833
Na temelju Zaključka koji je Hrvatski sabor
donio na 13. sjednici, 23. ožujka 2005. godine, pročišćen tekst Zakona o izboru
članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora je utvrdio na 40. sjednici održanoj 1.
travnja 2005.
Pročišćen tekst Zakona o izboru članova
predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
obuhvaća tekst Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01), njegove
izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, broj 10/02., 155/02.,
45/03., 43/04. i 40/05, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na
snagu.
Klasa: 015-01/05-01/07
Zagreb, 1. travnja 2005.
Potpredsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju izbori članova općinskih
i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba (u
daljnjem tekstu: predstavnička tijela) jedinica lokalne samouprave i jedinica
područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: jedinice).
Članak 2.
Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski
državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice
za čije se predstavničko tijelo izbori provode.
Za člana predstavničkog tijela jedinice može se
kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života
koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo
izbori provode.
Članak 3.
Članovi predstavničkih tijela biraju se na
neposrednim izborima (u daljnjem tekstu: izbori), tajnim glasovanjem.
Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi, a
prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela.
Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan
na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u
radu predstavničkog tijela.
Mandat članova predstavničkih tijela izabranih
na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o
raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju
predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna
(regionalna) samouprava.
Mandat članova predstavničkih tijela izabranih
na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela
izabranih na redovnim izborima.
Članak 4.
Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u
svibnju mjesecu svake četvrte godine.
Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica
raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum
održavanja izbora.
Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja
predstavničkog tijela, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni se izbori imaju
održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja.
Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne
može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.
Kada je predstavničko tijelo raspušteno u
kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog
održavanja, u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori.
Članak 5.
Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne
može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član
poglavarstva iste jedinice.
Član predstavničkog tijela jedinice ne može
istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik
Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni
odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog
pravobranitelja, ministar, državni tajnik, zamjenik državnog tajnika, pomoćnik
ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik
ravnatelja državne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike
Hrvatske, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snagama
Republike Hrvatske, pročelnik i djelatnik u upravnim tijelima i službama iste
jedinice, kao ni član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu
jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osnivač.
Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti
može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, osim djelatne
vojne osobe te službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske,
no ukoliko bude izabrana za člana predstavničkog tijela dužna je pri
konstituiranju predstavničkog tijela izjasniti se o tome prihvaća li dužnost
člana ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat
miruje, a zamjenjuje ju zamjenik, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 6.
Članu predstavničkog tijela koji za vrijeme
trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga
Zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat
miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik, u skladu s odredbama ovoga
Zakona.
Član predstavničkog tijela koji prihvati
obnašanje nespojive dužnosti dužan je u roku 8 dana od prihvaćanja dužnosti o
tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela.
Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, član
predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti u predstavničkom tijelu
na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku
predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive
dužnosti. Mirovanje mandata člana predstavničkog tijela prestat će osmog dana
od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana
predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti
jedanput u tijeku trajanja mandata.
Članak 7.
Članu predstavničkog tijela mandat prestaje
prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima:
– ako podnese ostavku, danom dostave pisane
ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom
postupku,
– ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta,
odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,
– ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na
bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti
sudske presude,
– ako odjavi prebivalište s područja jedinice,
danom odjave prebivališta,
– ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno
odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog
prestanka,
– smrću.
Članak 8.
Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike
koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili
prestane prije isteka vremena na koje je izabran.
Člana predstavničkog tijela izabranog na
stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je
izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.
Člana predstavničkog tijela izabranog na
koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani
kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička
stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je
prestao mandat.
Člana predstavničkog tijela izabranog na
neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Članak 9.
Statutom jedinice odredit će se broj članova
njezinog predstavničkog tijela iz redova hrvatskih državljana pripadnika
nacionalnih manjina sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina.
Predstavničko tijelo jedinice u kojoj pripadnici
nacionalnih manjina imaju pravo na odgovarajuću zastupljenost u tom tijelu
dužno je prije svakih redovnih izbora pravodobno uskladiti statut jedinice s
odredbom stavka 1. ovoga članka na način propisan Ustavnim zakonom o pravima
nacionalnih manjina.
U slučaju kada predstavničko tijelo jedinice ne
postupi sukladno obvezi iz stavka 2. ovoga članka, obvezu je dužno izvršiti
novo izabrano predstavničko tijelo u roku od 60 dana od konstituiranja.
Članak 10.
