MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

1117

Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 60/92., 26/93. i 29/94.), ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O NAČINU PROVEDBE OBVEZATNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se načini provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (u daljnjem tekstu: DDD mjere) te fumigacije kao posebnog načina provedbe obvezatnih DDD mjera, koje se provode s ciljem sprječavanja pojave i suzbijanja širenja zaraznih bolesti, uzrokovanja šteta u proizvodnji i prometu hrane koje uzrokuju mikroorganizmi, štetni člankonošci (Arthropoda) i štetni glodavci, a provode se kao opće i posebne mjere.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se i poslovi inspekcijskog i stručnog nadzora nad provedbom obvezatnih DDD mjera, načini vođenja evidencija i izvješća o provedenim obvezatnim DDD mjerama te načini smanjenja rizika u primjeni pesticida tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera.

Članak 2.

Obvezatne DDD mjere provode se u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima te drugim objektima (u daljnjem tekstu: površina, prostor ili objekt).
Provođenje obvezatnih DDD mjera obvezna su osigurati trgovačka društva, ustanove i druge pravne te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i pojedinci vlasnici, posjednici ili nositelji upravljanja objektima iz stavka 1. ovoga članka sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i odredbama ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: korisnici obvezatnih DDD mjera).
Obvezatne DDD mjere u objektima iz stavka 1. ovoga članka, na način određen ovim Pravilnikom, provode zdravstvene ustanove i druge pravne osobe te osobe koje samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost, ako za obavljanje te djelatnosti imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (u daljnjem tekstu: izvoditelji obvezatnih DDD mjera).

I. NAČIN PROVEDBE OBVEZATNE DDD MJERE

Članak 3.

Obvezatne DDD mjere podrazumijevaju složene, pažljivo planirane cjelovite mjere uništavanja mikroorganizama te suzbijanja štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavca, odnosno kombinaciju preventivnih i kurativnih mjera s konačnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavca.
Osnovni postupci cjelovite zaštite u objektima su:
– provedba higijene površina i prostora,
– provedba sanitacije površina i prostora:
– otklanjanjanje uvjeta za rast i razmnožavanje mikroorganizama te otklanjanjanje izvora hrane i zaklona koji pogoduju razmnožavanju štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca,
– provedba potrebnih građevinsko – tehničkih zahvata kojima će se stvoriti nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih člankonožaca (artropoda) i štetnih glodavaca.
– primjena fizikalnih mjera:
– provedba optimalnih mikroklimatskih uvjeta,
– uporaba ultrazvučnih aparata na mjestima gdje je to prihvatljivo,
– primjena pesticida:
– uporaba pesticida koji djeluju na ciljanog štetnika,
– primjena pesticida na ciljanu infestiranu površinu.
Tijekom provođenja obvezatnih DDD mjera za svaku vrstu i u svakom postupku obvezno je:
1. napraviti pregled površina i prostora:
– odrediti stanje površina i prostora u odnosu na onečišćenje mikroorganizmima i prisustvo štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca,
– utvrditi stupanj infestacije i nastalu štetu,
– odrediti vrstu uzročnika štete i odrediti mjere s kojima će se smanjiti, zaustaviti rast i razmnožavanje ili potpuno uklanjanje prisustva mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca,
– utvrditi »kritične točke«, odnosno ekološke niše, hranilišta i nastale štete.
2. izraditi dokumentaciju:
– napisati preporuke za edukaciju osoba iz stavka 2. članka 2. ovoga Pravilnika (napisati i podijeliti upute i instruktivne letke),
– napisati preporuke za sanacijske mjere u okolišu i na »kritič­nim točkama«,
– napisati preporuke i prijedloge za provedbu vrste obvezatnih DDD mjera.
3. izraditi Plan provedbe obvezatnih DDD mjera koji mora sadržavati:
– popis prihvatljivih pesticida s kojima će se obraditi površina, prostor ili objekt,
– detaljno razrađen prostorni raspored rada i rokove obavljanja mjera,
– način obrade površina, prostora ili objekta primjenom jedne ili više mjera
– mjere opreza, zaštitu osoba, prostora, objekta i okoliša
– prijedlog dodatnih mjera za izvršenje popravaka u tijeku provedbe obvezatnih DDD mjera (dopunska obrada ili promjena mjere).
4. izvršiti ocjenu provedene obrade:
– izvidom i sustavnim praćenjem (monitoringom) te anketom korisnika obvezatnih DDD mjera prosuditi uspjeh intervencije,
– izraditi prijedlog za neškodljivo i trajno otklanjanje šteta u objektima korisnika obvezatnih DDD mjera.

1. DEZINFEKCIJA

Članak 4.

Dezinfekcija je skup različitih mjera koji se provode s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama.

Članak 5.

Dezinfekcija se provodi mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.
Mehaničke mjere dezinfekcije podrazumijevaju mehaničko uklanjanje mikroorganizama s radnih površina, predmeta ili u prostoru kao samostalne metode uklanjanja mikroorganizama, odnosno stvaranja preduvjeta za uspješno provođenje drugih postupaka dezinfekcije, a provode se struganjem, metenjem, odmašćivanjem i pranjem, filtracijom, ventilacijom i taloženjem.
Fizikalne mjere dezinfekcije podrazumijevaju uporabu topline (suha ili vlažna) koja svojim djelovanjem uništava, usporava rast i razmnožavanje ili uklanja većinu mikroorganizama.
Kemijske mjere dezinfekcije podrazumijevaju uporabu kemijskih tvari, odnosno dezinficijensa, koje svojim djelovanjem uništavaju, usporavanju rast i razmnožavanje ili uklanjaju većinu mikroorganizama.

Članak 6.

Tijekom provođenja mjera dezinfekcije dozvoljeno je koristiti tehniku primjene, odnosno način primjene dezinficijensa i koristiti sredstvo za koje je dokazana učinkovitost s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama do razine koja u danim okolnostima, a s obzirom na način izloženosti, neće predstavljati rizik za zdravlje ljudi i neće uzrokovati onečišćenje radnih površina, predmeta, prostora ili objekata.

Članak 7.

Tehnike primjene dezinficijensa su:
– posipanje – nanošenje praškaste ili granulirane formulacije dezinficijensa na smjese suhe (feces i sl.) ili tekuće (urin, sputum i sl.) uz obvezno miješanje da se postigne ravnomjerni raspored unutar smjese,
– brisanje – nanošenje tekućeg dezinficijensa ili radne otopine, sterilnom krpom ili vatom jednokratnim potezom na ciljanu površinu,
– prebrisavanje – nanošenje tekućeg dezinficijensa ili radne otopine, sterilnom krpom ili vatom na ciljanu površinu višekratnim potezima,
– pranje – dezinfekcijsko pranje ruku, predmeta, površina ili rublja u otopini dezinficijensa,
– potapanje – uranjanje predmeta ili pribora u uvijek svježe pripremljenu otopinu dezinficijensa s potpunim potapanjem, bez virenja iz otopine,
– prskanje – primjena radnih otopina dezinficijensa tehnikom izbačenog mlaza za obradu ciljanih površina ručnim, leđnim ili motornim prskalicama s kapima veličine od 100 do 200 mikrona,
– raspršivanje (orošavanje) – primjena radnih otopina dezinficijensa tehnikom nošenog mlaza za obradu ciljanih površina i prostora, ručnim ili leđnim raspršivačem kapima veličine od 50 do 100 mikrona,
– zamagljivanje (aerosolizacija) – primjena radnih otopina dezinficijensa tehnikom izbačenog mlaza za obradu prostora kapima veličine do 50 mikrona,
– zadimljavanje – ispunjavanje ciljanih prostora česticama dezinficijensa koji se tinjanjem ili izgaranjem oslobađa iz posebnih formulacija dezinficijensa.
Dezinficijensi se upotrebljavaju u obliku koncentrata ili razrijeđeni. Radne otopine dezinficijensa pripremaju se otapanjem ili razrjeđivanjem destiliranom vodom. Dezinficijensi na osnovi klora (klorni preparati) iznimno se mogu otapati ili razrijediti sanitarno ispravnom vodom.

Članak 8.

Prije provođenja dezinfekcije primjenom dezificijensa tehnikama iz članka 7. ovoga Pravilnika mora se:
– očistiti objekt, strojeve i druge radne površine,
– utvrditi je li opterećenje površina koje se tretiraju organskim tvarima svedeno na minimum,
– utvrditi razinu i vrstu mikrobiološkog onečišćenja i osjetljivosti mikroorganizama,
– utvrditi stupanj učinkovitosti, koncentracija i razdoblje djelovanja dezinficijensa,
– utvrditi fizičku konfiguraciju objekta koji se tretira (dostupnost dezinficijensa do mikroorganizama),
– utvrditi radnu temperaturu,
– utvrditi pH medija i površine na koju se primjenjuje dezinficijens,
– utvrditi je li osigurana zaštita okoliša i neciljanog prostora.

