Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 430-01/07-02/14, urbroj: 580-03-2011-80-45 od 27. rujna 2011.

NN 21/2012 (22.2.2012.), Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 430-01/07-02/14, urbroj: 580-03-2011-80-45 od 27. rujna 2011.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

567

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, na temelju članka 13. stavka 1., 2., i 3. Zakona o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05 i 49/11), u upravnom postupku odobravanja državne potpore za restrukturiranje poduzetnika Brodotrogir d.d., sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16, pokrenutom na zahtjev Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: mr. sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, Mladen Cerovac, mag. iur., zamjenik predsjednice Vijeća te članovi Vijeća Milivoj Maršić, dipl. oec., Vesna Patrlj, dipl. iur. i dr. sc. Mirna Pavletić Župić, s 85. sjednice održane 27. rujna 2011., donosi

RJEŠENJE

I. Odobrava se državna potpora za restrukturiranje sadržana u Programu restrukturiranja poduzetnika Brodotrogir d.d. sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16, kojeg je izradio poduzetnik Jadranska ulaganja, d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Šeferova 6.

II. Državna potpora iz točke I. izreke ovog rješenja iznosi 2.806.150.438 kuna i obuhvaća razdoblje od 1. ožujka 2006. do završetka procesa restrukturiranja.

III. Program restrukturiranja iz točke I. izreke ovog rješenja provodit će se u razdoblju od pet (5) godina sukladno uvjetima i obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem hrvatske brodograđevne industrije u pregovorima za stjecanje članstva u Europskoj uniji, sadržanim u Zajedničkom stajalištu Europske unije u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje i u Prilogu VIII. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske.

IV. Vlastiti doprinos u procesu restrukturiranja iznosi 1.877.400.833 kune, što predstavlja 40% ukupnih troškova restrukturiranja i odnosi se na ulaganja poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o. i na naknadu za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru iz Sporazuma o uređenju imovinsko – pravnih pitanja, sklopljenog 11. veljače 2011. između Republike Hrvatske i Brodogradilišta Brodotrogira d.d.

V. Kompenzacijske mjere za poduzetnika Brodotrogir d.d. odnose se na sljedeće:

a) Smanjenje proizvodnog kapaciteta za najmanje 15.101 cgt.

b) Ukupna godišnja proizvodnja može iznositi najviše 54.955 cgt-a u razdoblju od 10 godina počevši od 1. siječnja 2011. i sukladno potpisanom Sporazumu o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje od 2011. do 2020. od 17. svibnja 2011.

c) Poduzetnik Brodotrogir d.d. dužan je smanjiti svoj proizvodni kapacitet iz alineje a) ove točke najkasnije dvanaest mjeseci od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji.

VI. Utvrđuju se sljedeći uvjeti i rokovi radi provedbe ovog rješenja:

a) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavljat će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dokaz o izvršenju mjere koja se odnosi na vlastiti doprinos iz točke IV. izreke ovog rješenja.

Rok za izvršenje: svake godine za prethodnih 6 mjeseci, za cijelo vrijeme trajanja restrukturiranja, najkasnije do 15. siječnja i do 15. srpnja.

b) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavit će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dokaz o izvršenju mjere iz točke V. a) izreke ovog rješenja, najkasnije u roku od godine dana od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji.

c) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavljat će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, do kraja procesa restrukturiranja izvješća o provedbi Programa restrukturiranja poduzetnika Brodotrogir d.d.

Rok za izvršenje: svake godine za prethodnih 6 mjeseci, za cijelo vrijeme trajanja restrukturiranja, najkasnije do 15. siječnja i do 15. srpnja.

d) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dostavljat će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja godišnja financijska izvješća poduzetnika Brodotrogir d.d.

Rok za izvršenje: svake godine za cijelo vrijeme trajanja restrukturiranja, najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

VII. Do dovršetka procesa restrukturiranja kako je utvrđeno u točki III. izreke ovog rješenja, Brodotrogir d.d. može primati isključivo državne potpore predviđene u Programu restrukturiranja iz točke I. izreke ovog rješenja.

VIII. Poduzetnik Brodotrogir d.d. ne može primati nove potpore za sanaciju i restrukturiranje prije isteka razdoblja od najmanje deset (10) godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji.

IX. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POKRETANJE POSTUPKA

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 27. veljače 2007. od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (dalje: Ministarstvo) Program restrukturiranja poduzetnika Brodotrogir d.d., sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16.

Dostavom Programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. ispunjena je obveza iz rješenja Agencije od 21. rujna 2006., klasa: UP/I 430-01/2006-02/48, urbroj: 580-03-06-17-12, kojim su Brodotrogiru d.d. sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16 (dalje: Brodotrogir d.d.), odobrena državna jamstva u iznosu od 106.620.000 USD, u protuvrijednosti 624.860.903,70 kuna za provedbu postupka sanacije i kojim je naložena, u roku ne duljem od šest (6) mjeseci odnosno najkasnije do 21. ožujka 2007., dostava Agenciji Plana restrukturiranja ili Plana likvidacije poduzetnika Brodotrogir d.d. ili dostava dokaza o tome da su krediti pokriveni državnim jamstvom vraćeni u cijelosti, odnosno da je državno jamstvo prestalo važiti. Rješenje Agencije objavljeno je u cijelosti u »Narodnim novinama«, broj 130/06.

Navedeno rješenje Agencije od 21. rujna 2006. temelji se na Zakonu o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05) i Uredbi o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 121/03), koja u člancima 16. do 19. uređuje uvjete za dodjelu državne potpore za sanaciju i restrukturiranje.

II. PRIMIJENJENI PROPISI

U ovom postupku Agencija je primijenila Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05 i 49/11; dalje: ZDP), Uredbu o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 50/06; dalje: Uredba), te na temelju članaka 2. 3. i 4. Uredbe i Odluku Vlade Republike Hrvatske o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje (»Narodne novine«, broj 20/07; dalje: Odluka o sanaciji i restrukturiranju) koja sadrži Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (»Službeni list« Europske unije, C 244, od 1. listopada 2004.).

U dijelu koji uređuje postupak u nadležnosti Agencije, primijenjen je Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/06; dalje; ZUP) budući da je odredbom članka 168. Zakona o općem upravom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09) propisano da se svi postupci koji su započeti do stupanja na snagu tog Zakona (stupio na snagu 1. siječnja 2010.) moraju nastaviti odnosno dovršiti na temelju Zakona o općem upravnom postupku koji je bio na snazi do 31. prosinca 2009.

Uz primjenu navedenih propisa Agencija je izvršila i uvid u Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja (»Narodne novine«, broj 61/11), Sporazum o uređenju imovinsko pravnih pitanja od 11. veljače 2011. sklopljen između Republike Hrvatske i Brodotrogira d.d. i Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011.-2020. od 17. svibnja 2011. koje je sklopilo Ministarstvo s Brodosplitom d.d., Brodograđevnom industrijom 3. Maj d.d., Brodotrogirom d.d. te Brodogradilištem Kraljevica d.d.

III. TIJEK POSTUPKA

III. 1. Posebni ispitni postupak

Agencija je u smislu članka 142. ZUP-a, provela posebni ispitni postupak radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje ove upravne stvari, odnosno radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Agencija je, sukladno članku 9. stavku 1. i 2. ZDP-a, od Ministarstva zatražila dostavu cjelokupne dokumentacije i Programa restrukturiranja koji su potrebni za donošenje rješenja.

Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. dostavljen je Agenciji 27. veljače 2007. No, kako ovaj Program i dostavljena dokumentacija nisu bili dostatni za donošenje meritorne odluke Agencije, zatražena je od Ministarstva, zahtjevom od 3. travnja 2007., dostava dodatnih podataka i očitovanja koja se odnose na: strategiju razvoja poduzetnika Brodotrogir d.d., analizu tržišta, vlasničku strukturu, temeljni kapital, financijska izvješća, proces restrukturiranja, iskazivanje dobiti odnosno gubitka po novogradnjama, dodijeljene državne potpore, troškove restrukturiranja, financijsko i tehnološko restrukturiranje, broj zaposlenih te vlastiti doprinos i kompenzacijske mjere. Agencija je u opisanom zahtjevu istaknula kako Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. mora predstavljati jedinstven dokument, te da Ministarstvo mora potvrditi vjerodostojnost svih dostavljenih podataka i dokumentacije, kao i očitovati se o tome je li Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. izrađen sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju, osobito u smislu buduće rentabilnosti poslovanja bez državnih potpora.

Naime, Agencija u postupku ocjene Programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. uzima u obzir i smatra vjerodostojnima samo podatke dostavljene od strane Ministarstva, kao davatelja državne potpore.

Požurnicom od 17. travnja 2007. Agencija je ponovno ukazala Ministarstvu na svoj zahtjev od 3. travnja 2007. Tražene podatke i dopune Brodotrogir d.d. dostavio je 15. svibnja 2007., a Ministarstvo 18. svibnja 2007.

No, kako dostavljena dokumentacija nije odgovorila na sva pitanja, niti je sadržavala indicije o budućoj održivosti brodogradilišta Agencija je ponovno 5. srpnja 2007. od Brodotrogira d.d. i od Ministarstva zatražila dopune i dodatna pojašnjenja Programa. Brodotrogir d.d. je dostavio tražena očitovanja Agenciji 30. srpnja 2007.

17. listopada 2007. Agencija je od Ministarstva na znanje zaprimila dopis koji je bio upućen svim brodogradilištima koja se nalaze u procesu restrukturiranja, što uključuje i Brodotrogir d.d., kojim je Ministarstvo, u bitnome, zatražilo od svih brodogradilišta daljnju doradu programa restrukturiranja sukladno prethodnom traženju Agencije.

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) je na svojoj 99. sjednici, održanoj 14. veljače 2008., utvrdilo kako se dostavljeni programi restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta obuhvaćenih ovim procesom, dakle uključivo i Brodotrogira d.d., ne mogu odobriti jer za to nema zakonskih uvjeta i jer ne sadrže dovoljno elemenata i argumenata za ocjenu održivosti brodogradilišta nakon restrukturiranja, a bez novih državnih potpora. U Mišljenju Vijeća koje se odnosi na sve programe, a koje sadrži i kratak osvrt na svako pojedino brodogradilište, naglašeno je kako je potrebno provesti stvarno i dubinsko restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta koje zahtijeva odlučnije mjere i poteze, odnosno bitno kvalitetnije planove restrukturiranja od predloženih.

Pritom, Ministarstvu je ukazano na potrebu poduzimanja konkretnih aktivnosti usmjerenih na restrukturiranje kako se ne bi ugrozile, na jednoj strani ugovorne obveze brodogradilišta, uključivo i Brodotrogir d.d., a na drugoj, ispunjavanje zakonskih obveza o državnim potporama, izvršavanje međunarodnih obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori: broj, 14/01, 14/04, 1/05 i 7/05; dalje SSP) te osiguranje potrebne dinamike pregovora s Europskom unijom. Spomenuta ocjena Agencije dana je na temelju analize predloženih programa restrukturiranja koju su, na temelju nalaza i konkretnog uvida u poslovanje svakog brodogradilišta zasebno, proveli neovisni stručnjaci odnosno konzultanti Ecorysa, na temelju posebnog projekta Europske unije, pod nazivom »Pomoć procesu restrukturiranja brodograđevne industrije u Hrvatskoj«, odabrani putem javnog poziva Europske komisije da izvrše evaluaciju predloženih programa restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u teškoćama.

Cilj projekta je bio utvrditi vode li programi restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta ka ponovnoj uspostavi dugoročne održivosti svakog brodogradilišta, a to se naročito odnosilo na sljedeće:

– ocjenu realnosti planova restrukturiranja,

– mogućnost održavanja konkurentnosti brodogradilišta na tržištu,

– ocjenu jamče li planovi na kraju razdoblja restrukturiranja efikasnost poslovanja kao kod zapadnoeuropskih brodogradilišta (profitabilnost, proizvodnost, proizvodnja, zaposlenost itd.),

– utvrđivanje slabosti u planovima restrukturiranja i predlaganje mogućih poboljšanja.

