185
Agencija
za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 35. točka 5. Zakona o zaštiti
tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/2003), u svezi s člankom 35.
Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 59/2004) u predmetu ocjene
dopuštenosti koncentracije poduzetnika stjecanjem zajedničke kontrole nad
poduzetnikom Distri-press d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Žitnjak bb, od strane
Ivana Granića iz Zagreba, Vrandučka 2, Europapress holdinga d.o.o., sa sjedištem
u Zagrebu, Koranska ulica 2, Veltradea d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu,
Slavonska avenija 4 i Adris grupe d.d., sa sjedištem u Rovinju, Obala Vladimira
Nazora 1, po prijavi namjere koncentracije poduzetnika koju je podnio
poduzetnik Distri-press d.o.o., zastupan po odvjetniku N. P. iz Zagreba, na
temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja donesenoj na 32. sjednici,
održanoj 12. siječnja 2005., donosi sljedeće
I.
Koncentracija poduzetnika ocjenjuje se uvjetno dopuštenom.
II.
Utvrđuju se sljedeće mjere i uvjeti koje sudionici koncentracije poduzetnika
moraju izvršiti odnosno ispuniti kako bi se uklonili učinci koncentracije na
sprječavanje, ograničavanje odnosno narušavanje tržišnog natjecanja, te rokovi
za njihovo izvršavanje odnosno ispunjavanje, kako slijedi:
1.
Nalaže se sudionicima koncentracije poduzetnika da društveni ugovor društva
Distri-press d.o.o. kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe
koncentracije iz točke I. izreke ovog rješenja:
a) ne smije
sadržavati odredbe kojima se utvrđuje da skupština društva odluke donosi
većinom glasova većom od tročetvrtinske, osim u slučajevima:
aa)
izmjene i dopune društvenog ugovora,
bb)
promjene oblika odnosno pripajanja ili spajanja društva
cc)
sklapanja, izmjene ili raskidanja poduzetničkih ugovora,
dd)
donošenja odluka o utvrđivanju godišnjega financijskog izvješća i upotrebi ostvarene dobiti i pokriću gubitaka
društva,
ee)
donošenja odluka o davanju suglasnosti upravi društva za sklapanje poslova sa
članovima društva ili članovima uprave ili njihovim srodnicima, supružnicima
i/ili izvanbračnim drugovima ili s društvima u kojima neka od tih osoba
posredno ili neposredno ima svoj interes osobito ako u njima drži udjele.
b) mora
sadržavati odredbe prema kojima:
aa)
člana društva – sudionika koncentracije na skupštini Distri-pressa d.o.o. ne
može zamjenjivati (temeljem punomoći) član uprave ili nadzornog odbora nekog
drugog člana društva – sudionika koncentracije ili član uprave ili nadzornog
odbora s njime povezanog društva, kao niti član uprave ili nadzornog
odbora Tiska d.d. ili Slobodne
Dalmacije d.d. ili član uprave ili nadzornog odbora s njima povezanih društava;
bb)
članovi uprave Distri-pressa d.o.o. ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih
odbora bilo kojeg od sudionika koncentracije ili članovi uprava ili nadzornih
odbora s njima povezanih društava, kao niti članovi uprave ili nadzornih odbora
Tiska d.d. i Slobodne Dalmacije d.d. ili članovi uprave ili nadzornih odbora s
njima povezanih društava.
c) ne
smije sadržavati odredbe prema kojima je uprava društva Distri-pressa d.o.o.
dužna podnositi i dostavljati članovima društva podatke o tjednoj prodaji i
prometu svih proizvoda koje društvo distribuira strukturirano po kalendarskim
danima, niti bilo kakve odredbe koje bi bilo kojem članu društva Distri-pressa
d.o.o. omogućavale da prije završetka tekuće financijske godine ima uvid u
podatke iz kojih bi mogao procijeniti, utvrditi, izračunati ili na bilo koji
način razabrati pojedinačne tržišne udjele poduzetnika čije proizvode
Distri-press distribuira ili prodaje, uključujući i proizvode drugih članova
društva.
2.
Nalaže se sudionicima koncentracije poduzetnika da Agenciji za zaštitu
tržišnog natjecanja dostave sklopljeni društveni ugovor društva Distri-pressa
d.o.o. kao dokaz o izvršavanju mjera iz točke I. stavka 1. izreke ovoga
rješenja, u roku od dva (2) mjeseca računajući od dana dostave ovoga rješenja
podnositelju prijave.
3.
Nalaže se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da Agenciju za zaštitu tržišnog
natjecanja obavještava o namjeri jednostranog raskida ugovora o distribuciji
tiska sklopljenih s trgovcima na malo u svim slučajevima kad je raskid ugovora
inicirao Distri-press d.o.o., a druga se ugovorna strana takvom raskidu
protivi.
Obavijest
o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji poduzetnik Distri-press d.o.o.
mora dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih
gospodarskih, pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid
ugovora, i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja procijenit će
je li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili
kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press d.o.o. sklopio s
drugim poduzetnicima koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, takav da
postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u
dijelu koji se odnosi na tu mjeru, u smislu članka 27. Zakona o zaštiti
tržišnog natjecanja.
Ta obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje
istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u
smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
4. Zabranjuje se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da
jednostrano raskida ugovore s nakladnicima tiska u svim slučajevima kad je
raskid ugovora inicirao Distri-press d.o.o., a druga se ugovorna strana takvom
raskidu protivi.
Iznimno, raskid ugovora moguć je isključivo iz
osobito važnih razloga ili zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti pod
kojima je konkretan ugovor sklopljen ili ako zbog bitne promjene gospodarskih
prilika postoji potreba za promjenom općih uvjeta za distribuciju tiska i
temeljem toga za raskidom svih ugovora koji se odnose na distribuciju tiskovina
određene skupine ili svih ugovora o distribuciji sa svim nakladnicima.
Obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o
distribuciji poduzetnik Distri-press d.o.o. mora dostaviti Agenciji u pisanom
obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih, pravnih, činjeničnih i
drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to najkasnije mjesec dana
prije namjeravanog raskida.
Agencija
za zaštitu tržišnog natjecanja procijenit će je li mogući učinak raskida
konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili kumulativno s raskidom
istovrsnih ugovora koje je Distri-press d.o.o. sklopio s drugim nakladnicima
tiska takav da postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu
ovoga rješenja u dijelu koji se odnosi na ovu mjeru, u smislu članka 27. Zakona
o zaštiti tržišnog natjecanja.
Ta
obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje istekom dvije (2) godine
računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka
5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
5. Obvezuje se poduzetnik Distri-press d.o.o. da sve
tiskovine iste skupine (odnosno dinamike izlaženja) distribuira odnosno prodaje
pod jednakim uvjetima sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska, bez obzira
o kojem je nakladniku riječ.
Zabranjuje se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da s
poduzetnicima koji su njegovi članovi sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji
proizvoda koje ti udjelničari proizvode ili prodaju, pod uvjetima koji su
povoljniji od onih pod kojima Distri-press d.o.o. sukladno općim uvjetima za
distribuciju tiska sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji istovrsne robe,
tj. tiskovina iste skupine s poduzetnicima koji nisu njihovi članovi. Takve
ugovore koji sadrže povoljnije uvjete Distri-press ne smije sklapati niti s
povezanim društvima svojih članova.
Nalaže se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da
Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja obavještava o svakoj promjeni Općih
uvjeta za distribuciju tiska. Ta obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o.
prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije
utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
III. Zabranjuje se provedba koncentracije dok
sudionici koncentracije ne izvrše mjere odnosno ne ispune uvjete iz točke II.
stavka 1. i stavka 2. izreke ovoga rješenja.
IV. Poduzetnik Distri-press d.o.o. kao podnositelj
prijave obveznik je plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 255.000,00 kuna.
V. Ovo
rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Prijava namjere provedbe koncentracije poduzetnika
Agencija
za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) zaprimila je
podnesak poduzetnika Distri-pressa d.o.o., zastupanog po odvjetniku N. P., iz
Zagreba. Podnesak je zaprimljen 22. ožujka 2004.
U podnesku je zatraženo stručno mišljenje Agencije o
tome smatra li se prodaja i ustupanje udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika
Distri-press d.o.o. poduzetnicima Veltradeu d.o.o. i Adris Grupi d.d.,
koncentracijom poduzetnika u smislu 19. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (u
daljnjem tekstu: ZZTN).
Podnesak sadrži i alternativni zahtjev. Taj se
zahtjev, u bitnome, sastoji u tome da podnesak treba smatrati prijavom namjere,
ako Agencija ocijeni da je riječ o koncentraciji poduzetnika koja podliježe
obvezi podnošenja prijave Agenciji u smislu članka 22. ZZTN.
Podnesak Distri-pressa d.o.o. (u daljnjem tekstu:
Distri-press) nije sadržavao sve elemente koji bi Agenciji omogućavali da odmah
nedvojbeno utvrdi je li riječ o koncentraciji poduzetnika u smislu odredaba
članka 19. ZZTN. Isto tako, podnesak nije sadržavao sve obvezne sastojke
utvrđene člankom 7. Pravilnika o načinu vođenja Upisnika o koncentracijama
(»Narodne novine«, broj: 30/97; dalje: Pravilnik o koncentracijama), koji je u
to vrijeme bio na snazi. Stoga se taj podnesak, bez obzira na u njemu izražen
prijedlog Distri-pressa, nikako nije mogao smatrati prijavom koncentracije.
Slijedom
toga, Agencija je zatražila da Distri-press podnesak dopuni svim onim
elementima koji prema odredbama ZZTN i podzakonskih akata čine obvezne sastojke
prijave. Tako dopunjeni podnesak dostavljen je Agenciji 30. travnja 2004.
Međutim, budući da su i nadalje nedostajali temeljni godišnji financijski
izvještaji za 2003. godinu (račun dobiti i gubitka, bilanca) za druge
poduzetnike koji su sudjelovali u prodaji i prijenosu udjela Distri-pressa
(Europapress holding d.o.o. i Adris Grupa d.d.), Agencija je ponovno, 27.
svibnja 2004., zatražila dopunu.
Posljednja
dopuna zaprimljena je 21. lipnja 2004., te se taj dan smatra danom podnošenja
potpune prijave koncentracije. O tome je Agencija podnositelju prijave izdala
pisanu potvrdu, klasa: UP/I 030-02/04-01/17, urbroj: 580-02-04-12-6, od 12.
srpnja 2004. (S obzirom da je prijava u nekoliko navrata bila dopunjavana,
podnositelj prijave je, 5. srpnja 2004., radi lakšeg snalaženja, Agenciji
dostavio pročišćeni tekst prijave.). Tek takva prijava, uz izvršene dopune,
omogućila je Agenciji da započne s postupkom ocjene Koncentracije.
Nakon
toga, 2. studenoga 2004., Agencija je putem elektronske pošte zaprimila
podnesak podnositelja prijave kojim je dostavljena izjava koji podaci
dostavljeni u prijavi ili uz prijavu imaju značaj službene odnosno poslovne
tajne. Nadalje, podnositelj prijave je dopisom zaprimljenim 9. prosinca 2004.,
Agenciji dostavio dodatne podatke koji se imaju smatrati službenom ili
poslovnom tajnom, čime je konačno udovoljio obvezi iz članka 51. stavak 2.
točka 2. i točka 3. ZZTN.
2. Pravni okvir ocjene koncentracije
Konkretni
postupak ocjene dopuštenosti koncentracije poduzetnika sadrži određene
specifičnosti. Te specifičnosti proizlaze iz činjenice da je od trenutka kad je
prijavitelj koncentracije Agenciji dostavio prvi podnesak u kojem je opisana
namjeravana transakcija vezana uz prijenos i prodaju udjela u poduzetniku
Distri-pressu (u daljnjem tekstu: Koncentracija Distri-press), pa do dana koji
se smatra danom podnošenja prijave namjere koncentracije došlo do stupanja na
snagu novih i prestanka važenja do tada važećih podzakonskih akata kojima je
uređena materija ocjene koncentracija i s njim pojmovno povezana materija
utvrđivanja mjerodavnog tržišta.
2.1.
Zakonodavni okvir
Agencija
je na ocjenu koncentracije poduzetnika čija se dopuštenost ocjenjuje ovim
rješenjem primijenila odredbe ZZTN i odgovarajućih podzakonskih akata koje se
odnose na postupak, način i kriterije za ocjenu dopuštenosti koncentracija
poduzetnika, uključujući i odredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta, te
odredbe Zakona o medijima vezanim uz distribuciju tiska.
Specifičnost
je ovog postupka u tome što su tijekom postupka doneseni novi podzakonski akti
koji uređuju materiju utvrđivanja mjerodavnog tržišta i kriterija za ocjenu
koncentracija. Tako je u tijeku trajanja postupka donesena Uredba o načinu
utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 51/2004; u daljnjem
tekstu: Uredba o mjerodavnom tržištu). Uredba je stupila na snagu 29. travnja
2004. Tom se uredbom po prvi puta pobliže uređuju načini i kriteriji za
utvrđivanje mjerodavnog tržišta. Istovremeno je donesena i Uredba o načinu
prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (»Narodne novine«,
broj 51/2004; u daljnjem tekstu: Uredba o koncentracijama). I ta je uredba
stupila na snagu 29. travnja 2004. Člankom 20. Uredbe o koncentracijama
utvrđeno je da danom njenog stupanja na snagu prestaje važiti Pravilnik o koncentracijama.
Prijelazne
i završne odredbe rečenih uredbi nemaju nikakvih odredaba o tome koji će se
propisi primjenjivati na postupke pokrenute prije njihovog stupanja na snagu,
odnosno na postupke pokrenute prije 29. travnja 2004. U konkretnom je slučaju Agencija
prvi podnesak poduzetnika Distri-pressa koji se, iako nepotpun, mogao smatrati
prijavom koncentracije zaprimila 30. travnja 2004. Kako je u to vrijeme još
uvijek bio na snazi Pravilnik o načinu vođenja Upisnika o koncentracijama,
prijava je popunjena na način koji je predviđao taj podzakonski akt. Posljednja
dopuna prijave koncentracije zaprimljena je 21. lipnja 2004. Sukladno članku
45. stavku 3. ZZTN taj se dan smatra danom podnošenja potpune prijave
koncentracije. Međutim, u to je vrijeme, počevši od 29. travnja 2004., na snazi
već bila nova Uredba o koncentracijama, čijom je izričitom odredbom s tim danom
Pravilnik o koncentracijama stavljen izvan snage. Stoga bi, budući da prijava
u trenutku promjene propisa nije bila potpuna te se ne smatra niti podnesenom,
strogim tumačenjem prijelaznih i završnih odredbi Upisnika o koncentracijama,
podnositelj prijave trebao podnijeti prijavu usklađenu s novim podzakonskim
aktom. Međutim, Agencija je, imajući na umu ekonomičnost postupka odlučila
postupati po prijavi u onom obliku u kojem je podnesena, procjenjujući da će
njen sadržaj, dopune i privici, te intenzivna suradnja sa sudionicima
Koncentracije, omogućiti donošenje odluke. Stoga je Agencija izdala potvrdu o
potpunosti prijave Koncentracije Distri-press.