2. DEZINSEKCIJA

Članak 9.

Dezinsekcija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije najmanje do praga štetnosti, zaustavljaju rast i razmnožavanje ili potpuno uništavaju nazočnu populaciju štetnih člankonožaca (Arthropoda) koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, parazitiraju na tijelu čovjeka, uzrokuju alergijske reakcije, imaju toksično djelovanje ili su uznemirivači ili skladišni štetnici na hrani.
Dezinsekcija podrazumijeva i način sprječavanja ulaženja i zadržavanja štetnih člankonožaca (Arthropoda) na površine, u prostor ili objekt.

Članak 10.

Štetni člankonožci (Arthropoda) od javnozdravstvene važnosti su:
1. Prijenosnici zaraznih bolesti:
– komarci,
– nevici,
– muhe,
– buhe,
– uši tijela,
– krpelji.
2. Mehanički prijenosnici mikroorganizama:
– žohari (smeđi i crni),
– mravi – faraonski i drugi (kućni).
3. Paraziti na tijelu:
– uši glave i stidne uši.
4. Uzročnici alergijskih reakcija:
– stjenice: kućna, golublja, lastavičja,
– leptiri: zlatokraj, borov četnjak gnjezdar, gubar,
– kornjaši: pederide,
– grinje: kućna, prašna, ptičja, kokošja.
5. Štetni člankonošci toksičnog djelovanja:
– pauci: crna udovica, lažna crna udovica, tarantola,
– ose, stršljeni i obadi,
– štipavci, strige, stonoge.
6. Skladišni štetnici:
– leptiri – moljci,
– kornjaši: žišci, crvotočci, kožojedi, slaninari, brašnari i gljivari.
– grinje.
7. Štetnici estetske ili javnozdravstvene važnosti:
– skokuni, babure, uholaže i šturci.

Članak 11.

Dezinsekcija se provodi mehaničkim, fizikalnim, biološkim ili kemijskim mjerama.
Mehaničke mjere dezinsekcije podrazumijevaju čišćenje prostorija, pravodobno uklanjanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj štetnih člankonožaca (Arthropoda), preslagivanje zaliha, prevrtanje i isušivanje staništa, ugradnju prepreka (mreže), uporabu lovki i ljepljivih traka s ili bez atraktanata.
Fizikalne mjere dezinsekcije podrazumijevaju postupke regulacije mikroklime, uporabu topline ili hladnoće te svjetlosti s ciljem smanjenja nazočne populacije, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uništenja štetnih člankonožaca (Arthropoda).
Biološke mjere dezinsekcije podrazumijevaju uporabu kralješnjaka uz dozvolu mjerodavnog ministarstva i raznih sojeva mikroorganizama koji djeluju selektivno na ciljane vrste štetnih člankonožaca (Arthropoda) ili njihove razvojne oblike, a da pritom ne oštećuju ili ugrožavaju ostale vrste i okoliš.
Kemijske mjere dezinsekcije podrazumijevaju uporabu pesticida s ciljem smanjenja ukupnog broja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih člankonožaca (Arthropoda) i njihovih razvojnih oblika.

Članak 12.

Kemijske mjere dezinsekcije na površinama, u prostoru ili objektu provode se kada je unatoč poduzetim preventivnim mjerama, odnosno primijenjenim mehaničkim mjerama, došlo do pojave ili nekontroliranog razmnožavanja štetnih člankonožaca (Arthropoda).
Izbor i vrsta formulacije pesticida, način primjene, rokovi provedbe i mjere opreza ovise o vrsti štetnog člankonožaca (Arthropoda) koji se suzbija, biološkim i etološkim svojstvima člankonožaca (Arthropoda), stupnju, proširenosti i mjestu infestacije te o svojstvima i namjeni površine, prostora ili objekta.

Članak 13.

Tehnike primjene pesticida su:
1. zaprašivanje – primjena pesticida u formulaciji prašiva ručno ili uređajem za zaprašivanje,
2. primjena granula – primjena pesticida u formulaciji mikrogranula ili granula, ručno ili uređajem za primjenu granula,
3. prskanje – primjena radnih otopina pesticida u obliku otopina, emulzija ili suspenzija tlačnim ručnim ili motornim prskalicama kapima veličine od 100 do 200 mikrona,
4. raspršivanje (orošavanje) – primjena radnih otopina pesticida u obliku otopina, emulzija ili suspenzija uređajima za raspršivanje na elektro ili benzinski pogon s kapima veličine od 50 do 100 mikrona,
5. zamagljivanje – primjena pesticida u obliku koncentriranih otopina ili radnih otopina (vodenih ili uljnih) uređajima za toplo ili hladno zamagljivanje veličine do 50 mikrona,
6. zadimljavanje – primjena pesticidnih formulacija koje sagorijevanjem ili tinjanjem oslobađaju aerosole (dim), pare ili plinove,
7. fumigacija – primjena plinova sukladno vrsti i formulaciji primjenjenog plina.
Način primjene pesticida mora biti pažljivo odabran i planiran, mora osigurati maksimalno pokrivanje infestiranih površina i mora biti kombiniran s ostalim metodama suzbijanja da bi se postigao željeni rezultat.

Članak 14.

Primjena pesticida u proizvodnim i poslovnim prostorima ne smije se provoditi tijekom radnog procesa. Svaka primjena pesticida mora biti provedena na način da se ne kontaminira hrana, ne oštete ili zaprljaju neciljane površine, ne ugrozi zdravlje ljudi i ne onečisti okoliš.
Prije početka obavljanja dezinsekcije u objektima u kojima se nalazi hrana, mora se zaštititi hrana od mogućeg onečišćenja, kao i primijeniti pesticide koji ne ostavljaju mirise na tretiranoj površini na koju se stavlja hrana.
Prostori u kojima je dezinsekcija provedena prskanjem, raspršivanjem, zamagljivanjem, zadimljavanjem ili fumigacijom mogu se ponovno koristiti tek po isteku radne karence predviđene za pesticide koji su uporabljeni.
Kemijska sredstva, odnosno pesticide izvoditelj obvezatnih DDD mjera ne smije davati korisnicima obvezatnih DDD mjera na korištenje bez nadzora.
Primjena pesticida toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.

3. DERATIZACIJA

Članak 15.

Deratizacija je skup različitih mjera koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.
Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima.

Članak 16.

Štetni glodavci od javnozdravstvene važnosti su:
1. štakor:
– crni štakor (Rattus rattus) Linne,
– štakor plodojed (Rattus rattus var. frungivorus) Linne,
– aleksandrijski štakor (Rattus rattus var. alexandrinus) Geoffr,
– sivi, smeđi ili kanalski ili štakor selac (Rattus norvegicus) Berkenhout.
2. miš:
– kućni miš (Mus musculus musculus) Linne,
– kućni miš (Mus musculus domesticus) Linne.
3. drugi štetni glodavci (npr. poljski miš, voluharica) za koje postoji sumnja da prenose zarazne bolesti.

Članak 17.

Deratizacija se provodi mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.
Mehaničke mjere deratizacije podrazumijevaju pravodobno uklanjanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj štetnih glodavaca, preslagivanje zaliha, uklanjanje mogućih staništa, ugradnju prepreka (mreže), uporabu lovki (živolovki ili mrtvolovki), ljepljivih traka sa ili bez atraktanata.
Fizikalne mjere deratizacije podrazumijevaju postupke uporabe ultrazvuka s ciljem sprječavanja ulaženja i zadržavanja štetnih glodavaca.
Kemijske mjere deratizacije podrazumijevaju uporabu rodenticida, odnosno izlaganje zatrovanih mamaca s antikoagulantima I. i II. generacije ili plinova s ciljem smanjenja ukupnog broja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca.
Na području Republike Hrvatske zabranjena je uporaba akutnih rodenticida. Akutni rodenticidi mogu se upotrebljavati samo u slučajevima provedbe protuepidemijske deratizacije ako ministar nadležan za zdravstvo Programom mjera ili Naputkom o provedbi protuepidemijske deratizacije odredi uporabu akutnih rodenticida sukladno posebnim propisima.

Članak 18.

Kemijska mjera deratizacije, odnosno izlaganje zatrovanih mamaca provodi se kada je unatoč poduzetim preventivnim mjerama došlo do pojave ili nekontroliranog razmnožavanja štetnih glodavaca.
Izbor i vrsta formulacije zatrovanih mamaca, način i dinamika izlaganja i mjere opreza ovise o vrsti štetnih glodavaca koji se suzbijaju, biološkim i etološkim svojstvima štetnih glodavaca, brojnosti populacije te o svojstvima i namjeni površine, prostora ili objekata.

Članak 19.