U zakonom propisanom postupku i istovremeno s
utvrđivanjem rezultata glasovanja za predstavnička tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, nadležno izborno povjerenstvo utvrđuje i objavljuje
je li na provedenim izborima osigurana zastupljenost nacionalnih manjina
zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i statutom jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave. Državno izborno povjerenstvo s tim
u vezi donosi pobliže upute i provodi nadzor izbornog postupka.
Ako na izborima nije postignuta odgovarajuća
zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice
u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i statutom
jedinice, broj članova predstavničkog tijela jedinice povećat će se do broja
koji je potreban da bi odgovarajuća zastupljenost bila ostvarena, a izabranima
će se smatrati oni pripadnici određene manjine koji su bili kandidirani na
izbornim listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste
na izborima.
Ako se ni primjenom odredbe stavka 2. ovoga
članka ne postigne odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina
u predstavničkom tijelu jedinice, u jedinici će se raspisati dopunski izbori za
predstavnika nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja
predstavničkog tijela jedinice.
Postupak iz stavaka 2. i 3. ovoga članka provest
će se i u slučaju kada se u tijeku mandata predstavničkog tijela izgubi
odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina.
U slučaju povećanja broja članova predstavničkog
tijela jedinice preko broja utvrđenog statutom jedinice sukladno odredbama
stavaka 2. i 3. ovoga članka, ukupan broj članova predstavničkog tijela iznimno
od odredbe članka 28. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi može biti paran.
Članak 11.
Dopunske izbore za predstavnike nacionalnih
manjina u predstavničkom tijelu jedinice raspisuje Vlada Republike Hrvatske.
Odluka Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1.
ovoga članka sadrži podatak o broju predstavnika nacionalnih manjina koji se
bira u predstavničko tijelo jedinice.
Odluka Vlade Republike Hrvatske dostavlja se
istog dana kada je donesena Državnom izbornom povjerenstvu.
Pravo predlaganja kandidata za predstavnika
nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice i njegovog zamjenika imaju
političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina koja ima pravo na
zastupljenost. Ukoliko kandidata predlažu birači, za pravovaljanost kandidature
vrijede uvjeti iz članka 16. ovoga Zakona.
Biračko pravo (aktivno i pasivno) na dopunskim
izborima za predstavnike nacionalnih manjina imaju samo pripadnici manjina koji
imaju pravo na zastupljenost, a koji pored općega biračkog prava imaju
prebivalište u jedinici lokalne, ili područne (regionalne) samouprave.
Svaki predlagatelj predlaže na kandidacijskoj listi onoliki broj kandidata koliko ih se
bira.
Ako se u predstavničko tijelo jedinice bira do
tri člana predstavnika pojedine nacionalne manjine, uz svakog kandidata za
člana predlaže se i kandidat za njegovog zamjenika, koji se bira zajedno s
njim. Ako se u predstavničko tijelo jedinice bira više od tri člana
predstavnika pojedine nacionalne manjine, zamjenjivanje se vrši sukladno
odredbama članka 8. ovoga Zakona.
Članak 12.
Ako izabranom članu predstavničkog tijela
pripadnika manjine koja ima pravo na odgovarajuću zastupljenost u
predstavničkom tijelu, prestane mandat samo zbog smrti ili nesposobnosti za
obnašanje mandata, ili razloga po sili zakona, zamjena toga člana dopunit će se
sukladno odredbama članka 10. ovoga Zakona.
Nastavljanjem s obnašanjem dužnosti člana
predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata izabranog člana
pripadnika nacionalne manjine iz stavka 1. ovoga članka, prestaje mandat i
zamjeniku kojim je povećan broj članova predstavničkog tijela da bi se
ostvarila zastupljenost nacionalne manjine.
Člana predstavničkog tijela pripadnika manjine
kojim je povećan broj članova predstavničkog tijela da bi se ostvarila
zastupljenost nacionalne manjine sukladno odredbi članka 10. stavka 1. ovoga
Zakona može zamijeniti samo pripadnik nacionalne manjine, sukladno odredbama
članka 10. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 13.
Pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na
zastupljenost u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave u kojoj pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva.
Na zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda i
postupak njezinog ostvarenja sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje uređuju način ostvarenja prava na
zastupljenost predstavnika manjina u tijelima jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Članak 14.
Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost
glasovanja.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog
glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.
Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje
glasačko opredjeljenje.
II. KANDIDIRANJE
Članak 15.
Liste za izbor članova predstavničkih tijela
predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.