Slijedom navedenog, na temelju utvrđenih činjenica i mišljenja Vijeća, od Ministarstva je zatraženo da dostavi programe restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u teškoćama koji će sadržavati sve potrebne elemente za donošenje odluke o odobrenju potpora za restrukturiranje sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju, a među njima i Program restrukturiranja poduzetnika Brodotrogir d.d.

Dopunjeni Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. dostavljen je Agenciji 2. lipnja 2008.

Međutim, u međuvremenu je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o namjeri privatizacije i načelima privatizacije poduzetnika: Brodogradilište Uljanik d.d sa sjedištem u Puli, Brodogradilište Kraljevica d.d. sa sjedištem u Kraljevici, Brodogradilište Brodotrogir d.d. sa sjedištem u Trogiru, Brodograđevna industrija 3. Maj d.d. sa sjedištem u Rijeci i Brodogradilište Brodosplit d.d. sa sjedištem u Splitu, klasa: 310-114/08-01/03, urbroj: 5030105-08-1 od 21. svibnja 2008. (dalje: Odluka Vlade Republike Hrvatske).

Spomenuta Odluka Vlade Republike Hrvatske u točkama I. i II. navodi da Republika Hrvatska namjerava privatizirati hrvatska brodogradilišta, uključivo i Brodotrogir d.d., sukladno Zakonu o privatizaciji (»Narodne novine«, broj 21/96, 71/97 i 73/00). Pritom se Ministarstvo i Hrvatski fond za privatizaciju zadužuju da izrade i Vladi Republike Hrvatske predlože model privatizacije društava Brodogradilište Uljanik d.d., Pula, Brodogradilišta Kraljevica d.d., Kraljevica i Brodotrogira d.d., Trogir. U točki III. preporuča se Društvu Brodosplit d.d., Split, da izradi model, pripremi i provede privatizaciju društva Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o., Split, a zadužuje se Hrvatski fond za privatizaciju da kroz organe društva Brodosplit d.d., osigura provedbu predmetne Odluke Vlade Republike Hrvatske.

S obzirom na to da je tijekom postupka odobravanja potpore za restrukturiranje Brodotrogira d.d., Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o namjeri provedbe privatizacije i načelima privatizacije, koja uključuje i Brodotrogir d.d., Agencija je u ovom predmetu 29. srpnja 2008., donijela zaključak pod klasom: UP/I 430-02/2007-02/14, urbroja: 580-03-08-43-30, o prekidu upravnog postupka odobravanja državne potpore za restrukturiranje Brodotrogira d.d.

Navedeni zaključak o prekidu Agencija je donijela na temelju članka 144. stavka 1. i članka 148. ZUP-a jer se postupak privatizacije Brodotrogira d.d. smatra prethodnim pitanjem, koje se provodi po posebnom propisu, konkretno Zakonu o privatizaciji i bez čijeg rješavanja Agencija ne može okončani pokrenuti postupak po propisima o državnim potporama. Postupak provedbe procesa restrukturiranja nastavit će se nakon zaprimanja obavijesti o završetku procesa privatizacije i dostave navedene dokumentacije ili kada Agencija ocijeni da su prestale okolnosti zbog kojih je postupak prekinut.

Nastavno na odluku o privatizaciji, Agencija je 16. srpnja 2009., zaprimila Odluku Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 1.177.014 redovnih dionica društva Brodotrogir d.d., pod posebnim uvjetima, od 11. srpnja 2009., klasa: 310-14/09-02/03, urbroj: 5030120-09-1. Javni poziv je objavljen 1. kolovoza 2009.,a rok za prikupljanje ponuda bio je određen za 30. rujna 2009.

Na javni poziv, ponudu za kupnju dionica je podnio poduzetnik »More Trogir« d.o.o., ali u ovom privatizacijskom krugu ova ponuda nije prihvaćena. Nakon toga Vlada je donijela odluku o novom natječaju (Odluka Vlade od 28. siječnja 2010., klasa: 310-14/10-02/03, urbroj: 5030120-10-1 i Odluka Vlade o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 1.177.014 redovnih dionica društva Brodotrogir d.d., Trogir, pod posebnim uvjetima, od 11. veljače 2010.), na temelju koje je Hrvatski fond za privatizaciju objavio novi Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica društva Brodotrogir d.d., pod posebnim uvjetima, a koji je objavljen 15. veljače 2010. Rok za prikupljanje ponuda bio je određen za 19. travnja 2010., te je naknadno produžen do 10. svibnja 2010.

Javni pozivi objavljeni su na internetskim stranicama Hrvatskog fonda za privatizaciju, zatim u listu Vjesnik, listu Financial Times, listu The Economist, Loyds List, te Tradewinds (časopis koji ima svoju web-stranicu).

Nakon provedenog javnog natječaja, izabrana je ponuda poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o. za kupnju dionica Brodotrogira d.d.

Sukladno uvjetima iz Javnog poziva, koji su, između ostalog, nalagali i izradu Programa restrukturiranja brodogradilišta od strane ponuditelja, Ministarstvo je Agenciji dana 3. rujna 2010., dostavilo Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. (dalje: Program restrukturiranja), kojeg je izradio poduzetnik Jadranska ulaganja d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Šeferova 6, čija je ponuda ocijenjena prihvatljivom odnosno dovoljnom za nastavak privatizacijskog procesa.

Dostavom ovog Programa restrukturiranja prestale su i okolnosti zbog kojih je postupak u ovom predmetu bio prekinut zaključkom Agencije od 29. srpnja 2008., stoga je postupak u ovom predmetu nastavljen.

Uvidom u dostavljeni Program restrukturiranja Agencija je utvrdila da je isti još uvijek nepotpun, pa ga je bilo potrebno dopuniti sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju odnosno sljedećim podacima i informacijama:

– Navesti razdoblje restrukturiranja, a ako Ministarstvo nije sigurno kada će restrukturiranje započeti, potrebno je obrazložiti i u financijskim veličinama pokazati kako će odgađanje početka restrukturiranja imati odraza na prikazane veličine.

– Navesti sve postupke i sporove koji se vode protiv poduzetnika Brodotrogir d.d., o kojim se novčanim iznosima radi i na koji način se predviđa njihovo rješenje te kako će se to odraziti na buduće poslovanje poduzetnika.

– Tablice iz Programa restrukturiranja u kojima su navedeni isporučeni brodovi, bilo je potrebno dopuniti sljedećim podacima: dwt, cgt, sati/cgt, ugovorena/isplaćena cijena, iznos subvencije, iznos kredita pokrivenih državnim jamstvom, ostvarena dobit/gubitak nakon isporuke.

– U Poglavlju 5. pod nazivom «Izbor proizvodnog programa» gdje je navedeno da će se poduzetnik orijentirati na izgradnju standardnih brodova, brodova specijalnih namjena i manjih putničkih brodova, bilo je potrebno odrediti o kojim se brodovima radi i obrazložiti, ukoliko se pojedini tipovi brodova do sada nisu gradili u brodogradilištu, postoje li za njihovu izgradnju dovoljni tehnološki i ljudski potencijali.

– Zatraženo je znatno povećanje vlastitog doprinosa koje je iznosilo 30 posto, odnosno da iznosi barem 40 posto.

Ministarstvo je 4. listopada 2010. dostavilo Agenciji mišljenje Europske komisije iz kojeg proizlazi da se kompenzacija za pomorsko dobro može smatrati vlastitim doprinosom, te da u tom slučaju kompenzacija za pomorsko dobro ne dovodi do smanjenja troškova restrukturiranja. Nadalje, Ministarstvo je na zahtjeve Agencije odgovorilo 29. listopada 2010. i 5. studenog 2010.

U dopisu od 15. prosinca 2010. Agencija je utvrdila da je Program restrukturiranja i dalje potrebno izmijeniti i dopuniti te je detaljno navela na što se tražene izmjene i dopune odnose.

Ministarstvo je na zahtjeve Agencije odgovorilo 28. siječnja 2011. dostavivši traženu dokumentaciju, samo na engleskom jeziku, pa je Agencija dopisom od 2. veljače 2011. zatražila sve izmjene i dopune i na hrvatskom jeziku kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj, sukladno članku 12. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine», broj: 56/90, 135/97, 113/00 i 28/01) te sukladno članku 15. stavku 1. ZUP-a.

Kako Ministarstvo nije u zadanom roku od 30 (trideset) dana dostavilo traženu dokumentaciju, Agencija je požurnicom od 31. ožujka 2011. još jednom zatražila očitovanje Ministarstva te je, između ostalog, opisala metodologiju načina izračuna ukupnih troškova restrukturiranja. Također, Agencija je ukazala na činjenicu kako je potrebno uskladiti izračun troškova restrukturiranja Ministarstva s onim koji je sadržan u Programu restrukturiranja.

Dopune Programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. Ministarstvo je dostavilo Agenciji 25. srpnja 2011.

Agencija je dopisom od 4. kolovoza 2011. utvrdila da je dostavljeni program i dalje potrebno dodatno obrazložiti i nadopuniti, što je Ministarstvo i učinilo i dostavilo posljednju dopunu 16. rujna 2011.

Program restrukturiranja, koji je izradio poduzetnik Jadranska ulaganja d.o.o., zaprimljen je 3. rujna 2010., a njegove izmjene i dopune sukcesivno su dostavljene 29. listopada 2010., 5. studenog 2010., 28. siječnja 2011., 25. srpnja 2011. i 16. rujna 2011. Također, Agenciji je dostavljen i Sporazum o uređenju imovinsko pravnih pitanja od 11. veljače 2011., sklopljen između Republike Hrvatske i Brodotrogira d.d., i Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje 2011-2020. od 17. svibnja 2011. koje je sklopilo Ministarstvo s Brodotrogirom d.d. i koji su dostavljeni Agenciji 1. kolovoza 2011. Navedeno predstavlja cjelinu odnosno konačan tekst Programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. koji je Agencija ocjenjivala u ovom postupku i na temelju kojeg su odobrene državne potpore za restrukturiranje Brodotrogira d.d.

III.2. Restrukturiranje hrvatske brodogradnje i obveze koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem hrvatske brodograđevne industrije u pregovorima za stjecanje članstva u Europskoj uniji

Republika Hrvatska je, sukladno odredbama članka 70. SSP-a (članak 35. Privremenog sporazuma), preuzela određene obveze u području zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora. Između ostalog, SSP uređuje kako je nespojiva s ovim Sporazumom svaka potpora koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima, u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu između Republike Hrvatske i Europske unije. Pritom se svako postupanje suprotno SSP-u ocjenjuje na temelju kriterija koji proizlazi iz primjene pravila o tržišnom natjecanju Europske unije odnosno članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Unije.

U slučaju državnih potpora pravna stečevina Europske unije (acquis) sadržana u članku 107. spomenutog Ugovora zabranjuje potpore koje narušavaju ili mogu narušiti trgovinu među državama članicama. Pritom, ovaj članak dopušta i moguća izuzeća za dodjelu potpora koja su tamo navedena te su dodatno obrađena u nizu smjernica i odluka Europske komisije. U konkretnom slučaju kada se radi o dodjeli potpora za sanaciju ili restrukturiranje one se mogu dodijeliti samo pod uvjetima sadržanim u Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (Sl. C 244, 1. listopada 2004.).