Kemijske mjere deratizacije, odnosno načini izlaganja zatrovanih mamaca, provode se:
– zaprašivanjem – primjena rodenticidnih prašiva za posipanje rupa i putova kretanja štetnih glodavaca,
– izlaganjem rasutih rodenticidnih mamaca,
– izlaganjem krutih (parafiniziranih) rodenticidnih mamaca,
– izlaganjem pojilica s vodenim otopinama rodenticida,
– fumigacijom – primjena plinova.

Članak 20.

Način izlaganja zatrovanih mamaca mora biti pažljivo odabran, planiran i mora osigurati maksimalno pokrivanje infestiranih površina. Mora biti izveden na način da su izloženi zatrovani mamci postavljeni na mjesta na kojima su dostupni i prihvatljivi štetnim glodavcima.
Tijekom provođenja mjera deratizacije mora se izraditi Plan i raspored izlaganja zatrovanih mamaca, kako bi se moglo pratiti uzimanje i nestanak zatrovanih mamaca. Plan izlaganja i raspored izlaganja zatrovanih mamaca mora sadržavati podatke o kritičnom mjestu i količini izloženog zatrovanog mamca, kao i količinu nadomještenog zatrovanog mamca na kritičnoj točki tijekom provedenog izvida uspješnosti provedene mjere.
Zatrovane mamce treba postavljati na i uz mjesta na kojim je uočen najveći broj glodavaca, na putove njihova kretanja i zadržavanja.
Zatrovane mamce uvijek treba izlagati na skrovita i zaklonjena mjesta ili u zato predviđene kutije ili hranilišta.
Zatrovani mamci moraju biti izloženi na način da su nedostupni za sve neciljane vrste, domaće i ostale životinje, ljude, a posebno djecu.
Zatrovani mamci izloženi blizu domaćih životinja, posebno kruti (parafinski), moraju biti vezani žicom da ih štetni glodavci ne bi mogli ponijeti.
Zatrovani mamci moraju biti izloženi na način da ne kontaminiraju hranu i da ne bi slučajno ili zabunom bili pomiješani s hranom.
Broj i količina izloženih zatrovanih mamaca te način izlaganja uvijek mora biti u skladu s uputama za uporabu proizvoda.
Tijekom pregleda, odnosno izvida uspješnosti provedene mjere, pojedeni zatrovani mamci moraju se obnavljati.
Zatrovani mamci izloženi u kanalizacijskim sustavima moraju biti otporni na vlagu i izloženi na mjestima ili način da ih voda ne može otplaviti, kao i zatrovani mamci postavljeni u hraništa.
Zatrovane mamce izvoditelj obvezatnih DDD mjera ne smije davati korisnicima obvezatnih DDD mjera na korištenje bez nadzora.

Članak 21.

U zatvorenim prostorima koji su namijenjeni skladištenju, proizvodnji ili trgovini hrane, kao i u prostorima u kojima stalno borave ljudi, zatrovani mamci moraju se izlagati u kartonskim, plastičnim, drvenim ili metalnim deratizacijskim kutijama. Na vlažnim mjestima ili mjestima podložnim klimatskim promjenama zatrovani mamci ne smiju se izlagati u kartonskim deratizacijskim kutijama.
Deratizacijske kutije ili hranilišta sa zatrovanim mamcima moraju biti postavljeni prema Planu i rasporedu izlaganja zatrovanih mamaca s tlocrtom objekta posebno izrađenom za svaki objekt na unaprijed određena kritična mjesta uz vođenje evidencije o shemi postavljanja i to na način da su dostupne štetnim glodavcima, a da ne smetaju u obavljanju svakodnevnih procesa u objektima iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika u kojima su postavljene.
Deratizacijske kutije i hranilišta moraju biti jasno označene sukladno obrascu br. 3. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Deratizacijske kutije ili hranilišta moraju biti sustavno nadgledane, po potrebi nadopunjavane s novom količinom zatrovanog mamca ili se zatrovani mamac povremeno mora zamijeniti svježim.
Izvoditelj je obvezan ukloniti oštećenu deratizacijsku kutiju i sakupiti ostatke zatrovanog mamca nakon provedbe mjere deratizacije te prikupiti i neškodljivo ukloniti uginule glodavce iz i oko objekta iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika.

4. FUMIGACIJA KAO POSEBAN NAČIN PROVEDBE OBVEZATNIH DDD MJERA

Članak 22.

Fumigacija je način primjene jako toksičnih i opasnih kemikalija, odnosno fumiganata (otrova koji djeluju u obliku plina), a koristi se s ciljem sprječavanja pojave i zaustavljanja širenja zaraznih bolesti te uzrokovanja šteta na površinama, u prostorima ili objektima uzrokovanih mikroorganizmima, štetnim člankonošcima (Arthropoda) i štetnim glodavcima.
Tijekom provedbe fumigacije ekipa izvoditelja mora imati najmanje 3 člana. Vođa ekipe za fumigaciju mora imati najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima fumigacije.
Zbog velikog rizika od otrovanja, u izvođenju poslova fumigacije, rad se mora obavljati tako da su tijekom cijelog procesa najmanje dva izvoditelja u stalnom vizualnom kontaktu, kako bi si međusobno mogli pomoći u slučaju nezgode.
Tijekom provođenja postupka fumigacije mora biti nazočna odgovorna osoba za rad s kemikalijama sa znakom Vrlo otrovno (T+).
Na mjestu fumigacije mora se nalaziti dovoljan broj zaštitnih maski s odgovarajućim filtrima, samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom na stlačeni zrak (HRN EN 137) ili sa zatvorenim krugom (HRN EN 145), komplet prve pomoći s uputama za prvu pomoć i medicinsku pomoć kod otrovanja fumigantima, uređaj za detekciju primijenjenog plina.
Fumigacija u zatvorenom prostoru mora se provodi uz obvezatno brtvljenje kako ne bi u tijeku izlaganja uslijedio gubitak plina iz obrađenog prostora. Fumigacija se može izvoditi i pod plastičnim plinonepropusnim folijama u i ili izvan objekata.
Provedba fumigacije sastoji se od sljedećih postupaka:
1. prijave fumigacije nadležnoj zdravstvenoj ustanovi s djelatnošću hitne medicinske pomoći, nadležnoj sanitarnoj inspekciji, nadležnoj policijskoj postaji,
2. pregleda objekta i utvrđivanje građevinskog stanja objekta,
3. izrada plana fumigacije,
4. određivanje temperature i drugih klimatskih uvjeta,
5. izbor fumiganta, izračunavanje doze fumiganta, provjera ispravnosti opreme i cilindara,
6. brtvljenje objekta,
7. isticanje obavijesti i upozorenja o puštanju fumiganta,
8. zadnja kontrola prije puštanja fumiganta uključuje isključenje izvora vatre, postavljanje straže, kontrola zabrtvljenosti objekta, provjera ima li osoba u objektu,
9. stručna primjena fumiganta,
10. nadzor nad objektom za vrijeme fumigacije,
11. ventilacije (provjetravanja) uz kontrolu ostataka fumiganta,
12. primopredaja objekta uz zapisnik.
Izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezno izvješćuje nadležnu zdravstvenu ustanovu s djelatnošću hitne medicinske pomoći, nadležnu sanitarnu inspekciju i vlasnika fumigiranog objekta najmanje 24 sata prije puštanja plina i to o vrsti i koncentraciji plina koji se primjenjuje, danu i satu puštanja plina, danu i satu početka provjetravanja.
Ekipa za fumigaciju mora biti dostupna i u stalnoj pripravnosti do završetka fumigacije.
Objekt u kojem se provodi fumigacija mora biti slobodan od osoba te fizički odvojen sigurnosnom zonom od objekata u kojima obitavaju ljudi. Voditelj ekipe mora pregledati objekt i ustanoviti da li je moguće provesti fumigaciju s obzirom na sve moguće rizike.
Pred primjenu plina na objekt se obvezno postavljaju oznake na kojima s crnim slovima na žutoj podlozi s tekstom sukladno obrascu br. 4. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Oznake noću moraju biti uočljive i osvijetljene, a prilazni put mora biti pregrađen konopcem. Veličina slova na oznaci mora biti najmanje 8 cm.
Gdje i kada je to moguće, mora se provjeriti stupanj zabrtvljenosti objekta koji se namjerava fumigirati primjenom jedne od slijedećih metoda:
– testiranje opadanja pritiska (Pt test),
– test izjednačavanja pritiska zbog prolaska fumiganata kroz oštećenja, pukotine i slično (PQ test),
– test otkrivanja gubitka fumiganta.
Za vrijeme ekspozicije plina objekt mora biti pod neprekidnom čuvarskim nadzorom od trenutka puštanja plina do završetka provjetravanja. Voditelj ekipe odgovoran je za čitav postupak primjene plina, sigurnost osoba i objekta. Voditelj ekipe zaključava ulazna vrata, a ključeve zadržava tijekom čitave ekspozicije plina. Voditelj ekipe mora nakon primjene plina obvezno provjeriti da li izlazi plin iz fumigiranog objekta i povremeno tijekom ekspozicije obavljati mjerenja koncentracije plina. U slučaju opadanja koncentracije ispod insekticidnih vrijednosti potrebno je korigirati koncentraciju plina u fumigiranom objeku. Za vrijeme ekspozicije plina, voditelj ekipe mora organizirati 24 satno dežurstvo članova ekipe koji će povremeno obilaziti objekt bez obzira na moguću čuvarsku službu objekta koji se fumigira.
Nakon svake fumigacije potrebno je provesti procjenu i ocjenu uspješnosti fumigacije uporabom test lovki te utvrditi razloge zbog kojih fumigacija nije uspjela radi sprječavanja ponavljanja pogrešaka u idućim fumigacijama.
Kod prozračivanja u naseljenom mjestu straža se udaljuje na sigurnosnu zonu primjerenu korištenoj vrsti plina. Prozračivanje u naseljenom mjestu obavlja se prvo otvaranjem vrata i prozora koji su najudaljeniji od stambenih objekata. Zaustavlja se prolaz pješaka i vozila u sigurnosnoj zoni te određuje zatvaranje prozora na svim susjednim zgradama unutar 20 metara udaljenosti u trajanju od najmanje 2 sata od početka prozračivanja prostorije. Ekipa koja provodi prozračivanje dužna je stalno kontrolirati kretanje plina iz objekta te u slučaju potrebe zaustaviti prolaz pješaka i vozila na udaljenosti i većoj od 10 metara do završetka prozračivanja. Za vrijeme prozračivanja u objektu i prostoru do sigurnosne zone primjerene korištenoj vrsti plina dozvoljeno je boraviti samo s propisnom zaštitnom opremom. Prozračivanje se obavlja sve dok koncentracija primijenjenog plina nije ispod najveće dopuštene koncentracije.
Fumigante se mora koristiti isključivo u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema Uputama za uporabu proizvoda, a sukladno Rješenju za promet i uporabu sredstva nadležnog tijela državne uprave. Za provođenje fumigacije ne smije se upotrebljavati sredstvo kojem je istekao rok valjanosti. Nakon isteka roka iz Rješenja za promet i uporabu sredstva, sredstvo se može nalaziti u prometu najviše 18 mjeseci radi potrošnje postojećih zaliha, ali isključivo ako je sredstvo još u roku valjanosti.
Na slobodnom otvorenom prostoru rizičnim područjem se smatra prostor do sigurnosne zone primjerene korištenoj vrsti plina od fumigiranog objekta ili prostora. Rizični prostor mora biti slobodan od ljudi čitavo vrijeme fumigacije, do kraja provjetravanja. U rizičnom području dozvoljen je boravak samo s odgovarajućom zaštitnom maskom i/ili samostalnim uređajem za disanje s otvorenim krugom na stlačeni zrak (HRN EN 137) ili sa zatvorenim krugom (HRN EN 145).
Ponovni ulazak u fumigirani objekt po završetku provjetravanja dopušten je tek nakon stručne provjere rezidua plina. Za ponovni ulazak u fumigirani objekt naručitelju fumigacije vođa ekipe za fumigaciju izdaje pisano odobrenje sukladno obrascu br. 7. – Certifikat sigurnosti koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Provođenje postupaka fumigacije primjenom jako toksičnih i opasnih kemikalija, odnosno fumiganata dozvoljeno je provoditi samo danju.
Provođenje postupaka fumigacije primjenom jako toksičnih i opasnih kemikalija, odnosno fumiganata nije dozvoljeno tijekom svake vrste kopnenog i zračnog prijevoza.

