MINISTARTVO UNUTARNJIH POSLOVA
2827
Na temelju članka 100. Zakona o policiji (»Narodne novine«, broj: 34/2011.), ministar unutarnjih poslova donosi
PRAVILNIK
O DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Odredbe ovog Pravilnika odnose se i na vježbenike za policijskog službenika Ministarstva.
Članak 2.
Policijski službenik ne može se smatrati odgovornim za povredu službene dužnosti dok se izvršnim rješenjem u disciplinskom postupku ne utvrdi njegova odgovornost.
Članak 3.
Prilikom odlučivanja u disciplinskom postupku, dvojba u pogledu postojanja činjenica koja čine obilježja povrede službene dužnosti ili utječu na utvrđivanje odgovornosti policijskog službenika, razmatrat će se na način koji je povoljniji za policijskog službenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak.
Članak 4.
Protiv policijskog službenika ne može se ponovno voditi disciplinski postupak za povredu službene dužnosti za koju je postupak već proveden i u kojem je postupku doneseno izvršno rješenje.
Članak 5.
Policijski službenik ne može biti disciplinski kažnjen zbog povrede službene dužnosti koja u vrijeme počinjenja nije bila propisana kao povreda službene dužnosti i za koju nije bila propisana disciplinska kazna.
Članak 6.
Disciplinske kazne izriču se u svrhu odgojnog utjecaja na počinitelja i druge policijske službenike u Ministarstvu te održavanja radne discipline i pravila ponašanja u službi i izvan službe.
Članak 7.
Čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj određuje službenu osobu koja provodi postupak utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje odluke o odgovornosti policijskog službenika za lakšu povredu službene dužnosti.
Članak 8.
Policijskom službeniku za kojeg se sumnja da je počinio težu povredu službene dužnosti mora se omogućiti očitovanje o toj povredi. Očitovanje policijskog službenika uzet će se, u pravilu, u formi vlastoručno pisane i potpisane izjave ili u formi zapisnika o uzimanju izjave, čiji primjerak će mu se uručiti.
Od osoba koje mogu imati saznanja o težoj povredi službene dužnosti i njezinom počinitelju izjava će se, u pravilu, uzeti na zapisnik.
Članak 9.
Čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti dostavlja nadležnom disciplinskom sudu i prijavljenom policijskom službeniku.
Članak 10.
Zahtjev za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti sadrži:
– naziv nadležnog disciplinskog suda;
– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv i sjedište državnog tijela, ime i prezime te dužnost osobe ovlaštene za podnošenje zahtjeva s pozivom na akt na temelju kojeg joj je prenijeta navedena ovlast);
– podatke iz osobnog očevidnika policijskog službenika: ime, ime oca ili majke i prezime policijskog službenika protiv kojeg se pokreće postupak, dan i mjesto rođenja, mjesto i adresa stanovanja; podatke o zaposlenju u Ministarstvu, o ustrojstvenoj jedinici u kojoj je raspoređen, o radnom mjestu i osobnom zvanju, o stručnoj spremi, ranijoj disciplinskoj kažnjavanosti, je li udaljen iz službe ili ne, je li sindikalni povjerenik, podaci o godišnjim ocjenama za posljednje četiri godine, o nagradama i odlikovanjima;
– činjenični opis povrede službene dužnosti (način, vrijeme i mjesto počinjenja povrede te ostale okolnosti iz kojih proizlaze zakonska obilježja povrede koja se policijskom službeniku stavlja na teret);
– zakonski naziv teže povrede službene dužnosti i odredbu zakona kojom je ta teža povreda propisana;
– dokaze čije se izvođenje predlaže;
– obrazloženje zahtjeva;
– potpis podnositelja zahtjeva i pečat državnog tijela.
Jednim zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka može se obuhvatiti više težih povreda službene dužnosti ili više policijskih službenika ako između težih povreda službene dužnosti ili policijskih službenika postoji međusobna veza.
Članak 11.
Prijavljenom policijskom službeniku, koji nije angažirao branitelja, poziv za usmenu raspravu te drugu dokumentaciju u vezi s vođenjem disciplinskog postupka disciplinski sud dostavlja putem rukovoditelja ustrojstvene jedinice Ministarstva u kojoj je taj policijski službenik raspoređen ili slanjem dokumentacije poštom.
Članak 12.
Disciplinski sud u svakom konkretnom slučaju cijeni opravdanost razloga za neodazivanje pozivu.
Članak 13.
Vijeće, kojim predsjeda predsjednik vijeća, brine se za svestranu raspravu o činjenicama i okolnostima bitnim za rješavanje upravne stvari.
Članak 14.
Kad se tijekom postupka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka, vijeće će postupak obustaviti zaključkom.
Članak 15.
Nakon završetka usmene rasprave, vijeće se povlači na vijećanje i glasovanje radi donošenja odluke o odgovornosti.
Predsjednik vijeća javno objavljuje odluku suda i poučava stranke o pravu na žalbu.
Članak 16.
Vijeće disciplinskog suda odluku donosi većinom glasova svih članova.
O vijećanju i glasovanju sastavlja se zapisnik koji sadrži tijek glasovanja i odluku koja je donesena.
Zapisnik potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.
Zapisnik o vijećanju i glasovanju zatvorit će se u poseban omot, a sa sadržajem zapisnika može se upoznati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku i u tom slučaju sud je dužan zapisnik ponovno zatvoriti u poseban omot i na omotu naznačiti da je upoznat sa sadržajem zapisnika.
Članak 17.
Disciplinski sud može odlučiti:
1. da prijavljeni policijski službenik nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti,
2. da je prijavljeni policijski službenik odgovoran za težu povredu službene dužnosti u cijelosti ili djelomice te mu izreći kaznu.
Članak 18.
U slučaju stjecaja težih povreda službene dužnosti Disciplinski sud se prilikom izricanja kazne mora držati sljedećih pravila:
– ako je za dvije ili više težih povreda službene dužnosti počinjenih u stjecaju utvrdio istovrsne kazne, jedinstvena kazna se izriče zbrajanjem utvrđenih kazni, ali ne smije biti veća od zakonskog maksimuma;
– ako je za neke teže povrede službene dužnosti počinjene u stjecaju utvrdio kaznu prestanak državne službe, a za neke drugu vrstu kazne, izreći će jedinstvenu kaznu prestanak državne službe
– ako je za dvije ili više težih povreda službene dužnosti u stjecaju utvrdio različite vrste kazne, istovrsne kazne se zbrajaju, a potom se sve različite kazne izriču kao jedinstvena kazna.
Članak 19.
Kad spisi povodom žalbe stignu Drugostupanjskom disciplinskom sudu, predsjednik Drugostupanjskog disciplinskog suda određuje predsjednika vijeća, a po potrebi i suca izvjestitelja.
Članak 20.
Nakon vijećanja i glasovanja, Drugostupanjski disciplinski sud donosi odluku većinom glasova svih članova.
O vijećanju i glasovanju sastavlja se zapisnik koji sadrži tijek glasovanja i odluku koja je donesena.
Zapisnik potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.
Zapisnik o vijećanju i glasovanju zatvorit će se u poseban omot.
Članak 21.
Rješenje s klauzulom izvršnosti disciplinski sud dostavlja:
1. strankama u postupku
2. službama Ministarstva nadležnim za izvršenje rješenja.
Članak 22.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 511-01-152-44748-2011.
Zagreb, 25. studenoga 2011.
Ministar
Tomislav Karamarko, v. r.