Političke stranke utvrđuju i predlažu liste za
izbor članova predstavničkih tijela na način propisan njihovim statutom,
odnosno posebnom odlukom, donijetom na temelju
statuta.
Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je
dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.
Dvije ili više, u Republici Hrvatskoj
registriranih političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu za izbor
članova predstavničkog
tijela.
Članak 16.
Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu
nezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanost kandidacijske liste dužni su prikupiti:
– 100 potpisa za općinsku listu,
– 150 potpisa za gradsku listu,
– 500 potpisa za županijsku listu, odnosno listu
za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba.
Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prve tri po redu potpisnika
nezavisne liste.
Članak 17.
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom
obrascu u koji se unosi ime i prezime birača, adresa prijavljenog prebivališta,
broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja.
Članak 18.
Prijedlozi lista moraju biti zaprimljeni u
nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori
provode, najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.
Naziv liste navodi se punim imenom stranke,
odnosno stranaka koalicije, a ako postoji, navodi se i skraćeni naziv stranke,
odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je listu predložila. Ako je listu
predložila skupina birača, njen naziv je »nezavisna općinska lista«, »nezavisna
gradska lista«, »nezavisna županijska lista«, odnosno »nezavisna lista Grada
Zagreba«.
Nositelj liste prvi je predloženi kandidat na
listi.
Članak 19.
U prijedlogu liste obvezno se navode imena i
prezimena svakog od kandidata na listi, nacionalnost, adresa prijavljenog
prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja. Uz
prijedlog liste dostavlja se očitovanje svakog od kandidata na listi o
prihvaćanju kandidature. Očitovanje mora biti ovjereno kod javnog bilježnika
ili nadležnoga izbornog povjerenstva.
U prijedlogu liste obvezatno se uz podatke iz
prethodnog stavka navodi naziv liste, a kandidati moraju na listi biti poredani
od rednog broja 1 do zaključno rednog broja koliko se članova predstavničkog
tijela bira na izborima. Predlagatelj liste slobodno utvrđuje redoslijed
kandidata na listi.
Ako predlagatelj predloži više kandidata od onog
broja članova predstavničkog tijela koliko ih se bira na izborima, smatra se da
su pravovaljano predloženi samo kandidati do najvećeg broja članova koji se
biraju u to predstavničko tijelo.
Ako nakon predaje lista postane nepotpuna zbog
smrti nekog od predloženih kandidata, njegovo će se ime izbrisati sa liste, a
lista će se smatrati potpunom.
Članak 20.
Nadležno izborno povjerenstvo sastavit će i u
javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene liste za izbor članova
predstavničkih tijela, kao i zbirnu listu, i to u roku od 48 sati od isteka
roka propisanog za postupak kandidiranja i podnošenja lista.
Članak 21.
Kandidacijske liste unose se na
zbirnu listu prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno
koalicije, koja je listu predložila. Ako je više stranaka predložilo
koalicijsku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na
zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu.
Članak 22.
Sve političke stranke koje su predložile liste i
nositelji ili drugi predstavnici nezavisnih lista imaju pravo na iznošenje i
obrazlaganje svojih izbornih programa i izbornu promidžbu pod jednakim
uvjetima.
Izborna promidžba počinje od dana objave zbirne kandidacijske liste, a traje zaključno do 24 sata prije
dana održavanja izbora.
Članak 23.
Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su
političkim strankama i nositeljima ili drugim predstavnicima nezavisnih lista
koji sudjeluju na izborima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornih programa
i nesmetano obavljanje izborne promidžbe, pod jednakim uvjetima.
Članak 24.
Na dan koji prethodi danu održavanja izbora i na
dan održavanja izbora do zatvaranja birališta u 19 sati, zabranjena je svaka
izborna promidžba i svako objavljivanje privremenih rezultata ili njihovih
procjena.
Ispitivanje javnog mnijenja i opredjeljenja
birača o glasovanju dopušteno je i za vrijeme trajanja izbora, a rezultati ispitivanja
ne smije se objavljivati do zatvaranja birališta.
Članak 25.
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe
ostvarit će političke stranke i nositelji nezavisnih lista koji na izborima
dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela.
Visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske
najkasnije 20 dana prije dana izbora. Odluka Vlade o visini naknade primjenjuje
se i na prijevremene izbore.
III. IZBOR ČLANOVA
PREDSTAVNIČKIH TIJELA
Članak 26.
Broj članova predstavničkog tijela jedinice
utvrđuje se statutom jedinice, u skladu sa zakonom.
