887
Na temelju članka 60. stavka 1. podstavaka 2. i
5. Zakona o privatnoj zaštiti (»Narodne novine« broj 68/03.), ministar
unutarnjih poslova donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način
provedbe poslova tjelesne zaštite, vrste oružja i streljiva koje mogu
upotrebljavati zaštitari te primopredaja i evidencije u vezi s oružjem i
streljivom.
I. UVJETI ZA PROVEDBU
TJELESNE ZAŠTITE
Članak 2.
Opći akt o razvrstavanju radnih mjesta s popisom
odgovornih osoba i poslova te ovlastima zaposlenika za svako radno mjesto, koji
mora imati pravna osoba koja ima odobrenje za obavljanje poslova tjelesne
zaštite i obrtnik koji ima unutarnju čuvarsku službu (u daljnjem tekstu: pravna
osoba i obrtnik), treba sadržavati:
1. podatke o odgovornoj osobi, u smislu članka
18. Zakona o privatnoj zaštiti,
2. podatke o odgovornoj osobi kojoj je povjeren
određeni djelokrug poslova u pravnoj osobi i kod obrtnika, sukladno raspodjeli
radnih mjesta i poslova,
3. sistematizaciju radnih mjesta,
4. opis poslova i radnih zadataka na pojedinim
radnim mjestima.
Članak 3.
Općim aktom o zaštitnom znaku pravna osoba i
obrtnik moraju propisati oblik, boju i dimenzije logotipa zaštitnog znaka s
njegovim tekstualnim opisom.
Članak 4.
Općim aktom o radnoj odori, pravna osoba i
obrtnik moraju propisati:
– izgled ljetne i zimske odore,
– kroj i boju odore,
– mjesta na koja se stavlja zaštitni znak i
njegove oblike.
Pravna osoba i obrtnik općim aktom može
propisati više vrsta radnih odora, ovisno o poslovima koje zaštitari i čuvari
obavljaju (npr. odora za održavanje reda i mira na
javnim okupljanjima, pratnju novca, osiguranje objekata i sl.).
II. OBAVLJANJE POSLOVA
TJELESNE ZAŠTITE
Članak 5.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove
tjelesne zaštite mjerama koje poduzimaju i sredstvima kojima se koriste
ostvaruju prvenstveno preventivnu zadaću.
1. Radni nalog
Članak 6.
Poslove tjelesne zaštite zaštitari i čuvari mogu
obavljati samo na temelju propisno ispunjenog radnog naloga izdanog od
poslodavca.
Radni nalog iz stavka 1. ovoga članka mora
sadržavati sljedeće podatke:
1. broj radnog naloga,
2. ime i prezime zaštitara ili čuvara,
3. radno mjesto,
4. registarski broj vatrenog oružja kojim je
zaštitar zadužen, ako naložene poslove obavlja s oružjem,
5. radno vrijeme,
6. popis i opis radnih zadataka zaštitara i
čuvara,
7. potpis i ovjeru odgovorne osobe.
Radni nalog za poslove pratnje kod prijenosa
novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti mora sadržavati sljedeće podatke:
1. broj radnog naloga,
2. vrsta pošiljke (novac, vrijednosni papiri,
dragocjenosti),
3. vrsta i tip spremnika,
4. provjera ispravnosti spremnika (vrijeme i
potpis odgovorne osobe),
5. mjesto, datum i vrijeme polaska,
6. mjesto, datum i vrijeme dolaska,
7. vrsta prijevoznog sredstva,
8. tip i registracijska oznaka (za osobni
automobil),
9. ime i prezime teklića, status (zaštitar ili
drugo) i broj zaštitarske iskaznice, ako se radi o zaštitaru,
10. ime i prezime pratitelja i broj zaštitarske
iskaznice,
11. vrsta i registarski broj oružja,
12. provjera ispravnosti oružja (vrijeme i
potpis odgovorne osobe),
13. ime, prezime i potpis odgovorne osobe.
Radni nalog za poslove pratnje kod prijevoza
novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti mora sadržavati sljedeće podatke:
1. broj radnog naloga,
2. vrsta pošiljke (novac, vrijednosni papiri,
dragocjenosti),
3. vozilo i registarska oznaka,
4. status vozila (vlasništvo/najam),
5. provjera ispravnosti vozila (vrijeme i potpis
odgovorne osobe),
6. provjera ispravnosti sustava tehničke zaštite
(vrijeme i potpis odgovorne osobe),
7. mjesto, datum i vrijeme polaska,
8. mjesto, datum i vrijeme dolaska,
9. ime i prezime vozača i suvozača te brojevi
njihovih zaštitarskih iskaznica,
10. vrsta i registarski broj oružja,
11. provjera ispravnosti oružja (vrijeme i
potpis odgovorne osobe,
12. ime i prezime ostalih osoba u pratnji i
brojevi njihovih zaštitarskih iskaznica.