Što se
pak tiče načina određivanja mjerodavnog tržišta i primjene kriterija za ocjenu
dopuštenosti koncentracije, Agencija je primijenila odgovarajuće odredbe Uredbe
o mjerodavnom tržištu i Uredbe o koncentracijama. Ovo iz razloga što su obje
uredbe bile na snazi na dan koji se smatra danom podnošenja prijave (21. lipnja
2004.).
2.2.
Primjena kriterija i standarda Europske unije
Agencija
je, sukladno odredbama ZZTN-a, pri ocjeni je li u konkretnom slučaju riječ o
koncentraciji poduzetnika u smislu odredaba ZZTN, te u ocjeni učinaka
koncentracije i odgovarajućih mjera za uklanjanje njenih protutržišnih
učinaka, u dijelu u kojem to nije uređeno hrvatskim propisima, na odgovarajući
način primjenjivala načine, kriterije i standarde poredbenog prava Europske
zajednice (u daljnjem tekstu: EZ).
Naime,
člankom 35. stavkom 3. ZZTN utvrđeno je da Agencija u ocjeni svih oblika
sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja koji mogu
utjecati na trgovinu između Republike Hrvatske i Europskih zajednica, u skladu
s člankom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih
zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (»Narodne novine –
Međunarodni ugovori«, broj 14/01), na odgovarajući način primjenjuje kriterije
koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskim
zajednicama. Člankom 70. stavkom 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država (u daljnjem
tekstu: SSP), od 29. listopada 2001., odnosno Privremenog sporazuma koji je
stupio na snagu 1. ožujka 2002., a primjenjivat će se do stupanja na snagu
SSP-a, određuje se da će se svako ponašanje suprotno pravilima tržišnog
natjecanja ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila
o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članka 81., članka 82. i članka 86.
Ugovora o osnivanju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su
usvojile njezine institucije.
Slijedom
iznijetoga, Agencija je u predmetnom slučaju naročito koristila standarde i
kriterije iz sljedećih akata:
i)
Uredba Vijeća broj 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (EC
Merger Regulation, OJ 2004/L 24/1),
ii)
Obavijest Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika (Commission Notice
on the Concept of Concentration; OJ C 66, od 2. ožujka 1998.),
iii)
Obavijest Komisije o konceptu sudionika koncentracije poduzetnika (Commission
Notice on the Concept of Undertakings concerned; OJ C 66),
iv)
Smjernice za ocjenu horizontalnih koncentracija (Guidelines on the
Assessment of Horizontal Mergers; OJ 2004/C 31/03),
v)
Obavijest o ograničenjima koja su neophodna i izravno se odnose na
koncentracije (Notice on Restrictions Directly Related and Necessary to
Concentrations; OJ 2001/C 188/03),
vi) Obavijest
Komisije o prihvatljivim mjerama za restrukturiranje koncentracija poduzetnika
(Commission notice on remedies acceptable; OJ C 68).
3. Pravni temelj koncentracije
Pravni temelj
predmetne prijave namjere koncentracije predstavlja Ugovor o prodaji i
ustupanju poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., sklopljen 10. ožujka
2004. Ugovor je sklopljen između Europapress holdinga d.o.o., Ivana Granića,
Adris grupe d.d. i Veltradea d.o.o.
Predmetnim
su ugovorom Europapress holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: EPH) i Ivan Granić,
kao imatelji po 50 posto udjela u društvu Distri-press, čiji su jedini članovi,
ugovorili prodaju i ustupanje dijela svojih poslovnih udjela društvima Adris
Grupi d.d. (u daljnjem tekstu: Adris grupa) i Veltradeu d.o.o. (u daljnjem
tekstu: Veltrade).
Provedbom
Ugovora o prodaji i ustupanju poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o.,
članovi društva, dakle EPH, Ivan Granić, Veltrade i Adris Grupa imat će svaki
po 25 posto udjela u poduzetniku Distri-pressu.
4. Pravni oblik koncentracije
Pravni
oblik Koncentracije Distri-press je ostvarivanje zajedničke kontrole nad
poduzetnikom Distri-pressom od strane njegovih udjelničara EPH, Ivana Granića,
Veltradea i Adris grupe, u smislu članka 19. stavka 1. točka 2. i stavka 3.
istog članka ZZTN.
4.1.
Kontrola nad Distri-pressom prije provedbe koncentracije
Provedbom
predmetne koncentracije došlo bi do promjene u kontroli nad poduzetnikom
Distri-pressom. Riječ je o promjeni od kontrole jednog poduzetnika nad drugim
poduzetnikom u zajedničku kontrolu više poduzetnika (osoba) nad jednim
poduzetnikom.
Naime,
prema podacima kojima raspolaže Agencija (predmet Projekt praćenja tržišta
distribucije tiska na području Republike Hrvatske, klasa 031-02/2002-01/16 i
predmet Europapress holding d.o.o./Distri-press d.o.o., klasa
UP/I-030-02/2003-01/4), poduzetnik EPH je Ugovorom o prijenosu poslovnih udjela
u društvu Distri–press d.o.o., od 15. studenoga 2001., sklopljenog s Ivanom
Granićem iz Zagreba, imateljem jednoga poslovnog udjela od 100 posto, stekao
jedan poslovni udjel u visini 50 posto temeljnog kapitala poduzetnika
Distri-pressa. Drugi poslovni udjel zadržao je Ivan Granić.
Uzimajući u obzir sve konkretne pravne i činjenične
okolnosti, Agencija je utvrdila, da je tim ugovorom EPH stekao prevladavajući
utjecaj u poduzetniku Distri-pressu, te da Distri-press posluje kao društvo u
sastavu grupe (koncerna) EPH. Ovo unatoč činjenici da EPH nije stekao većinski
udjel niti većinsko pravo odlučivanja u poduzetniku Distri-pressu.
Postojanje prevladavajućeg utjecaja EPH, proizlazi iz
odredaba Poslovnika o radu uprave (Distri-pressa), od 4. travnja 2003. Prema
tom aktu, EPH ima mogućnost imenovanja jednoga člana uprave. Kod društva s
ograničenom odgovornošću koje nema nadzorni odbor (kao što je to Distri-press),
to podrazumijeva pravo izravnog izbora članova uprave. Prema članku 2.3.
Poslovnika o radu uprave (u daljnjem tekstu: Poslovnik), direktori se u
pripremi odluke mogu savjetovati s članom društva na čiji su prijedlog
imenovani. Takva formulacija ukazuje da EPH, kao član društva Distri-pressa,
može imati izravan utjecaj na donošenje poslovnih odluka Distri-pressa. Pritom
valja imati na umu da je za pretpostavku postojanja prevladavajućeg utjecaja
dovoljno postojanje mogućnosti ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja, tj. nije
nužno da tu mogućnost u praksi i provodi. Stoga uopće nije bitno je li EPH
stvarno imenovao svog člana uprave u Distri-pressu.
Prevladavajući utjecaj ne mora se protezati na
cjelokupno poslovanje ovisnog društva. Za njegovo je postojanje dovoljno da
postoji mogućnost da vladajuće društvo utječe na odlučujuća pitanja poslovne
politike. U tom je smislu posebno važna već mogućnost utjecaja na odluke koje
se tiču financiranja. Člankom 2.6. Poslovnika utvrđuje se (citat): »Ako bi
zajedničkim nastupom na tržištu s EPH-om Društvo ŠDistri-press; op. Agencijaš
moglo ostvariti povoljnije uvjete rada i poslovanja, primjerice uvjete
kreditiranja, cijene roba i usluga, smanjenje troškova i slično, Uprava će
voditi poslove Društva kao dio grupe EPH. To znači da će se s odgovornim
osobama u EPH-u razmatrati poslovne ponude i donositi odluke, vodeći računa
prvenstveno o dobroti Društva, ali i grupe EPH kao cjeline.«. Nadalje, člankom
2.5. Poslovnika utvrđuje se da će Distri-press za praćenje poslovnih rezultata
koristiti metodologiju kompatibilnu onoj koju koristi EPH.
Sve navedene činjenične i pravne okolnosti nedvojbeno
upućuju na to da je sklapanjem Ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu
Distri-press d.o.o., poduzetnik EPH stekao prevladavajući utjecaj u poduzetniku
Distri-pressu, te da je Distri-press poslovao kao društvo u sastavu grupe
(koncerna) EPH.
4.2.
Kontrola nad Distri-pressom nakon provedbe koncentracije
Provedbom
koncentracije čija se dopuštenost ocjenjuje ovim rješenjem došlo bi do promjene
u kontroli nad poduzetnikom Distri-pressom. Naime, dosadašnja kontrola jednog
poduzetnika (EPH) nad drugim poduzetnikom (Distri-press), promijenila bi se u
kontrolu više poduzetnika (EPH, Ivan Granić, Veltrade, Adris Grupa) nad jednim
poduzetnikom (Distri-press).
Navedeno
odgovara pojmu promjene u kontroli (change from sole to joint control)
iz stavka 41. Obavijesti Komisije o konceptu sudionika koncentracije
poduzetnika (Commission Notice on the Concept of Undertakings concerned)
i stavka 18., Obavijesti Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika (Commission
Notice on the Concept of Concentration), kao mjerodavnim izvorima
poredbenog prava u smislu članka 35. stavka 3. ZZTN. Navedeno odgovara i pojmu
promjene u strukturi kontrole (change in the structure of control) iz
stavka 40. Obavijesti Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika (Commission
Notice on the Concept of Concentration), kao relevantnim izvorima komparativnog
prava u smislu članka 35. stavka 3. ZZTN.
4.3.
Zajednička kontrola nad Distri-pressom
Kako je
to gore navedeno, svaki imatelj udjela u Distri-pressu, kako raniji (EPH i Ivan
Granić) i tako i novi (Veltrade i Adris grupa), provedbom Ugovora o prodaji i
ustupanju poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., u tom bi poduzetniku
držao udjel od 25 posto. Dakle, niti jedan od članova ne bi imao većinski udjel
ili većinsko pravo odlučivanja. Međutim, uzimajući u obzir sve činjenične i
pravne okolnosti, Agencija je utvrdila da navedeni udjelničari ostvaruju
zajedničku kontrolu nad Distri-pressom, u smislu članka 19. stavka 1. točka 2.
i stavka 3. istog članka ZZTN. Riječ je o situaciji kad manjinski udjelničari
zajednički imaju većinu prava glasa i to pravo zajednički ostvaruju pri
donošenju bitnih poslovnih odluka društva. To, naime, nedvojbeno proizlazi iz
nacrta Društvenog ugovora društva Distri-press d.o.o., iz veljače 2004., koji
je dostavljen Agenciji uz prijavu Koncentracije.
Tako se npr. u članku 9. stavku 1. Društvenog ugovora
(Poslovi za koje je potrebna suglasnost) utvrđuje da skupština društva odlučuje
većinom od 76 posto danih glasova (između ostaloga) o osnivanju i prestanku
društava kćeri, izmjenama poslovnog programa, utvrđivanju proračuna uključujući
i investicijski plan, utvrđivanju i izmjenama općih i posebnih uvjeta
poslovanja društva. Nadalje, člankom 11. stavkom 3. Društvenog ugovora utvrđuje
se da je većina od 76 posto danih glasova potrebna za donošenje odluke o
izmjeni i dopuni Društvenog ugovora, promjeni oblika odnosno pripajanju ili
spajanju društva, o sklapanju, izmjeni ili raskidu poduzetničkih ugovora, te o
upotrebi ostvarene dobiti i pokriću gubitaka.
Dakle, prema izričitim odredbama nacrta Društvenog
ugovora Distri-pressa, određene, ključne poslovne odnosno strateške odluke
donose većinom od 76 posto danih glasova. Skupštinu društva Distri-pressa čine
četiri udjelničara (EPH, Ivan Granić, Veltrade, Adris Grupa), od kojih ima po
25 posto prava glasa. Međutim, iako Društvenim ugovorom nije izričito
predviđeno pojedinačno pravo veta, to pravo proizlazi iz faktične situacije da
je za donošenje bitnih odluka potrebna suglasnost svih članova. Sve to je
preduvjet za zaključak da četiri (manjinska) udjelničara zajednički ostvaruju kontrolu
nad društvom Disti-pressom.
Spomenuto navodi i sam podnositelj prijave koji u
očitovanju od 19. listopada 2004. (zaprimljeno u Agenciji pod urbrojem
15-02-04-02-45), na stranici 4, prva rečenica, izričito kaže (citat:): »Za
određene ključne odluke, za koje i Zakon o trgovačkim društvima predviđa
kvalificirane većine, predviđeno je da se donose glasovima svih članova
društva.«.
Zaključak Agencije o zajedničkoj kontroli (joint
control) u skladu je i sa standardima i kriterijima poredbenog prava EZ. Prema
odredbama članka 3. (Definicija koncentracije), stavka 2. i stavka 3., Uredbe o
kontroli koncentracija između poduzetnika, broj 139/2004 (EC Merger
Regulation No 139/2004), između ostaloga se utvrđuje da se kontrola u
društvu stječe mogućnošću vršenja prevladavajućeg (odlučujućeg) utjecaja (decisive
influence) na društvo. Taj se utjecaj može vršiti putem prava ili ugovora
koji daju odlučujući utjecaj na sastav, glasove ili odluke organa društva,
odnosno da kontrolu stječe pojedinac ili društvo koje ima prava sukladno
ugovoru ili je ovlašten koristiti se pravima koja proistječu iz ugovora.
Te su
odredbe razrađene u stavcima 18. do 30. Obavijesti Komisije o konceptu
koncentracije poduzetnika. Tako se navodi da se postojanje prevladavajućeg
(odlučujućeg) utjecaja utvrđuje prvenstveno ako se utjecaj može izvršiti u
odnosu na bitne odnosno strateške poslovne odluke društva koje je predmet
koncentracije. Takve su odluke npr. odluke o imenovanju uprave društva (društva
koje se stječe), odluke o usvajanju financijskih planova društva, odluke o
usvajanju poslovnih planova društva, investicijske odluke društva, odluke o
izboru tehnologije društva, odluke o razvoju proizvoda društva i sl.