Ukoliko broj članova predstavničkog tijela
jedinice nije utvrđen statutom, u predstavničko tijelo birat će se broj članova
utvrđen zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.
Članak 27.
Članovi predstavničkih tijela biraju se
proporcionalnom izbornom metodom, na način da cijelo područje jedinice čini
jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te
jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih
lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.
Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji
će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje
se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila kandidacijska lista jedinice (biračka masa liste) dijeli s
brojevima od 1 do zaključno broja koliko se članova predstavničkog tijela
jedinice bira na izborima. Od svih dobivenih rezultata posljednji rezultat po
redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake kandidacijske liste (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko mjesta u
predstavničkom tijelu koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova
(biračka masa) sadrži zajednički djelitelj.
Ako su važeći glasovi tako podijeljeni da se ne
može utvrditi koja bi od dvije ili više lista dobila jedno mjesto ili još jedno
mjesto u predstavničkom tijelu, ono pripada onoj listi koja je dobila više
glasova.
Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u
predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5%
važećih glasova birača.
Članak 28.
Sa svake kandidacijske
liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je
određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.
IV. TIJELA ZA PROVEDBU
IZBORA
Članak 29.
Tijela za provedbu izbora su Državno izborno
povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori.
Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko
izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko
izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbore članova županijske skupštine provode
županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo
i birački odbori.
Izbore članova Gradske skupštine Grada Zagreba
provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora
kao i njihovi zamjenici mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih
odbora, kao i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za svoj rad.
Članak 30.
Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, donosi obvezatne
upute za rad izbornih povjerenstava i neposredno nadzire rad županijskih
izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.
Državno izborno povjerenstvo ima stalni i
prošireni sastav.
Stalni sastav Državnoga izbornog povjerenstva
čine predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici. Dužnost predsjednika
Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda
Republike Hrvatske, a ostale članove stalnog sastava Državnoga izbornog
povjerenstva imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog
suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika koji ne smiju biti članovi
političkih stranaka.
Prošireni sastav Državnoga izbornog povjerenstva
određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi izbornih lista, a čine ga po
tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i tri dogovorno
predložena predstavnika oporbenih stranaka, odnosno koalicija sukladno
stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora i njihovi zamjenici. Ako se ne postigne
dogovor o tri predstavnika političkih stranaka i njihovim zamjenicima, njihov
se izbor obavlja kockom između predloženih kandidata pred Ustavnim sudom
Republike Hrvatske.
Svi članovi Državnoga izbornog povjerenstva
imaju jednaka prava i dužnosti.
Članak 31.
Općinska, gradska, županijska izborna
povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni i
prošireni sastav.
Stalni sastav izbornog povjerenstva jedinice
čine predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici. Predsjednik izbornog
povjerenstva mora biti diplomirani pravnik.
Prošireni sastav izbornog povjerenstva određuje
se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista za izbor članova predstavničkog
tijela jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, a čine ga po
dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i dva dogovorno
predložena predstavnika oporbenih stranaka, odnosno koalicija sukladno
stranačkom sastavu predstavničkog tijela jedinice. Ako se ne postigne dogovor o
dva predstavnika političkih stranaka i njihovim zamjenicima, njihov se izbor
obavlja kockom između predloženih kandidata.
Izbor proširenog sastava općinskog i gradskoga
izbornog povjerenstva obavlja se pred županijskim izbornim povjerenstvom, a
izbor proširenog sastava županijskoga izbornog povjerenstva pred Državnim
izbornim povjerenstvom.
Svi članovi izbornog povjerenstva imaju jednaka
prava i dužnosti.
Članak 32.
Državno izborno povjerenstvo imenuje stalni
sastav županijskih izbornih povjerenstva i gradskoga izbornog povjerenstva
Grada Zagreba.
Županijska izborna povjerenstva imenuju stalni
sastav općinskih, odnosno gradskih izbornih povjerenstava na svome području.
Članak 33.
Općinska i gradska izborna povjerenstva:
– brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora
za članove općinskog, odnosno gradskog vijeća,
– imenuju članove biračkih odbora za općinske,
gradske, odnosno županijske izbore,
– određuju biračka mjesta za općinske, gradske,
odnosno županijske izbore,
– nadziru rad biračkih odbora,
– obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje
izbora na svom području,
– na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuju
općinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu općinsku, odnosno gradsku
listu,
– nadziru pravilnost izborne promidžbe, za
općinske, odnosno gradske izbore, u skladu s ovim Zakonom,
– prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na
biračkim mjestima na svom području te kada se radi o županijskim izborima,
dostavljaju ih izbornom povjerenstvu županije,
– objavljuju rezultate općinskih, odnosno
gradskih izbora i
– obavljaju i druge poslove određene ovim
Zakonom.