Članak 23.

Fumigacija brodova i/ili brodskih tereta u štivama na brodovima provodi se s ciljem sprječavanja pojave i zaustavljanja širenja zaraznih bolesti te uzrokovanja šteta u prometu hrane koje uzrokuju mikroorganizmi, štetni člankonošci (Arthropoda) i štetni glodavci.
Fumigacija se provodi na zahtjev vlasnika robe i/ili nadležne sanitarne inspekcije:
1. u luci – brodovi i/ili brodski teret u štivi,
2. u tranzitu – brodskih tereta u štivi broda.
Ako se fumigacija broda i/ili brodskih tereta u štivi provodi u lukama obvezno se mora obavijestiti lučku kapetaniju i nadležnu sanitarnu inspekciju najmanje 24 sata prije puštanja plina.
Kapetan broda, nadležna sanitarna inspekcija i zdravstvena ustanova s djelatnošću hitne medicinske pomoći obaviještava se pisano o postupku fumigacije, pravilima ponašanja tijekom i nakon fumigacije broda, koja mu se uručuje uz potpis vođe ekipe fumigacije.
Ako se provodi fumigacija brodova i/ili brodskih tereta u štivama, pristup brodu mora biti zapriječen konopom. Na rastegnutom konopu mora biti obješen dovoljan broj crnih oznaka (metalnih tabli) veličine najmanje 100 x 75 cm, sukladno obrascu br. 5. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio. Slova na oznaci moraju biti žuta i florescentna u veličini najmanje 10 cm. Oznake moraju biti noću osvijetljene.
Ako se provodi fumigacija broda i/ili brodskih tereta u štivama na brodu koji je vezan uz obalu, brod mora biti odvojen od ostalih objekata sigurnosnom zonom ovisno o vrsti plina sukladno uputama za uporabu. Prije puštanja plina posada broda napušta brod, a pristup brodu može imati samo ekipa koja provodi fumigaciju.
Fumigacija broda i/ili brodskih tereta u štivama na brodu provodi se s dozvoljenim fumigantima u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema Uputama za uporabu proizvoda, a sukladno Rješenju za promet i uporabu sredstva nadležnog tijela državne uprave.
Ponovni ulazak u fumigirani brod po završetku provjetravanja dopušten je tek nakon stručne provjere koncentracije plina odgovarajućim mjernim uređajima. Za ponovni ulazak na brod na kojem je obavljena fumigacija vođa ekipe za fumigaciju izdaje pisano odobrenje na obrascu br. 7. – Certifikat sigurnosti koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, te obvezno upisuje vrijeme, mjesto i izmjerene koncentracije primjenjenog plina u brodu koje moraju biti u skladu s dozvoljenim koncentracijama u zraku.
Fumigacija brodskih tereta u štivama na brodovima u tranzitu provodi se sukladno međunarodnim propisima poštivanjem Preporuka o sigurnoj uporabi pesticida na brodovima (United Nations International Maritime Organisation –UNIMO: »Recommendations on the Safe Use of Pesticides on Ships Revised 2002«).
Fumigacija brodskih tereta u štivama na brodovima u tranzitu provodi se na sljedeći način:
1. ukrcaj u štivu broda normalno se nastavlja unatoč otkrivenoj zarazi hrane štetnicima,
2. fumigant se primjenjuje tek nakon završetka ukrcaja hrane u štive, a nakon primjene izvodi se brtvljenje krova štive,
3. oznake o fumigaciji stavljaju se na vidljiva mjesta,
4. najkasnije nakon 24 sata od početka postupka fumigacije, odgovorna osoba za fumigaciju provjerava propusnost štiva,
5. odgovorna osoba za fumigaciju podučava ovlaštene članove posade o mjerenju koncentracije fumiganta na određenim mjestima na brodu i opskrbljuje posadu s potrebnim mjernim uređajima i zaštitnom opremom,
6. dozvoljava se isplovljavanje broda,
7. prozračivanje brodskog tereta u štivi se izvodi u luci gdje se roba iskrcava s broda.
Prozračivanje brodskih tereta u štivi i izdavanje Certificata sigurnosti o ulasku u štive izdaje odgovorna osoba koja posjeduje certifikat o obavljanju fumigacije.
Fumigacija brodskih tereta u štivi na brodovima u tranzitu provodi se samo uz pristanak kapetana broda, o čemu mora biti obaviješten brodovlasnik i država uvoznica, a sukladno međunarodnim preporukama za sigurnu fumigaciju brodova tijekom plovidbe.

Članak 24.