Prema stavku 21. Obavijesti Komisije o konceptu
koncentracije poduzetnika, u slučaju kad u društvu ima više od dva manjinska
udjelničara, smatrat će se da oni ostvaruju prevladavajući (odlučujući) utjecaj
u društvu prije svega ako je ugovorom utvrđeno da oni imaju pravo veta na
bitne odluke društva. Međutim, prema stavku 30. Obavijesti, u slučaju da
ugovorom nije predviđeno pojedinačno pravo veta, smatrat će se da više
manjinskih dioničara ostvaruje zajedničku kontrolu nad društvom ako bitne
poslovne odluke mogu donositi samo zajednički. Dakle, manjinski udjelničari
zajednički imaju većinu prava glasa i to pravo zajednički ostvaruju pri
donošenju bitnih poslovnih odluka društva. Pritom čak nije od značenja
činjenica je li takav način odlučivanja utvrđen društvenim ugovorom ili je
riječ o faktičnom stanju.
Slijedom iznijetoga, s obzirom na način donošenja
bitnih, ključnih poslovnih odnosno strateških odluka utvrđen nacrtom Društvenog
ugovora Distri-pressa, nedvojbeno je utvrđeno da je u konkretnom slučaju riječ
o koncentraciji poduzetnika nastaloj ostvarivanjem zajedničke kontrole EPH,
Ivana Granića, Veltradea i Adris grupe nad poduzetnikom Distri-pressom, u
obliku opisanom u članku 19. stavku 1. točki 2. i stavku 3. istog članka ZZTN.
5. O poduzetnicima – sudionicima koncentracije
U
konkretnom slučaju oba prodavatelja udjela u Distri-pressu (EPH i Ivan Granić)
zadržavaju kontrolu nad tim poduzetnikom tako da sa stjecateljima udjela
(Veltrade i Adris grupa) započinju ostvarivati zajedničku kontrolu nad
Distri-pressom. Stoga se sudionicima Koncentracije smatraju Ivan Granić, EPH, Veltrade
i Adris grupa.
To je u
skladu i s tumačenjima mjerodavnoga poredbenog prava EZ (članak 8. Obavijesti
Komisije o konceptu sudionika koncentracije poduzetnika). Sudionicima
koncentracije u pravilu se smatraju svi poduzetnici odnosno osobe koje stječu
kontrolu nad nekim poduzetnikom (acquiring side), te poduzetnik nad
kojim drugi poduzetnici stječu kontrolu (target). Kontrola se
može steći nad cijelim poduzetnikom ili nad pojedinim njegovim dijelovima (npr.
pogoni, podružnice, prodavaonice i sl.). Pritom je bitno da je riječ o
dijelovima koji predstavljaju ekonomsku cjelinu, odnosno da mogu ostvarivati
prihod koji se može posebno utvrditi i izraziti. Prodavatelj se u pravilu ne
smatra sudionikom koncentracije, osim u slučaju kad on zadržava dio udjela te
na temelju toga udjela, zajedno sa stjecateljima udjela, nastavi ili započne
ostvarivati zajedničku kontrolu nad poduzetnikom koji je predmet koncentracije.
5.1.
Distri-press d.o.o.
Podnositelj
prijave, poduzetnik Distri-press, upisan je u sudski registar Trgovačkog suda
u Zagrebu kao društvo za distribuciju tiska i duhanskih proizvoda.
U
strukturi poslovnih udjela u društvu prije provedbe koncentracije sudjeluje
društvo EPH s 50 posto udjela u temeljnom kapitalu. Preostali udjel od 50 posto
drži Ivan Granić. Kako je utvrđeno gore u točki 3.1. obrazloženja ovoga
rješenja, poduzetnik EPH ostvarivao je prevladavajući utjecaj u Distri-pressu
počevši najkasnije od 4. travnja 2003. (kada je donesen Poslovnik o radu uprave
Distri-pressa,) te je Distri-press najkasnije od toga dana faktično poslovao
kao društvo u sastavu koncerna EPH.
Društvo
nema udjele (10 posto ili više udjela ili prava glasa) u drugim društvima na
mjerodavnom tržištu.
5.1.1.
O imateljima udjela u Distri-pressu koji zadržavaju udjele
i)
Europapress holding d.o.o.
Poduzetnik
EPH upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu kao društvo za
upravljanje društvima. EPH je društvo koncerna West Allgemeine Zeitungsverlag,
sa sjedištem u Saveznoj Republici Njemačkoj (u daljnjem tekstu: WAZ). WAZ preko
društva-kćeri K.u K. Medien Beteiligungsgesellschaft m.b.H., sa sjedištem u
Republici Austriji, drži poslovni udjel od 50 posto u poduzetniku EPH.
Poduzetnik EPH ima udjele u drugim poduzetnicima koji
djeluju na tržištu naklade tiska, na tržištima prodaje tiska na veliko i malo,
tržištu distribucije tiska i tržištu marketinga i oglašavanja, kako slijedi:
– Udjeli EPH u poduzetnicima na tržištima
prodajom tiska (na veliko i malo), te distribucije tiska: Distri-press
d.o.o., Zagreb (50 posto) i Tisak d.d., Zagreb (27 posto);
– Udjeli EPH u poduzetnicima na tržištu
naklade tiska:
Globus media d.o.o., Zagreb (100 posto), Dnevnik
d.o.o., Zagreb (100 posto), Sportske novosti d.d., Zagreb (92 posto), Arena
d.d., Zagreb (78 posto), Revije d.o.o., Zagreb (70 posto), Meridijan 16 d.o.o.
(100 posto);
– Udjeli EPH u poduzetnicima povezanim s djelatnošću
nakladništva:
Hand design d.o.o., Zagreb (50 posto), Dekaokto
d.o.o., Zagreb (100 posto - društvo nije aktivno), Audiofon – EPH d.o.o.,
Zagreb (50 posto), Kiosk d.o.o., Zagreb (100 posto).
ii) Ivan Granić
Ivan Granić osnivač je društva Distri-press. Ugovorom
o prijenosu poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., od 15. studenoga
2001., poduzetnik EPH je stekao jedan poslovni udjel u visini 50 posto
temeljnog kapitala poduzetnika Distri-pressa. Drugi poslovni udjel zadržava
Ivan Granić, ali EPH najkasnije od 4. travnja 2003. (kada je donesen Poslovnik
o radu uprave Distri-pressa,) stječe prevladavajući (odlučujući) utjecaj u
društvu. Ivan Granić nema udjele u drugim društvima na mjerodavnom tržištu.
5.2.
Adris grupa d.d.
Poduzetnik
Adris grupa upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci kao
društvo za upravljanje holding-društvima i investiranje.
Adris
grupa ima 10 posto ili više udjela u sljedećim društvima: TDR d.o.o., Rovinj
(100 posto) Adria resorts d.o.o., Rovinj (100 posto), Ronhill d.o.o., Kanfanar
(100 posto), Rovita d.o.o., Rovinj (100 posto), Rang d.o.o., Rovinj (100
posto), Dugraf d.o.o., Rovinj (100 posto), Tvornica duhana Zagreb d.d., Zagreb
(90,21 posto), Duhan d.d., Rijeka (65,66 posto), Istragrafika d.d., Rovinj
(62,88 posto), Hrvatski duhani d.d., Virovitica (61,59 posto), Tisak d.d.,
Zagreb (25,85 posto), Tvornica duhana Zadar d.d., Zadar (22 posto).
Poslovanje
Adris grupe podijeljeno je na dvije strateške poslovne jedinice: SPJ duhan i
SPJ turizam. Unutar SPJ duhan posluju društva TDR d.o.o., TDZ d.d.,
Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Rovita d.o.o., Sarajevo, Rovita d.o.o.
Tuzla, Rovita d.o.o. Beograd i Rovita d.o.o. Ljubljana. U 2003. godini došlo je
do organizacijskih promjena kojima su poslovne aktivnosti društava TDR d.d.,
Dugraf d.o.o. i Ronhill d.o.o. spojene u društvo TDR d.o.o. Ovom vertikalnom
integracijom objedinjena je proizvodnja, otkup i prerada duhana.
5.3.
Veltrade d.o.o.
Poduzetnik
Veltrade upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu kao društvo-kćer
Večernjeg lista d.d., Zagreb. Večernji list d.d. je osnivač i jedini član
(imatelj 100 posto udjela u temeljnom kapitalu) društva Veltrade d.o.o.
Koncern
Večernji list d.d., izravno ili preko Veltradea kao povezanog društva, ima 10
posto ili više udjela u sljedećim društvima: Veltrade d.o.o., Zagreb (100
posto), EPž64 d.d., Zagreb (Š..... – poslovna tajnaš posto), Vel-Media
d.o.o. (Š..... – poslovna tajnaš posto, uz dodatnih Š..... – poslovna
tajnaš posto koje drži Veltrade – nije aktivno), Fina-Mur d.o.o., Zagreb (Š.....
– poslovna tajnaš posto – nije aktivno), Tisak d.d., Zagreb (25,75 posto
koje drži Veltrade), Vjesnik usluge d.o.o., Zagreb (Š..... – poslovna tajnaš
posto).
5.4.
Posebno o Tisku d.d. (nije sudionik koncentracije)
Poduzetnik Tisak d.d., sa sjedištem u Zagrebu,
Slavonka avenija 2 (u daljnjem tekstu: Tisak), nije sudionik Koncentracije
Distri-press. Međutim, riječ je o izravnom (glavnom) tržišnom takmacu
Distri-pressa koji je izravno kapitalno povezan s većinom poduzetnika koji bi
provedbom Koncentracije Distri-press imali zajedničku kontrolu nad
Distri-pressom (EPH, Veltrade, Adris grupa). Istovremeno, Tisak je izravno
kapitalno povezan sa Slobodnom Dalmacijom – Trgovinom d.o.o., četvrtim najvećim
hrvatskim distributerom tiska. S obzirom na takvu povezanost triju tržišnih
takmaca čiji je zajednički tržišni udjel na tržištu veleprodaje tiska u 2003.
godini iznosio preko 85 posto, Agencija smatra potrebnim dati i osnovne podatke
o tom poduzetniku.
Poduzetnik Tisak bavi se prodajom tiska i duhanskih
proizvoda na veliko i prodajom tiska i duhanskih proizvoda na malo na
vlastitim specijaliziranim prodajnim mjestima.
Čak tri od četiri poduzetnika koji bi provedbom
Koncentracije Distri-press stekli zajedničku kontrolu nad Distri-pressom,
kapitalno su povezana s Tiskom. Udjele u tom poduzetniku drže EPH (27 posto),
Veltrade (25,75 posto) i Adris grupa (25,85 posto). Svi navedeni poduzetnici su
udjele u Tisku d.d. stekli prihvaćanjem Stečajnog plana za Tisak d.d. (rješenje
Trgovačkog suda u Zagrebu, broj i-St-56/2000, od 20. prosinca 2001.). Temeljem
tog plana EPH, Veltrade i Adris grupa (tada Tvornica duhana Rovinj d.d.) svoja
su potraživanja prema Tisku pretvorili u udjele u temeljnom kapitalu (swap).
Visina udjela svih navedenih poduzetnika omogućava im, sukladno Zakonu o
trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93, 34/99, 121/99 i 118/2003;
u daljnjem tekstu: ZTD) ostvarivanje određenih statusnih prava u tom
poduzetniku.
Poseban
značaj ima činjenica da Tisak drži udjel od 50 posto u poduzetniku Slobodna
Dalmacija – Trgovina d.o.o., sa sjedištem u Splitu, koji se također bavi trgovinom
tiskom na veliko i malo (na vlastitim specijaliziranim prodajnim mjestima).
Prema očitovanjima koja su Agenciji dostavili Tisak i Slobodna Dalmacija d.d.,
o udjelu Tiska u poduzetniku Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o. vodi se
sudski spor, u kojem i Tisak i Slobodna Dalmacija d.d. polažu pravo na udjel od
100 posto. Riječ je o podacima iz prijave koncentracije poduzetnika Europapress
holdinga d.o.o./ Slobodna Dalmacija d.d., od 24. lipnja 2004., točka 11.2.,
stranica 14 i dopisa Slobodne Dalmacije – Trgovine d.o.o., od 24. ožujka 2004.,
u istom predmetu (klasa UP/I 030-02/2004-01/33).
6. Obveza prijave koncentracije
Budući
da je Agencija nedvojbeno utvrdila da je u konkretnom slučaju riječ o
koncentraciji poduzetnika u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, bilo
je potrebno utvrditi je li u konkrenom slučaju riječ o koncentraciji koja
podliježe obvezi podnošenja prijave u smislu članka 22. stavka 4. ZZTN.
Obveza podnošenja prijave namjere provedbe koncentracije Agenciji nastaje ako
su sudionici koncentracije prodajom roba i/ili usluga u financijskoj godini
koja prethodi godini u kojoj se koncentracija namjerava provesti ostvarili
ukupni prihod utvrđen citiranim člankom ZZTN.
Da bi postojala obveza prijave koncentracije prema
citiranoj odredbi ZZTN-a, ukupni prihod svih poduzetnika sudionika
koncentracije u financijskoj godini koja je prethodila koncentraciji, ostvaren
prodajom robe i/ili usluga na svjetskom tržištu (konsolidirani ukupni prihod),
mora iznositi najmanje jednu milijardu kuna, s time da ukupan prihod svakog od
najmanje dva sudionika koncentracije, ostvaren u toj godini prodajom robe i/ili
usluga u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 100.000.000 kuna.
U konkretnom je slučaju financijska godina koja je
prethodila Koncentraciji bila 2003. godina. Podaci o ukupnim prihodima
poduzetnika sudionika Koncentracije Distri-press, analiziranima u svrhu
utvrđivanja je li u konkretnom slučaju riječ o koncentraciji koja podliježe
obvezi podnošenja prijave Agenciji, prikazani su u tablici 1. (prihodi na
svjetskoj razini) i tablici 2. (prihodi na tržištu Republike Hrvatske).
Tablica 1: Ukupni prihodi sudionika koncentracije u 2003. godini (konsolidirani
prihodi na svjetskoj razini)
poduzetnik ukupni prihod u
2003., u kunama
1. Europapress holding d.o.o., Zagreb
– konsolidirano (EPH grupa) [....................]
2. Ivan Granić, Zagreb** **
3. Adris grupa d.d., Rovinj
–
konsolidirano (koncern) [....................]