Članak 34.
Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba:
– brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora
za članove Gradske skupštine Grada Zagreba,
– imenuje članove biračkih odbora za izbor
članova Gradske skupštine Grada Zagreba i županijske izbore,
– određuje biračka mjesta,
– nadzire rad biračkih odbora,
– obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora
na svom području,
– na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje
gradske liste za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba i sastavlja
zbirnu listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba,
– nadzire pravilnost izborne promidžbe, u skladu
s ovim Zakonom, za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba,
– prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na
biračkim mjestima na svom području,
– objavljuje rezultate izbora za članove Gradske
skupštine Grada Zagreba,
– obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.
Članak 35.
Županijsko izborno povjerenstvo:
– brine se za zakonitu pripremu i provođenje
izbora za članove županijske skupštine,
– nadzire rad općinskih i gradskih izbornih
povjerenstava,
– na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje
županijske liste i sastavlja zbirnu listu županijskih lista,
– nadzire pravilnost izborne promidžbe, u skladu
s ovim Zakonom,
– objavljuje rezultate izbora za članove
županijske skupštine,
– obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.
Članak 36.
Birački odbori izravno provode glasovanje birača
na biračkim mjestima, te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik
te dva člana i njihovi zamjenici. Po jednog člana i zamjenika određuje većinska
politička stranka ili koalicija, a po jednog člana i zamjenika određuju
oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu
predstavničkog tijela.
Političke stranke dužne su odrediti članove
pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim
povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih,
odnosno ukoliko prijedlozi ne prispiju nadležnim izbornim povjerenstvima,
nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.
Članovi biračkog odbora ne mogu biti kandidati
na listi.
Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne
smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a u pravilu trebaju biti
pravne struke. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik potpisuju izjavu o
nestranačkoj pripadnosti pod materijalnom i kaznenom odgovornošću pri nadležnom
izbornom povjerenstvu.
Biračke odbore za sva biračka mjesta imenuju
izborna povjerenstva nadležna prema odredbama ovoga Zakona, najkasnije pet dana
prije dana održavanja izbora.
V. PROVOĐENJE IZBORA
Članak 37.
Glasovanje za izbor članova predstavničkog
tijela jedinice obavlja se na biračkim mjestima na području općine, grada i
Grada Zagreba.
Nadležna izborna povjerenstva objavit će koja su
biračka mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo glasovati na
pojedinom mjestu, najkasnije osam dana prije izbora.
Nadležna izborna povjerenstva odredit će biračka
mjesta ovisno o broju birača, odnosno prostornoj udaljenosti, na način da broj
birača na jednom biračkom mjestu omogući glasovanje svih birača u vremenu
određenom za glasovanje. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj.
Za svako biračko mjesto odredit će se posebna
prostorija za glasovanje uređena i opremljena na način koji osigurava tajnost
glasovanja, u kojoj se mogu isticati samo državni simboli u skladu s Ustavom
Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te
zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/90), kao što su grb Republike Hrvatske i zastava
Republike Hrvatske, te obilježja županija, gradova, odnosno općina sukladno
njihovom statutu.
Na svakom biračkom mjestu trebaju biti vidljivo
istaknute sve kandidacijske liste s pregledno
navedenim imenima svih kandidata za predstavničko tijelo jedinice za koje se
glasuje.
Članak 38.
Političke stranke i birači koji su predložili
liste za izbor članova predstavničkog tijela jedinice kao i nevladine udruge te
međunarodne organizacije imaju pravo odrediti promatrače koji će pratiti provedbu
izbora tijekom čitavoga izbornog postupka.
Promatrač ima pravo biti nazočan glasovanju i
prebrojavanju glasova, upozoravati na uočene nepravilnosti i tražiti njihovo
otklanjanje te u zapisnik izbornog tijela stavljati svoje primjedbe. Promatrač ima
pravo dobiti kopiju zapisnika izbornog tijela čiji je rad promatrao.
Državno izborno povjerenstvo obvezatnim uputama
podrobnije će utvrditi prava i dužnosti promatrača te način praćenja provedbe
izbora.
VI. GLASOVANJE I
UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJA
Članak 39.
Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu,
glasačkim listićem.