Sukladno spomenutim Smjernicama, restrukturiranje poduzetnika u teškoćama se temelji na izvedivom, koherentnom i dalekosežnom planu s ciljem ponovne uspostave poduzetnikove dugoročne održivosti (rentabilnosti). Elementi restrukturiranja su reorganizacija i racionalizacija poduzetnikovih djelatnosti na učinkovitoj osnovi, što uključuje napuštanje djelatnosti koja je donosila gubitke, restrukturiranje onih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne, te po mogućnosti, diversifikaciju djelatnosti (razvoj novih ili poboljšanih proizvoda i proizvodnih procesa), koje će biti nove i tržišno održive.

Republika Hrvatska je također, na temelju članka 70. SSP-a, preuzela obvezu usklađenja postojećih programa državnih potpora s pravilima o tržišnom natjecanju u Zajednici u razdoblju ne dužem od četiri godine od stupanja na snagu SSP-a (1. ožujka 2002.) odnosno do 1. ožujka 2006. Spomenuta obveza na području potpora brodograđevnoj industriji zahtijevala je od Hrvatske da u cijelosti izmjeni sustav dodjele potpora svim velikim brodogradilištima i to: Brodograđevnoj industriji 3. Maj d.d. iz Rijeke, Brodogradilištu Kraljevica d.d. iz Kraljevice, Brodogradilištu Brodotrogir d.d. iz Trogira, Brodograđevnoj industriji Split d.d iz Splita, Brodosplit – Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) iz Splita, te Brodogradilištu Uljanik d.d. iz Pule. Naime, potpore koje su se tradicionalno dodjeljivale spomenutim brodogradilištima u vidu subvencija koje su određivane u odnosu na ugovorenu cijenu broda i državnih jamstava za financiranje izgradnje brodova i na primljene avanse, nisu sukladne pravilima o državnim potporama iz članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

S druge strane, unatoč tako dodjeljivanim potporama gotovo sva brodogradilišta su poslovala s gubitkom te su se prema kriterijima iz acquis smatrala poduzetnicima u teškoćama kojima se državne potpore mogu dodijeliti samo u obliku potpora za restrukturiranje sukladno Smjernicama za sanaciju i restrukturiranje koje uređuju način i uvjete dodjele potpora onim poduzetnicima koji svojim vlastitim sredstvima i aktivnostima nisu u stanju osigurati rentabilno poslovanje. Stoga je restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta bilo jedno od mjerila, kako za otvaranje, tako i za zatvaranje pregovora o članstvu Republike Hrvatske u Europsku Uniju u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje.

Već su u svibnju 2006. bili poznati uvjeti (mjerila) za otvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, koji su od Republike Hrvatske zahtijevali usvajanje pojedinačnih planova restrukturiranja za svako brodogradilište u teškoćama koji bi bili usklađeni s kriterijima iz članka 70. SSP-a i prihvaćeni od strane Europske komisije. Unatoč činjenici da su ti planovi izrađeni i u nekoliko navrata dorađivani i dostavljeni Europskoj komisiji, oni nisu bili prihvaćeni.

Vlada Republike Hrvatske odlučila je u svibnju 2008. provesti proces restrukturiranja brodogradilišta kroz njihovu privatizaciju što je poduprla i Europska komisija. Nakon što su s Europskom komisijom dogovoreni i usklađeni uvjeti natječaja (usuglašavanje je trajalo u razdoblju od donošenja odluke o privatizaciji od 21. svibnja 2008. do srpnja 2009.) za podnošenje ponuda za kupnju dionica i privatizaciju svih velikih brodogradilišta, prvi natječaj je objavljen 1. kolovoza 2009. Međutim, kako nije bilo ponuda koje su zadovoljile uvjete natječaja, a za neka brodogradilišta se nije javio niti jedan ponuditelj, u veljači 2010. objavljen je novi, bitno dorađeniji i konkretniji javni poziv na koji su se, osim u slučaju Uljanika, javili domaći i inozemni investitori zainteresirani za kupnju hrvatskih brodogradilišta, te su u proljeće 2010. za većinu brodogradilišta počeli pregovori oko uvjeta privatizacije. Javni poziv za prodaju dionica Brodogradilišta Kraljevica d.d. ponovljen je još jedanput, a za Brodograđevnu industriju 3. Maj d.d., također još jednom radi odustanka investitora.

Polazeći od spomenutog napretka, Europska komisija je Europskom vijeću predložila otvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje.

Europsko vijeće je 25. lipnja 2010. usvojilo Zajedničko stajalište Europske unije u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, kojim je utvrdilo četiri mjerila za privremeno zatvaranje ovog poglavlja od kojih je mjerilo za brodogradnju glasilo:

– za svako od brodogradilišta u teškoćama mora biti usvojen plan restrukturiranja usklađen s pravnom stečevinom Europske unije i prihvaćen od Agencije i Europske komisije;

– nijedno brodogradilište neće preuzimati nove narudžbe dok planove restrukturiranja ne prihvati Europska komisija;

– ukoliko neko od brodogradilišta ne bude u mogućnosti podnijeti prihvatljiv plan restrukturiranja, Republika Hrvatska će morati za to brodogradilište usvojiti stečajni plan u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, prihvaćen od Agencije i Europske komisije. Takvim brodogradilištima više neće biti dopušteno preuzimati nove narudžbe te će im jedino biti dopušteno primati nove državne potpore strogo ograničene na ono što je nužno za dovršenje postojećih narudžbi.

Pregovori u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje otvoreni su na sjednici Međuvladine konferencije 30. lipnja 2010.

Polazeći od mjerila koji od Republike Hrvatske zahtijeva izradu planova restrukturiranja svih brodogradilišta u teškoćama te odobrenje istih od strane Europske komisije i Agencije, tijekom druge polovine 2010. intenzivirana je aktivnost na izradi, a potom i doradi planova restrukturiranja od strane ponuditelja koji su odabrani kao potencijalni investitori na privatizacijskim natječajima provedenim u veljači 2010. i kasnije. Kako bi se mogla dati objektivna i realna ocjena planova restrukturiranja, kako od strane Agencije, tako i Europske komisije – Opće Uprave za tržišno natjecanje, u uvjetima bitno pogoršanih kretanja na tržištu, Europska komisija i Agencija dogovorile su provedbu projekta čiji je cilj bio uključiti neovisne stručnjake, specijaliste za tržište brodograđevne industrije pri ocjeni dostavljenih planova restrukturiranja. Radi se o projektu koji je financirala Europska komisija, a na temelju kojeg je putem javnog poziva izabrana tvrtka Ecorys, čija je temeljna zadaća bila pomoći Agenciji i Europskoj komisiji u procjeni tržišne prihvatljivosti i održivosti predloženih planova restrukturiranja brodogradilišta u teškoćama.

Naime, okosnicu Projekta stručnjaka iz Ecorys-a činila je analiza pojedinačnih planova restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta s obzirom na sljedeće elemente:

– strategija tržišne orijentacije brodogradilišta, uključujući ocjenu profitabilnosti proizvodnje;

– industrijsko restrukturiranje: proizvodni procesi i postrojenja, planirana ulaganja, produktivnost;

– organizacijsko restrukturiranje: upravljački alati, struktura zaposlenih;

– prodajna strategija (točka pokrića, planirana proizvodnja, metode financiranja proizvodnje);

– rezultati planirani za kraj procesa restrukturiranja (u smislu profitabilnosti, produktivnosti, proizvodnog izlaza, strukture zaposlenih itd).

Analize su trebale dati ocjenu različitih pretpostavki na temelju kojih su programi sastavljeni (jesu li realne i razumne u danom trenutku te održive) te je li moguće očekivati dugoročnu konkurentnost svakog pojedinog brodogradilišta na tržištu.

Tijekom rada na dostavljenim planovima restrukturiranja stručnjaci Ecorysa su ukazivali na slabosti i nedostatke programa restrukturiranja, te potencijalnim investitorima pomagali pri doradi ili pojašnjavanju i većoj transparentnosti pojedinih dijelova tih planova.

U konačnici, ocjene stručnjaka Ecorysa o održivosti svakog od brodogradilišta, odnosno svakog pojedinog programa restrukturiranja (za Brodosplit d.d., 3. Maj d.d., Brodotrogir d.d. i Kraljevicu d.d.)[1] su, sukladno zadaćama koje je predvidio Projekt, činile okosnicu konačnog utvrđenja Europske komisije i Agencije o prihvatljivosti tih planova. Naime, nakon analize planova koju je sačinio Ecorys (sadržana u Izvješću pod nazivom »Podrška privatizaciji i restrukturiranju brodograđevne industrije u Republici Hrvatskoj«), Agencija je, sukladno zahtjevu iz mjerila za zatvaranje pregovora dala mišljenje na te planove. Konkretno, u veljači 2011. dano je mišljenje na program restrukturiranja brodogradilišta Brodosplit d.d. uključivo i BSO, a nakon toga, u lipnju 2011. i za ostala brodogradilišta.

U slučaju Brodotrogira d.d., u svom mišljenju, Agencija je u bitnome istaknula da Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. zadovoljava uvjete iz pravne stečevine Europske unije koja se odnosi na restrukturiranje poduzetnika u teškoćama i uvjete sadržane u Zajedničkom stajalištu Europske unije, a time i propisima o državnim potporama koji su na snazi u Republici Hrvatskoj (ZDP, Uredba i Odluka o sanaciji i restrukturiranju). Agencija je dala pozitivno mišljenje i ocijenila troškove restrukturiranja, kompenzacijske mjere i vlastiti doprinos dok se glede održivosti poduzetnika oslonila na ocjene stručnjaka Ecorysa.

Nakon toga i Europska komisija je najprije za Brodosplit d.d., a potom i za ostale programe restrukturiranja brodogradilišta u teškoćama, koje su predložili potencijalni investitori, dala pozitivnu ocjenu.

Na taj način stvoreni su preduvjeti za zatvaranje Poglavlja 8. Tržišno natjecanje.

Europska unija usvojila je u lipnju 2011. Zajedničko stajalište Europske unije za Poglavlje 8. Tržišno natjecanje, kojim je okončan proces pregovora odnosno privremeno zatvoreno ovo pregovaračko područje te su navedeni uvjeti koji se moraju ispuniti u procesu restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, i to:

– Sve državne potpore koje su brodogradilišta primila od 1. ožujka 2006. smatraju se potporama za restrukturiranje. Poduzetnici daju doprinos programu restrukturiranja iz vlastitih sredstava, koji mora biti stvaran, bez državnih potpora i mora predstavljati najmanje 40% ukupnih troškova restrukturiranja.

– Ukupni proizvodni kapacitet poduzetnika smanjuje se, u usporedbi s razinama od 1. lipnja 2011., s 472 324 cgt-a na 372.346 cgt-a odnosno za 21%.

– Za svako brodogradilište utvrđen je iznos smanjenja proizvodnih kapaciteta izraženo u cgt-ima, što za brodogradilište Brodotrogir d.d. iznosi 15.101 cgt-a.

– Ukupna godišnja proizvodnja za 5 brodogradilišta u procesu restrukturiranja ograničava se na 323.600 cgt-a za razdoblje od deset godina, počevši od 1. siječnja 2011. Poduzetnici trebaju smanjiti svoje proizvodne kapacitete najkasnije dvanaest mjeseci nakon potpisivanja ugovora o privatizaciji. Smanjenje kapaciteta provodi se trajnim zatvaranjem navoza, određivanjem navoza za isključivu vojnu proizvodnju u smislu članka 346. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i/ili smanjivanjem površina. Cgt je mjerna jedinica za proizvodnju koja se izračunava u skladu s važećim pravilima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

– Za svako brodogradilište utvrđena je maksimalna godišnja proizvodnja izražena u cgt-ima, što za Brodotrogir d.d. iznosi 54 955 cgt-a,

– Brodogradilišta ne smiju primiti novu potporu za sanaciju ili restrukturiranje u razdoblju od najmanje deset godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, Europska komisija će Republici Hrvatskoj naložiti da osigura povrat potpora za sanaciju i restrukturiranje koje su dane kršenjem ove odredbe, uvećanih za obračunate kamate.