Članak 7.
Radni nalog izdaje se u pravilu svakom zaštitaru
i čuvaru, a iznimno jedan radni nalog može se izdati grupi od najviše pet
zaštitara ili čuvara koji u isto vrijeme obavljaju istovrsne poslove.
Radni nalog za grupu zaštitara ili čuvara izdaje
se voditelju grupe koji je zaštitare i čuvare iz grupe dužan upoznati s opisom
poslova koji su naloženi radnim nalogom.
Radni nalog može biti dnevni, tjedni ili
mjesečni.
Članak 8.
Pravna osoba i obrtnik dužni su radne naloge
čuvati najmanje godinu dana od završetka godine u kojoj su izdani, pohranjene i
složene po rednim brojevima upisnika radnih naloga.
Članak 9.
Iznimno od članka 6. ovoga Pravilnika, radni
nalog može se zamijeniti planom osiguranja.
Planom osiguranja mogu se planirati pojedinačni
poslovi tjelesne zaštite na javnim okupljanjima i mirnim prosvjedima te drugi
poslovi na kojima je angažirano više od 20 zaštitara i čuvara.
Plan osiguranja mora sadržavati sve elemente
radnog naloga te u njemu mora biti određen voditelj zaštitara i čuvara.
Voditelj zaštitara i čuvara dužan je na
odgovarajući način upoznati zaštitare i čuvare s opisom njihovih poslova.
Prilikom provođenja poslova osiguranja na javnom
okupljanju i mirnom prosvjedu i drugim poslovima u skladu sa stavkom 2. ovoga
članka, plan osiguranja mora biti predočen inspektoru i policijskom službeniku,
na njihov zahtjev.
2. Obavljanje poslova tjelesne zaštite na javnim površinama
Članak 10.
Kod obavljanja poslova tjelesne zaštite na
javnoj površini (trg, park, plaža, tržnica, groblje, parkiralište i slični
prostor), propisanih člankom 8. stavkom 2. Zakona o privatnoj zaštiti, uz
zahtjev za izdavanje odobrenja prilaže se:
1. sigurnosna prosudba ugroženih dobara na
javnoj površini,
2. skica prostora javne površine s jasno
ucrtanim i označenim granicama prostora
na kojima se traži štićenje osoba i imovine,
3. podaci o predviđenom broju zaštitara ili
čuvara,
4. plan štićenja javne površine.
Planom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka mora
biti opisan predmet štićenja te vrijeme i način
štićenja.
Članak 11.
Policijska uprava rješenjem će ukinuti odobrenje
za obavljanje poslova tjelesne zaštite na javnoj površini ako prestane
postojati neki od razloga zbog kojih je obavljanje tih poslova odobreno.
Protiv rješenja policijske uprave iz stavka 1.
ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu unutarnjih poslova.
3. Dozvoljene vrste kratkog vatrenog oružja i streljiva te
uvjeti njihovog čuvanja i primopredaje
Članak 12.
Zaštitar u obavljanju poslova tjelesne zaštite
smije koristiti pištolj ili revolver i streljivo sa zrnom promjera najmanje 9
mm za pištolj i 0.38 «specijal» za revolver.
Zaštitar u obavljanju poslova tjelesne zaštite
ne smije koristiti streljivo koje je zabranjeno odredbama Zakona o oružju.
Članak 13.
Primopredaju oružja i streljiva zaštitari
obavljaju neposredno na radnom mjestu ili u sjedištu pravne osobe ili njene
podružnice, odnosno u sjedištu obrta i u izdvojenom pogonu, sukladno odredbama
općeg akta o primopredaji oružja i streljiva.
Opći akt iz stavka 1. ovoga članka mora
sadržavati:
1. podatke o odgovornoj osobi za primopredaju
oružja i streljiva u sjedištu pravne osobe i u njenim podružnicama te
odgovornoj osobi u sjedištu obrta i u izdvojenom pogonu, koja mora biti
zaštitar ili osoba koja ima odobrenje za držanje i nošenje oružja izdano u
skladu s odredbama Zakona o oružju,
2. odredbe o postupku primopredaje oružja i
streljiva,
3. odredbe o tehničkom pregledu vatrenog oružja,
4. odredbe o načinu vođenja propisanih upisnika.
Opći akt iz stavka 1. ovoga članka mora biti
usklađen s odredbama Zakona o privatnoj zaštiti i odredbama ovoga Pravilnika te
mora biti dostavljen nadležnoj policijskoj upravi prilikom prvog zahtjeva za
nabavku propisanog oružja.