Glasački se listić tiska u državnoj tiskari pod
neposrednim nadzorom Državnoga izbornog povjerenstva i označen je serijskim
brojem.
Članak 40.
Glasački listić na kojem se glasuje za kandidacijsku listu jedinice sadrži:
– naziv liste,
– ime i prezime nositelja liste,
– serijski broj.
Kandidacijske liste jedinice navode
se na glasačkom listiću onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi kandidacijskih lista jedinice.
Ispred naziva liste stavlja se redni broj.
Članak 41.
Glasuje se samo za kandidacijske
liste navedene na glasačkom listiću.
Glasački se listić popunjava tako da se
zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske
liste za koju se glasuje.
Članak 42.
Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na
siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku
listu birač glasovao.
Nevažeći glasački listić:
– nepopunjeni glasački listić,
– listić popunjen tako da se ne može sa
sigurnošću utvrditi za koju je listu birač glasovao,
– listić na kome je birač glasovao za dvije ili
više kandidacijskih lista.
Članak 43.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do
devetnaest sati, kada se biračka mjesta zatvaraju. Omogućit će se glasovanje i
biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu u devetnaest sati.
Za vrijeme trajanja glasovanja na biračkom
mjestu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.
Članak 44.
Nitko ne smije doći na biračko mjesto naoružan.
Predsjednik biračkog odbora dužan je brinuti o održavanju
reda i mira za vrijeme glasovanja te je u slučaju potrebe ovlašten naložiti
biraču koji ometa red i mir ili onemogućava, odnosno otežava glasovanje drugih,
da napusti biračko mjesto.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je
zatražiti pomoć policije. Službene osobe policije od kojih je zatražena pomoć,
iznimno od stavka 1. ovoga članka, mogu nositi oružje.
Članak 45.
Prije no što birač pristupi glasovanju,
predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašten član provjerava u popisu birača
je li birač koji je pristupio glasovanju upisan.
Ukoliko se ustanovi da birač nije upisan u popis
birača, neće mu se dozvoliti glasovanje, osim ukoliko birač potvrdom tijela nadležnog za vođenje popisa birača ne dokaže da ima pravo
pristupiti glasovanju u toj jedinici.
Potvrdu iz stavka 2. ovoga članka birač je dužan
predati biračkom odboru i ona čini sastavni dio izbornog materijala.
Članak 46.
Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog
toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko
mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi
zaokružiti redni broj ispred naziva liste.
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog
oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit
će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva
člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se
nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pri tome računa o tajnosti glasovanja.
Predsjednik biračkog odbora dužan je glasovanje
birača s tjelesnom manom, nepismenih birača, kao i glasovanje izvan biračkog
mjesta po prethodnoj obavijesti birača, poimenično navesti u zapisniku o radu
biračkog odbora.
Članak 47.
Po završenom glasovanju birački odbor će najprije
prebrojiti neupotrebljene glasačke listiće i staviti
ih u poseban omot koji će zatvoriti.
Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu
birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj
birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju
glasova.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na
biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema biračkom popisu veći od broja
glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim
listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na
biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u
glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom
biračkom mjestu se ponavlja nakon 15 dana. U slučaju ponavljanja glasovanja,
njegov rezultat na tom biračkom mjestu utvrđuje se u roku od 24 sata nakon
ponovljenog glasovanja.
Članak 48.
Kad birački odbor utvrdi rezultat glasovanja na
biračkom mjestu u zapisnik o svom radu zabilježit će:
– broj birača prema popisu birača, odnosno
izvatku iz popisa birača,
– koliko je birača pristupilo glasovanju prema
popisu, a koliko uz potvrdu,
– koliko je ukupno birača glasovalo,
– koliko je glasova dobila svaka kandidacijska lista, te
– koliko je glasačkih listića proglašeno
nevažećim listićima.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve
druge činjenice koje su važne za glasovanje.
Svaki član biračkog odbora, kao i zamjenik mogu
dati svoje primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Članak 49.
Zapisnik o radu i ostali izborni materijal
birački odbor dostavlja izbornom povjerenstvu općine, odnosno grada najkasnije
u roku od 12 sati od zatvaranja birališta.
Članak 50.
Izborno povjerenstvo općine, grada, odnosno
Grada Zagreba utvrdit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom
području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta.
Kod izbora članova za skupštinu županije,
izborno povjerenstvo općine, odnosno grada dostavit će izborne rezultate na
svom području, zajedno sa zapisnikom o svom radu, nadležnom županijskom
izbornom povjerenstvu, na način i u roku koji joj on odredi.