4. Koncern Večernji list,
Zagreb
– konsolidirano [....................]
Ukupno: [više od 1.000.0000.0000,00]
Obrada: AZTN – Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja.
Izvor: Financijski izvještaji poduzetnika za 2003.
godinu (priloženi uz prijavu)
Tablica 2: Ukupni prihodi sudionika
koncentracije u 2003. godini (na tržištu Republike Hrvatske)
poduzetnik ukupni
prihod u
2003.,
u kunama
1. Europapress holding d.o.o., [više od 100.000.000,00]
Zagreb
2. Ivan Granić, Zagreb** **
3. Adris grupa d.d., Rovinj [više od 100.000.000,00]
4. Veltrade
d.o.o., Zagreb* [više od 100.000.000,00]
Obrada: AZTN - Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja
Izvor: Financijski izvještaji poduzetnika za 2003.
godinu (priloženi uz prijavu)
Napomena: * Poduzetnik Večernji list d.d. je jedini imatelj
udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Veltrade d.o.o., Zagreb (isti je u
2003. godini ostvario ukupan prihod od [...............] kuna),
** Prihod Ivana Granića nije posebno utvrđivan,
budući da su i bez toga podatka ispunjeni uvjeti za obveznu prijavu
koncentracije Agenciji.
Iz
navedenoga proizlazi da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 22.
stavka 4. ZZTN-a, te da postoji obveza prijave namjere provedbe koncentracije
poduzetnika Agenciji.
7. Mjerodavna trŽiŠta
U daljnjem
postupku Agencija je utvrdila mjerodavna tržišta na kojima bi provedba
Koncentracije Distri-press mogla imati učinke na tržišno natjecanje. Agencija
je, sukladno članku 7. ZZTN, mjerodavna tržišta u konkretnom slučaju utvrdila,
na način i prema kriterijima utvrđenim Uredbom o mjerodavnom tržištu.
Mjerodavna
su tržišta, sukladno članku 5. i članku 6. citirane Uredbe, utvrđena u
proizvodnom smislu i u zemljopisnom smislu.
U
skladu s člankom 5., te člancima 7. do 10. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđeno
je da bi provedba Koncentracije mogla imati učinke na mjerodavnim tržištima
koja su u proizvodnom smislu utvrđena kao tržište trgovine tiskom na veliko i
tržište trgovine duhanskim proizvodima.
Osim na
navedenim mjerodavnim tržištima, provedba
koncentracije imala bi učinke i na susjedno tržište, koje je utvrđeno kao
tržište trgovine tiskom na malo.
U
skladu s člankom 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, sva su navedena mjerodavna i
susjedna tržišta u zemljopisnoj dimenziji utvrđena kao područje Republike Hrvatske.
7.1.
Mjerodavno tržište trgovine
tiskom na veliko
Zbog
boljeg razumijevanja strukture i odnosa na mjerodavnom tržištu trgovine na
veliko tiskom, potrebno je dati nekoliko dopunskih objašnjenja pojedinih
pojmova.
i)
Pojam tiska
Pojam tiska
utvrđen je člankom 2. Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 59/2004; u
daljnjem tekstu ZoM). Tako se tiskom smatraju novine i druga povremena izdanja
koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500
primjeraka. Tiskom će se smatrati i tiskano djelo koje izlazi povremeno u
nakladi manjoj od 500 primjeraka, pod uvjetom da je namijenjeno raspačavanju.
ii)
Pojam distribucije tiska
Člankom
38. ZoM propisano je da su distributeri tiska obvezni utvrditi i na uobičajeni
način objaviti opće uvjete za distribuciju tiska, te ne smiju odbiti
distribuciju tiska drugog nakladnika koji to zatraži i izjavi da prihvaća
objavljene opće uvjete.
U tom
kontekstu pojam distribucije tiska treba tumačiti u smislu trgovine na
veliko tiskom (kupnju i prodaju), u smislu Zakona o trgovini (»Narodne novine«,
br. 101/98., 75/99., 76/99., 61/01., 109/01., 49/03. – pročišćeni tekst i
103/03. i 170/03., u daljnjem tekstu: ZoT). Tako članak 9. ZoT utvrđuje da je trgovina
na veliko kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo,
industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama te drugim
trgovcima na veliko kao i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće
osobe.
Pojam
distribucije tiska definiran kao trgovina na veliko bitno se razlikuje
od pojma distribucije tiska u užem smislu, pod kojim podrazumijevamo
isključivo fizičko manipuliranje robom, kao što je npr. prijevoz tiskovina iz
tiskare ili drugog mjesta prema lokalnim distribucijskim centrima ili
maloprodajnim mjestima, odnosno proces preuzimanja, prijevoza, skladištenja i
otpreme tiskovina.
Pojam
trgovine tiskom na veliko u Republici Hrvatskoj nije uređeno posebnim
propisima. Prodaja tiska se, dakle, u načelu smatra kao i prodaja bilo koje
druge robe, te se na nju primjenjuju opći propisi o trgovini. S obzirom na
narav odnosa između nakladnika i distributera, odnosno prodavatelja tiska, na
njih se primjenjuju i odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.
7.1.1.
Način utvrđivanja mjerodavnog tržišta
trgovine tiskom na veliko
Pri
utvrđivanju mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na veliko primjenjivani su
kriteriji iz članaka 7. do 10. Uredbe o mjerodavnom tržištu.
Jedan od glavnih elemenata koje treba uzeti u obzir
jest cijena proizvoda. Uobičajena ekonometrijska metoda razmotrit će homogenost
proizvoda, njegove supstitute na tržištu te korelaciju cijena sa srodnim
proizvodima (postotne promjene u potražnji za proizvodom X koje rezultiraju iz
postotnog povećanja cijena nekog drugog srodnog proizvoda Y), kao i elastičnost
na strani ponude i potražnje. Ovdje je, međutim, riječ o specifičnom tržištu, u
razmatranju kojega je potrebno prilagoditi određene ekonometrijske metode.
i)
Zamjenjivost potražnje
Agencija
je najprije utvrdila imaju li proizvodi (tiskovine) koje prodaje Distri-press,
supstitute u tiskovinama koje prodaju drugi distributeri – trgovci na veliko
tiskovinama, koji s njima čine homogenu cjelinu proizvoda koji nazivamo
»tisak«, a namijenjen je krajnjem potrošaču – čitatelju.
Kretanje cijena tako definiranog proizvoda paralelno
je (primjerice, sav informativni dnevni tisak krajnjem se potrošaču prodaje po
cijeni od 6 kuna) i pokazuje stabilnost u posljednjih nekoliko godina. Riječ je
o neelastičnom proizvodu kod kojeg ne bilježimo promjene u smislu pada ili
rasta potražnje zbog postotnih promjena cijena.
ii)
Zapreke pristupu tržištu
Agencija
je pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta razmotrila prepreke pristupu tržištu.
Prema odredbama ZoM, distributer ne smije odbiti
distribuciju tiskovina nakladniku koji prihvaća njegove javno objavljene opće
uvjete. Međutim, ne postoji recipročna odredba koja bi nakladnicima propisala
obvezu poslovanja sa svim distributerima. Tako nakladnik može odbiti sklapanje
ugovora s nekim distributerom, npr. iz razloga što procjenjuje da su mu već
sklopljeni ugovori dovoljni za ostvarivanje njegovih poslovnih ciljeva, ili da
bi mu sklapanje većeg broja ugovora nepotrebno kompliciralo i poskupljivalo
poslovanje. Štoviše, iz upravnih postupaka koje je vodila Agencija poznato je
da su nakladnici upravo tako postupali. Distribucija tiska obavlja se kao
komisiona prodaja, a na takvu se prodaju u pravilu ne primjenjuju propisi o
tržišnom natjecanju. Zato se u pravilu neće smatrati odbijanjem poslovanja (refusal
to deal; refusal to sell) situacija kad nakladnik odbije nekom distributeru
sklapanje ugovora o prodaji svojih tiskovina. Smatra se, naime, da su
poduzetnici kod sklapanja takvih ugovora potpuno slobodni u izboru poduzetnika
koji će za njih obavljati prodaju, u smislu da mogu odabrati onog poduzetnika
za kojeg procjenjuju da će preko njega najbolje ostvariti svoje poslovne
ciljeve.
Sve to
ukazuje na postojanje velike vjerojatnosti da, distributer de facto ne
može pristupiti tržištu veleprodaje tiska, ukoliko nijedan nakladnik s njim ne
želi sklopiti ugovor o distribuciji tiska. Imajući na umu i relativno velika
investicijska ulaganja potrebna radi pokretanja poslovanja i uspostave vlastite
mreže distribucije, kao i naknadne visoke troškove logistike, može se
zaključiti da je riječ o specifičnom tržištu, na koje je pristup otežan,
ukoliko se unaprijed ne dogovori (osigura) povezanost s jednim nakladnikom.
Zaključak o zatvorenosti tog tržišta potkrjepljuje i činjenica da će, s obzirom
na potrebu relativno velikih početnih ulaganja u pokretanje ove djelatnosti, i
troškovi istupa s tržišta (potopljeni troškovi; sunk costs) biti
relativno visoki.
7.1.2.
Struktura tržišta trgovine tiskom na veliko
Analiza
tržišta trgovine tiskom na veliko temelji se na ukupnim prihodima
poduzetnika koji djeluju na tom tržištu, kao i podacima o ukupno prodanom
broju primjeraka tiskovina, prikupljenima od distributera.
Struktura
mjerodavnog tržišta tiskom na veliko u 2003. godini, odnosno u godini koja
prethodi godini u kojoj se Koncentracija namjerava provesti, prikazana je u Tablici
3, usporedno s podacima za prethodne tri godine.
Tablica 3: Struktura trŽiŠta trgovine tiskom na veliko na
podruČju RH, na temelju ukupnih prihoda poduzetnika (2000., 2001., 2002.
i 2003. godine)
|
|
rasponi tržišnih |
rasponi tržišnih |
rasponi tržišnih |
rasponi tržišnih |
|
poduzetnik |
udjela, u % |
udjela, u % |
udjela, u % |
udjela, u % |
|
|
(2000.) |
(2001.) |
(2002.) |
(2003.) |
|
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
1. |
Tisak d.d., Zagreb |
55 – 60 |
55 – 60 |
50 – 55 |
45 – 50 |
2. |
Distri-press d.o.o., Zagreb |
20 – 25 |
20 – 25 |
20 – 25 |
25 – 30 |
3. |
Novi list – Novinsko
nakladničko d.d., Rijeka |
5 – 10 |
5 – 10 |
5 – 10 |
5 – 10 |
4. |
Slobodna Dalmacija –
Trgovina d.o.o., Split |
5 – 10 |
5 – 10 |
5 – 10 |
5 – 10 |
5. |
Glas Istre d.o.o., Pula |
< 5 |
< 5 |
< 5 |
< 5 |
6. |
Medijski centar Glas
Slavonije d.d., Osijek |
< 5 |
< 5 |
< 5 |
< 5 |
|
Ukupno: |
100,00 |
100,00 |
100,00 |
100,00 |
Obrada: AZTN – Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja
Izvori.1. podaci iz predmeta
EPH d.o.o./Slobodna Dalmacija d.d. (klasa UP/I–030–02//2004–01/33),
2. dopis Distri–pressa d.o.o., od 8.
studenoga 2004.
3. dopis Tiska d.d., od 10. studenoga 2004.
Hrvatsko
tržište distribucije tiska na veliko obilježava nekoliko specifičnosti. Iz
prikazane tablice možemo vidjeti da je na tom tržištu prisutno šest tržišnih
takmaca, no četiri poduzetnika, distributera istovremeno su i nakladnici,
odnosno nalaze se u sustavu s uzvodnim tržištem, a samo se dva mogu smatrati
distributerima u pravom smislu: Tisak i Distri-press, koji zajedno drže tržišni
udjel od gotovo 80 posto. Konkretno, pokazatelj koncentracije (concentration
ratio) CR2 iznosi 76,3.
Drugi
pokazatelj koncentriranosti tržišta, Herfindahl-Hirschmannov indeks (HHI) ima
također visoku vrijednost, te iznosi 3.250. U komparativnom pravu EU općenito
se smatra da je tržište na kojem HHI prelazi 1.800 visoko koncentrirano
tržište. Takve koncentracije poduzetnika mogu biti ocijenjene dopuštenima samo
iznimno, ako je ekonomska argumentacija pozitivnih učinaka koncentracije koju
daju sudionici koncentracije vrlo čvrsta i kvantificirana. Međutim, i u tim
slučajevima koncentracije se u pravilu ocjenjuju uvjetno dopuštenima.
U posljednjih nekoliko godina razvidan je trend
preraspodjele udjela između dva vladajuća poduzetnika, odnosno distributera.
Tržišni udjel Tiska, poduzetnika koji desetljećima djeluje na tom tržištu,
smanjuje se. Istovremeno, neprekidno raste tržišni udjel Distri-pressa, koji se
na tom tržištu pojavio tek krajem devedesetih godina prošlog stoljeća.
Međutim, kao što je već rečeno, tržišna snaga Tiska, naslijeđena
iz razdoblja prije devedesetih godina, postupno slabi na tržištu trgovine tiska
na veliko, a posljedično i na tržištu trgovine tiska na malo, dok istovremeno
udjel Distri-pressa raste. Također, situaciju Tiska treba sagledati i iz
perspektive stečajnog plana, kojeg je poduzetnik obavezan provoditi. Na temelju
takvog trenda moguće je zaključiti da postoji opasnost da poslovnom politikom
distributera, koju bi diktirali vodeći nakladnici, smanjivanjem udjela Tiska s
vremenom dođe i do potpunog gašenja njegovih aktivnosti koje bi preuzeo
Distri-press. Na taj način došlo bi do narušavanja tržišnih odnosa veleprodaje
i maloprodaje tiskovina odnosno stvaranja, uvjetno rečeno, ovisnosti trgovaca
na malo o Distri-pressu.
7.2.
Mjerodavno tržište trgovine tiskom na malo
Poduzetnik
Distri-press nema vlastitih maloprodajnih mjesta. Ovaj poduzetnik prodaje
tiskovine maloprodajnim objektima trećih osoba, te izravno putem kolportaže i
pretplate. Ako je riječ o prodajnom mjestu unutar postojećeg objekta kao što su
primjerice samoposluživanja, odnosi između vlasnika objekta, odnosno trgovca i
distributera tiska uređuju se ugovorom. Interes distributera i prodavatelja
sastoji se u tome da prodaju što veći broj primjeraka tiskovina radi ostvarenja
što veće dobiti, a remitenda pada izravno na teret nakladnika.