– Planovi restrukturiranja odobreni od Agencije i Europske komisije moraju biti uključeni u ugovore o privatizaciji sklopljene između Republike Hrvatske i kupaca poduzetnika. Ugovori o privatizaciji podnose se Europskoj komisiji na prihvaćanje te se potpisuju prije pristupanje Republike Hrvatske u Europsku uniju.

– Sve naknadne izmjene ovih programa moraju biti u skladu s ključnim uvjetima u postupku restrukturiranja te se podnose Europskoj komisiji na prihvaćanje.

– Predviđen je povrat državne potpore dodijeljene od 1. ožujka 2006. uvećane za propisanu kamatu ako ugovor o privatizaciji još nije potpisan (do članstva u Europsku uniju) ili u njega nisu u cijelosti uvršteni uvjeti utvrđeni u Programu restrukturiranja, koje su prihvatili Agencija i Europska komisija, ili poduzetnik nije dao vlastiti doprinos iz vlastitih sredstava koji je stvaran, bez državnih potpora i koji predstavlja najmanje 40% troškova restrukturiranja, ili smanjenje ukupnog kapaciteta nije provedeno unutar dvanaest mjeseci od potpisivanja ugovora o privatizaciji, ili je ukupno ograničenje proizvodnje prekoračeno u bilo kojoj pojedinačnoj kalendarskoj godini između 2011. i 2020.

– Europska komisija nadzire provedbu programa restrukturiranja i poštovanje utvrđenih uvjeta u pogledu razine državnih potpora, vlastitog doprinosa, smanjivanja kapaciteta, ograničenja proizvodnje i mjera poduzetih kako bi se osiguralo vraćanje na održivost.

Spomenuti uvjeti restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta detaljno su opisani u Zajedničkom stajalištu Europske unije koji je Republika Hrvatska prihvatila na Međuvladinoj konferenciji održanoj 30. lipnja 2011. i bit će sadržani i u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske, u posebnom prilogu (Prilog VIII.) Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Dakle, proces vođenja i zatvaranja pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje u dijelu koji se odnosi na restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta u teškoćama tekao je paralelno s postupkom ocjene planova restrukturiranja i odobravanja potpora za restrukturiranje na temelju ZDP-a, koji je vodila Agencija, a tijek kojeg je sadržan u ovom rješenju. Drugim riječima, uvjeti pod kojima se restrukturiraju hrvatska brodogradilišta bili su predmet pregovora Republike Hrvatske o stjecanju članstva u Europsku uniju i sastavni su dio Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske u ovu integraciju. S obzirom na to, odluke Vijeća o odobrenju predloženih programa restrukturiranja svakog pojedinačnog brodogradilišta nužno su i izravno vezane uz uvjete i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela tijekom pregovora.

IV. UTVRĐIVANJE ČINJENICA

Na temelju dostavljenih podataka u postupku utvrđeno je sljedeće:

IV.1. Analiza poslovanja poduzetnika Brodotrogir d.d.

IV.1.1. Opis i djelatnost

Brodotrogir d.d. upisan je u registar Trgovačkog suda u Splitu, pod matičnim brojem 060179299, OIB: 02610134628, sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16.

Osnovna djelatnost društva je: brodogradnja, popravci i preinake brodova, pomorski i obalni prijevoz, djelatnosti u pomorskom prijevozu, iznajmljivanje ostalih prijevoznih sredstava, popravak, preinake motora, turbina i njihovih dijelova osim za zrakoplove i automobile, projektiranje i izrada tehničke dokumentacije za sve objekte brodogradnje, pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga i dr.

Temeljni kapital Brodotrogira d.d. iznosi 123.581.500 kuna i podijeljen je na 1.235.815 dionica čija vrijednosti iznosi 100 kuna po dionici. Objedinjeni državni portfelj sastoji se od 1.177.014 dionica, ukupne nominalne vrijednosti 117.701.400 kuna što čini 95,25% ukupnog temeljnog kapitala Brodotrogira d.d.

Tablica 1.: STRUKTURA DIONIČARA DRUŠTVA BRODOTROGIR d.d.

Dioničar

Broj dionica

Serija dionica

Postotak

1.

Vlada Republike Hrvatske – Ministarstvo financija

208.295

A

16,85%

Vlada Republike Hrvatske – Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom

718.508

B

58,14%

Ukupno:

926.803

A+B

74,99%

2.

Hrvatski fond za privatizaciju

115.344

A

9,33%

3.

Hrvatski fond za privatizaciju – (rezervirano)

2.895

A

0,23%

4.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

76.361

A

6,18%

5.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

35.706

A

2,89%

6.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

16.412

A

1,33%

7.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

2.593

A

0,21%

8.

Hrvatske vode

2.717

A

0,22%

9.

Hrvatska gospodarska komora

523

A

0,04%

10.

Hrvatske šume

770

A

0,06%

11.

Hrvatska brodogradnja

308

A

0,03%

12.

Mali dioničari

53.716

A

4,35%

13.

Branitelji

139

A

0,01%

14.

EMA d.o.o.

1.528

A

0,12%

Ukupno serija A:

517.307

A

Ukupno serija B:

718.508

B

Sveukupno redovnih dionica:

1.235.815

A+B

100,00%

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Brodotrogir d.d. vlasnik je tri poduzetnika u kojima posjeduje 100% udjela: Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o., Servisni centar Trogir d.o.o. i Brodotrogir – transport d.o.o. koji čine Grupu Brodotrogir što je prikazano na Slici 1.

Slika 1.: GRUPA BRODOTROGIR

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. upisana je u registar Trgovačkog suda u Splitu, pod matičnim brojem 060160161, OIB: 99699042389, sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16. Temeljni kapital poduzetnika iznosi 40.818.700 kuna, a do donošenja ovog rješenja poduzetnik nije imao zaposlenih. Predmet poslovanja poduzetnika je: izgradnja i remont brodova, popravci i preinake brodova, gradnja i popravak čamaca za razonodu i sport, iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava i drugo.

Servisni centar Trogir d.o.o. upisan je u registar Trgovačkog suda u Splitu, pod matičnim brojem 060149455, OIB: 80858298578, sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16. Temeljni kapital poduzetnika iznosi 20.000 kuna, a do donošenja ovog rješenja poduzetnik nije imao zaposlenih te se nalazi u stanju mirovanja. Predmet poslovanja poduzetnika je: vodeni prijevoz, iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava, djelatnost marina, servisiranje (održavanje i popravak) plovila, gradnja i popravak – trgovačkih brodova, putničkih, teretnih tankera, gradnja putničkih trajekata, hidrokrilnih brodova i ribarskih čamaca, kupnja i prodaja plovila, rezervnih dijelova, motornog goriva i maziva za plovila.

Brodotrogir – transport d.o.o. upisan je u registar Trgovačkog suda u Splitu, pod matičnim brojem 060094140, sa sjedištem u Trogiru, Put brodograditelja 16. Poduzetnik do donošenja ovog rješenja nije imao zaposlenih i nalazi se u stanju mirovanja.

Površina lokacije koju koristi Grupa Brodotrogir sastoji se od:

– kopnene površine od 178.168 m² (172.997 m² pomorsko dobro i 5.171 m² površine izvan pomorskog dobra), od čega je oko 28.649 m² natkrivene površine,

– morske površine od 62.623 m² (pomorsko dobro).

Lokacija omogućava oblikovanja kompaktnog brodogradilišta s jednosmjernim procesom od ulaznog skladišta, preko proizvodnih prostora do opremne obale. Lokaciju karakterizira dobra prometna povezanost i infrastrukturna opremljenost. U prostornom smislu lokacija je povoljna, kako za proizvodnju brodova, tako i za ostale gospodarske djelatnosti. Izgradnjom kompaktnog brodogradilišta u cijelosti se iskorištava prednost mikrolokacije za proizvodnju brodova i maksimizira aktivaciju ostalog dijela lokacije za nove inovativne i profitabilne gospodarske djelatnosti na području servisnih poslova, nautičkog turizma te remonta i preinake jahti.

Pomorski kapacitet određen je duljinom operativnih obala i dubinom mora uz operativnu obalu. Istočna obala (tzv. nova obala) ima duljinu od 181 m, a more uz istočnu obalu duboko je više od 5 m. Zapadna obala (tzv. stara obala) ima duljinu od 277 m, a dubina mora uz zapadnu obalu manja je od 5 m. Radi dubine manje od 5 m ne može se koristiti za opremanje brodova s gazom većim od 5 m. Stoga je neophodno povećanje dubine mora kraj zapadne obale. Također, intervencija u kapacitet zapadne (stare) obale nužan je uvjet za prostorno preoblikovanje usmjereno na oblikovanje kompaktnog brodogradilišta s jednim navozom i jednom opremnom obalom.

IV.1.2. Proizvodni program i kapaciteti

Postojeći proizvodni program Brodotrogira d.d. je:

– proizvodnja brodova za prijevoz kemikalija veličine Handysize nosivosti 47.000 dwt,

– remont plovila raznih vrsta,

– preinake (konverzije) brodova.

Što se tiče proizvodnje brodova, radi se o relativno sofisticiranom i inovativnom brodu, performansi IMO 2, veličine handy za prijevoz kemikalija, projektiranog s ciljem ostvarenja maksimalne fleksibilnosti operacija teretom u ovoj specifičnoj grani. Teretni prostor i pripadajući sustavi projektirani su da bi udovoljili specifičnim potrebama i planovima vlasnika. Ovaj projekt je postigao najveću razinu kompromisa između nosivosti broda, zapremine teretnog prostora i brzine broda.

Kod djelatnosti remonta brodova dominiraju brodovi za prijevoz raznih vrsta tereta, brodovi za rasuti teret, putnički brodovi, brodovi za prijevoz spremnika, remorkeri i jahte. Kapacitet plovnog doka od 10.300 tona u prosjeku je iskorišten s 80%. Sektor remonta trenutno obavlja i nudi na tržištu remont off-shore objekata (naftne platforme).

Preinake (konverzije) brodova predstavljaju treći segment uslužno-proizvodnog programa Brodotrogira d.d. te podrazumijevaju preoblikovanje broda iz jedne klasifikacijske skupine brodova u drugu što predstavlja sve značajnije područje poslovne djelatnosti Brodotrogira d.d. Prema planovima, očekuje se da će u skoroj budućnosti predstavljati oko 10% ukupnog proizvodno-uslužnog programa. Međutim, preinake brodova nemaju oblik kontinuiranog procesa. Pojavljuju se povremeno te ih se realizira na način da se koriste slobodni kapaciteti otpremne obale. Radovi se izvode uz veliki udio podizvođača (kooperacije).

Tablica 2.: KAPACITET NAVOZA

Navozi

Dužina u metrima

Širina u metrima

Kapacitet cgt (58,438)

Navoz 2

201,4

47

13,713

Navoz 1

191

20,2

44,725

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Tablice 2. vidljivo je kako Brodotrogir d.d. raspolaže s dva (2) navoza različitih dimenzija. Ukupni kapacitet, sukladno tehničkim karakteristikama navoza, iznosi 58.438 cgt-a, međutim kapaciteti nisu maksimalno iskorišteni.

Trenutni potencijalni kapacitet izgradnje brodova u Brodotrogiru d.d. je otprilike 80.000 cgt-a godišnje, odnosno 55.000 cgt-a na Navozu 1. i oko 25.000 cgt-a na Navozu 2. U 2009., iskorištenost kapaciteta je bila 43%, odnosno realizacija je iznosila 34.624 cgt-a zbog problema s likvidnosti i mogućnosti financiranja proizvodnje. Problemi s financiranjem proizvodnje i likvidnosti nastavili su se i u 2010. te je realizacija bila 27.315 cgt-a, odnosno iskorištenost kapaciteta je pala na 34%.