Članak 51.
O svom radu izborno povjerenstvo općine, grada,
odnosno Grada Zagreba vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
– broj birača upisanih u popis birača, odnosno
izvadak iz popisa birača na svom području,
– broj glasalih i broj
glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim,
– broj glasova koje je dobila na njenom području
svaka kandidacijska lista jedinice.
Svaki član izbornog povjerenstva općine, grada,
odnosno Grada Zagreba kao i zamjenik mogu staviti primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva jedinice.
Članak 52.
Rezultate izbora za članove predstavničkog
tijela jedinice utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju
rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u jedinici.
Članak 53.
Kad izborno povjerenstvo jedinice, odnosno Grada
Zagreba, utvrdi rezultate glasovanja za članove predstavničkog tijela odmah će
objaviti:
– broj birača upisanih u popis birača jedinice,
– koliko je glasova dobila svaka pojedina kandidacijska lista,
– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
– broj mjesta u predstavničkom tijelu jedinice
koje je dobila svaka kandidacijska lista, te
– imena i prezimena kandidata sa svake kandidacijske liste koji su izabrani za članove
predstavničkog tijela jedinice.
VII. TROŠKOVI ZA
PROVOĐENJE IZBORA
Članak 54.
Sredstva za provedbu redovnih i prijevremenih
izbora za članove predstavničkih tijela osiguravaju se u proračunu jedinice.
Sredstvima za provedbu izbora u jedinici
raspolaže izborno povjerenstvo te jedinice. Izborno povjerenstvo ovlašteno je
odrediti način korištenja sredstava, provoditi nadzor nad njihovom raspodjelom
i korištenjem te dodijeliti potrebna sredstva biračkim odborima.
VIII. ZAŠTITA IZBORNOG
PRAVA
Članak 55.
Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći
nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i
rješava sporove u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 56.
Političke stranke, udruge nacionalnih manjina,
kandidati, najmanje 100 birača ili 5% birača izborne jedinice u kojoj se
provode izbori imaju pravo podnijeti prigovor nadležnom izbornom povjerenstvu.
Protiv rješenja na prigovor nadležnog izbornog
povjerenstva, u zaštiti izbornog prava političke stranke, kandidati, najmanje
100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori
imaju pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske (izborni spor).
Ukoliko je kandidacijsku
listu predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati
pravovaljanim i kada ga je podnijela samo jedna politička stranka.
Političke stranke će na temelju svojih statuta
odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora, odnosno
ovlaštenim podnositeljem žalbe.
Skupina od najmanje 100 birača ili najmanje 5%
birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori dužni su odrediti zajedničkog
predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora, odnosno žalbe.
Nositelji nezavisnih lista prigovor, odnosno
žalbu podnose osobno.
Članak 57.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku
kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko
izborno povjerenstvo.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku
kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba
rješava Državno izborno povjerenstvo.
Članak 58.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku
kandidiranja i izbora članova predstavničkog tijela jedinice podnose se
nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad
je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti
rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor,
odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi
prigovor.
Članak 59.
Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o
prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate
izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se te radnje ponove u
roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.
Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih
radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak
glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno
povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni
izbori.
Članak 60.
Protiv
rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je
nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike
Hrvatske.
Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom
sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati, računajući od dana kad je primljeno
pobijano rješenje.
Žalba se podnosi putem nadležnoga izbornog
povjerenstva.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti
odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.
Članak 61.
Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku
zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane
ovim Zakonom.
Članak 62.
Na podneske i rješenja u postupku po odredbama
ovoga Zakona ne plaćaju se pristojbe.
IX. IZBORI ČLANOVA
VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA U JEDINICAMA SAMOUPRAVE
Članak 63.
Članovi vijeća nacionalnih manjina koji se
biraju u jedinicama sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina biraju se tako da područje čitave jedinice čini jednu izbornu jedinicu.
Na izbornu listu unose se svi valjano predloženi
kandidati prema abecednom redu prezimena.
Za članove vijeća nacionalne manjine izabrani su
kandidati koji su dobili najveći broj glasova birači koji su glasovali, ovisno
o broju članova vijeća nacionalne manjine koji se bira u pojedinoj jedinici.
Izabranog člana vijeća nacionalne manjine kojem
prestane mandat prije njegova redovita isteka zamjenjuje prvi sljedeći
neizabrani kandidat s najviše dobivenih glasova.
Članak 64.