Članak 14.
Oružje i streljivo mora se čuvati čisto i u
ispravnom stanju u priručnom skladištu oružja.
Iznimno, oružje se može čuvati kod druge pravne
osobe ako:
1. pravna osoba ovlaštena za obavljanje
djelatnosti privatne zaštite obavlja u toj drugoj pravnoj osobi poslove
tjelesne zaštite, a primopredaju oružja i streljiva zaštitari nisu u mogućnosti
obavljati neposredno,
2. se čuvanje oružja i streljiva kod druge
pravne osobe obavlja tako da je nedostupno neovlaštenim osobama,
3. pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova
privatne zaštite ima za čuvanje oružja kod druge pravne osobe odobrenje
nadležne policijske uprave, izdano temeljem njezinog zahtjeva.
Nedostupnost neovlaštenim osobama iz stavka 2.
točke 2. ovoga članka osigurava se na način da se oružje čuva u zaključanom
ormaru ili kasi, kao i primjenom drugih mjera zaštite.
III. PRIMJENA ZAKONOM
PROPISANIH OVLASTI ZAŠTITARA I ČUVARA
Članak 15.
Zaštitari i čuvari moraju se u obavljanju
poslova tjelesne zaštite ophoditi uljudno prema građanima, a prije primjene
svojih ovlasti dužni su predstaviti se i priopćiti razloge primjene svojih
ovlasti, osim ako bi time ugroziti postizanje cilja primjene ovlasti.
Zaštitari i čuvari primjenjuju propisane ovlasti
i uporabljuju sredstva prisile samo kada su ona neophodno i jedino sredstvo
postizanja cilja, a primjena ovlasti mora biti u razmjeru sa željenim ciljem i
ovlasti se moraju primjenjivati postupno od blažeg oblika prema težem.
Sredstva prisile iz stavka 2. ovoga članka su
vatreno oružje, čuvarski psi, tjelesna snaga i druga prikladna sredstva koja se
koriste u svrhu zadržavanja kao što su sredstva za vezivanje – lisice za
jednokratnu uporabu, remen, uže i sl.
Članak 16.
Čuvar mora zatražiti postupanje zaštitara ili
policijskog službenika kada nije ovlašten poduzimati radnje i mjere koje imaju
za cilj zaštitu osoba i imovine.
Zaštitar mora zatražiti postupanje policijskog
službenika kada nije ovlašten poduzimati radnje i mjere koje imaju za cilj
zaštitu osoba i imovine.
Članak 17.
Zaštitari i čuvari dužni su, putem operativnog
dežurstva policijske postaje ili operativnog komunikacijskog centra policijske
uprave, zatražiti postupanje policije ako policijski službenik svojim
ponašanjem dovodi u pitanje zakonito obavljanje poslova tjelesne zaštite za čiju
provedbu su zaštitari ili čuvari zaduženi.
Zaštitari i čuvari primjenom svojih ovlasti ne
smiju sprječavati policijske službenike u obavljanju policijskih poslova.
Članak 18.
Zaštitar i čuvar o obavljenim poslovima tjelesne
zaštite te primjenjenim ovlastima sastavlja izvješće.
Izvješće zaštitara i čuvara iz stavka 1. ovoga
članka može se sastaviti na poleđini radnog naloga.
Kada zaštitari i čuvari poslove tjelesne zaštite
obavljaju na temelju plana osiguranja izvješće iz stavka 1. ovoga članka
sastavlja voditelj zaštitara i čuvara.
Evidenciju o primopredaji poslova tjelesne
zaštite i izvješće voditelja zaštitara i čuvara pravna osoba i obrtnik moraju
čuvati godinu dana od proteka godine u kojoj je izvješće sastavljeno.
Članak 19.
Zaštitari i čuvari u pravilu samostalno
primjenjuju svoje ovlasti sukladno odredbama Zakona o privatnoj zaštiti.
Zaštitar i čuvar mora zatražiti pomoć drugih
zaštitara ili postupanje policijskih službenika ako bi primjenom svojih ovlasti
ugrozio svoj život ili živote drugih ljudi.
Kada zaštitari i čuvari poslove tjelesne zaštite
obavljaju u grupi, o primjeni ovlasti odlučuje voditelj grupe koji je u toj
situaciji ovlašten i dužan izdavati izravne i konkretne zapovjedi, osim u
slučajevima kada je primjena sredstava prisile od strane zaštitara ili čuvara
nužno potrebna radi odbijanja ili otklanjanja istodobnog ili izravno
predstojećeg protupravnog napada ili neskrivljene
opasnosti od sebe i osoba ili imovine koju štiti.