Procjena ukupnog broja maloprodajnih mjesta u
Republici Hrvatskoj u 2003. godini iznosi od 9.000 do 9.500 (uzevši u obzir
sezonske promjene broja prodajnih mjesta), od čega specijalizirana prodajna
mjesta Tiska čine više od 10 posto. Poduzetnici Distri-press, Medijski centar
Glas Slavonije i Novi list – Novinsko nakladničko d.d. nemaju vlastita
specijalizirana prodajna mjesta.
7.2.1.
Način utvrđivanja mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na malo
Može se
smatrati da će se učinci, koje će predmetna koncentracija imati na navedeno
mjerodavno tržište trgovine tiskom na veliko »preliti« i na tržište trgovine
tiskom na malo. Učinak prelijevanja (spillover effect) popratno
je djelovanje proizašlo kao posljedica provedbe koncentracije poduzetnika (ili
sklapanja sporazuma poduzetnika), a očituje se kao učinak na tzv. susjednom
tržištu. Pri ocjeni učinaka koncentracije na tržišno natjecanje, tijela za
konkurenciju u pravilu uzimaju u obzir i ove učinke.
7.2.2.
Struktura mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na malo
Struktura tržišta trgovine na malo tiskom (koja
uključuje prodaju putem specijaliziranih prodajnih mjesta tiska u vlasništvu
ili najmu distributera tiska, te njihovu pretplatu i kolportažu, zatim
specijalizirana mjesta drugih poduzetnika koji nisu distributeri tiska, te
prodaju na nespecijaliziranim prodajnim mjestima) u 2003. godini jest sljedeća:
Tablica 4: Struktura
trŽiŠta trgovine na malo tiskom na podruČju RH u 2003. godini
rasponi tržišnih
Poduzetnik udjela, u
%
(2003.)
1. 2.
1. Tisak d.d., Zagreb 30
– 35
2. Slobodna Dalmacija –
Trgovina d.o.o., Split 5 – 10
3. Glas Istre d.o.o., Pula < 5
4. Distri-press d.o.o., Zagreb < 5
5. Medijski centar Glas Slavonije
d.d.,
Osijek < 5
6. Novi list-Novinsko nakladničko
d.d.,
Rijeka < 5
7. ostala prodaj. mj. tiska 55
– 60
Ukupno: 100,00
Izvor i obrada: Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja – Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja
7.3. Mjerodavno tržište trgovine duhanskim proizvodima
7.3.1.
Način utvrđivanja mjerodavnog tržišta trgovine duhanskim proizvodima
Slično
kao i kod mjerodavnog tržišta trgovine na veliko tiskom, i na ovom je tržištu
riječ o specifičnim neelastičnim proizvodima. Cijene duhanskih proizvoda su u
velikoj mjeri ovisne o promjenama mjera porezne politike, osobito posebnog
poreza (trošarina). Naime, udjel trošarina na duhanske proizvode, u
maloprodajnoj cijeni kreće se (ovisno o skupini cigareta) od 46 posto do 61
posto, odnosno u prosjeku iznosi 49,8 posto a udjel poreza na dodanu vrijednost
18 posto, stoga je razvidno da država ima prevladavajući utjecaj na kretanje
maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda. Ovo je tržište, na kojem se, kao i
kod distribucije tiska, primjenjuje rabatni sustav, međutim ovdje se radi o uobičajenim
trgovinskim odnosima, a ne o komisionoj prodaji. Kako veletrgovci, tako i
trgovci na malo, proizvode kupuju od proizvođača koji utvrđuje konačnu cijenu.
S obzirom na rečeno, na tržištu trgovine duhanskim proizvodima ne treba činiti
razliku između trgovine na veliko i trgovine na malo.
Sa
stajališta krajnjeg potrošača, s obzirom na način prodaje, prodaja duhanskih
proizvoda vrši se na specijaliziranim mjestima za prodaju tiska i duhanskih
proizvoda te na nespecijaliziranim prodajnim mjestima kao što su prodavaonice
hrane, supermarketi, benzinske postaje i sl. Imajući na umu navike potrošača,
potrošači u Hrvatskoj tradicionalno su usmjereni na kupnju duhanskih proizvoda
na kioscima, zajedno s dnevnim tiskom.
7.3.2.
Struktura tržišta trgovine duhanskim proizvodima
Stručna
služba Agencije prikupila je od tržišnih sudionika podatke o mjerodavnom
tržištu trgovine duhanskim proizvodima na području Republike Hrvatske u 2003.
godini, koji pokazuju da je u ukupnoj prodaji duhanskih proizvoda u vladajućem
položaju poduzetnik Adris grupa. Ovaj poduzetnik preko proizvođača – društava
kćeri, Tvornica duhana Rovinj i Tvornica duhana Zagreb, drži čak [...– poslovna tajna] posto tržišta (ostalih [.... posto – poslovna
tajna] pripada Tvornici duhana Zadar, a 0,84 posto čini uvoz).
Adris Grupa je u 2003. godini na području Republike
Hrvatske imala [..... – poslovna tajna] aktivna kupca (maloprodajna i/ili
veleprodajna). Od toga broja, [..... – poslovna tajna] se kupca bave isključivo veleprodajom
duhanskih proizvoda, a [..... – poslovna tajna] kupaca kao pretežitu djelatnost (više od 50
posto djelatnosti) obavlja veleprodaju duhanskih proizvoda.
U poslovanju Adris grupe došlo je u 2003. godini do
organizacijskih promjena kojima su poslovne aktivnosti društava TDR d.d.,
Dugraf d.o.o. i Ronhill d.o.o. spojene u društvo TDR d.o.o. Ovom vertikalnom
integracijom objedinjena je proizvodnja, otkup i prerada duhana. U tom smislu,
ulaskom u Distri-press Adris-grupa imat će mogućnost korištenja još jednog
distributivnog kanala za svoje proizvode.
Kao što
je već gore rečeno Distri-press je ovom tržištu pristupio u srpnju 2003.
godine, te je u toj godini ostvario tržišni udjel od [< 5 – poslovna tajna] posto.
8. Gospodarske prednosti i prednosti za potroŠaČe
Podnositelj
prijave, poduzetnik Distri-press, sukladno odredbi članka 18. ZZTN i članka 11.
točke 17. i točke 18. Uredbe o koncentracijama, u prijavi navodi gospodarske
prednosti te prednosti za potrošače koje će proizaći iz provedbe Koncentracije
Distri-press i kojima dokazuje da će proizvesti učinke koji će dovesti do
takvog jačanja tržišnog natjecanja koje će biti značajnije od negativnih
učinaka stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja sudionika Koncentracije
Distri-press.
8.1.
Gospodarske prednosti koncentracije
Prema
obrazloženju podnositelja prijave, sudionici Koncentracije Distri-press pri
sklapanju transakcije vođeni su prvenstveno motivima financijske prirode.
Nakladnici tiska, ako ne razvijaju vlastitu distributivnu mrežu, teže
sudjelovanju u određenoj mjeri u poslu distribucije, čime se postiže i bolja
zarada od osnovne djelatnosti – nakladništva.
U obrazloženju se navodi da sudjelovanje više
poduzetnika u vlasničkoj strukturi distributera daje više garancija da će distribucija
biti bolje i troškovno racionalnije organizirana, te time manje utjecati na
cijene samih proizvoda odnosno tiska.
Navode da se sudjelovanjem u profitu ostvarenom u
djelatnosti distribucije istovremeno postiže bolja zarada iz osnovne djelatnosti
sudionika koncentracije, konkretno naklade tiska. Time se ujedno sprječava da
se dio zarade iz osnovne djelatnosti (ovdje prvenstveno nakladničke) pretače u
ruke distributera, čime se postiže i veća neovisnost nakladnika.
Podnositelj prijave ističe da mogućnosti nadzora
poslovanja distributera, koje članovima društva omogućavaju osnovna članska
prava prema pravu trgovačkih društava, predstavljaju jamstvo za njegovo
ekonomično i uspješno poslovanje i stabilnost tržišta distribucije, te
onemogućuju privilegiranje pojedinih proizvođača odnosno nakladnika.
Sudjelovanjem nakladnika u vlasničkoj strukturi distributera ne ugrožavaju se
interesi ostalih nakladnika, budući da i Zakon o medijima nalaže distributerima
distribuciju tiska svih nakladnika pod jednakim uvjetima.
Podnositelj prijave navodi da se provedbom
Koncentracije Distri-press smanjuje opasnost od većih poremećaja na tržištu
distribucije, do kojih bi moglo doći u slučaju da se distribucija tiska zbog
prevladavajućeg utjecaja jednog ili drugog nakladnika na pojedinog distributera
preusmjeri na jednog ili drugog distributera tiska.
Nadalje se navodi da su iskustva na mjerodavnom
tržištu distribucije tiska u prošlosti pokazala da upravo distributeri koji su
u »vlasništvu« nakladnika čije tiskovine distribuiraju, ostvaruju stabilne
odnosno bolje poslovne rezultate. Stoga bi se provedbom Koncentracije
Distri-press ostvarila bolja zaštita interesa i neovisnosti nakladnika u
području tiska, a time ujedno i zaštita interesa krajnjih potrošača –
čitatelja.
Iako je to Agencija od njega zatražila, prijavitelj
koncentracije svoje tvrdnje nije kvantificirao, niti pruža bilo kakve dokaze
(izvedene npr. ekonometrijskim metodama).
8.2.
Prednosti za potrošače
Podnositelj
prijave u obrazloženju navodi da će, sa stajališta interesa potrošača,
sudjelovanje Adris grupe i Veltradea u strukturi udjelničara Distri-pressa, uz
postojeće članove društva (EPH i Ivana Granića) jamčiti stabilnije obavljanje
djelatnosti distribucije tiska, budući da se može očekivati da će članovi društva,
osobito nakladnici EPH i Večernji list, biti zainteresirani da svojim znanjem,
a po potrebi i financijskim sredstvima omoguće Distri-pressu unaprjeđivanje i
podizanje standarda veleprodaje općeinformativnog dnevnog tiska.
Nadalje
se navodi da će sudjelovanje više članova, osobito onih čiji se proizvodi
distribuiraju putem Distri-pressa, utjecati na bolju kontrolu i racionalizaciju
troškova distribucije, a time i na to da ne dolazi do povećanja cijena tiska
zbog eventualnih neracionalnih troškova distribucije, što je osobito bitno za
čitatelje.
Podnositelj
u ovom trenutku ne može procijeniti hoće li stjecanje udjela u Distri-pressu od
strane Veltradea i Adris grupe moći dovesti do smanjenja maloprodajnih cijena
tiska i duhanskih proizvoda. Predmetna koncentracija, prema obrazloženju, svakako
neće uzrokovati povećanje maloprodajnih cijena. Napominje da su mogućnosti
smanjenja cijena ograničene, jer maloprodajnu cijenu novina utvrđuje nakladnik,
a veleprodaja i maloprodaja imaju tek posrednu ulogu u formiranju maloprodajne
cijene.
9. Analiza uČinaka koncentracije
Pri
ocjeni dopuštenosti koncentracije, Agencija je sukladno članku 25., stavku 2.
ZZTN, odnosno članku 19. Uredbe o koncentracijama, razmatrala sve moguće
prednosti i učinke koji bi nastupili provedbom prijavljene koncentracije, kao i
moguće zapreke tržištu.
Struktura mjerodavnih tržišta razmatrana je prilikom
utvrđivanja mjerodavnog tržišta te je utvrđeno da je, kako u slučaju tržišta
trgovine tiskom na veliko, tako i u slučaju tržišta trgovine duhanskim
proizvodima, riječi o relativno nepovoljno strukturiranim, odnosno visoko
koncentriranim tržištima.
Postojeći tržišni takmaci malobrojni su i ne utječu
na kretanja na mjerodavnim tržištima, a mogućim budućim takmacima pristup
tržištima je znatno otežan, prvenstveno zbog visokih troškova ulaska na
tržišta i naknadno visokih troškova održavanja tržišnog položaja.
Prodajnu cijenu tiskovina utvrđuje sam nakladnik.
Sudjelovanje trgovca na veliko u cijeni utvrđeno je rabatom, a sustav marži ne
primjenjuje se. Riječ je, dakle, o trošku nakladnika, u obliku popusta ili
dijela cijene koji mu pripada.
Prodaja na veliko tiskom ne obavlja se po propisima i
načelima veleprodajnog poslovanja. Odnos veletrgovca (distributera u širem
smislu) i nakladnika tiska neposredan je i uređen je kroz oblik komisionog
poslovanja. Distributer ima zakonsku obvezu objavljivanja općih uvjeta
poslovanja. Tim se uvjetima utvrđuju usluge koje distributer pruža izdavačima,
kao što su tiražiranje, otprema i distribucija, prodaja tiska, remitenda,
obračun prodaje i plaćanje izdavaču. Distributer ima zakonsku obvezu
distribucije tiskovina svakog nakladnika koji prihvati njegove opće uvjete.
Distributer s nakladnikom sklapa ugovor o komisionoj prodaji tiskovina (u ime i
za račun nakladnika) kao i ugovor o međumjesnom prijevozu tiska. Ovdje treba
napomenuti da vodeći poduzetnici na ovom tržištu posjeduju i kapacitete za
prijevoz tiska (distribucija u užem smislu), što im daje znatnu prednost
prilikom plasiranja tiska na maloprodajnim mjestima odnosno krajnjem potrošaču.
Takva praksa nije uobičajena u svijetu, gdje posebni (lokalni) poduzetnici
obavljaju djelatnost prijevoza za distributera – trgovca na veliko.
Sa
stanovišta čitatelja odnosno potrošača, ključna je funkcija distributera da osigura
dostupnost tiska na mjestu i u vrijeme koje odgovaraju potrošačima. Od svih
tiskovina, kvaliteta (mjesto i vrijeme) distribucije najvažnija je u slučaju
dnevnog tiska. Naime, vrijednost je informacija u dnevnom tisku u njihovoj
aktualnosti, što nije slučaj kod periodičkih publikacija koje svoj sadržaj u
manjoj mjeri temelje na aktualnosti. Dnevni tisak čini čak 80 posto od ukupnog
broja prodanih tiskovina u Republici Hrvatskoj. Značaj je tržišta trgovine
tiskom na veliko u Hrvatskoj utoliko veći, ako uzmemo u obzir činjenicu da se
najveći dio prodaje dnevnih tiskovina obavlja preko specijaliziranih i
nespecijaliziranih prodajnih mjesta u prodavaonicama, kojima pravovremenu
dostupnost tiskovina osiguravaju upravo distributeri. Naime, za razliku od većine
europskih zemalja, prodaja dnevnog tiska putem pretplate još je uvijek u
začetku.