Izbore za vijeća nacionalnih manjina raspisuje
Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum održavanja
izbora.
Članak 65.
Na ostala pitanja u vezi s izborom članova
vijeća nacionalnih manjina na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga
Zakona kojima se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica.
Odredbe ove glave Zakona na odgovarajući način
primjenjuju se i na izbor predstavnika nacionalne manjine u jedinicama u kojima
nacionalne manjine imaju pravo na izbor predstavnika sukladno odredbama
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 66.
Novčanom kaznom od 3.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj:
– fizička osoba za povredu izborne šutnje
(članak 24.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj:
– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje
(članak 24.).
Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj:
– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak
24.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj:
– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu
izborne šutnje (članak 24.).
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak 67.
Prva, konstituirajuća
sjednica predstavničkih tijela jedinica, sazvat će se u roku od 30 dana od dana
objave izbornih rezultata.
Konstituirajuće sjednice općinskih i
gradskih vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za
poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.
Konstituirajuće sjednice županijskih
skupština i Skupštine Grada Zagreba saziva Vlada Republike Hrvatske.
Ako se konstituirajuća
sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač odmah će sazvati novu konstituirajuću sjednicu koja se treba održati u roku od 15
dana.
Konstituirajućoj sjednici predstavničkog
tijela do izbora predsjednika predsjedava najstariji član.
Članak 68.
Objavom Odluke Vlade Republike Hrvatske o
raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave
i jedinica područne (regionalne) samouprave u 2001. godini donijete na temelju
Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br.
33/01.), prestaje mandat članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne
samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave izabranim na izborima
održanim 13. travnja 1997. godine i kasnije.
Članak 69.
Sredstva za provedbu prvih izbora za članove
predstavničkih tijela novoustrojenih jedinica lokalne samouprave i jedinica
područne (regionalne) samouprave koje nemaju vlastiti proračun osiguravaju se u
Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Članak 69.
Na dopunskim izborima za predstavnička tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave birači mogu glasovati samo
za liste na kojima su kandidati kandidirani za predstavnike nacionalnih
manjina.
Članak 70.
Predstavničko tijelo jedinice u kojoj pripadnici
nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost sukladno odredbama Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br.
155/02.) dužno je uskladiti statut u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 40/05), te o tome bez odgode izvijestiti nadležno
izborno povjerenstvo.
Članak 71.
Ukoliko predstavnička tijela ne usklade statute
sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br.
40/05), u predstavnička tijela kojima je broj članova izmijenjen izmjenama
statuta ili statutarnom odlukom radi ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih
manjina na zastupljenost u predstavničkim tijelima sukladno odredbama Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina birat će se broj članova koji je bio
određen prije povećanja broja radi postizanja zastupljenosti.
Članak 72.
Mandat svih članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih na redovitim,
prijevremenim ili dopunskim izborima prestaje danom objave odluke Vlade
Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela
jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.
Članak 73.
Predstavnička tijela jedinica kojima je na dan
stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova
predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
(»Narodne novine«, br. 45/03.) mandat u tijeku, a u
kojima jedna ili više nacionalnih manjina, odnosno pripadnici hrvatskog naroda
imaju pravo na odgovarajući broj svojih predstavnika, broj članova predstavnika
manjina, odnosno predstavnika hrvatskog naroda odredit će sukladno odredbama
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 45/03.) statutarnom odlukom u postupku propisanom općim
odredbama o donošenju akata predstavničkog tijela u roku od 30 dana od stupanja
na snagu toga Zakona.
Članak 74.
U jedinicama u kojima je na dan stupanja na
snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 45/03.) predstavničko tijelo raspušteno, kao i u
jedinicama u kojima predstavničko tijelo bude raspušteno radi neusklađenosti
statuta s odredbama toga Zakona, broj članova predstavničkog tijela iz redova
pripadnika nacionalnih manjina odredit će povjerenik Vlade Republike Hrvatske u
skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i toga Zakona.
Članak 75.
Stupanjem na snagu Zakona o izboru članova
predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne
novine«, br. 33/01.) prestaje vrijediti Zakon o
izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica
lokalne uprave i samouprave (»Narodne novine«, br.
90/92., 69/95., 59/96., 63/96. i 64/00.) i Zakon o izbornim jedinicama za izbor
članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne
uprave i samouprave (»Narodne novine«, br. 14/97.,
20/97., 22/97., 24/97., 32/97., 37/97., 75/99., 91/99., 35/00. i 44/00.).