Grupa iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva
najmanje dva zaštitara ili čuvara koji u obavljanju poslova tjelesne zaštite
neposredno surađuju na istom pojedinačnom radnom mjestu, u istom vozilu i sl.
U grupi koju sačinjavaju zaštitar i čuvar
voditelj grupe je zaštitar.
Kada zaštitari i čuvari poslove tjelesne zaštite
obavljaju na temelju plana osiguranja, o primjeni sredstava prisile odlučuje
voditelj zaštitara i čuvara, osim u slučajevima kada je primjena sredstava
prisile od strane zaštitara ili čuvara nužno potrebna radi odbijanja ili
otklanjanja istodobnog ili izravno predstojećeg protupravnog napada ili neskrivljene opasnosti od sebe i osoba ili imovine koju
štiti.
1. Provjera identiteta osobe
Članak 20.
Zaštitar i čuvar provjeravaju identitet osobe
uvidom u njenu osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom.
Provjera identiteta osobe koja nije dužna
posjedovati javnu ispravu navedenu u stavku 1. ovoga članka može se provesti
uvidom u drugu ispravu s fotografijom.
Provjera identiteta osobe koja nema kod sebe
ispravu navedenu u stavcima 1. i 2. ovoga članka može se iznimno provesti i na
temelju iskaza osobe čiji je identitet provjeren.
2. Davanje upozorenja i zapovjedi
Članak 21.
Zaštitar ili čuvar daje upozorenja i izdaje
zapovjedi u skladu s odredbama Zakona o privatnoj zaštiti.
Zaštitar će nakon izdavanja zapovjedi upozoriti
osobu da će u slučaju nepostupanja po zapovijedi
upotrijebiti zakonom predviđeno sredstvo prisile.
Ukoliko osoba ne postupi po izdanoj zapovjedi,
zaštitar će upotrijebiti zakonom predviđena sredstva prisile, a čuvar će
zatražiti postupanje zaštitara ili policijskih službenika.
3. Zadržavanje i privremeno ograničenje slobode kretanja
Članak 22.
Zaštitar smije privremeno ograničiti slobodu
kretanja i zadržati osobu u slučajevima iz članka 34., članka 36. i članka 37.
stavka 2. Zakona o privatnoj zaštiti.
Zaštitar može u svrhu zadržavanja i privremenog
ograničenja slobode kretanja upotrijebiti tjelesnu snagu i druga prisilna
sredstva prema zadržanoj osobi koja pruža otpor, pokušava napasti, pobjeći ili
se samoozlijediti, a prisilna sredstva mora
upotrijebiti na način da zadržanoj osobi ne nanesu nepotrebne tjelesne ozljede.
Članak 23.
O zadržavanju osobe, postupanju po zapovjedi
policije i predaji osobe policiji, zaštitar sastavlja izvješće koje sadrži:
1. ime i prezime i druge identifikacijske
podatke o zadržanoj osobi,
2. razloge i mjesto zadržavanja,
3. zakonski temelj,
4. način postupanja i vrstu uporabljenog
prisilnog sredstva,
5. vrijeme izvješćivanja policije,
6. izdane zapovjedi policije,
7. vrijeme predaje zadržane osobe policiji,
8. eventualno nastale posljedice,
9. eventualne primjedbe policije, zaštitara ili
zadržane osobe,
10. potpis zaštitara i policijskog službenika.
4. Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava
Članak 24.
Zaštitar i čuvar može obaviti pregled osobe,
predmeta koje osoba nosi sa sobom i njezinog prometnog sredstva pod uvjetima
predviđenim Zakonom o privatnoj zaštiti.
Pregled iz stavka 1. ovoga članka zaštitar i
čuvar može obaviti vizualno, dodirom, uvidom u sadržaj ili korištenjem
tehničkih sredstava (ogledala, detektora i sl.).
Članak 25.
Zaštitar i čuvar će prije pregleda sadržaja
odjeće i obuće, predmeta koje osoba nosi sa sobom i njezinog prometnog sredstva
zatražiti od osobe da omogući obavljanje pregleda.
Ako osoba koja izlazi iz štićenog prostora
odbije obavljanje pregleda, zaštitar će je zadržati i zatražiti postupanje
policijskih službenika.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka čuvar će
zatražiti postupanje zaštitara ili policijskih službenika.
Članak 26.
Ako osoba koja ulazi u štićeni prostor odbije
obavljanje pregleda zaštitar ili čuvar joj neće dozvoliti ulazak u štićeni
prostor.