Ako se fumigacija broda provodi primjenom cijanovodika (HCN), takva mjera naziva se cijanizacija.
Cijanizacija broda provodi se samo kod znatne pojavnosti glodavaca na brodovima sukladno članku 53. Međunarodnog zdravstvenog pravilnika.
Cijanizacija broda može se provoditi samo na brodu koji je vezan uz obalu i udaljen od ostalih objekata najmanje 30 m.
Prije cijanizacije broda moraju se popraviti svi prozori, vrata i brave kako bi se postigla učinkovitija zabrtvljenost broda.
Privezani brod mora biti osiguran vezovima za slučaj nevremena.
S broda se mora izbaciti hrana, piće, filmovi, lijekovi, duhan, kao i radne zaštitne maske s pripadajućim filtrima.
Moraju se podići madraci i tapete. Ormari, ladice, prozorska sjenila i svi brodski zaključani prostori moraju biti otvoreni. Otvoriti se moraju i kućišta elektro instalacija i različitih sklopki.
Tijekom cijanizacije brodske cisterne za vodu moraju biti pot­puno ispunjene vodom do istočnog sustava, dok kaljuža broda mora biti ispumpana, čista i suha.
Ekipa za fumigaciju mora provesti potpunu zabrtvljenost broda, vodeći brigu o zatvaranju brodskih ventilatora, vjetrolovki (otvora lančanika ako to dopuštaju građevinski uvjeti broda).
Sva brodska vrata moraju biti zaključana.
Svi izvori energije moraju biti isključeni na centralnoj sklopci, kako bi se izbjegla pojavnosti požara i eksplozije.
Osoblje broda mora biti iskrcano na obalu, s time da zapovjednik provede proziv iskrcanih te izda potvrdnicu o spremnosti broda za ispuštanje cijanovodika.
Brod mora biti osiguran i označen oznakama sukladno članku 23. stavku 5. ovoga Pravilnika.
Na brodu mora biti istaknut i zastavni znak VE, dok se noću brod označava isticanjem crvenog i plavog svjetla jednog iznad drugog u razmaku od 183 cm.
Cijanizaciju broda dozvoljeno je provoditi samo danju.
Za vrijeme cijanizacije brod se osigurava stražom od trenutka puštanja plina do sigurnog povratka posade na brod (oslobađanje broda).
Straža se postavlja na obali udaljena najmanje 20 m od broda.
Nakon završenog postupka cijanizacije brodske cisterne s pitkom vodom treba isprazniti, a zatim ponovno napuniti uz obveznu provjeru na ostatke cijanovodične kiseline.
Slučajno zaostalu hranu i piće mora se uništiti.
Provjetravanje broda, kao i brodske opreme, mora se provesti uz uputstvo vođe ekipe za fumigaciju. Brodske madrace izrađene od pjenaste gume mora se prozračivati gnječenjem na palubi broda sve dok postoji sumnja na zadržavanje plina.
Ukidanje straže i dopuštenje za ulazak na brod provodi se sukladno članku 23. stavku 8. ovoga Pravilnika.
Nakon provedenog postupka cijanizacije broda granična sanitarna inspekcija ovlaštenih luka izdaje Svjedodžbu o deratizaciji sukladno članku 17. i 53. Međunarodnog zdravstvenog pravilnika.

Članak 25.

Obveza vođe ekipe koja obavlja fumigaciju iz članka 22., 23. i 24. ovoga Pravilnika je vođenje pisane evidencije s najvažnijim podacima o provedenoj fumigaciji sukladno odredbama ovoga Pravilnika na obrascu br. 6. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 26.

U provođenju kemijske mjere dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i biološke mjere dezinsekcije mogu se rabiti samo kemijska i biološka sredstva za koje je osim toksikološke ocjene sukladno posebnim propisima izrađena i ocjena učinkovitosti na temelju kemijskog, fizikalnog i biološkog istraživanja u Republici Hrvatskoj. Dezinficijense se mora koristiti isključivo u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema Uputama za uporabu proizvoda, a sukladno Rješenju za promet i uporabu sredstva nadležnog tijela državne uprave.
Zabranjeno je upotrebljavati kemijsko i biološko sredstvo kojem je istekao rok valjanosti. Nakon isteka roka navedenog u Rješenju za promet i uporabu sredstva, sredstvo se može nalaziti u prometu najviše 18 mjeseci radi potrošnje postojećih zaliha, ali isključivo ako je sredstvo još u roku valjanosti.

Članak 27.

Odgovorna osoba za rad s kemikalijama izvoditelja DDD mjera dužna je izraditi pisane upute za primjenu osobnih i posebnih zaštitnih sredstava s obzirom na tehniku primjene i vrstu pesticida koji se primjenjuje tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera.
Voditelj ekipe kontrolira uporabu osobnih i posebnih zaštitnih sredstava izvoditelja obvezatnih DDD mjera, a izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezan je koristiti osobnu i posebnu zaštitnu opremu tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera.
Zaštitna maska s pripadajućim filterom smije se kao specifična zaštitna oprema koristiti samo u slučajevima kada se radi u prostorima u kojima postoje poznati aerosoli, pare ili plinovi u koncentraciji do maksimalno 2 vol. %.
U svakom prostoru u kojem je nepoznat aerosol, para ili plin ili je koncentracija aerosola, pare ili plina iznad 2 vol. % obvezatna je uporaba izolacionog aparata.

II. NAČIN PROVEDBE OBVEZATNIH DDD MJERA KAO OPĆIH I POSEBNIH MJERA ZAŠTITE PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 28.

Obvezatne DDD mjere provode se kao:
1. Obvezatne (preventivne) DDD mjere kao opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti
2. Obvezatne DDD mjere kao posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se radi:
a) sprječavanja pojave zaraznih bolesti – preventivna DDD kao opća mjera
b) suzbijanja širenja određenih zaraznih bolesti – protuepidemijska DDD kao posebna mjera.
1. Obvezatna (preventivna) DDD mjera kao opća mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

Članak 29.

Obvezatna (preventivna) dezinfekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se poduzimaju radi održavanja osobne higijene te održavanja higijene prostora i mikrobiološke čistoće pribora, predmeta, opreme, površina, prostora i u objektima.
Obvezatna (preventivna) dezinfekcija kao opća mjera provodi se uvijek prije prve uporabe površina, prostora ili objekata ili nakon njihovoga dužeg nekorištenja, odnosno prije ponovne uporabe, a obveznici provođenja obvezatne (preventivne) dezinfekcije kao opće mjere obvezni su povremeno sukladno propisima kontrolirati uspješnost provedenih mjera dezinfekcije putem ovlaštenog mikrobiološkog laboratorija i o tome voditi evidenciju.
Obvezatna (preventivna) dezinsekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili kemijske mjere koje se provode s ciljem sprječavanja zadržavanja, razmnožavanja, smanjenja populacije štetnih člankonožaca (Arthropoda) te održavanje njihove populacije ispod praga štetnosti, radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno – tehničkih uvjeta na površinama, u prostorima ili objektima.
Obvezatna (preventivna) deratizacija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i kemijske mjere koje se provode s ciljem sprječavanja ulaženja, zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja populacije štetnih glodavaca na površinama, prostorima ili objektima.
Pod obvezatnom (preventivnom) deratizacijom kao općom mjerom, podrazumijevaju se i sve mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih glodavaca na površinama, u prostorima ili objektima koje su osobe korisnici obvezatnih DDD mjera dužni provoditi, a to su:
1. higijensko – tehničke mjere:
– sprječavanje kapanja vode iz cijevi,
– sprječavanja zadržavanja vode u lokvama,
– pravodobno uklanjanje kućnog i ostalog organskog otpada,
– sprječavanje pristupa glodavcima do mjesta odlaganja organskog otpada,
– sakupljanje organskog otpada u zatvorenim kontejnerima,
– pravilno skladištenje i manipulacija hranom,
– sprječavanje pristupa glodavcima do zaliha hrane,
– osiguravanje karantene za pristiglu hranu u većim skladištima,
– primjereno uskladištenje hrane kako bi bio moguć vizualni pregled prostora,
– povremeno preslagivanje uskladištene hrane i
– uzgoj negrmolikih i nepuzajućih biljaka oko objekata gdje se mogu sklanjati glodavci.
2. građevinsko – tehničke mjere:
– zatvaranje svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija na način da se spriječi ulaz štetnim glodavcima,
– zidovi bez otvora s glatkim donjim dijelom,
– pravilno izvođenje i ugradnja vrata s metalnim obrubom,
– ugradnja zaštitnih mreža na prozore, odzračnike i ostale otvore,
– ugradnja sifona i prepreka u kanalizacijskom sustavu,
– postavljanje štakorobrana na vezove brodova i na energetske provodnike tijekom boravka brodova u lukama.
3. fizikalne mjere:
– uporaba ultrazvuka, ljepljivih traka.

Članak 30.

Obvezatnu (preventivnu) dezinfekciju kao opću mjeru obvezne su provoditi korisnici obvezatnih DDD mjera na površinama, u prostorima ili objektima kao svakodnevni i kontinuirani proces u održavanju higijene osobnog ili poslovnog prostora.
Obvezatnu (preventivnu) dezinfekciju kao opću mjeru osim svakodnevne dezinfekcije, kao i obvezatnu (preventivnu) dezinsekciju i deratizaciju kao opću mjeru, provode izvoditelji obvezatnih DDD mjera sukladno odredbama ovoga Pravilnika temeljem narudžbenice ili ugovora sklopljenog s korisnikom obvezatnih DDD mjera.
Za provedenu obvezatnu (preventivnu) DDD kao opću mjeru izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezan je korisniku obvezatnih DDD mjera, izdati Potvrdu o provedenoj obvezatnoj DDD mjeri na obrascu br. 1. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Korisnici obvezatnih DDD mjera obvezni su omogućiti provedbu obvezatne (preventivne) DDD kao opće mjere u objektima.
2. a) Obvezatna DDD mjera kao posebna mjera za sprječavanje zaraznih bolesti

Članak 31.

