvod vode.
Stan 2,5 sobni ili veći
mora imati dodatni nužnik u posebnoj prostoriji čija dimenzija iznosi najmanje
0,80 × 1,40 m.
Kupaonica koja nema
prozor ili sličan otvor, mora imati kanal za provjetravanje. Jedna kupaonica i
jedan nužnik moraju imati ulaz iz hodnika ili predprostora. U kupaonici mora
biti ugrađena sljedeća oprema: umivaonik, kupaonska kada i/ili tuš, WC školjka
s ispiračem i priključak za brijaći aparat. U dodatnom nužniku mora biti
ugrađena WC školjka s ispiračem i umivaonik. Umivaonici i kada moraju imati
ugrađene slavine–miješalice vode.
U stanu mora biti
predviđen prostor za ugradnju stroja za pranje rublja.
Članak 14.
Projektirani vijek trajanja građevine mora biti
najmanje 100 godina. Tehničko rješenje građevine i uvjeti njezinog održavanja
moraju biti takvi da ispunjavaju taj zahtjev.
Članak 15.
Vanjska površina zidova zgrade mora biti
otporna prema utjecaju i djelovanju atmosferilija.
Podovi u stanu moraju biti otporni na habanje i
kemijsko djelovanje sredstava za održavanje čistoće. Podovi soba za dnevni
boravak i za spavanje moraju najmanje odgovarati toplotnim karakteristikama
polutoplih podova.
Zid u kupaonici,
nužniku, i kuhinji mora biti od keramičkih pločica ili drugog odgovarajućeg
materijala koji omogućava pranje, a visina obloge mora biti do stropa u svim
navedenim prostorijama.
Članak 16.
Pri gradnji stana mora
se osigurati mogućnost zagrijavanja stana na siguran način. Centralno grijanje
može biti s kotlovnicom (plin/lož ulje) ili toplinskom podstranicom.
Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje.
Etažno grijanje može
biti na plin, a iznimno na električnu energiju.
Preporuča se upotreba
plina gdje je to moguće sustavom centralnog etažnog grijanja samostalno za
svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom.
Svaki stan bez obzira na
način grijanja mora imati ugrađeni rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji.
Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju.
U stambenoj građevini
koja nema centralno grijanje stan mora imati i prostor za smještaj goriva,
koji mora biti izdvojen iz cjeline stana.
Članak 17.
Sve prostorije
građevine, bez obzira na njihovu namjenu, moraju biti trajno zaštićene od
prodiranja vlage u vodoravnom i okomitom pravcu, kao i od prodiranja
atmosferilija.
Članak 18.
Parametar ekonomičnosti
izračunava se u odnosu brutto površine i netto korisne površine, te njihov
omjer mora biti sljedeći:
– za objekte do 6
stanova po stubištu:
visine do P + 4 K = 1,3
do 1,4
visine preko P + 4 K =
do 1,45
– za objekte sa srednjim
hodnikom K = do 1,4
– za objekte sa vanjskom
galerijom i preko 8 stanova po stubištu K = do 1,45
Članak 19.
Izračun za netto
korisnu površinu je:
Za stan
– mjereno od ulaznih
vrata, sve podne površine, svi ugrađeni predmeti i prostori (ventilirani
ormari, kade i sl.) – koef. 1,0
– lođa – koef. 0,75
– stambene terase –
natkrite – koef. 0,50
– stambene terase –
nenatkrite – koef. 0,25
– balkoni – koef. 0,50
– spremište stanara izvan stana – koef. 0,50
Napomena: sve površine se obračunavaju od ploha
završne obrade.
Za garaže
– individualne (mjerene od ulaznih vrata) –
koef. 0,75
– sa čvrstim pregradama – žičanim – koef. 0,70
– skupne (obračun parkirališnog mjesta) – koef.
0,60
Za poslovni prostor
– do visine 4,0 m – koef. 1,0
– za visine iznad 4,0 m – koef. 1,5
Napomena: prostor se izvodi u gruboj obradi sa
priključcima, a mjerenje vrši u fazi grube obrade.
Članak 20.
Obujam građevine utvrđuje se prema Pravilniku o
načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (»Narodne
novine«, br. 23/2000).
Članak 21.
Za sve što nije uređeno ovim Pravilnikom primjenjuju
se propisi o građenju.
Članak 22.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 370-03/04-01/253
Urbroj: 531-01-04-2
Zagreb, 28. srpnja 2004.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.