U razdoblju od 2006. do 30. rujna 2010. poduzetnik Brodotrogir d.d. godišnje proizvodi 2 broda, odnosno prosječno 46.446 cgt-a godišnje. Riječ je o brodovima za prijevoz nafte i naftnih prerađevina koji su i uz dodijeljene državne potpore brodogradilištu ostvarivali gubitke. Također, iz ekonomskih analiza vidljivo je da je za izgradnju brodova u razdoblju 2006. – 2009. potrebno od 31 do 35 radnih sati za 1 cgt, ovisno o godini, a prema svjetskim statistikama za proizvodnju jednog cgt-a za brodove poput »tankera za prerađevine« i »tankera za kemikalije« potrebno je 20, odnosno 36 radnih sati za jedan cgt.

S obzirom kako se u Programu restrukturiranja Brodotrogira d.d. i u ovom rješenju koriste pojmovi koji su uobičajeni u brodograđevnoj industriji, u ovom dijelu daje se značenje skraćenica i engleskih naziva koji se upotrebljavaju u ovom rješenju:

– dwt (engl. Deadweight Tonnage): mjera nosivosti broda koja uključuje sve terete, kao što su težina posade, putnika, tereta, goriva, balastne i tekuće vode i zaliha;

– CGT (engl. Compensated Gross Tonnage): mjera koja predstavlja indikator potrebne količine rada prilikom gradnje broda, a izračunava se na način da se tonaža broda pomnoži s koeficijentom koji je određen za pojedini tip i veličinu broda, kako bi se različiti tipovi brodova mogli uspoređivati.

IV.1.3. Struktura zaposlenika

Organizacijska struktura Brodotrogira d.d. ima tri (3) sektora i to:

– Sektor brodogradilišta – proizvodnja brodova i drugih plovila kao najvažnija osnovna djelatnost,

– Sektor brodoremonta – remont brodova, sporedna osnovna djelatnost,

– Sektor zajedničkih službi – pružanje podrške Grupi Brodotrogir na području infrastrukturnih i ostalih neproizvodnih poslovnih funkcija.

Na dan 30. travnja 2011. poduzetnik Brodotrogir d.d. imao je 1.240 zaposlenih radnika, dok je u istom razdoblju 2010. zapošljavao 1.216 radnika. Prisutan je trend zapošljavanja novih proizvodnih radnika, u svrhu povećanja proizvodnosti u osnovnoj djelatnosti. S obzirom na to da brodogradnja ima dugogodišnju tradiciju u Trogiru, preko 80% direktno zaposlenih i preko 50% kooperanata koji rade za brodogradilište dolaze s područja Trogirskog zaljeva.

IV.1.4. Analiza poslovanja za razdoblje 2006. – 2010.

Poduzetnik Brodotrogir d.d. od 2006. ima status poduzetnika u teškoćama, prvenstveno zbog konstantnog rasta gubitka iznad visine kapitala te problema s likvidnošću. Razlozi koji su doveli poduzetnika u teškoće su vanjski i unutarnji. Vanjski se odnose na okolnosti u kojima je poduzetnik djelovao u proteklom razdoblju, a vezani su za makroekonomsku politiku, posljedice izazvane domovinskim ratom, promjene cijena brodova i cijene čelika, promjene tečaja US dolara, te nerazvijenu domaću industriju. Unutarnji razlozi su oni koji se javljaju u samom poduzetniku, a odnose se na tehnološko zaostajanje i izostanak investiranja u modernizaciju proizvodnog pogona, način financiranja proizvodnje, internu organizaciju, informacijski sustav, te problem neravnomjernog udjela administrativnog u odnosu na proizvodno osoblje.

Tablica 3.: BILANCA BRODOTROGIRA d.d. ZA RAZDOBLJE 2006. – 2010., u kunama

AKTIVA

31.12.2006.

31.12.2007.

31.12.2008.

31.12.2009.

31.12.2010.

Potraživanja za upisani a neupl. kapital

0

0

0

0

0

Dugotrajna imovina

195.588.638

186.871.653

175.731.594

165.605.366

154.430.186

Nematerijalna imovina

2.229.655

3.076.248

2.887.637

4.932.056

7.347.996

Materijalna imovina

183.294.792

173.967.687

163.713.442

152.279.500

139.519.630

Financijska imovina

1.397.774

1.283.528

464.343

509.134

519.013

Potraživanja

8.666.416

8.544.190

8.666.172

7.884.676

7.043.547

Kratkotrajna imovina

174.848.332

366.720.896

215.609.092

109.143.749

183.602.959

Zalihe

83.296.793

101.842.153

131.921.351

45.033.099

60.309.601

Potraživanja

24.180.778

27.970.998

19.404.861

14.145.683

13.198.937

Financijska imovina

658.239

79.282.891

46.250.291

215.921

56.054.694

Novac na računu, u banci i blagajni

66.712.522

157.624.856

18.032.589

49.749.092

54.039.727

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

90.632.401

94.389.575

150.232.768

43.807.961

67.721.031

UKUPNO AKTIVA

461.069.371

647.982.124

541.573.454

318.557.076

405.754.176

PASIVA

Kapital i pričuve

-756.039.669

-1.019.275.662

-1.400.181.860

-1.575.059.440

-1.828.354.622

Temeljni (upisani) kapital pričuve

164.420.256

164.400.256

123.581.500

123.581.500

123.581.500

Kapitalne pričuve

0

0

0

0

0

Pričuve iz dobitka

2.801

27.594

33.041

76.126

83.054

Revalorizacijske rezerve

0

0

0

0

0

Preneseni gubitak

769.714.484

920.462.727

1.142.864.755

1.523.796.400

1.698.717.065

Dobitak poslovne godine

0

0

0

0

0

Gubitak poslovne godine

150.748.242

263.240.785

380.931.646

174.920.666

253.302.111

Rezerviranja

196.288.271

216.457.850

233.345.832

88.896.364

41.353.849

Dugoročne obveze

554.598.530

562.918.863

438.225.321

369.565.916

1.514.787.821

Kratkoročne obveze

466.222.239

887.881.073

1.270.184.161

1.435.154.236

677.967.128

Odgođeno plaćanje tr. i prih. bud. razdoblja

0

0

0

0

0

UKUPNO PASIVA

461.069.371

647.982.124

541.573.454

318.557.076

405.754.176

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Bilance Brodotrogira d.d. vidljivo je da poduzetnik bilježi gubitak iznad visine kapitala nastao kumuliranjem tekućih gubitaka kroz sve prikazane godine. Poslovanje Brodotrogira d.d. financiralo se nepovoljnim kratkoročnim zaduživanjem i dodijeljenim državnim potporama. Brodotrogir d.d. u 2010. bilježi ukupni gubitak u iznosu od 1,952 milijarde kuna, od čega je gubitak iznad visine kapitala 1,828 milijardi kuna, temeljni kapital je nestao, poslovanje se financira iz tuđih izvora sredstava, a pokazatelji zaduženosti i likvidnosti su loši.

Naprijed navedeno ukazuje da je poduzetnik u teškoćama, sukladno točkama 9., 10. i 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju te bez državnih potpora ne može opstati na tržištu. Prema točki 9. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, poduzetnik je u teškoćama ako nije sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke, a koji bi bez vanjske intervencije države gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak. Prema točki 10.a) Odluke o sanaciji i restrukturiranju, poduzetnik je u teškoćama ako je više od polovice upisanog, odnosno temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u prethodnih dvanaest mjeseci. Prema točki 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, može se smatrati da je poduzetnik u teškoćama i ako su prisutni tipični pokazatelji da se radi o poduzetniku o teškoćama, kao što su primjerice rast gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine.

Tablica 4.: RAČUN DOBITI I GUBITKA BRODOTROGIRA d.d., u kunama

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Poslovni prihodi

711.435.280

671.458.111

583.384.336

536.051.464

414.839.817

Poslovni rashodi

882.874.335

893.083.158

864.321.825

598.194.532

525.385.161

Financijski prihodi

149.556.069

56.602.406

13.004.697

8.987.682

6.832.428

Financijski rashodi

128.865.257

98.218.143

122.998.855

121.765.279

149.589.195

Izvanredni prihodi

0

0

0

0

0

Izvanredni rashodi

0

0

0

0

0

UKUPNO PRIHODI

860.991.350

728.060.517

606.389.034

545.039.146

421.672.245

UKUPNO RASHODI

1.011.739.592

991.301.301

987.320.680

719.959.811

674.974.356

DOBIT prije oporezivanja

0

0

0

0

0

GUBITAK prije oporezivanja

150.748.242

263.240.785

380.931.646

174.920.665

253.302.111

Porez na dobit

0

0

0

0

0

Ostali porezi koji nisu iskazani ranije

0

0

0

0

0

NETO DOBIT – nakon oporezivanja

0

0

0

0

0

GUBITAK – nakon oporezivanja

150.748.242

263.240.785

380.931.646

174.920.665

253.302.111

GUBITAK TEKUĆEG RAZDOBLJA

150.748.242

263.240.785

380.931.646

174.920.665

253.302.111

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz Tablice 4. vidljivo je da poduzetnik kontinuirano ostvaruje gubitak. Uz poslovne prihode i rashode značajniji iznosi koji doprinose povećanju gubitka odnose se na visoke financijske rashode.

U strukturi troškova materijala za gradnju broda najznačajnije mjesto zauzima trošak čelika, a s obzirom na tipove brodova koji se grade u Brodotrogiru d.d., cijena čelika izravno utječe na 20% cijene broda, a neizravno još na dodatnih 20% cijene koštanja broda. Cijene materijala od 2003. bilježe stalan rast, prateći trend rasta cijena brodova, osim cijene čelika koja je, u odnosu na 2007. utrostručena. Cijena čelika je tako početkom 2006. iznosila 650 USD/toni da bi početkom 2008. dostigla cijenu od preko 1.000 USD/toni. Svjetska kriza je prouzročila pad cijene čelika, tako da su sada cijene na nivou iz 2006.

U 2010. u odnosu na 2006., ukupan prihod pao je za 51%, a ukupni rashodi bilježe pad od 33%, što znači da pad prihoda ne prati i pad rashoda što za posljedicu ima daljnje stvaranje gubitaka.

Iz pokazatelja likvidnosti vidljivo je da je likvidnost poduzetnika ugrožena, jer je kratkotrajna imovina značajno niža od kratkoročnih obveza, a isto tako i dugotrajna imovina je višestruko manja od dugoročnih izvora sredstava, iz čega proizlazi da poduzetnik ne može uredno podmirivati svoje obveze.

IV.1.5. Državne potpore dodijeljene Brodotrogiru d.d.

Državne potpore dodijeljene Brodotrogiru d.d. odnose se na: subvencije dodijeljene za razdoblje od 1. ožujka 2006. do 31. prosinca 2009., državna jamstva za avanse na dan 30. lipnja 2011. i ukupne obveze po kreditima pokrivenim državnim jamstvom te ostale obveze prema Republici Hrvatskoj koje nisu pokrivene državnim jamstvima na dan 30. lipnja 2011. koje će preuzeti Republika Hrvatska. Navedene državne potpore ukupno iznose 2.566.150.438 kuna i odnose se na sljedeće:

Subvencije

Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 22. kolovoza 2002. potvrdila da će subvencionirati gradnju brodova s oko 10% iznosa na realiziranu prodajnu cijenu broda. U Tablici 5. prikazane su subvencije od 1. ožujka 2006. odnosno od početka razdoblja restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta. Nakon 31. prosinca 2009. direktne potpore za novogradnje više se nisu dodjeljivale.

Tablica 5.: SUBVENCIJE ZA RAZDOBLJE 2006. – 2009.

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Ekvivalent potpore sadržan u državnim jamstvima za avanse na dan 30. lipnja 2011. iznosi 20.070.414 kuna.