Prema Programu mjera donesenim na temelju članka 5. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti provodi se obvezatna DDD kao posebna mjera radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti.
Obvezatna dezinfekcija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se provode na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u izvanrednim situacijama:
– ako nastaju uvjeti ili se povećava rizik prenošenja zaraznih bolesti na temelju epidemiloških indikacija,
– ako su u sanitarnom nadzoru određene nepravilnosti u održavanju površina, prostora ili objekata koje pogoduju razvoju mikroorganizama,
– tijekom elementarnih nepogoda,
– tijekom izljeva kanalizacije,
– tijekom masovnih skupova,
– tijekom proljevanja ili rasapa infektivnog materijala,
– tijekom zbrinjavanju infektivnog otpada i sl.
Površine, prostori i objekti u kojima je provedena obvezatna dezinfekcija kao posebna mjera mogu se ponovno upotrebljavati nakon izdane potvrde o mikrobiološkoj čistoći koju izdaje ovlaštena ustanova.
Obvezatna dezinsekcija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili kemijske mjere. Obvezatna deratizacija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i kemijske mjere. Obvezatna dezinsekcija i deratizacija kao posebna mjera provodi se na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u izvanrednim situacijama:
– ako postoji povećan rizik prenošenja zaraznih bolesti koje prenose štetni člankonožci (Arthropoda) i štetni glodavci temeljem epidemiloških indikacija,
– ako populacija štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca pređe prag štetnosti,
– ako se odredi šteta na zalihama hrane nastala djelovanjem štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca,
– ako su u sanitarnom nadzoru uočene nepravilnosti u održavanju objekata koje pogoduju razvoju štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca,
– tijekom elementarnih nepogoda i
– tijekom masovnih skupova, sportskih i ostalih manifestacija.
2. b) Protuepidemijska DDD mjera kao posebna mjera

Članak 32.

Protuepidemijska DDD mjera provodi se kao posebna mjera s ciljem brzog i učinkovitog zaustavljanja i sprječavanja širenja zaraznih bolesti iz članka 3. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a koje prenose ili uzrokuju mikroorganizmi, štetni člankonožci (Arthropoda) i štetni glodavaci.
Protuepidemijsku DDD kao posebnu mjeru provode nadležni zavodi za javno zdravstvo županija ili Grada Zagreba. Ako zavod za javno zdravstvo županije nema odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za provedbu obvezatnih DDD mjera sukladno posebnim propisima, protuepidemijsku DDD mjeru kao posebnu mjeru, pod nadzorom i po nalogu nadležne epidemiološke službe zavoda za javno zdravstvo županije provode ovlaštene zdravstvene ustanove i druge pravne osobe te osobe koje obavljaju djelatnost samostalnim osobnim radom.

III. EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA O PROVEDBI OBVEZATNIH DDD MJERA

Članak 33.

Odgovorna osoba izvoditelja obvezatnih DDD mjera obvezna je voditi evidencije o:
– stručnoj osposobljenosti radnika za rad s kemikalijama, edukaciji radnika za rad s kemikalijama i položenim tečajevima sukladno posebnim propisima,
– stručnom usavršavanju odgovornih osoba za provedbu obvezatnih DDD mjere i svih neposrednih izvoditelja, odnosno Trajnoj edukaciji za izvoditelje obvezatnih DDD mjera,
– radnicima kojima je izdana identifikacijska iskaznica za izvoditelje obvezatnih DDD mjera.

Članak 34.

Izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezan je voditi pisane evidencije o provedbi obvezatnih DDD mjera, a odgovorna osoba za provedbu obvezatnih DDD mjera odgovara za vođenje:
– evidencija o pozivu korisnika obvezatnih DDD mjera,
– radnim nalozima,
– potvrdama o provedenim obvezatnim DDD mjerama, Potvrdama o fumigaciji i Certifikatima sigurnosti,
– godišnjih zbirnih izvješća o provedenim obvezatnim DDD mjerama sukladno odredbama ovoga Pravilnika na obrascu br. 2 koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,
– godišnjih zbirnih izvješća o utrošenim pesticidima koje se dostavlja nadležnim tijelima državne uprave u rokovima i na način sukladno posebnim propisima.

Članak 35.

Voditelj skladiša kemikalija koje se koriste za provedbu obvezatnih DDD mjera, pod nadzorom odgovorne osobe izvoditelja obvezatnih DDD mjera za rad s kemikalijama obvezan je voditi evidenciju o:
– popisu kemikalija na zalihama u skladištu,
– skladišnoj primki,
– skladišnim karticama koje sadrže podatke o:
– vrsti kemikalije,
– skladišnom broju,
– CAS broju,
– mjernoj jedinici,
– datumu ulaza (prema otpremnici ili skladišnoj primki),
– datumu izdavanja,
– stanje zaliha (količina) kemikalija,
– utrošenim kemikalijama kao mjesečno i godišnje izvješće po mjesecima i godišnje.

Članak 36.

Izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezan je jednom godišnje dostavljati zbirna izvješća o provedenim obvezatnim DDD mjerama, vrstama i zbirnim količinama utrošenih sredstava za provedbu obvezatne DDD mjere te vrsti mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavca nadležnom zavodu za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba na obrascu br. 2. koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio. Izvješća se dostavljaju poštom kao preporučena pošiljka, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.
Zavod za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba o izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnosi pisano zbirno izvješće Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo najkasnije do 28. veljače tekuće godine za proteklu godinu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo dostavlja godišnje pisano zbirno izvješće za sve županije ili Grad Zagreb sanitarnoj inspekciji ministarstva nadležnog za zdravstvo u Republici Hrvatskoj najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu.

Članak 37.

Evidencije o radnim nalozima te o nabavi, skladištenju i potrošnji kemikalija za obavljanje obvezatne DDD mjere, vode se elektronski ili ručno.
Blokove Potvrda o provedenim obvezatnim DDD mjerama, fumigaciji i certifikate sigurnosti izvoditelj obvezatnih DDD mjera izrađuje samostalno u broju kopija i prema uputama o sadržaju obrazaca sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Potvrde moraju biti kontinuirano numerirane.
Izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezan je dokumentaciju iz članka 33., 34. i 35. ovoga Pravilnika čuvati najmanje 5 godina.
Evidencije iz stavka 1. i potvrde iz stavka 2. ovoga članka moraju biti usklađene te na zahtjev inspekcijskih tijela nadležne uprave predočene na uvid.

IV. INSPEKCIJSKI I STRUČNI NADZOR NAD PROVEDBOM OBVEZATNIH DDD MJERA

Članak 38.

Inspekcijski nadzor nad provedbom obvezatnih (preventivnih) DDD mjera kao općih mjera na površinama, u prostoru ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru provodi nadležna sanitarna inspekcija sukladno svojim ovlastima.
Inspekcijski nadzor nad provedbom obvezatne DDD mjere kao posebne mjere koja se provodi radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti provodi nadležna sanitarna inspekcija, a stručni nadzor provodi nadležni zavod za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba.
Inspekcijski nadzor nad provedbom protuepidemijske DDD mjere kao posebne mjere provodi sanitarna inspekcija, a stručni nadzor provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo ili posebno osnovano Povjerenstvo i o tome pisano izvješćuje ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Ako obvezatnu DDD mjeru kao posebnu mjeru provode zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba, Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira, stručno usmjerava i nadzire rad zavoda za javno zdravstvo županija ili Grada Zagreba.
Nadležni sanitarni inspektor provjerava da li su ispunjeni uvjeti propisani člankom 22., 23. i 24. ovoga Pravilnika i dozvoljava provedbu fumigacije.

Članak 39.

Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera u okviru ovlasti inspekcijskog nadzora nadležni sanitarni inspektor provjera:
– da li se upotrebljava pesticid u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema Uputama za uporabu proizvoda, a sukladno Rješenju za promet i uporabu sredstva nadležnog tijela državne uprave te da li se koriste formulacije pesticida za koje je osim toksikološke ocjene sukladno posebnim propisima izrađena i ocjena učinkovitosti na temelju kemijskog, fizikalnog i biološkog istraživanja u Republici Hrvatskoj,
– da li je pesticid predviđen Programom mjera,
– rok valjanosti (trajnosti) pesticida,
– da li na površini, u prostoru ili objektima obvezatne (preventivne) DDD kao opće mjere provode izvoditelji obvezatnih DDD mjera temeljem Ugovora ili narudžbenice,
– da li izvoditelj nosi identifikcijsku iskaznicu tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera,
– i ispunjavanje ostalih uvjeta sukladno odredbama ovoga Pravilnika i Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva.