Kada u slučaju iz stavka 1. ovoga članka postoje
osnove sumnje da bi se pregledom osobe, predmeta ili prometnog sredstva mogli
pronaći predmeti koji mogu biti predmetom kaznenog djela ili prekršaja ili koji
mogu poslužiti za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja, zaštitar će osobu
zadržati i zatražiti postupanje policijskih službenika.
O zadržavanju osobe zaštitar sastavlja izvješće
koje sadrži podatke iz članka 23. ovoga Pravilnika.
Članak 27.
Predmete koje pronađu prilikom pregleda, a koji koji mogu biti predmetom kaznenog djela ili prekršaja, koji
mogu poslužiti za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja, predmeta koji se mogu
koristiti za uništenje ili oštećenje objekta koji se štiti i predmeta podobnih
za napad ili samoozljeđivanje, zaštitar i čuvar će privremeno zadržati ili
preuzeti i odmah predati policiji ili vlasniku predmeta.
O privremenom zadržavanju ili preuzimanju predmeta
zaštitar i čuvar sastavljaju izvješće koje sadrži:
1. ime i prezime i druge identifikacijske
podatke o osobi od koje je predmet privremeno zadržan ili preuzet,
2. razloge i mjesto privremeno zadržanog ili
preuzetog predmeta, zakonski temelj,
3. značajke privremeno zadržanog ili preuzetog
predmeta po kojim se on razlikuje od drugih predmeta
4. način postupanja i vrstu uporabljenog
prisilnog sredstva, ako je ono uporabljeno,
5. vrijeme izvješćivanja policije,
6. izdane zapovjedi policije,
7. vrijeme predaje predmeta policiji ili
vlasniku predmeta,
8. potpis zaštitara ili čuvara i osobe koja je
preuzela predmet.
5. Osiguranje mjesta događaja
Članak 28.
Zaštitar i čuvar osiguravaju mjesto događaja u
slučajevima iz članka 37. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti.
Zaštitar i čuvar dužni su pri osiguranju mjesta
događaja postupati tako da zaštite i sačuvaju tragove izvršenja kaznenog djela
te da osiguraju da ne nastupe promjene zatečenog stanja. O tome moraju odmah
izvijestiti policiju.
Zaštitar i čuvar dužni su po dolasku policije
podnijeti usmeno izvješće o zatečenom stanju i činjenicama na mjestu događaja,
poduzetim radnjama, promjenama na mjestu događaja, privremeno zadržanim ili
preuzetim predmetima i podacima o osobama koje su zatečene na mjestu događaja.
Privremeno zadržane ili preuzete predmete
zaštitar i čuvar dužni su odmah predati policiji.
6. Uporaba čuvarskih pasa
Članak 29.
Posebno izvježbani pas može se koristiti kao
sredstvo prisile u slučajevima propisanim odredbom članka 38. Zakona o
privatnoj zaštiti, na način kojim se neće izazvati uznemirenost građana.
Prije uporabe čuvarskog psa zaštitar je dužan
upozoriti osobu da će prema njoj uporabiti psa kao sredstvo prisile ukoliko ne
postupi po izdanoj zapovjedi.
Članak 30.
Izvježbanost psa i obučenost vodiča dokazuje se
ispravom izdanom od ovlaštene pravne ili fizičke osobe, ustanove ili udruge za
uvježbavanje pasa i obuku vodiča u svrhu zaštite osoba i imovine.
Uvježbani pas mora biti u vlasništvu ili na
korištenju u pravnoj osobi ili kod obrtnika.
7. Uporaba tjelesne snage
Članak 31.
Zaštitar smije, pod uvjetima propisanim Zakonom
o privatnoj zaštiti, uporabiti tjelesnu snagu u slučajevima kada obavlja
poslove naložene radnim nalogom, ako prethodne mjere upozorenja i zapovjedi ne
jamče uspjeh.
Zaštitar mora primijeniti tjelesnu snagu na
način koji će jamčiti uspjeh uz najblaže posljedice za osobu prema kojoj se
tjelesna snaga primjenjuje.
Zaštitar mora prestati s uporabom tjelesne snage
kada prestane napad ili otpor osobe prema kojoj primjenjuje tjelesnu snagu.
Zaštitar će bez odgode pružiti prvu i
organizirati liječničku pomoć vidno ozlijeđenoj osobi prema kojoj je
uporabljena tjelesna snaga.
Članak 32.
Smatra se da osoba pruža otpor zaštitaru ako se
na aktivan ili pasivan način suprotstavlja njegovoj zapovjedi izdanoj radi
održavanja ili uspostavljanja reda i mira, privremenog ograničenja kretanja,
zadržavanja, kao i radi obavljanja drugih poslova naloženih radnim nalogom.