Troškovi financijskog restrukturiranja odnosno ukupne obveze poduzetnika koje će preuzeti Republika Hrvatska iznose 2.398.855.944 kune i njihova osnovna struktura prikazana je u Tablici 6.

Tablica 6.: UKUPNE OBVEZE BRODOTROGIRA d.d. PREMA REPUBLICI HRVATSKOJ

R.br.

OPIS OBVEZE

IZNOS U KN

1.

Obveze po kreditima za restrukturiranje duga pokrivene državnim jamstvima

1.184.954.099

2.

Obveze po kreditima za novogradnje pokrivene državnim jamstvima

598.755.710

3.

Obveze prema Ministarstvu financija na temelju regresnog prava za izdana jamstva

597.096.108

4.

Ostale obveze prema RH nepokrivene državnim jamstvima

18.050.027

5.

SVEUKUPNO

2.398.855.944

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U nastavku je prikazan analitički pregled obveza prikazanih u Tablici 6.

Tablica 7.: OBVEZE PO KREDITIMA ZA FINANCIRANJE PROIZVODNOG PROGRAMA I RESTRUKTURIRANJE DUGA, TE KRATKOROČNE OBVEZE PO KREDITIMA ZA SANACIJU ODOBRENE RJEŠENJEM AGENCIJE OD 21. RUJNA 2006.

Datum izdavanja jamstva

Broj jamstva

Namjena kredita

Naziv vjerovnika

Iznos kredita u Kn 31.03.2011.

Iznos kamata 01.01.2011. -30.06.2011. u Kn

Način obračuna kamatne stope

Kamatna stopa

Način vraćanja kredita

29. 7. 2003.

Klasa: 310-14/0301/25 urbroj 513-05/03-4 Riznični Broj A023-03

kredit za financiranje proizvodnog programa i restrukturiranje duga

Zagrebačka banka d.d.

142.962.803,35

4.611.627,53

trezorski zapisi 91 dan MFRH + 4,3 pp godišnja promjenjiva

6,64%

14 jednakih polugodišnjih rata

31. 1. 2005

Klasa: 310-14/0401/17 urbroj 513-05-03/05-4 Riznični Broj F003-05

kredit za financiranje proizvodnog programa i restrukturiranje duga

Zagrebačka banka d.d.

157.936.808,02

5.094.651,99

trezorski zapisi 91 dan MFRH + 4,3 pp godišnja promjenjiva

6,64%

16 jednakih polugodišnjih rata

8. 11. 2006

Klasa: 310-14/0601/47 urbroj 513-05-03/06-14 Riznični Broj F026-06

Sanacijski kredit odobren rješenjem AZTN od 21.09.2006. za financiranje troškova tekućeg poslovanja

Zagrebačka banka d.d.

97.970.185,40

3.464.894,09

3-mjesečni EURIBOR + 6,0 p.p. godišnja promjenjiva

7,239%

Jednokratno 2. 1. 2012.

7. 2. 2006

Klasa: 310-14/0501/31 urbroj 513-05-03/06-16 Riznični Broj F006-06

kredit za financiranje proizvodnog programa i restrukturiranje duga

Zagrebačka banka d.d.

171.215.000,00

5.522.973,72

trezorski zapisi 91 dan MFRH + 4,3 pp godišnja promjenjiva

6,4%

16 jednakih polugodišnjih rata

7. 3. 2007

Klasa: 310-14/0601/54 urbroj 513-05-03/07-14 Riznični Broj F011-07

Sanacijski kredit odobren rješenjem AZTN od 21.09.2006. za financiranje troškova tekućeg poslovanja

Zagrebačka banka d.d.

102.004.252,29

3.607.566,19

3-mjesečni EURIBOR + 6,0 p.p. godišnja promjenjiva

7,239%

Jednokratno 2. 1. 2012.

8. 11. 2006

Klasa: 310-14/0401/27 urbroj 513-05-03/06-3 Riznični Broj F027-06

Sanacijski kredit odobren rješenjem AZTN od 21.09.2006.

Zagrebačka banka d.d.

111.091.592,91

3.928.956,61

3-mjesečni EURIBOR + 6,0 p.p. godišnja promjenjiva

7,239%

Jednokratno 2. 1. 2012.

7. 3. 2007

Klasa: 310-14/0601/54 urbroj 513-05-03/07-11 Riznični Broj F006-07

Sanacijski kredit odobren rješenjem AZTN od 21.09.2006.

Zagrebačka banka d.d.

57.456.632,58

2.032.058,49

3-mjesečni EURIBOR + 6,0 p.p. godišnja promjenjiva

7,239%

Jednokratno 2. 1. 2012.

14. 10. 09.

Klasa: 310-14/0801/30 urbroj 513-05-03/09-7 Riznični Broj F029-09

kredit za osiguranje likvidnosti i kontinuiranog nastavka proizvodnje

Hrvatska poštanska banka d.d.

20.454.283,70

581.125,69

8,5 % p.a. promjenljiva

8.5%

Jednokratno 30. 9. 2011.

07. 5. 2010

Klasa: 310-14/0801/30 urbroj 513-05-03/10-30

kredit za osiguranje likvidnosti i kontinuiranog nastavka proizvodnje

CREDIT SUISSE

288.431.880,00

6.586.807

3-mjesečni LIBOR za USD +5,85 pp godišnja promjenjiva

6,162%

5 jednakih rata

Ukupno krediti za financiranje proizvodnog programa i sanacijski krediti

1.149.523.438,24

35.430.661

Ukupno glavnica i kamate do 30.06.2011.

1.184.954.099

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U Tablici 7. navedena su i državna jamstva za kratkoročne kredite za sanaciju u iznosu od 371.056.616 kuna koje je Agencija odobrila rješenjem od 21. rujna 2006. Navedeni iznos korišten je za podmirivanje tekućih troškova poslovanja, osiguranje avansnih uplata za novogradnje broj 321 i 322 te za kratkoročno kreditiranje novogradnji broj 317 i 318.

Tablica 8.: OBVEZE PO KREDITIMA ZA FINANCIRANJE NOVOGRADNJI

Namjena kredita

Datum izdavanja jamstva

Broj jamstva

Naziv
vjerovnika

Iznos kredita KN 31. 3. 2011.

Iznos kamata 1. 1. 2011 – 30. 6. 2011. u kn

Način obračuna kamatne stope

Kamatna stopa

Način vraćanja kredita

315

11.7.2005

Klasa: 310-14/04-01/27 urbroj 513-05-03/05-4 Riznični Broj A-012-05

Zagrebačka banka d.d.

122.844.233,42

3.844.606,81

3-mjesečni LIBOR za USD +6,0 pp godišnja promjenjiva

6,303%

Jednokratno 2. 1. 2012.

316

11.7.2005

Klasa: 310-14/04-01/27 urbroj 513-05-03/05-4 Riznični Broj A-012-05

Zagrebačka banka d.d.

121.130.656,37

3.790.977,72

3-mjesečni LIBOR za USD +6,0 pp godišnja promjenjiva

6,303%

Jednokratno 02.01.2012.

317/318

30.8.2007

Klasa: 310-14/06-01/54 urbroj 513-05-03/07-26 Riznični Broj F-030-07

Hrvatska poštanska banka d.d.

30.678.446,44

871.604,01

8,5% p.a. promjenljiva

8,50%

30.09.2011.

321

11.1.2008

Klasa: 310-14/06-01/17 urbroj 513-05-03/08-8 Riznični Broj F-003-08

Hrvatska poštanska banka d.d.

81.809.190,53

2.324.277,60

8,5% p.a. promjenljiva

8,50%

Jednokratno 30.09.2011.

324

Zagrebačka banka d.d.

114.433.508,50

323

13.12.2010

Klasa: 310-14/07-01/56 urbroj 513-05-03/10-14 Riznični Broj F-029-10

Hrvatska poštanska banka d.d.

114.433.508,50

2.584.701,39

7,25% p.a. promjenljiva

7,25%

31.12.2011

Ukupno krediti za financiranje novogradnji

583.339.543

13.416.167,53

Ukupno glavnica i kamata do 30.06.2011. za kredite za novogradnje

598.755.710

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Tablica 9.: OBVEZE PREMA MINISTARSTVU FINANCIJA ZA PLAĆENE OBVEZE PO KREDITIMA POKRIVENIM DRŽAVNIM JAMSTVIMA

OPIS/RIZNIČNI BROJ

BANKA

Iznos jamstava u valuti

Iznos u KN glavnica

Iznos u KN kamata

Iznos u KN naknade

Iznos u KN ukupno

fin.nov. 315/316/ A-01205

Zagrebačka banka d.d.

38.550.000

32.309.954,03

1.284.902,77

33.594.856,80

fin.nov. 317/318/ F-02706

Zagrebačka banka d.d.

111.855.456

23.329.375,39

552.383,95

23.881.759,34

fin.nov. 317/318/ F-00607

Zagrebačka banka d.d.

57.851.703

12.065.965,86

285.693,27

12.351.659,13

fin.nov. 317/318/ F-03007

Hrvatska poštanska banka d.d.

30.000.000

6.793.158,98

834.787,00

7.627.945,98

fin.nov. 319/ F-031-07

Zagrebačka banka d.d.

9.000.000

50.787.241,22

1.718.975,07

967.837,26

53.474.053,55

fin.nov. 320/ F-056-07

Bank Austria

20.550.000

104.585.115,00

2.506.719,31

107.091.834,31

fin.nov. 321/ F-003-08

Hrvatska poštanska banka d.d.

80.000.000

18.115.090,50

2.225.760,79

20.340.851,29

fin.nov. 321/ F-027-08

Zagrebačka banka d.d.

7.800.000

46.079.213,83

1.109.435,72

1.622.213,90

48.810.863,45

fin.nov.323/F-029-10

Hrvatska poštanska banka d.d.

15.500.000

368.764,02

368.764,02

restrukt./ F-029-009

Hrvatska poštanska banka d.d.

20.000.000

2.293.305,09

123.036,09

2.416.341,18

restrukt./ A-023-03

Zagrebačka banka d.d.

24.500.000

37.312.084,67

451.866,10

37.763.950,77

restrukt./ F-003-05

Zagrebačka banka d.d.

26.000.000

41.220.173,44

356.130,20

41.576.303,64

restrukt./ F-006-06

Zagrebačka banka d.d.

28.000.000

41.884.339,15

332.446,76

42.216.785,91

restrukt./ F-026-06

Zagrebačka banka d.d.

98.643.826

20.555.959,11

486.511,86

21.042.470,97

restrukt./ F-011-07

Zagrebačka banka d.d.

102.705.631

21.421.022,31

507.198,63

21.928.220,94

Ukupno

201.451.570,05

263.004.322,65

10.030.768,58

474.486.661,28

Zatezne kamate koje je Ministarstvo financija zaračunalo Brodotrogiru d.d. za plaćene obveze do 31.12.2010.

82.426.139,72

82.426.139,72

Zatezne kamate koje se planiraju da će Ministarstvo financija zaračunati Brodotrogiru d.d. za plaćene obveze do 30.06.2011.

40.183.308,17

122.609.447,89

40.183.308,17

Ukupno zatezne kamate

122.609.447,89

0,00

122.609.447,89

SVEUKUPNO

201.451.570,05

385.613.770,54

10.030.768,58

597.096.109,17

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Tablica 10.: OSTALE OBVEZE PREMA REPUBLICI HRVATSKOJ KOJE NISU POKRIVENE DRŽAVNIM JAMSTVOM

Opis obveze

Iznos u Kn

1.

Dugoročne i kratkoročne obveze za prodane stanove

9.047.734

2.

Izgubljeni sudski spor (Elemeh d.o.o.)

9.002.293

Ukupno na dan 30.06.2011.