Sudionici
predmetne koncentracije, EPH kao dosadašnji imatelj udjela u Distri-pressu, te
Adris Grupa i Veltrade kao budući udjelničari, imaju iznimno jaki tržišni
položaj na tzv. uzvodnim tržištima – tržištu nakladništva (EPH, Veltrade),
odnosno tržišta duhanskih proizvoda (Adris grupa).
U
strukturi tržišta općeinformativnih dnevnika (podaci iz predmeta EPH
d.o.o./Slobodna Dalmacija d.d., klasa: UP/I-030-02//2004-01/33), koncerni
Večernji list i EPH imaju zajednički tržišni udjel od preko 60 posto, što
sukladno članku 15. stavku 4. točki 1. ZZTN, upućuje na to da se nalaze u
zajedničkom vladajućem položaju na tržištu. Također ta dva poduzetnika u odnosu
na ostale nakladnike ostvaruju preko [između 20 i 70 – poslovna tajna] posto udjela na tržištu
veleprodaje tiska u distribucijskoj mreži Tiska d.d., a isto tako i više od [između 20 i 70 – poslovna
tajna] posto
u distribucijskoj mreži Distri-pressa.
Sa
stajališta krajnjeg potrošača – čitatelja, stjecanje udjela u Distri-pressu od
strane Veltradea i Adris grupe, čime dolazi do vertikalne integracije
poduzetnika, neće proizvesti negativne učinke. Pravovremena dostupnost dnevnog
tiska na krajnjim prodajnim mjestima, što je ključna funkcija distributera
tiska, ostat će zajamčena. Može se očekivati da će koncerni EPH i Večernji
list, u segmentu njihovog poslovanja koji se odnosi na nakladništvo, kroz
sudjelovanje u »vlasničkoj« strukturi Distri-pressa, biti zainteresirani za
unaprjeđivanje i podizanje standarda trgovine na veliko tiskom,
racionalizacijom troškova distribucije, te eliminiranjem eventualnih
neracionalnih troškova utjecati na održavanje postojeće razine cijena tiska
(što je osobito bitno za čitatelje).
U pogledu mogućnosti opskrbe tržišta vjerojatno je,
kao što i navodi podnositelj prijave Koncentracije Distri-pres, da će doći do
racionalizacije odnosno ekonomičnije organizacije poslovanja.
Međutim, od pogodnosti navedenih u prijavi, sa
stajališta tržišnog natjecanja značajnije se čini postojanje opasnosti od
mogućih usklađenih (koluzivnih) djelovanja, odnosno dogovornog nastupa dva
najjača poduzetnika distributera, Tiska i Distri-pressa, koji na taj način
prestaju biti tržišni takmaci. Riječ je prije svega o mogućnosti sporazuma o
cijenama i sporazuma o podijeli tržišta.
Opasnost od usklađenog djelovanja proizlazi već i iz
postojeće, sadašnje kapitalne povezanosti između tri, od četiri najveća
distributera tiska (Distri-press, Tisak, Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o.).
Ta se povezanost ostvaruje preko koncerna EPH, koji osim udjela u
Distri-pressu, zajedno s koncernom Večernjim listom i Adris grupom, drži znatne
udjele u Tisku, dok istovremeno postoji i kapitalna povezanost Tiska i Slobodne
Dalmacije – Trgovine d.o.o.
Provedbom
Koncentracije Distri-press dodatno bi se povećala postojeća kapitalna
isprepletenost dvaju najvećih nakladnika tiska i najvećeg proizvođača duhanskih
proizvoda s, po tržišnoj snazi, prvim, drugim i četvrtim distributerom tiska. U
tom svjetlu bi vlasnička struktura nastala provedbom Koncentracije
Distri-pressom mogla imati značajne učinke na tržišno natjecanje, budući da
članska prava koja proizlaze iz njihovih znatnih »vlasničkih« udjela u
Distri-pressu i Tisku nakladnicima-udjelničarima daju istim poduzetnicima
mogućnost sudjelovanja i izvršavanja odlučujućeg utjecaja u najvećim
distributerima tiska, osobito u odnosu na najvažnije poslovne odnosno strateške
odluke. Na taj bi se način povećala i opasnost od usklađenog (koluzivnog)
djelovanja Distri-pressa i Tiska (naročito na tržištu distribucije tiska),
budući da bi, zbog veoma podudarne »vlasničke« strukture, bilo teško uvjerljivo
zamisliti razloge zbog kojih bi Distri-press i Tisak u budućnosti djelovali kao
tržišni takmaci na tržištu veleprodaje tiska.
10.
Ocjena dopuŠtenosti koncentracije u
postupku na drugoj razini
Slijedom
naprijed iznijetoga, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je na 21. sjednici,
održanoj 12. srpnja 2004., ocijenilo da prikupljeni dokazi, podaci i
obavijesti, te na tome utemeljeni rezultati postupka, ne ukazuju da bi u
konkretnom slučaju bila riječ o dopuštenoj koncentraciji. Shodno tome, Agencija
je, sukladno članku 26. stavku 3. ZZTN, donijela zaključak, klasa UP/I
030-02/04-01/17, urbroj 580-02-04-12-7, od 12. srpnja 2004., kojim se pokreće
postupak ocjene koncentracije poduzetnika (tzv. pokretanje postupka na drugoj
razini).
Vijeće je, na 27. sjednici, održanoj 29. rujna 2004.,
zaključilo da je riječ o koncentraciji s učincima na tržištu distribucije tiska
koje se u pravilu smatra osjetljivim tržištem, te da je shodno tome potrebno
provođenje dodatnih analiza. Stoga je Agencija, sukladno članku 56. stavku 5.
ZZTN, donijela zaključak (klasa UP/I 030-02/04-01/17, urbroj
580-02-04-12-12-32), od 29. rujna 2004., kojim se rok za donošenje rješenja
produžuje za tri mjeseca.
11.
Javni poziv poduzetnicima za
dostavljanje miŠljenja o uČincima Koncentracije Distri-press
U cilju
prikupljanja dopunskih podataka potrebnih za dodatne analize, Agencija je, sukladno
članku 37. točka 8. i točka 9. ZZTN i članku 94. ZoUP-a objavila Javni poziv
poduzetnicima za dostavljanjem primjedaba i mišljenja. Javni je poziv (klasa
UP/I-030-02/2004-01/17, urbroj: 580-02-04-12-56) objavljen 5. studenoga 2004.
na službenim web-stranicama Agencije (www.crocompet.hr).
Agencija je rečenim javnim pozivom pozvala sve
poduzetnike koji djeluju na tržištima veleprodaje tiska i duhanskih proizvoda,
maloprodaje tiska i duhanskih proizvoda, naklade tiska te proizvodnje duhanskih
proizvoda, a na kojima djeluju i sudionici predmetne koncentracije poduzetnika,
da dostave svoje primjedbe, poglede i mišljenja o mogućim konkretnim značajnim
učincima provedbe Koncentracije Distri-press na njihovo poslovanje kao i na
moguće značajne učinke koju bi provedba te koncentracije mogla imati na tržišno
natjecanje na navedenim tržištima u cjelini. Utvrđen je rok za dostavu
primjedbi i mišljenja Agenciji u pisanom obliku do 15. studenoga 2004.
Agencija
je, 3. studenoga 2004., izravno uputila i dopise nakladnicima općeinformativnih
dnevnika (od kojih neki obavljaju i trgovinu na veliko i malo tiskom), koji
nisu povezani sa sudionicima Koncentracije odnosno njihovim glavnim tržišnim
takmacima, te Tvornici duhana Zadar d.d., Duhanu d.d., Rijeka i Duhanu d.d., Zagreb
(koji se bave trgovinom duhanskim proizvodima).
11.1.
O poduzetnicima koji su dostavili mišljenje
Agencija
je u utvrđenom roku zaprimila pisana mišljenja Vjesnika d.d. (Zagreb; u
daljnjem tekstu: Vjesnik), Glasa Istre d.o.o. (Pula; u daljnjem tekstu: Glas
Istre), Medijskog centra Glas Slavonije d.d. (Osijek; u daljnjem tekstu: Glas
Slavonije), Novog lista d.o.o. (Rijeka; u daljnjem tekstu: Novi list), Slobodne
Dalmacije d.d. (Split; u daljnjem tekstu: Slobodna Dalmacija), te Duhana d.d.
(Rijeka; u daljnjem tekstu: Duhan Rijeka).
Poduzetnici
Vjesnik, Glas Istre, Medijski centar Glas Slavonije i Novi list nisu kapitalno
povezani sa sudionicima Koncentracije Distri-press (osim što je Novi list mali
dioničar Tiska d.d. čiji udjel Novom listu ne daje mogućnost utjecanja na
poslovnu politiku i strateške odluke Tiska d.d.).
Poduzetnik
Duhan Rijeka je društvo koncerna Adris grupe.
Poduzetnik
Slobodna Dalmacija nalazi se u postupku privatizacije. Jedinu ponudu za
preuzimanje tog poduzetnika Hrvatskom fondu za privatizaciju podnio je
poduzetnik EPH. Agencija je rješenjem, klasa UP/I-030-02/2004-01/33, urbroj
580-02-04-12-16, od 27. srpnja 2004., uvjetno dopustila provedbu koncentracije
EPH d.o.o./Slobodna Dalmacija d.d. Međutim, u trenutku otpravljanja ovog dopisa,
postupak provedbe rečene koncentracije još nije započeo, ali postoji velika
vjerojatnost da u relativno kratkom vremenu dođe do kapitalnog povezivanja
Slobodne Dalmacije s EPH koji je jedan od udjelničara poduzetnika
Distri-pressa.
Poduzetnici
Glas Istre, Glas Slavonije, Novi list i Slobodna Dalmacija bave se nakladom
tiska, prije svega regionalnih dnevnih novina (»Glas Istre«, »Glas Slavonije«,
»Novi list«, »Slobodna Dalmacija«). Navedeni poduzetnici bave se i
veleprodajom, te maloprodajom tiska na vlastitim specijaliziranim prodajnim
mjestima. Poduzetnik Vjesnik d.d. bavi se prvenstveno nakladom dnevnog lista
»Vjesnik«).
11.2.
Mišljenja o učincima Koncentracije Distri-press
i)
Vjesnik
Poduzetnik
Vjesnik, u mišljenju od 19. studenoga 2004., navodi da značajniji vlasnički
udjeli nakladnika u distribuciji tiska i njihova koncentracija nije u skladu s
odredbama ZZTN, te da bi provedbom Koncentracije Distri-press mogla biti
narušena tržišna pozicija Vjesnika.
ii)
Glas Istre
Poduzetnik
Glas Istre, u svom mišljenju od 25. studenoga 2004., navodi da su tržišta
veleprodaje i maloprodaje tiska i duhanskih proizvoda i tržišta naklade tiska i
proizvodnje duhanskih proizvoda već i sada visoko koncentrirana. Stjecanjem
udjela u Distri-pressu od strane dioničara Tiska, dva bi vodeća distributera
tiska imala bitno sličnu »vlasničku« strukturu. Slijedom toga navodi da mu je
teško zamislivo kojim bi argumentima sudionici Koncentracije mogli opravdati da
će njena provedba dovesti do jačanja tržišnog natjecanja, što bi konkretno
trebalo značiti da će Tisak i Distri-press i nakon provedbe Koncentracije
Distri-press biti tržišni takmaci i stvarno konkurirati. Smatra da bi provedba
Koncentracije Distri-press mogla ugroziti njegovu tržišnu poziciju kao
regionalnog nakladnika i distributera vlastitih tiskovina i poddistributera
tiskovina drugih nakladnika. Istovremeno, provedba te koncentracije ugrožava i
aktualne pregovore Glasa Istre s Distri-pressom oko formiranja zajedničkog
trgovačkog društva koje bi se bavilo regionalnom distribucijom tiska. Stoga
Glas Istre naglašava potrebu da Agencija u okviru svoje nadležnosti razmotri
određivanje mjera kojima bi se ublažili mogući negativni učinci provedbe
Koncentracije Distri-press.
iii)
Glas Slavonije
Poduzetnik
Glas Slavonije, u mišljenju od 29. studenoga 2004., navodi da bi sudionici
Koncentracije Distri-press, s obzirom na njihovu kapitalnu isprepletenost uz
istovremeno djelovanje na tržištu naklade tiska i na tržištu distribucije
tiska, mogli ostvariti potpunu kontrolu nad tržištima distribucije i prodaje
tiska, čime bi nakladnici koji nisu sudionici Koncentracije Distri-press bili
stavljeni u nepovoljniji tržišni položaj.
iv)
Novi list
Slično
mišljenje iznosi i Novi list. Taj poduzetnik, u mišljenju od 29. studenoga
2004., navodi da bi sudionici Koncentracije Distri-press, s obzirom na njihovu
istovremenu kapitalnu povezanost s Tiskom, provedbom koncentracije stekli
kontrolu nad tržištima naklade tiska, veleprodaje tiska i maloprodaje tiska.
Slijedom toga smatra da bi provedbom predmetne koncentracije došlo do značajnog
narušavanja tržišnog natjecanja, što bi sudionike Koncentracije Distri-press
dovelo u povoljniji položaj na tržištu, a ostale nakladnike, naročito
regionalne, u krajnje nepovoljan položaj.
v)
Slobodna Dalmacija
Poduzetnik
Slobodna Dalmacija, u mišljenju od 9. prosinca 2004. navodi da smatra kako
provedba Koncentracije Distri-press ne bi proizvela nikakve učinke na tržišno
natjecanje.
vi)
Duhan Rijeka
Poduzetnik
Duhan Rijeka, u mišljenju od 17. studenoga 2004., u bitnome navodi da
Koncentracija Distri-press prema njegovoj procjeni ne bi imala utjecaja na
njegovo poslovanje. Što se tiče utjecaja te koncentracije na tržišta u cjelini,
drži da bi svi sudionici u trgovačkom lancu kao i potrošači ostvarili koristi,
ako bi se njenom provedbom postigli određeni sinergijski učinci.
Proizlazi da se mišljenja i prijedlozi poduzetnika
koja su dostavljena Agenciji mogu podijeliti u dvije skupine. Tako poduzetnici
koji su kapitalno, izravno ili neizravno, povezani sa sudionicima Koncentracije
Distri-press (Duhan Rijeka), ili postoji velika vjerojatnost da će u relativno
kratkom vremenu doći do takvog povezivanja (Slobodna Dalmacija), smatraju da
provedba koncentracije neće imati negativnih učinaka na tržišni položaj tih
poduzetnika niti na tržišno natjecanje u cjelini.