Aktivni otpor je pružanje otpora uporabom
oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesne snage i na taj način onemogućavanje
zaštitara u obavljanju poslova tjelesne zaštite. Aktivnim otporom smatra se i
poticanje na otpor.
Pasivan otpor je nepostupanje
po upozorenju i zapovjedi ili stavljanje u takav položaj kojim se onemogućava
izvršenje posla tjelesne zaštite (osoba legne, klekne, uhvati se za drugu osobu
ili neki predmet i sl.)
8. Uporaba vatrenog oružja
Članak 33.
U obavljanju poslova tjelesne zaštite zaštitar
može pod uvjetima propisanim odredbom članka 40. Zakona o privatnoj zaštiti
koristiti kratko vatreno oružje iz članka 12. ovoga Pravilnika.
Članak 34.
Prije zaduživanja vatrenog oružja zaštitar mora
provjeriti ispravnost i spremnost oružja za uporabu i kod pištolja obavezno
utvrditi da u cijevi nema streljiva.
Kratko vatreno oružje kojim je zadužen zaštitar
obvezno nosi u prikladnim koricama s kopčom, bez streljiva u cijevi kod
pištolja, dok prilikom nošenja revolvera udarač mora biti u prednjem položaju u
poziciji na sigurnosnom zubu.
Provjera ispravnosti oružja i streljiva provodi
se na način propisan u Prilogu 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je
sastavni dio.
Članak 35.
Zaštitar koji poslove tjelesne zaštite obavlja u
radnoj odori dužan je oružje nositi na vidljivi način, u koricama koje su
smještene s vanjske strane odore.
Članak 36.
Zaštitar može uporabiti vatreno oružje prema
životinjama ako na drugi način nije u mogućnosti odbiti izravan napad životinje
na sebe i druge ljude ili otkloniti opasnost koju životinja može prouzročiti
zdravlju ljudi.
9. Izvješće o uporabi sredstava prisile
Članak 37.
Pisano izvješće zaštitara i čuvara o uporabi
sredstava prisile i voditelja grupe ili voditelja zaštitara i čuvara koji je
zapovjedio uporabu sredstava prisile, koje podnose odgovornoj osobi pravne
osobe ili obrtniku, mora sadržavati:
1. vrijeme i mjesto uporabe sredstava prisile,
2. ime i osobne podatke osobe protiv koje su
sredstva prisile uporabljena,
3. zakonski temelj i vrstu uporabljenog sredstva
prisile,
4. opće i posebne uvjete pod kojima je sredstvo
prisile uporabljeno,
5. eventualno nastale posljedice,
6. ime i prezime zaštitara i čuvara koji je
sredstvo prisile uporabio,
7. ime i prezime voditelja grupe ili voditelja
osiguranja koji je zapovjedio uporabu sredstva prisile,
8. podatke o očevicima.
Pravna osoba i obrtnik izvješće dostavlja
najkasnije u roku 24 sata od uporabe sredstva prisile nadležnoj inspekciji ili
operativno komunikacijskom centru policijske uprave.
Rukovoditelj nadležne inspekcije u policijskoj
upravi donosi ocjenu o zakonitosti uporabe sredstava prisile, o čemu izvješćuje
pravnu osobu i obrtnika.
Ocjenu iz stavka 3. ovoga članka nadležni
rukovoditelj donijet će na temelju podataka iz izvješća pravne osobe, obrtnika,
zaštitara ili čuvara i podataka koje su prikupili policijski službenici,
odnosno nadležni inspektori, neposredno na mjestu događaja, uvidom u
dokumentaciju ili na drugi način u skladu sa svojim ovlaštenjima.
Radi ocjene zakonitosti postupanja kod događaja
za koje nadležnoj policijskoj upravi nisu podnesena izvješća iz stavka 2. ovoga
članka, načelnik policijske uprave imenovat će povjerenstvo, sastavljeno od
policijskih službenika i nadležnih inspektora, koje će naknadno utvrditi
okolnosti događaja. Povjerenstvo o svom radu sastavlja izvješće.
IV. POSLOVI OSIGURANJA I
PRATNJE NOVCA, VRIJEDNOSNIH PAPIRA I DRAGOCJENOSTI
Članak 38.
Poslove osiguranja i pratnje (u daljnjem tekstu:
pratnja) novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti obavljaju zaštitari u
skladu s uvjetima i na način propisan Zakonom o privatnoj zaštiti, Zakonom o
minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima i ovim
Pravilnikom.
Pratnja se obavlja kod prijenosa i prijevoza
novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti.
1. Prijenos novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti
Članak 39.