Članak 40.

Stručni nadzor nad provedbom obvezatnih DDD mjera kao posebnih mjera koje se provode radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti obuhvaća:
– provjeru izvršenih aktivnosti u smislu otklanjanja uvjeta koji pogoduju prisustvu i održavanju infestacije,
– uvid u primjenu pesticida (vrsta, koncentracija, način i mjesto primjene pesticida, norme primjene te pridržavanje svih ostalih odredbi Programa mjera i Provedbenog plana),
– provjeru stupnja kontaminacije, onečišćenja ili infestacije na osnovu objektivnih kriterija ili vjerodostojne ankete,
– provjeru određenih (zadanih, predviđenih) DDD postupaka izvidom sukladno Programu mjera i Provedbenom planu,
– ocjenu izvršenja programa po pojedinim elementima,
– prijedlog za korekciju (dopunu) u tijeku ako za to postoje opravdani stručni razlozi.

Članak 41.

Tijekom provedbe stručnog nadzora iz članka 40. ovoga Pravilnika zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba prikupljaju i objedinjavaju izvješća o provedenoj obvezatnoj DDD mjeri kao posebnoj u bazu podataka. Baza podataka zavoda za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba mora biti istovjetna s podacima koje su dostavili izvoditelji obvezatnih DDD mjera. Podaci se moraju redovito nadopunjavati elektroničkim putem.
Zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba izrađuju stručno izvješće s podacima o stupnju infestacije, utrošku pesticida i stupnju pridržavanja propisanog programa rada određenog Programom mjera i Provedbenim planom te ga dostavljaju tijelu županije, općine i grada ili Grada Zagreba nadležnom za zdravstvo s elementima poboljšanja sanitacije prostora u budućnosti najkasnije u roku od 4 tjedna nakon izvršene mjere. Stručno izvješće mora sadržavati i prijedloge za poboljšanje sanacije površina, prostora ili objekata u budućnosti.
Na temelju analize prikupljenih podataka o obvezatnoj DDD kao posebnoj mjeri zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba moraju izraditi Program mjera za sljedeće razdoblje sukladno Odluci o obvezatnoj DDD mjeri kao posebnoj mjeri i predložiti ga upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za zdravstvo.
Zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba nakon provedenog stručnog nadzora i prosudbe uspjeha provedene mjere s izvješćem, uz predlaganje mjera aktivne preventive, trebaju za svaku iduću godinu provedbe obvezatnih DDD mjera kao posebnih mjera uključivati manje pesticida u Program mjera i Provedbeni plan zbog poboljšanja sanitarnih uvjeta u okolišu te smanjivanja sveukupnih emisija štetnih tvari u prirodu.
Zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba predlažu naručitelju obvezatne DDD mjere kao posebne mjere provedbu postupaka sanitacije u okolišu neposredno prije provedbe obvezatnih DDD mjera kao posebnih mjera radi uspješnosti provedbe.

Članak 42.

Troškovi stručnog nadzora financiraju se iz sredstava županija, općina i gradova ili Grada Zagreba predviđenih za provođenje obvezatne DDD kao posebne mjere radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti.
Korisnici obvezatnih DDD mjera mogu o svom trošku zatražiti provedbu stručnog nadzora nad provedbom obvezatnih (preventivnih) DDD kao općih mjera u objektima, a stručni nadzor provode zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba.

V. SMANJENJE RIZIKA U PRIMJENI PESTICIDA TIJEKOM PROVEDBE OBVEZATNIH DDD MJERA

Članak 43.

Pesticidi se upotrebljavaju pod nadzorom odgovorne osobe za izvođenje obvezatnih DDD mjera i uporabu kemikalijama sukladno posebnim propisima. Odgovorne osobe moraju voditi računa o rizicima koji su mogući tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera.
Odgovorne osobe moraju:
– odrediti stručno znanje i iskustvo radnika koji će primjeniti pesticid tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera,
– osigurati pisane upute o primjeni pesticida tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera,
– izravno nadzirati svakog radnika na barem jednom mjestu tipične primjene pesticida tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera,
– biti na raspolaganju u svako doba svim radnicima koje nadzire za slučaj potrebe.

Članak 44.

Ako se za provedbu obvezatnih DDD mjera koriste kemikalije sa znakom Vrlo otrovno (T+) i Otrovno (T), izvoditelj obvezatnih DDD mjera mora se strogo pridržavati određenih minimalnih intervala ili minimalne koncentracije (za plinove) za ponovnu uporabu tretiranih prostora sukladno uputama za uporabu.

Članak 45.

Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera kod svake primjene pesticida rasap na neciljane plohe mora se svesti na najmanju moguću mjeru vodeći računa od trenutka izbora pesticida i formulacije, pri određivanju načina primjene i tijekom tretmana.
Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera radi smanjivanja nepotrebnog rasapa pesticida trebaju se primjenjivati manje hlapljive formulacije, upotrebljavati odgovarajuće sapnice i tlak u prskalici, vodeći računa o veličina kapljica. Primjena ULV metoda ili toplog zamagljivanja mora se izbjegavati ukoliko se ciljanim tretmanom može postići odgovarajući rezultat.
Ako se tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera pesticid koristi na otvorenim prostorima izvoditelj obvezatnih DDD mjera obvezno mora biti informiran o vremenskim prilikama (vjetar, temperatura i vlaga) o kojima ovisi stvaranje nepotrebe količine rasapa i zagađenje okoliša.

Članak 46.

Nakon provedbe obvezatnih DDD mjera, ostatke pesticidne ambalaže obvezno je odložiti sukladno uputama za uporabu proizvoda i propisima koji uređuju postupanje s otpadom.

Članak 47.

Nije dozvoljeno stvaranja viška neupotrijebljenog materijala ili pesticidnog otpada.
Za slučaj nepravilnog postupanja s otpadom odgovorna je odgovorna osoba za rad s kemikalijama u izvoditelju obvezatnih DDD mjera.
Radi smanjenja pojave pesticidnog otpada mora se planirati nabava pesticida s kojima će se provoditi obvezatne DDD mjere te pri tome se mora voditi računa o:
– prvo koristiti starije zalihe i utrošiti sve količine pesticida prije nego im istekne rok valjanosti,
– kupovati planski određene količine pesticida koje će se utrošiti za provedbu obvezatnih DDD mjera tijekom određenog perioda ili tijekom cijele godine,
– za svako mjesto primjene obvezatnih DDD mjera treba posebno pripremiti odgovarajuću količinu pesticida (otopine),
– pesticide se mora čuvati na sigurnom mjestu sukladno posebnim propisima, da ne dođe do oštećivanja ambalaže i onečišćenja sadržaja te odljepljivanja ili uništenja deklaracije i upute za uporabu. Pesticide se mora zaštititi od izravnog izlaganja suncu ili od smrzavanja, kako ne bi došlo do fizikalnih promjena koje ih mogu učiniti neupotrebljivim. Suhe formulacije je potrebno skladištiti na mjestima gdje nema vlage,
– skladište pesticida mora držati osigurano i pod ključem kako bi se sprječio neovlašten ulazak i zlouporaba.

Članak 48.

Odgovorna osoba za rad s kemikalijama izvoditelja obvezatnih DDD mjera mora osigurati provedbu sljedećih mjera u slučaju izlijevanja pesticida tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera:
– obustavljanje prolijevanja – mora se poduzeti sve da se zaustavi dalje istjecanje pesticida. Aparate koji cure mora se odmah isključiti, a pripravke iz oštećene ambalaže mora se pretočiti u sigurnu i neoštećenu,
– ograničavanje širenja – izlivene količine pesticida mora se ograničiti na najmanjem mogućem prostoru. Ne smije se dopustiti da proliveni pesticidi dođu u vodotoke, ni u odvodne sustave. Tekućine se mora prekriti pijeskom. Mora se izbjegavati uporaba piljevine radi opasnosti od požara.
– čišćenje – apsorbiranu količinu tekućine ili prosute krute pesticide mora se prikupiti u čvrste plastične vreće. Područje na kojem je došlo do većeg izlijevanja može biti i dalje onečišćeno bez obzira na poduzete mjere te je potrebno obvezno odmah provesti dodatne mjere koje provode za to ovlaštene stručne ekipe.
– obavješćivanje – o svakom značajnijem izlijevanju pesticida, pogotovo ako se radi o kemikalijama sa znakom Vrlo otrovno (T+) i Otrovno (T), odmah se mora obavijestiti odgovornu osobu za rad s kemikalijama u osobi iz stavka 3. članka 2. ovoga Pravilnika, a ona obavještava tijela nadležne županijske sanitarne inspekcije na terenu.
Tijekom provođenja postupaka iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka mora se voditi računa o osobnoj zaštiti uz obveznu uporabu osobne zaštitne opreme ili posebne zaštitne opreme ukoliko to specifična situacija zahtjeva.