18.050.027

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

IV.2. Opis tržišta

Osnovna djelatnost izgradnje brodova u Brodotrogiru d.d. zasniva se na gradnji različitih specijalnih brodova (bazni ribarski brodovi, znanstveno istraživački, manji putnički brodovi, off shore) i nastavka serije izgradnje »standardnih« brodova (handysize tanker za kemikalije), uz prilagodbu tržišnim segmentima za kojima u danom vremenu postoji potražnja na tržištu, uz najbolji odnos cijena/brod/rad. Proizvodni program simuliran je na primjeru uravnoteženog proizvodnog programa, koji se zasniva na gradnji handymax tankera za kemikalije, te na gradnji različitih brodova specijalne namjene, kao što su bazni ribarski brodovi, znanstveno-istraživački brodovi i manji putnički brodovi, za koje brodogradilište radi na projektima u suradnji s potencijalnim naručiteljima.

Prema navodima iz Programa, unatoč krizi na globalnom brodograđevnom tržištu tijekom protekle dvije godine i zabrani ugovaranja novih poslova do odobravanja Programa restrukturiranja, Brodotrogir d.d. intenzivno provodi marketinške aktivnosti s dosadašnjim i potencijalnim naručiteljima. S obzirom na značajke brodograđevnog tržišta podložnog cikličnim promjenama, Brodotrogir d.d. svoj rast i razvitak temelji na diversificiranom i uravnoteženom programu izgradnje brodova.

Glavna prednost Brodotrogira d.d. na svjetskom brodograđevnom tržištu, po ocjeni investitora, je brzi inženjering i fleksibilnost u inoviranju proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta, gdje svoj proizvodni program temelji na posebnim zahtjevima vlasnika prilikom izgradnje brodova za prijevoz kemikalija, baznih ribarskih brodova, brodova za znanstvena istraživanja i manjih putničkih brodova. S obzirom na situaciju na tržištu, procjenjuje se kako postoji mogućnost prilagodbe i na druge proizvode kao što su brodovi za prijevoz ukapljenih plinova (LPG brodovi), visokovrijedne offshore jedinice, brodovi za prijevoz putnika i automobila (Ro-pax brodovi), brodovi za prijevoz automobila te druge specijalne jedinice prilagođene specifičnim zahtjevima kupca.

Međutim, u cjelini promatrano brodograđevna industrija podložna je velikim oscilacijama jer na pomorski promet bitno utječe razina međunarodne trgovine i veličina svjetske flote, starost flote, tečaj valuta, tržište nafte, svjetska knjiga narudžbi. Ta kretanja utječu na kretanje ponude i potražnje te na cijenu brodova. Prema raspoloživim podacima u svijetu postoji preko 3.000 aktivnih brodogradilišta, a od toga više od 80% udjela na tržištu imaju azijski brodograditelji dok europski imaju manje od 9%. Južna Koreja predstavlja vodeću brodograđevnu silu s udjelom od oko 35% (prema cgt-u), a slijede je Japan i Kina. Najtraženiji su brodovi za rasuti teret, 37,8%, tankeri za prijevoz produkata, 23,3 %, a Off-shore brodovi i tegljači sudjeluju s 12,7%. Na europskom tržištu glavnu konkurenciju Brodotrogiru d.d. u njegovoj tržnoj niši, predstavljaju brodogradilišta iz Turske i Rumunjske.

Prema izvješćima Zajednice europskih brodograđevnih udruga (engl. CESA) na dan 31. prosinca 2009., na svjetskom tržištu naručeno je ukupno 158 milijuna cgt-a brodova različitih vrsta i namjena, a čak 83% se odnosi na brodove izgrađene u brodogradilištima u Južnoj Koreji, Kini i Japanu. Narudžbe u europskim brodogradilištima u 2009. iznosile su 6,4% svjetskih narudžbi, dok je udio hrvatske brodogradnje na svjetskoj razini 0,4%, a na europskom tržištu iznosi 5,9%. Proizvodnju tankera sa 6 milijuna cgt-a i kontejnerskih brodova s 3,3 milijuna cgt-a predvodi Južna Koreja, dok proizvodnju brodova za rasuti teret predvodi Kina s 10,8 milijuna cgt-a.

Kako se navodi u Programu restrukturiranja, hrvatska i europska brodogradnja ne mogu konkurirati brodogradilištima s Dalekog istoka na tržištu standardnih trgovačkih brodova poput tankera, brodova za rasuti teret i brodova za prijevoz kemikalija, stoga će Brodotrogir d.d. preusmjeriti svoj proizvodni program prema gradnji visoko specijaliziranih brodova više dodane vrijednosti koji se ne proizvode na Dalekom istoku.

IV.3. Jadranska ulaganja d.o.o., Zagreb

Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 1.177.014 dionica društva Brodotrogir d.d., Trogir pod posebnim uvjetima (za 1,00 kunu), od 11. veljače 2010., klasa: (klasa: 310-14/10-02/03; urbroj: 5030120-10-4), propisani su obvezni uvjeti javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica Brodotrogira d.d. Obvezni uvjet, osim podnošenja ponude, predstavlja i izrada Programa restrukturiranja.

Kao najboljeg ponuditelja za kupnju dionica Brodotrogira d.d. nadležna tijela Vlade Republike Hrvatske izabrala su poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Poduzetnik Jadranska ulaganja d.o.o. upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta upisa: 080558167, OIB: 28614121134, kao društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Zagrebu, Šeferova 6.

KERMAS grupacija je 100%-tni kreditor poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

IV.4. Program restrukturiranja Brodotrogira d.d.

Obveza izrade Programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. proizlazi iz odredbi Odluke o utvrđenju obveznih uvjeta javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju 1.177.014 dionica poduzetnika Brodotrogir d.d., Trogir, pod posebnim uvjetima, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 11. veljače 2010.

Programom restrukturiranja predviđeno je restrukturiranje poduzetnika Brodotrogir d.d. i njegovih društava – kćeri u trajanju od pet godina od dana potpisivanja ugovora o kupoprodaji dionica društva Brodotrogir d.d.

Program restrukturiranja predviđa vlastiti doprinos od najmanje 40% ukupnih troškova restrukturiranja, ispunjenje svih obveznih uvjeta navedenih u spomenutoj Odluci Vlade Republike Hrvatske i ponudbenoj dokumentaciji, kao i obvezu usuglašavanja i prihvaćanja Programa restrukturiranja s Agencijom i Europskom komisijom.

Program restrukturiranja predviđa sljedeće:

– mjere financijskog restrukturiranja i konsolidacije na dan 30. lipnja 2011. u iznosu od 2.398.855.944 kune, kojima se omogućuje provođenje ostalih mjera i izlaz poduzetnika iz teškoća,

– otklanjanje teškoća u proizvodnji i tehnološka obnova novim investicijama,

– primjenu mjera za efikasnije korištenje resursa (svođenje potrebne radne površine na minimalnu te prenamjenu postojećih i razvoj novih djelatnosti).

Sukladno Programu, strateški ciljevi brodogradilišta Brodotrogir d.d. su financijski oporavak, tehnološko restrukturiranje, organizacijsko i kadrovsko restrukturiranje, diverzifikacija i promjene proizvodnog programa (uključujući, osim handymax tankera, izgradnju složenijih brodova posebnih namjena, kao što su ribarski brodovi, putnički brodovi, brodovi posebnih namjena za prijevoz i korištenje CNG, opremu i sredstava potrebna za prijevoz i korištenje prirodnog plina, objekte posebnih namjena za proizvodnju i istraživanje održivih izvora energije koji se odnose na podvodnu tehnologiju, itd.) i financiranje procesa proizvodnje iz vlastitih izvora.

Program restrukturiranja predviđa sveobuhvatne promjene unutar poduzetnika koje uključuju financijsko restrukturiranje, tehničko – tehnološko restrukturiranje brodogradilišta (funkcijsko i prostorno preoblikovanje proizvodnje brodova) s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje na razinu vodećih svjetskih brodogradilišta, te organizacijsko restrukturiranje, kao i uvođenje novih inovativnih djelatnosti unutar Grupe.

S obzirom na to da je poduzetnik Brodotrogir d.d. poduzetnik u teškoćama, državne potpore ovom poduzetniku mogu se odobriti samo za restrukturiranje sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju. Riječ je o sljedećim uvjetima:

– pravo na državnu potporu ima samo poduzetnik u teškoćama (kako to proizlazi iz točke 33. Odluke o sanaciji i restrukturiranju),

– ponovna uspostava dugoročne održivosti odnosno rentabilnosti (točke 17. i 34. – 37. Odluke o sanaciji i restrukturiranju),

– izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja – kompenzacijske mjere (točke 38. do 42. Odluke o sanaciji i restrukturiranju)

– te državna potpora mora biti ograničena na najmanju neophodnu razinu što pretpostavlja da stvaran (vlastiti) doprinos novog vlasnika mora biti bez elemenata državne potpore (točke 43. do 45. Odluke o sanaciji i restrukturiranju).

Navedeni uvjeti su obrazloženi u nastavku teksta.

IV.4.1. Poduzetnik u teškoćama i opis okolnosti koje su dovele do teškoća

Sukladno točki 36. Odluke o sanaciji i restrukturiranju uređeno je kako Program restrukturiranja mora sadržavati opis okolnosti koje su dovele do teškoća poduzetnika, koji čini osnovu pri ocjeni jesu li predložene mjere restrukturiranja adekvatne za otklanjanje teškoća.

Na temelju izvršene analize Programa restrukturiranja Brodotrogira d.d. utvrđeno je kako ovaj Program sadrži opis okolnosti koje su dovele do teškoća da se ovaj poduzetnik nalazi u teškoćama, te je nužno provesti restrukturiranje kako bi se mogla osigurati dugoročna održivost poslovanja bez državnih potpora.

Konkretno, Program restrukturiranja navodi uzroke teškoća u poslovanju, koji se dijele na vanjske, na koje poduzetnik ima malo ili nema uopće nikakvog utjecaja i unutrašnje uzroke na koje poduzetnik može utjecati. Vanjski uzroci se odnose na domovinski rat i njegove posljedice u poslijeratnom razdoblju, tržišne cijene brodova, promjena tečajeva US dolara, cijene ulaza materijala, nerazvijenost prateće industrije u okruženju i opću razinu konkurentnosti. Kao unutarnje uzroke teškoća Program navodi diskontinuitet upravljačke strukture, nepovoljan način financiranja gradnje brodova, nekonkurentan proizvodni program, tehnološko nazadovanje, nedovoljnu kontrolu troškova poslovanja, slabo upravljanje rizicima te loše upravljanje kadrovima.

Rezultati ovakvog stanja ogledaju se u sljedećem:

– iz konsolidiranih bilanci Brodotrogira d.d. za prethodno razdoblje (od 2006. do 2010.), evidentan je gubitak, a struktura aktive i pasive je nepovoljna. Navedena bilančna struktura ukazuje na probleme insolventnosti i likvidnosti. Ukupni gubitak prema bilanci Brodotrogira d.d. na dan 31. prosinca 2010. iznosi 1.952.019.176 kuna,

– poduzetnik svojom kratkotrajnom imovinom ne može pokriti kratkoročne obveze što stvara probleme u likvidnosti: poduzetnik se financirao isključivo iz vanjskih izvora i državnim potporama,

– iz računa dobiti i gubitka vidljivi su stalni gubici u poslovanju,

– postojeći proizvodni kapaciteti oblikovani su za proizvodnju brodova i brodopopravljačke djelatnosti koji zauzimaju cijelu površinu kojom Brodotrogir d.d. raspolaže.