Pratnja prijenosa novca, vrijednosnih papira i
dragocjenosti obavlja se pješice, osobnim vozilom te javnim prijevozom svim
prometalima.
Kada se pratnja prijenosa obavlja osobnim
vozilom te javnim prijevoznim prometalima, obavlja se pod uvjetima pod kojima
se pratnja prijenosa obavlja pješice.
Članak 40.
Osoba koja prenosi novac, vrijednosne papire i
dragocjenosti u pratnji zaštitara (u daljnjem tekstu: teklić) ne mora biti
zaštitar.
Poslove pratnje teklića obavlja zaštitar koji
mora nositi zaštitni prsluk priznate razine balističke zaštite.
Prilikom prijenosa novca, vrijednosnih papira i
dragocjenosti iz stavka 1. ovoga članka mora se koristiti spremnik za prijenos
pošiljke propisan Pravilnikom o uvjetima i načinu izdavanja odobrenja za
obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i
dragocjenosti.
Članak 41.
Spremnik iz članka 40. stavka 3. ovoga
Pravilnika ne smije biti mehanički vezan za teklića, osim u slučaju kada se
radi o izvedbi spremnika koji odvajanjem od teklića aktivira sustav tehničke
zaštite, a teklić smije nositi samo jedan spremnik ukupne težine do 15 kg.
Članak 42.
Prilikom obavljanja poslova pratnje prijenosa
novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti zaštitar mora biti naoružan
propisanom vrstom vatrenog oružja i opremljen radiotelefonom
(sustavom javne komunikacije) ili sustavom prijenosne radioveze (sustavom
telekomunikacije za vlastite potrebe).
2. Prijevoz novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti
Članak 43.
Prijevoz novca, vrijednosnih papira i
dragocjenosti obavlja se specijalnim oklopljenim vozilom izvedenim i
opremljenim na način propisan Pravilnikom o uvjetima i načinu izdavanja
odobrenja za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira
i dragocjenosti.
Iznimno, prijevoz manjih iznosa novca,
vrijednosnih papira i dragocjenosti može se obavljati i vozilima unutarnje
čuvarske službe u kojima je ugrađena sigurnosna kasa – ormar i ugrađen
telekomunikacijski mobilni uređaj (GPS sustav za satelitsko praćenje).
Posadu vozila pri prijevozu novca, vrijednosnih
papira i dragocjenosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka čine najmanje dva
zaštitara od kojih je jedan vozač, a drugi pratitelj.
Posada vozila mora biti naoružana propisanim
vatrenim oružjem, nositi zaštitne prsluke priznate razine balističke zaštite te
mora imati osiguran sustav veze s dojavnim centrom.
Članka 44.
Novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti koje
se prevoze moraju biti smještene unutar oklopljenog teretnog prostora ili
unutar kase koja je za tu namjenu u vozilo posebno ugrađena.
Tijekom prijevoza novca, vrijednosnih papira i
dragocjenosti unutar teretnog prostora nije dozvoljen boravak osoba.
Članak 45.
Pravne osobe koje obavljaju poslove pratnje
novca, vrijednosnih papira
i dragocjenosti dužne su sačiniti uputu koja sadrži mjere i radnje potrebne za
siguran prijenos ili prijevoz novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti.
3. Nadzor nad obavljanjem pratnje novca, vrijednosnih papira
i dragocjenosti
Članak 46.
Nadzor nad obavljanjem poslova pratnje može se
obaviti nakon prethodne pisane najave nadležne inspekcije putem operativno
komunikacijsko centra policijske uprave.
Operativno komunikacijski centar policijske
uprave dužan je o nadzoru izvijestiti dojavni centar pravne osobe ili obrtnika
koji obavljaju pratnju.
Teklić ili zaštitar putem sredstava veze s
operativnim komunikacijskim centrom u sjedištu policijske uprave ili na broj 92
provjerava identitet osobe koja obavlja nadzor te po pozitivnoj provjeri
postupa po zapovjedima ovlaštenih osoba koje
obavljaju nadzor.
Identitet osoba koje obavljaju nadzor potvrđuje
djelatnik operativno komunikacijskog centra.
Članak 47.
Nadzor iz članka 46. ovoga Pravilnika može se
obaviti isključivo u ograđenim i zatvorenim prostorima štićenih objekata
policijske postaje, policijske uprave ili štićenim objektima Ministarstva te
objektima koji se usuglašavaju na prijedlog nadzirane pravne osobe ili obrtnika,
kao što su zaštićeni prostori pravne osobe ili obrtnika koji obavljaju pratnju.