S druge strane, poduzetnici koji nisu kapitalno
povezani sa sudionicima Koncentracije Distri-press (Vjesnik, Glas Istre, Glas
Slavonije, Novi list), smatraju da će njena provedba imati negativne učinke na
njihovu tržišnu poziciju i poslovanje, na tržišno natjecanje na mjerodavnim
tržištima i na tržišno natjecanje u cjelini. Nakladnici regionalnih
općeinformativnih dnevnika (Glas Istre, Novi list) smatraju da će provedba
Koncentracije Distri-press imati negativne učinke naročito na njih kao
regionalne nakladnike. Stoga predlažu da Agencija utvrdi mjere i uvjete kojima
bi se ti učinci spriječili, odnosno kojima bi Distri-press i Tisak djelovali
kao tržišni takmaci.
12.
Zahtjev Tvornice duhana Zadar d.d.
(priznavanje poloŽaja stranke u postupku)
Tijekom
postupka ocjene dopuštenosti Koncentracije Distri-press, Tvornica duhana Zadar
d.d., sa sjedištem u Zadru, Gaženica bb (u daljnjem tekstu: TD Zadar),
podnijela je Agenciji zahtjev za priznavanje stranke u postupku ocjene koncentracije,
u smislu članka 40. ZZTN. Zahtjev je podnesen 13. listopada 2004.
Poduzetnik
TD Zadar svoj zahtjev obrazlaže time da ima pravni interes i prava čija je
zaštita povezana uz predmet ocjene Koncentracije Distri-press. Pritom ni na
koji način taj svoj pravni interes ne dokazuje, već sasvim općenito navodi da
je distribucijska mreža poduzetnika – distributera tiska iznimno važna za
dostupnost duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj, te da je taj ključni
kanal sve više koncentriran. Da bi dokazao postojanje svog interesa, TD Zadar
traži da mu se, sukladno članku 50. ZZTN, omogući uvid u spis predmeta.
Kako
poduzetnik TD Zadar nije ničim dokazao da bi provedba Koncentracije
Distri-press mogla značajno utjecati na njegove interese, a pravo na uvid u
spis imaju samo stranke u postupku, Agencija je zahtjev TD Zadar odbacila
zaključkom, klasa UP/I 030-02/2004-01/17, urbroj: 580-02-04-12-78, od 26.
studenoga 2004.
13. UtvrĐivanje uČinaka koncentracije na trŽiŠno
natjecanje
Na
temelju prikupljenih podataka i izvedenih analiza koje je provela stručna
služba Agencije, Vijeće je zaključilo da će Koncentracija Distri-press imati
značajne učinke na mjerodavnom tržištu trgovine tiskom na veliko i susjednom
tržištu trgovine tiskom na malo, te na mjerodavnom tržištu trgovine duhanskim
proizvodima.
13.1.
Utvrđeni negativni učinci koncentracije
Vijeće
je, sukladno članku 18. ZZTN, zaključilo da su mjerodavno tržište trgovine
tiskom na veliko i susjedno tržište trgovine tiskom na malo, kao i mjerodavno
tržište trgovine duhanskih proizvoda relativno nepovoljno strukturirana,
odnosno visoko koncentrirana sa svim značajkama oligopola. Stoga bi provedba
Koncentracije Distri-press mogla značajno utjecati na sprječavanje,
ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, naročito na tržištu prodaje
tiska na veliko. Pritom se sa stanovišta tržišnog natjecanja općenito smatra da
sudjelovanje nakladnika u »vlasničkoj« strukturi distributera tiska ne treba
biti pravilo, već izuzetak. Ovo iz razloga što je nakladnicima tiska kontrola
nad poduzetnicima koji se bave distribucijom tiska zanimljiva prvenstveno iz
razloga da izbjegnu mogućnost da im se smanji prihod zbog povećavanja rabata od
strane distributera. Stoga, u situaciji kad nakladnici tiska kontroliraju
distributere tiska, nije vjerojatno da će distributeri povećati rabate u odnosu
na nakladnike i na taj način povećati prihod od distribucije ili smanjiti
cijenu tiskovina, pogotovo u uvjetima kad konačnu prodajnu cijenu tiskovina
utvrđuje izravno sam nakladnik. Takvim se izuzetkom može smatrati situacija
karakteristična za Republiku Hrvatsku »naslijeđena« iz predtranzicijskog
razdoblja, u kojem je bilo uobičajeno da su distributeri izravno povezani s
jednim ili više nakladnika tiska. Takvim se izuzetkom može smatrati i situacija
karakteristična za Tisak u kojem su nakladnici EPH i Veltrade stekli udjele na
temelju stečajnog plana.
Vijeće je ocijenilo da vertikalna integracija
poduzetnika do koje će doći provedbom ove koncentracije, odnosno ulaskom Adris
grupe i Veltradea u vlasničku strukturu poduzetnika Distri-pressa, ipak neće,
poglavito sa stajališta potrošača, dovesti do negativnih učinaka. Međutim,
posljedična horizontalna povezanost dva najjača distributera na tržištu
trgovine na veliko tiskom, poduzetnika Tiska i Distri-pressa, mogla bi
proizvesti nepoželjne učinke sa stajališta tržišnog natjecanja, osobito imajući
na umu i neizravnu povezanost s trećim velikim distributerom tiska putem udjela
koji Tisak ima u Slobodnoj Dalmaciji – Trgovini d.o.o. Vijeće je ocijenilo da
sudionici koncentracije u tom smislu nisu dokazali da će predmetna
koncentracija dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na bilo kojem od navedenih
tržišta, te da će to jačanje biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja
ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja, u smislu članka 18. ZZTN.
13.2. Očitovanje Vijeća o
negativnim učincima Koncentracije Distri-press (statement of objections)
Vijeće
je Koncentraciju Distri-press razmatralo na 21. sjednici, održanoj 12. srpnja
2004., na 27. sjednici, održanoj 29. rujna 2004. i na 29. sjednici, održanoj 4.
studenoga 2004. Vijeće je ocijenilo da prikupljeni dokazi, podaci i obavijesti,
uključujući i podatke koje su sudionici Koncentracije iznijeli u prijavi
koncentracije, te na tome utemeljeni rezultati do sada provedenog postupka, ne
ukazuju da bi u konkretnom slučaju bila riječ o dopuštenoj koncentraciji.
Razmatrajući moguće učinke Koncentracije Distri-press na tržišno natjecanje na
mjerodavnim tržištima, Vijeće je ocijenilo da njeni sudionici nisu dokazali da
će Koncentracija, sukladno članku 18. ZZTN, dovesti do takvog jačanja tržišnog
natjecanja na mjerodavnim tržištima, koje će biti značajnije od negativnih
učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja. Međutim, Vijeće je
ocijenilo da bi se utvrđeni mogući negativni učinci Koncentracije Distri-press
na tržišno natjecanje mogli otkloniti utvrđivanjem određenih mjera i uvjeta
koje sudionici koncentracije moraju ispuniti, te da bi se u tom smislu
koncentracija mogla uvjetno dopustiti u smislu članka 26. stavka 3. točka 3.,
stavka 4. i stavka 5. istog članka ZZTN.
Stoga
je Vijeće na 29. sjednici donijelo zaključak da Agencija, sukladno članku 26.
stavku 4. ZZTN, članku 135. stavku 1. i članku 143. stavku 3., u vezi sa
člankom 8. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i
103/96; u daljnjem tekstu: ZoUP), prije donošenja konačne odluke u predmetu
ocjene dopuštenosti Koncentracije Distri-press sudionike koncentracije upozna s
rezultatima do sada provedenog postupka i učincima Koncentracije za koje je
Vijeće ocijenilo da bi mogli biti protutržišni.
U tom je smislu Agencija
podnositelju prijave Koncentracije Distri-press, dopisom klasa
UP/I-030-02/2004-01/17, urbroj: 580-02-04-12-84, od 15. prosinca 2004.,
dostavila prikaz tijeka postupka i činjenica utvrđenih u postupku ocjene
predmetne koncentracije kao i zaključaka koje je to tijelo, uzimajući u obzir
sve činjenične i pravne okolnosti, izvelo na temelju svih činjenica, isprava i
dokaza, uključujući i podatke koje su sudionici koncentracije dostavili u
prijavi (prema mjerodavnom poredbenom pravu EZ: statement of objections).
U dopisu se sudionici koncentracije pozivaju da se u roku od osam (8) dana u
pisanom obliku očituju na navode Agencije. Poziva ih se naročito da sami
predlože mjere, uvjete i rokove koje smatraju prikladnima da se njihovim
provođenjem učinkovito otklone negativni učinci Koncentracije Distri-press koji
proizlaze iz mogućeg značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja
tržišnog natjecanja na mjerodavnim tržištima, na koje im je u dopisu ukazala
Agencija. Na taj način Agencija sudionicima koncentracije omogućuje da sami
predlože mjere koje moraju biti barem jednako učinkovite i jednako brzo i lako
provedive kao i one koje predlaže Agencija, ali bi za sudionike koncentracije
bile manje otegotne. Mjere koje predlože sudionici koncentracije, Agencija može
ne prihvatiti, prihvatiti u cijelosti ili djelomično, ili kombinirati mjere
predložene od sudionika koncentracije s mjerama koje je sama utvrdila.
Agencija u
dopisu daje opis mjera i očekivane učinke koji se njihovim provođenjem želi
postići. Tako je dopisom utvrđeno da mjere za uklanjanje negativnih učinaka
Koncentracije Distri-press na tržišno natjecanje u svakom slučaju mjere moraju
ići u pravcu da se osigura da se poduzetnici Distri-press i Tisak nakon
provedbe Koncentracije Distri-press u najvećoj mogućoj mjeri na tržištu
ponašaju i stvarno djeluju kao tržišni takmaci. To se naročito odnosi na
njihovo djelovanje na tržištu trgovine tiskom na veliko. U tom smislu Vijeće je
u zaključilo da mjere za uklanjanje negativnih učinaka Koncentracije
Distri-press moraju ići u pravcu:
i) izmjene
načina donošenja bitnih poslovnih odluka na skupštini društva Distri-press
većinom od 76 posto glasova,
ii) raskidanja
personalnih veza između članova društva Distri-pressa i s njima povezanih
društava,
iii)
osiguravanja tajnosti podataka o tržišnim udjelima tržišnih takmaca članova
društva Distri-pressa,
iv) privremene
zabrane raskidanja postojećih ugovora o distribuciji koje je sklopio
Distri-press,
v) obveze
nediskriminacije tržišnih takmaca.
13.3.
Očitovanje sudionika Koncentracije Distri-press na očitovanje Agencije
Podnositelj
prijave koncentracije je, 29. prosinca 2004., dostavio Agenciji pisano
očitovanje sudionika Koncentracije Distri-press na Agencijin prijedlog mjera,
uvjeta i rokova za uklanjanje protutržišnih učinaka predmetne koncentracije na
tržišno natjecanje. U tom smislu sudionici koncentracije neke su mjere
predložene od Agencije prihvatili, a za neke predložili modifikaciju, odnosno
promjene u izričaju.
14. Usmena rasprava
Nakon analize
prijedloga mjera za uklanjanje protutržišnih učinaka Koncentracije Distri-press
koji su dostavili sudionici koncentracije i njihovim uspoređivanjem s mjerama
koje je predložila Agencija, imajući pritom na umu svrhu koja se provođenjem
mjera želi postići, sukladno članku 54. stavku 2. ZZTN, dana 10. siječnja 2005.
održana je usmena rasprava kojoj su nazočili svi sudionici koncentracije.
Na usmenoj su
raspravi predstavnici sudionika koncentracije i Agencije dodatno pojasnili
svoje stavove i dali dodatna pojašnjenja glede mjera i uvjeta za uklanjanje
mogućih protutržišnih učinaka Koncentracije Distri-press.
15.
Ocjena dopuŠtenosti koncentracije
poduzetnika
Vijeće
za zaštitu tržišnog natjecanja na 32. sjednici, održanoj 12. siječnja 2005.,
sukladno ovlastima iz članka 34. i članka 35. stavak 1. točke 2. i točke 5.
ZZTN, razmatralo je koncentraciju poduzetnika nastalu stjecanjem zajedničke
kontrole nad poduzetnikom Distri-pressom. Pri ocjeni koncentracije, sukladno
članku 25. stavku 2. ZZTN, Vijeće je razmatralo moguće prednosti i učinke koji
bi nastupili provedbom koncentracije, te moguće zapreke pristupu tržištu,
primjenjujući kriterije utvrđene u članku 19. Uredbe o koncentracijama.
Vijeće je zaključilo da će
Koncentracija Distri-press imati značajne učinke na mjerodavnom tržištu
trgovine tiskom na veliko i susjednom tržištu trgovine tiskom na malo, te na
mjerodavnom tržištu trgovine duhanskim proizvodima.
Međutim, Vijeće
je ocijenilo da bi se utvrđeni mogući negativni učinci Koncentracije
Distri-press na tržišno natjecanje mogli otkloniti utvrđivanjem određenih mjera
i uvjeta koje sudionici koncentracije moraju ispuniti, te da bi se u tom smislu
koncentracija mogla uvjetno dopustiti u smislu članka 26. stavka 3. točka 3.,
stavka 4. i stavka 5. istog članka ZZTN. Slijedom iznijetoga Vijeće je
zaključilo da se koncentracija poduzetnika koja bi nastala stjecanjem
zajedničke kontrole Ivana Granića, EPH, Veltradea i Adris Grupe ocjenjuje
uvjetno dopuštenom u smislu članka 26. stavka 3. točke 3. ZZTN, kao što je to
riješeno u točki I. izreke ovoga rješenja.