Članak 49.

U slučaju otrovanja izvoditelja obvezatnih DDD mjera liječniku se mora predočiti:
– uputu za uporabu ili druga odgovarajuća dokumentacija s fizikalno – kemijskim, toksikološkim ili drugim podacima o kemikaliji,
– pisana uputa o postupcima koje valja primjeniti kod izlaganja kemikaliji,
– prazno ili puno jedinično pakiranje otrova zbog kojeg je nastupilo otrovanje.
Liječnika treba izvjestiti i o podacima o događajima prilikom kojeg je ozlijeđena osoba bila izložena kemikaliji, podacima o periodičnim liječničkom nadzoru osobe koja je bila izložena kemikaliji te o liječniku koji je obavio zdravstveni nadzor.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (»Narodne novine«, broj 38/98.).

Članak 51.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/07-04/12
Urbroj: 534-01-07-2
Zagreb, 23. ožujka 2007.

Ministar
doc. dr. sc. Neven Ljubičić, v. r.

Obrazac 1.: Potvrda o provedenoj obvezatnoj DDD mjeri*

Naziv tvrtke/ustanove koja provodi obvezatne DDD mjere______
Adresa (ulica i mjesto)________________________________
Telefon________________ Faks __________________
E-mail adresa:_____________________
Datum: _____________________
 

POTVRDA br. ________ o provedenoj obvezatnoj
dezinfekciji – dezinsekciji – deratizaciji
(zaokružiti provedenu mjeru)

Naziv i adresa korisnika obvezatne DDD mjere _________________________________________________________________
Vrsta mikroorganizma, štetnog člankonožaca (artropoda) ili štetnog glodavca _________________________________________________________________
Infestacija (zaokružiti):     jaka             srednja             slaba

Opis rada, način primjene_______________________________________________

MJERA OPREZA ZA KORISNIKA: Nakon provedene obvezatne DDD mjere OBVEZNO
treba očistiti i oprati sve radne površine i predmete koji se koriste u svakodnevnoj uporabi!
__________________________      M.P.     ____________________________
Potpis izvoditelja obvezatne DDD mjere                          Potpis korisnika obvezatne DDD mjere

_______
* Potvrda se vodi u bloku potvrda, a svaka stranica mora biti numerirana. Potvrda se piše u 3 primjerka, od kojih 1 kopija ostaje u osobi iz stavka 2. članka 2. ovoga Pravilnika, a 2 kopije u arhivi izvoditelja od kojih je 1 kopija prilog fakturi.
 

Obrazac 2: Jednogodišnja zbirna izvješća o provedenim obvezatnim DDD mjerama*

UPITNICI ZA ZBIRNA IZVJEŠĆA O PROVEDENIM
OBVEZATNIM DDD MJERAMA

EVIDENCIJSKI LIST TVRTKE

IME TVRTKE _________________________________________
ADRESA _____________________________________________
TELEFON ___________ FAX __________ MOBITEL _________
ODGOVORNA OSOBA (osoba za kontakt) __________________
TELEFON ___________ FAX __________ MOBITEL _________
ODGOVORNA OSOBA (za rad s otrovima) __________________
TELEFON ___________ FAX __________ MOBITEL _________
 

POPIS OPREME_______________________________________
VOZNI PARK_________________________________________
NAPOMENE, PRIMJEDBE ILI PITANJA____________________
M.P. _________________________
                                                                  (potpis odgovorne osobe)

______
*Zbirno izvješće se sastoji od 7 strana, a piše u 2 primjerka, od kojih se 1 kopija dostavlja Zavodu za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu, a 1 kopija se čuva u arhivi izvoditelja.
 

SPECIFIKACIJA UTROŠENIH PESTICIDA
za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca _________ godine
 

                                                        M.P.                                         ___________________
                                                                                                           (potpis odgovorne osobe)
 

PREGLED PROVEDENIH MJERA OBVEZATNE DEZINFEKCIJE PO OBJEKTIMA

                                                         M.P.                                         ___________________
                                                                                                           (potpis odgovorne osobe)
 

PREGLED PROVEDENIH MJERA OBVEZATNE DEZINSEKCIJE PO OBJEKTIMA
 

                                                         M.P.                                         ___________________
                                                                                                           (potpis odgovorne osobe)
 

PREGLED PROVEDENIH MJERA OBVEZATNE DERATIZACIJE PO OBJEKTIMA
 

                                                         M.P.                                         ___________________
                                                                                                           (potpis odgovorne osobe)
 

PREGLED SUZBIJANIH ŠTETNIKA PO OBJEKTIMA
 

                                                        M.P.                                         ___________________
                                                                                                           (potpis odgovorne osobe)
 

PREGLED SUZBIJANIH GLODAVACA PO OBJEKTIMA
 

                                                          M.P.                                        ___________________
                                                                                                           (potpis odgovorne osobe)
 

Obrazac 3. Tekst na deratizacijskoj kutiji

Obrazac 4. Oznaka za fumigaciju objekta iz stavka 1. članka 2. ovoga Pravilnika – crni tekst na žutoj podlozi



Obrazac 5. Oznaka za fumigaciju broda – žuti tekst na crnoj podlozi

Obrazac 6. Potvrda o fumigaciji*
Naziv tvrtke / ustanove koja provodi fumigaciju_______________
______________________________Adresa_______________
___________________________________________________
Telefonski brojevi _______________________

                            POTVRDA O FUMIGACIJI

Naziv i adresa korisnika fumigacije__________________________
Mjesto gdje se fumigacija izvodi____________________________
Detaljan opis vrste fumigacije, fumigiranog objekta i hrane_________
____________________________________________________
Volumen fumigiranog prostora ili zabrtvljene hrane; vrsta hrane_____
____________________________________________________
Masa hrane ___________________________________________
Vrsta mikroorganizma, štetnog člankonožaca (artropoda) ili štetnog
glodavca _____________________________________________
Stanje prostora (procjena zabrtvljenosti; sanitacija) ili hrane (vlaga,
temperatura, čistoća)_____________________________________
_____________________________________________________
Rezultat testiranja stupnja zabrtvljenosti (ako je provedeno testiranje)
 ____________________________________________________
Vrijeme testa __________________________________________
Vrsta fumiganta ___________ Koncentracija; doza _____________
Način primjene _________________________________________
Datum primjene ________ Vrijeme primjene (sat i min.) __________
Dužina ekspozicije _________ Dužina prozračivanja _____________
Koncentracija plina tijekom ekspozicije; datum i vrijeme mjerenja
_____________________________________________________
Dobiveni CT produkt ____________________________________
Vrijeme predaje objekta ili hrane na korištenje – datum izdavanja
Certifikata sigurnosti _____________________________________
Bilješke o slučajevima izvan planiranog programa ili nezgode tijekom
fumigacije _____________________________________________
_____________________________________________________
_____________________________________________________
Datum _______________ M.P. ____________________________
                                                 (potpis vođe ekipe za fumigaciju)
________
*Potvrde se vode u bloku, a svaka stranica mora biti numerirana.
Potvrda o fumigaciji se piše u 5 primjerka od kojih 2 kopije ostaju u
arhivi izvoditelja (od čega je 1 kopija prilog fakturi), 1 kopiju dobiva
naručitelj fumigacije, 1 kopiju dobiva nadležna sanitarna inspekcija i
1 kopiju dobiva nadležna zdravstvena ustanova s djelatnošću hitne
medicinske pomoći.
 

Obrazac 7. Certifikat sigurnosti*
Naziv tvrtke/ustanove koja provodi fumigaciju __________________
_____________________________________________________
Adresa ______________ Telefonski brojevi ___________________

                            CERTIFIKAT SIGURNOSTI

Nazočnom predstavniku fumigiranog objekta /broda/hrane ________
____________________________________________________
nakon završene fumigacije ________________________________
vođa ekipe za fumigaciju (ime i prezime) ______________________
Ovim Certifikatom sigurnosti potvrđujem da sam napravio provjeru
fumigiranog prostora (rizični prostor) i utvrdio da za ljude više nema
opasnosti od primjenjenog fumiganta.
Vrijeme, mjesto i nađene koncentracije rezidua plina ____________
____________________________________________________
Objekat se može slobodno koristiti od dana______ sati__________
Datum _______________ M.P. ___________________________
                                                  (potpis vođe ekipe za fumigaciju)
Vrijeme provjere: ________________
Ime i prezime nazočne osobe u fumigiranom objektu / brodu: ______
____________________________________________________
Datum _______________ M.P. ___________________________
   ;  &bsp;                                      (potpis korisnika ekipe za fumigaciju)

_________
*Certifikat sigurnosti se vodi u bloku, a svaka stranica mora biti numeri-
rana. Certifikat sigurnosti se piše u 2 primjerka od kojih 1 kopija ostaje
kod naručioca, a 1 kopija u arhivi izvoditelja kao prilog Potvrdi o fumigaciji.