Iznimno nadzor se može obaviti i na:
– mjestu utovara i istovara štićenog tereta,
odnosno na početnom i krajnjem odredištu,
– zaštićenim prostorima pravne osobe za koju se
usluga pratnje obavlja ili
– u drugim zaštićenim prostorima za koje se
utvrdi da su prikladni za tu namjenu.
Članak 48.
Nadzor oklopljenih vozila podrazumijeva pregled
svih prostora uključujući i prostor u kojemu je pohranjena pošiljka koja se
prevozi. Osoba koja obavlja nadzor ovlaštena je i dužna pregledati sadržaj
prostora ne otvarajući unutrašnjost pošiljke te o rezultatima pregleda
sastaviti zapisnik.
Članak 49.
U slučaju da postoji osnovana sumnja da pošiljka
sadrži predmete koji su predmet kaznenog djela ili prekršaja ili su poslužili
za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja (krijumčarena roba, narkotici,
oružje, opasne tvari i sl.), pregled je potrebno
obustaviti, zabraniti daljnje kretanje vozila u nadzoru te od nadležnog suca
zatražiti provođenje istražne radnje pretrage vozila.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak 50.
Pravne osobe i obrtnici moraju u roku šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika donijeti propisane opće akte
i upisnike, a postojeće opće akte uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 51.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika
prestaje vrijediti Pravilnik o obavljanju poslova tjelesne zaštite (»Narodne
novine« broj: 119/97.) i Pravilnik o uvjetima obavljanja poslova pratnje i
osiguranja novca, vrijednosnih papira i dragocjenih kovina i metala te načinu
izdavanja i oduzimanja posebnog odobrenja za obavljanje tih poslova (»Narodne
novine« broj 80/99.).
Članak 52.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj:
511–01–52–10129–05.
Zagreb,
21. ožujka 2005.
Ministar
Marijan Mlinarić, dr. med., v. r.
PRILOG
1.
Provjera ispravnosti oružja, a osobito kod
primopredaje, podrazumijeva sljedeće provjere:
1. da u cijevi nema streljiva,
2. da unutrašnjost cijevi nije začepljena,
3. da na metalnim dijelovima nema korozije i
drugih prljavština,
4. vadi li se spremnik lako i učvršćuje li se u
dršci,
5. može li se izvršiti okidanje i kočenje
oružja,
6. ispravnosti spremnika,
7. ispravnosti i kompletnosti ciljnika,
8. je li u spremniku ispravno i propisano
streljivo.
Radnje koje zaštitar mora slijediti prilikom
provjere iz prethodnog
stavka su:
1. za
pištolj:
– pri uzimanju pištolja prst ne smije biti na
okidaču,
– obaviti provjeru zakočenosti pištolja,
– cijev ne smije biti usmjerena u pravcu osoba
ili objekata na kojima zrno može nanijeti oštećenja (npr.
oružje mora biti usmjereno u zemlju ispred nogu),
– ručku pištolja primiti desnom rukom i palcem
pritisnuti dugme učvršćivača spremnika streljiva,
– lijevom rukom izvući spremnik streljiva,
– polugu kočnice pomaknuti u položaj »otkočeno«,
– prstima lijeve ruke obuhvatiti zadnji dio
pomičnog zaklopa te ga naglo povući unazad do kraja i
zadržati,
– vizualno se uvjeriti da u ležištu streljiva
nema metaka,
– ako se u ležištu nalazi streljivo s pogodnim
predmetom uhvatiti dno čahure streljiva te ga izvući (ako pištolj nije
opremljen izvlakačem),
– pustiti pomični zaklop
naprijed,
– vratiti spremnik streljiva,
– obaviti sigurnosno okidanje u zemlju ili drugi
siguran prostor, pritom izbjegavati vodu i tvrde predmete, neposredno pored
nogu, pod kutom od 30 stupnjeva,
– pomaknuti polugu kočnice u položaj »zakočeno«.
2. za
revolver:
– pri uzimanju revolvera prst ne smije biti na
okidaču,
– cijev ne smije biti usmjerena u pravcu osoba
ili objekta na kojima zrno može nanijeti oštećenje,
– ručku revolvera uzeti desnom rukom i palcem
pritisnuti dugme učvršćivača spremnika (bubnja) te istodobno potisnuti spremnik
u stranu,
– držeći revolver s otvorom na spremniku
vizualno se uvjeriti da u ležištu nema streljiva,
– spremnik vratiti u početni položaj,
– sve vrijeme držati udarač u prednjem položaju,
oslonjen na zatvarač,
Ako se ne otvara vatra iz pištolja ili
revolvera, udarač mora biti u prednjem položaju u poziciji na sigurnosnom zubu,
a kod pištolja poluga kočnice u položaju »zakočeno«.