Kod donošenja
odluke Vijeće je imalo na umu sve isprave, saznanja, dokaze, očitovanja i izjave
sudionika koncentracije i njihovih tržišnih takmaca, kao i rezultate usmene
rasprave, te pravno-ekonomske analize koje je proveo Sektor za zaštitu tržišnog
natjecanja. Vijeće je imalo na umu i sve činjenične, pravne i gospodarske
okolnosti. Riječ je prije svega o činjenici da je povezanost nakladnika i
distributera tiska, uvjetno rečeno, »naslijeđena« iz predtranzicijskog
razdoblja. Nadalje, da je do ulaska EPH u »vlasničku« strukturu Disti-pressa i
stjecanja kontrole nad tim poduzetnikom došlo u trenutku kad je daljnje
poslovanje Tiska, kao najvećeg distributera, i njegov opstanak na tržištu bio
neizvjestan, te je na taj način EPH imao gospodarski interes da osigura
distribuciju svojih tiskovina kroz drugu mrežu. Vijeće je imalo na umu i
činjenicu da je stjecanje udjela u Tisku od strane koncerna EPH i koncerna
Večernjeg lista, kao najvećih nakladnika tiska i Adris grupe, kao najvećeg
proizvođača duhana, bio dio stečajnog plana Tiska. To je stjecanje, u obliku
zamjene potraživanja za udjele (swap), bilo prvenstveno
posljedica zamisli da se, makar i kroz duže razdoblje, pokušaju vratiti ili
barem djelomično naplatiti dugovanja koja je Tisak imao prema tim
poduzetnicima. Vijeće je imalo na umu i činjenicu da su sudionici
koncentracije slične učinke na tržišno natjecanje mogli ostvariti i na drugi
način. Naime, mogli su društvenim ugovorom Distri-pressa predvidjeti da se niti
jedna od ključnih poslovnih odluka ne donosi većinom većom od tročetvrtinske.
Na taj bi način svako od njih stekao značajna upravljačka prava i kontrolu nad
Distri-pressom, ali ta kontrola ne bi imala značaj koncentracije poduzetnika u
smislu propisa o tržišnom natjecanju. Stoga takvo sjecanje uopće ne bi morali
prijaviti Agenciji, a ipak bi u znatnoj mjeri mogli utjecati na donošenje bitnih
poslovnih odluka u Distri-pressu. Vijeće je na umu imalo i činjenicu da se
povezanost distributera Tiska i Slobodne Dalmacije – Trgovine d.o.o. u ovom
trenutku ne može smatrati konačnom i trajnom, budući da ovisi o ishodu sudskog
spora.
Vijeće je, u
točki II. izreke ovoga rješenja, utvrdilo mjere i uvjete koje sudionici
Koncentracije Distri-press moraju izvršiti odnosno ispuniti kako bi se uklonili
učinci koncentracije na sprječavanje, ograničavanje odnosno narušavanje
tržišnog natjecanja, te rokovi za njihovo izvršavanje odnosno ispunjavanje.
Imajući na umu
da je svrha koju Agencija želi postići mjerama prvenstveno da se osigura da se
poduzetnici Distri-press i Tisak nakon provedbe Koncentracije Distri-press u
najvećoj mogućoj mjeri na tržištu ponašaju i stvarno djeluju kao tržišni
takmaci, Vijeće je zaključilo da je potrebno da se izbjegne mogućnost da bilo
koji član poduzetnika Distri-press kroz pravo veta onemogući donošenje odluka
koje bi mogle ići u pravcu da se spriječi da taj poduzetnik djeluje na tržištu
neovisno o volji nekog od njegovih članova. Pritom je Vijeće imalo na umu i
razloge koje su iznijeli sudionici koncentracije, koji se u bitnome svode na
potrebu da se ipak dopusti da skupština društva Distri-press neke ključne
poslovne odluke donosi većinom glasova većom od tročetvrtinske, budući da je to
u interesu Ivana Granića kao člana društva s najmanjom financijskom snagom.
Slijedom toga,
Vijeće je u točki II. stavku 1. slovu a riješilo da društveni ugovor društva
Distri-press kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe
koncentracije ne smije sadržavati odredbe kojima se utvrđuje da skupština
društva odluke donosi većinom glasova većom od tročetvrtinske, osim u
slučajevima izmjene i dopune društvenog ugovora, promjene oblika odnosno
pripajanje ili spajanje društva, sklapanje, izmjena ili raskidanje
poduzetničkih ugovora, donošenja odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog
izvješća i upotrebi ostvarene dobiti i pokriću gubitaka društva, donošenje
odluka o davanju suglasnosti upravi društva za sklapanje poslova sa članovima
društva ili članovima uprave ili njihovim srodnicima, supružnicima i/ili
izvanbračnim drugovima ili s društvima u kojima neka od tih osoba posredno ili
neposredno ima svoj interes osobito ako u njima drži udjele.
Nadalje,
imajući na umu da je svrha koju Agencija želi postići mjerama da se poduzetnici
Distri-press i Tisak nakon provedbe Koncentracije Distri-press u najvećoj
mogućoj mjeri na tržištu ponašaju i stvarno djeluju kao tržišni takmaci, Vijeće
je zaključilo da je potrebno ići i u pravcu određenog raskidanja personalnih
veza između članova društva Distri-pressa i s njima povezanih društava,
naročito onih koja se bave distribucijom tiska. Ovo iz razloga kako bi se
smanjila mogućnost usklađenog djelovanja Distri-pressa i drugih poduzetnika
koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, a kapitalno i personalno su povezani
s članovima društva Distri-press.
Slijedom toga,
Vijeće je u točki II. stavku 1. slovu b riješilo da društveni ugovor društva
Distri-press kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe
koncentracije mora sadržavati odredbe prema kojima člana društva – sudionika
koncentracije na skupštini Distri-pressa d.o.o. ne može zamjenjivati (temeljem
punomoći) član uprave ili nadzornog odbora nekog drugog člana društva –
sudionika koncentracije ili član uprave ili nadzornog odbora s njime povezanog
društva, kao niti član uprave ili nadzornog odbora Tiska ili Slobodne Dalmacije
ili član uprave ili nadzornog odbora s njima povezanih društava. Nadalje,
društveni ugovor društva mora sadržavati odredbe prema kojima članovi uprave
Distri-pressa ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora bilo kojeg od
sudionika koncentracije ili članovi uprava ili nadzornih odbora s njima
povezanih društava, kao niti članovi uprave ili nadzornih odbora Tiska i
Slobodne Dalmacije ili članovi uprave ili nadzornih odbora s njima povezanih
društava.
S istim ciljem,
odnosno da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura da Distri-press nastavi
djelovati kao neovisni tržišni takmac, Vijeće je u točki II. stavku 1. slovu c
riješilo da društveni ugovor ne smije sadržavati odredbe prema kojima je uprava
društva Distri-pressa dužna podnositi i dostavljati članovima društva podatke o
tjednoj prodaji i prometu svih proizvoda koje društvo distribuira strukturirano
po kalendarskim danima, niti bilo kakve odredbe koje bi bilo kojem članu
društva Distri-pressa omogućavale da prije završetka tekuće financijske godine
ima uvid u podatke iz kojih bi mogao procijeniti, utvrditi, izračunati ili na
bilo koji način razabrati pojedinačne tržišne udjele poduzetnika čije proizvode
Distri-press distribuira ili prodaje, uključujući i proizvode drugih članova
društva.
Kao dokaz o
izvršavanju mjera iz točke II. stavka 1. slova a i slova b izreke ovoga rješenja,
nalaže se sudionicima Koncentracije Distri-press da Agenciji, u roku od dva (2)
mjeseca računajući od dana dostave ovoga rješenja podnositelju prijave, dostave
sklopljeni društveni ugovor društva Distri-pressa, kako je to riješeno u točki
II. stavku 1. slovu c izreke ovoga rješenja.
Radi nadzora
ponašanja poduzetnika Distri-pressa nakon provedbe Koncentracije Distri-press i
zaštite interesa poduzetnika koji djeluju na tržištu trgovine tiskom na malo i
nakladnika koji nisu članovi društva Distri-pressa, Vijeće je utvrdilo mjere
koje idu u pravcu privremenog ograničavanja raskida ugovora koje je Disti-press
ima zaključene s tim poduzetnicima.
Tako je Vijeće,
u točki II. stavku 3. izreke ovoga rješenja, naložilo poduzetniku Distri-pressu
da Agenciju obavještava o namjeri jednostranog raskida ugovora o distribuciji
tiska sklopljene s trgovcima na malo u svim slučajevima kad je raskid ugovora
inicirao Distri-press, a druga se ugovorna strana takvom raskidu protivi.
Obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji Distri-press mora
dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih,
pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to
najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida. Agencija će procijeniti je
li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili
kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press d.o.o. sklopio s
drugim poduzetnicima koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, takav da
postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u
dijelu koji se odnosi na ovu mjeru, u smislu članka 27. Zakona o zaštiti
tržišnog natjecanja. Ta obveza prestaje istekom dvije (2) godine računajući od
dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o
zaštiti tržišnog natjecanja.
Vijeće je smatralo
svrsishodnim da, bez obzira na postojanje zakonske obveze distribucije
tiskovina svih nakladnika koji prihvaćaju javno objavljene opće uvjete
distributera (članak 38. stavak 1. i stavak 2. Zakona o medijima),
Distri-pressu izričito zabrani jednostrano raskidanje ugovora o distribuciji
tiska sklopljene s nakladnicima u svim slučajevima kad je raskid ugovora
inicirao Distri-press, a druga se ugovorna strana takvom raskidu protivi, kako
je to riješeno u točki II. stavku 4. izreke ovoga rješenja. Vijeće je iznimno
dopustilo mogućnost raskida ugovora isključivo iz osobito važnih razloga ili
zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti pod kojima je konkretan ugovor
sklopljen ili ako zbog promjene gospodarskih prilika postoji potreba za
promjenom općih uvjeta za distribuciju tiska i temeljem toga za raskidom svih
ugovora koji se odnose na distribuciju tiskovina određene skupine ili svih
ugovora o distribuciji sa svim nakladnicima. U takvom slučaju poduzetnik
Distri-press obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji mora
dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih,
pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to
najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida. Agencija će procijeniti je
li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili
kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press sklopio s drugim
poduzetnicima koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, takav da postoje
uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u smislu
članka 27. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Ova obveza poduzetnika
Distri-pressa prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe
koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog
natjecanja.
Vijeće je
smatralo svrsishodnim i utvrditi obvezu nediskriminacije tržišnih takmaca
nakladnika koji nisu članovi društva Distri-press. Slijedom toga Vijeće je
obvezalo Distri-press da sve tiskovine iste skupine prodaje pod jednakim
uvjetima sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska, bez obzira o kojem je
nakladniku riječ. Poduzetniku Distri-pressu se zabranjuje da s poduzetnicima koji
su njegovi članovi sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji proizvoda koje ti
udjelničari proizvode ili prodaju, pod uvjetima koji su povoljniji od onih pod
kojima Distri-press d.o.o. sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska sklapa
ugovore o distribuciji ili prodaji istovrsne robe, tj. tiskovina iste skupine s
poduzetnicima koji nisu njihovi članovi. Takve ugovore koji sadrže povoljnije
uvjete Distri-press ne smije sklapati niti s povezanim društvima svojih
članova. U svrhu praćenja izvršavanja te mjere, Distri-pressu je naloženo da
Agenciju obavještava o svakoj promjeni općih uvjeta za distribuciju tiska. Ta
obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje istekom dvije (2) godine
računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka
5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kako je to riješeno u točki II. stavku
5. izreke ovoga rješenja.
Kako bi se
izbjegli mogući nesporazumi, Vijeće je izričito naglasilo zabranu daljnje
provedbe koncentracije dok sudionici koncentracije ne izvrše mjere odnosno ne
ispune uvjete iz točke II. stavka 1. i stavka 2. izreke ovoga rješenja, kako je
to riješeno u točki III. izreke ovoga rješenja. Ta je zabrana za sve sudionike
koncentracije nastupila danom podnošenja prijave, u smislu članka 22. stavka 3.
ZZTN u svezi s člankom 26. stavkom 4. i stavkom 5. ZZTN. S obzirom da je riječ
o uvjetno dopuštenoj koncentraciji, ta zabrana traje dok sudionici
koncentracije ne izvrše mjere odnosno ne ispune uvjete koje je Agencija
utvrdila ovim rješenjem. Stoga će u konkretnom slučaju zabrana trajati dok
sudionici koncentracije Agenciji ne dostave društveni ugovor društva
Distri-pressa d.o.o. kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe
koncentracije. Međutim, i u tom će slučaju zabrana provedbe koncentracije
prestati samo pod uvjetom da je društveni ugovor sačinjen u skladu s uvjetima i
mjerama utvrđenim u točki II. stavku 1. izreke ovoga rješenja. Ako sudionici
koncentracije mjere odnosno uvjete ne ispune u roku utvrđenom u točki II.
stavku 2. izreke ovoga rješenja, odnosno ako u rješenjem utvrđenom roku ne
dostave rečeni društveni ugovor, Agencija će po službenoj dužnosti ili na
zahtjev stranke ukinuti ili izmijeniti ovo rješenje u smislu odredbe članka 27.
ZZTN.
Rješenje
Agencije o ocjeni dopuštenosti koncentracije podliježe naplati upravnih
pristojbi, sukladno odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o upravnim pristojbama
(»Narodne novine«, broj 8/96), te članka 14. točke 18., pod nazivom: »Pristojbe
za zaštitu tržišnog natjecanja«, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 131/97), tarifni broj 106. točka
1. i tarifni broj 107. točka 1., kako je riješeno u točki IV. izreke ovoga
rješenja.
Podnositelj
prijave uplatio je u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske pristojbu od
5.000,00 kuna na ime tarifnog broja 106. točke 1. Uredbe o izmjeni tarife
Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 116/00), o čemu je
Agenciji dostavio potvrdu. Sukladno odredbi članka 107. točke 1. Uredbe o
izmjeni tarife Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 116/00),
podnositelj prijave još je obveznik uplate upravne pristojba u iznosu od
250.000,00 kuna. Rečeni iznos uplaćuje se u korist Državnog
proračuna Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dana dostave
rješenja, na račun broj: 1001005-1863000160 poziv na broj: 24/5002 – (navesti
MB).
Pristojbeni
obveznik dužan je dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe dostaviti Agenciji
bez odgode, a najkasnije u roku od osam (8) dana od izvršene uplate, pozivom na
broj, klasa: UP/I-030-02/2004-01/17. U protivnom će Agencija pokrenuti postupak
prisilne naplate upravne pristojbe od pristojbenog obveznika.
Sukladno članku
59. ZZTN, prema kojem se rješenja Agencije objavljuju, ovo će rješenje biti
objavljeno u »Narodnim novinama«, kako je riješeno u točki V. izreke ovoga
rješenja.
Uputa o pravnom lijeku
Ovo je
rješenje konačno u upravnom postupku. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena
žalba, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda
Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja.
Klasa:
UP/I-030-02/2004-01/17
Urbroj: 580-02-05-12-97
Zagreb, 12. siječnja 2005.
Predsjednica Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja
Olgica Spevec, v. r.