IV.4.2. Uspostava dugoročne održivosti (rentabilnosti)

Sukladno točki 17. Odluke o sanaciji i restrukturiranju dodjela potpora za restrukturiranje se temelji na izvedivom, koherentnom i dalekosežnom planu s ciljem ponovne uspostave poduzetnikove dugoročne održivosti odnosno rentabilnosti. Restrukturiranje stoga mora uključivati jedan ili više sljedećih elemenata: reorganizaciju i racionalizaciju poduzetnikovih djelatnosti, što podrazumijeva napuštanje djelatnosti koja je donosila gubitke, restrukturiranje postojećih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne, te diversifikaciju djelatnosti (razvoj novih ili poboljšanih proizvoda i proizvodnih procesa) koje će biti nove i održive, a sve navedeno smatra se poslovnim restrukturiranjem.

Financijsko restrukturiranje podrazumijeva dovođenje svježeg kapitala, smanjenje duga i slično, a ono mora pratiti poslovno restrukturiranje poduzetnika. Aktivnosti vezane za restrukturiranje ne mogu biti ograničene na financijske mjere koje su usmjerene na otklanjanje ranijih gubitaka bez rješavanja uzroka nastanka gubitaka.

Program restrukturiranja mora trajati što je kraće moguće i mora ponovno uspostaviti dugoročnu održivost odnosno rentabilnost, kako je navedeno u točki 34. Odluke o sanaciji i restrukturiranju.

Sukladno točki 37. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, očekivani povrat ulaganja mora biti dostatan kako bi omogućio poduzetniku nakon restrukturiranja ponovno tržišno natjecanje oslanjajući se isključivo na vlastite snage.

U Programu restrukturiranja Brodotrogira d.d. restrukturiranje je podijeljeno na poslovno i financijsko restrukturiranje, a mjerama koje su opisane, predviđa se da će ovaj poduzetnik uspostaviti dugoročnu održivost poslovanja.

IV.4.2.1. Financijsko restrukturiranje

Financijsko restrukturiranje Brodotrogira d.d. obuhvaća sljedeće:

a) Za potrebe rješavanja imovinsko – pravnih pitanja, potpisan je Sporazum o uređenju imovinsko – pravnih pitanja između Republike Hrvatske i poduzetnika Brodotrogir d.d. kojim se utvrđuje da će Republika Hrvatska odobriti Brodotrogiru d.d. naknadu u iznosu od 634.346.554 kune, u smislu konačnog rješenja imovinsko – pravnih pitanja, kao naknadu za oduzete nekretnine na pomorskom dobru. Sporazum je potpisan 11. veljače 2011, pod uvjetom međusobnog prebijanja potraživanja.

Potpisivanjem navedenog Sporazuma, ugovorne strane utvrdile su postojanje međusobnih potraživanja i obveza, te je sukladno tome proveden prijeboj međusobnih obveza i potraživanja poduzetnika Brodotrogir d.d. i Republike Hrvatske u iznosu od 634.346.554 kune. Navedeni iznos predstavlja naknadu koju Republika Hrvatska daje poduzetniku za vrijednost nekretnina na zemljištu koje je proglašeno pomorskim dobrom, a što se kompenzira s potraživanjima Republike Hrvatske prema Brodotrogiru d.d. kako je to navedeno u Tablici 11.

Tablica 11.: FINANCIJSKE OBVEZE PODUZETNIKA KOJE SE KOMPENZIRAJU

R. br.

OPIS OBVEZE

IZNOS U KN

1.

Obveza prema MF RH do 31.03.2011.

474.486.661,28

2.

Zatezne kamate prema MF RH do 31.12.2010.

82.567.038,18

3.

Zatezne kamate prema MF RH od 01.01.-11.02.2011.

8.917.819,86

4.

Ostale obveze prema RH

18.050.027,00

5.

Kredit ZABA (EUR 7.782.491,48) dio

50.325.007,68

6.

SVEUKUPNO

634.346.554,00

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

b) Nakon provedbe prijeboja međusobnih obveza i potraživanja, ostatak obveza prema Republici Hrvatskoj, Republika Hrvatska će otpisati i preuzeti u 100%-tnom iznosu.

Provedbom prijeboja i preuzimanjem ostatka obveza, Bilanca Brodotrogira d.d. neće više biti opterećena kreditnim obvezama, već će dijelom biti dovedena u ravnotežu, a temeljni kapital restituiran, čime će restitucija kapitala i »čišćenje« Bilance omogućiti dobivanje likvidnih sredstava na financijskim tržištima potrebnih za provedbu mjera poslovnog restrukturiranja.

Planirano trajanje restrukturiranja sukladno Programu restrukturiranja je pet godina.

IV.4.2.2. Poslovno restrukturiranje

Aktivnosti i mjere koje su predviđene Programom restrukturiranja su financijske mjere, tehničko – tehnološko, organizacijsko restrukturiranje brodogradilišta, prostorne promjene te uvođenje inovativnih djelatnosti unutar Brodotrogira d.d. Navedene mjere trebaju rezultirati pozitivnim učincima već tijekom procesa restrukturiranja, a konačni učinci očekuju se u 2016.

Planirani početak poslovnog restrukturiranja predviđen u Programu restrukturiranja je odmah nakon potpisivanja privatizacijskog ugovora, a restrukturiranje će trajati pet godina.

Tablica 12.: DINAMIKA MJERA POSLOVNOG RESTRUKTURIRANJA

R. br.

Naziv

Početak

Kraj

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

 

 

 

 

01.

07.

01.

07.

01.

07.

01.

07.

01.

07.

01.

07.

01.

07.

0.

Program restrukturiranja Brodotrogira d.d.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Brodogradilište/1. paket

1. 7. 2011.

1. 7. 2016.

 

 

 

 

 

1.1.

Priprema proizvodnje brodogradilišta (IT&C, CAD/CAM, ERP/PPC, obrazovanje)

1. 7. 2011.

1. 7. 2016.

 

 

 

 

 

1.2.

Čelične ploče/premještanje profila

1. 7. 2011.

30. 6. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.3.

Kanalizacijski kolektor i spajanje na Eko KZ projekt

1. 7. 2011.

20. 12. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.4.

Nova radionica za antikorozivnu zaštitu sekcija

1. 7. 2011.

8. 10. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.5.

Raspored čeličnih ploča/profila u radioni antikorozivne zaštite

8. 2. 2012.

20. 12. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.6.

Nova radionica za rezanje čelika, panela, mikropanela i ostalo

7. 1. 2012.

28. 9. 2015.

 

 

 

 

 

1.13.

Obnova stare opremne obale

1. 7. 2011.

31. 5. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.14.

Podrška proizvodnog procesa

1. 7. 2011.

1. 10. 2013.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Brodogradilište/2. paket

1. 10. 2011.

7. 9. 2016.

 

 

 

 

2.1.

Izgradnja željezničke pruge za 160 tonsku dizalicu na navozu

1. 10. 2012.

20. 10. 2014.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.2.

Rekonstrukcija klizne staze na navozu

1. 10. 2014.

7. 9. 2016.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.3.

Premještanje i reorganizacija opremnih radionica

1. 7. 2012.

27. 10. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.4.

Premještanje i reorganizacije radionice cijevi

1. 7. 2012.

26. 12. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.7.

35 tonska dizalica na staroj opremnoj obali

1. 10. 2011.

28. 2. 2013.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Brodogradilište/3. paket (opcija nakon razdoblja restrukturiranja)

1. 7. 2016.

1. 7. 2016.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

II

Diversifikacija poslovanja/novi poslovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Novo parkiralište

1. 7. 2011.

20. 12. 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Marina i servisna baza (sjeverna obala)

1. 7. 2011.

1. 7. 2013.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.

Marina za megajahte (južna obala)

1. 7. 2011.

1. 7. 2014.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

Izgradnja poslovno trgovačkog centra i hotela

1. 7. 2011.

1. 5. 2016.

 

 

 

 

 

8.

Luka za kruzere (međunarodna putnička luka)

1. 7. 2011.

20. 12. 2015.

 

 

 

 

 

 

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Programom restrukturiranja predviđena je i diversifikacija poslovanja odnosno pokretanje novih poslova na oslobođenim površinama. Programom je predviđeno investiranje u marinu i servisnu bazu za jahte na sjevernoj obali poluotoka Cubrijan te marinu za megajahte i luku za kruzere, s potrebnim ugostiteljskim kapacitetima, na jugoistočnom dijelu prostora na kojem posluje Brodotrogir d.d. Iznos ukupno planiranih ulaganja u razdoblju restrukturiranja od pet (5) godina iznosi 400 milijuna kuna (oko 55 milijuna eura), a spomenuti iznos ulaganja je dio vlastitog doprinosa kojeg osigurava ulagatelj Jadranska ulaganja d.o.o.

Tablica 13.: ULAGANJA U MARINU I SERVISNI CENTAR

Program restrukturiranja – nove aktivnosti

Razdoblje realizacije

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

UKUPNO (kn)

Novo etažno parkiralište

1. 1. 2012.

30. 6. 2013.

12.000.000

10.000.000

-

-

-

22.000.000

Marina i servisni centar (sjeverna obala)

1. 1. 2012.

31. 3. 2014.

30.000.000

70.000.000

10.000.000

-

-

110.000.000

Marina za megajahte 1. faza (južna obala)

1. 1. 2012.

31. 3. 2015.

5.000.000

15.000.000

70.000.000

20.000.000

110.000.000

Hotel i poslovni centar

1. 1. 2013.

31. 12. 2016.

-

5.000.000

20.000.000

40.000.000

55.000.000

120.000.000

Marina za megajahte 2. faza (južna obala)

1. 1. 2013.

31. 12. 2016.

-

-

38.000.000

38.000.000

Ukupno:

400.000.000

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Kao jedan od važnijih koraka u restrukturiranju je i oslobađanje dijela površine brodogradilišta za druge oblike poslovanja. Provedba prostornih promjena je nužna za aktiviranje poduzetnika Servisni centar Trogir d.o.o. i ostalih nebrodograđevnih djelatnosti kao što su marina, servisna baza za superjahte i poslovno turistička zona.

Objedinjavanjem određenih službi i poslovnih funkcija za tri brodogradilišta, za koja su Jadranska ulaganja d.o.o. izabrana kao kupac, dalo bi sinergijske efekte koji bi rezultirali najprije smanjenjem troškova, a zatim povećanjem efikasnosti.

Sinergijski efekti mogu se ostvariti na više načina:

– Objedinjavanjem službi i smanjenjem broja zaposlenih ili povećanjem kapaciteta (financije, zaštita na radu, kontrola kvalitete, održavanje, tehnološki razvoj i sl.),

– Razvojem novih projekata, izradom klasifikacijske, radioničke i tehnološke dokumentacije,

– Objedinjavanjem nabavne funkcije postiže se povoljnija cijena obzirom na količinu,

– Objedinjavanje prodajne funkcije s marketinškog aspekta će polučiti pozitivan efekt,

– Uravnoteženje kapaciteta i resursa između tri brodogradilišta.

Restrukturiranje obuhvaća primjenu novog organizacijskog rješenja i tehnologije rada kojima se povećava efikasnost sustava i smanjuju troškovi. Cjelovitim organizacijsko – tehnološko – kadrovskim rješenjem navedenog koncepta može se postići da brodograđevna priprema u upola kraćem vremenu priskrbi, uz optimalne troškove, sve bitne proizvodne resurse: informacije, materijal, robu i usluge, tehnologiju, sredstva rada, energiju, kadar i kapital.

Temeljna područja proizvodnog sustava s potencijalom za usavršavanje proizvodnog procesa, opreme i kadra su: obrada čelika i panela, montaža modula, antikorozijska zaštita sekcija, navoz i površina navoza, opremanje – radionice i operativna obala te infrastruktura – transport i energetika.

Restrukturiranje podrazumijeva i provedbu kompenzacijskih mjera, a što znači da nakon restrukturiranja u brodogradnji mora biti smanjen statički (prostorni) kapacitet brodogradilišta do najmanje moguće jedinične proizvodnje na samo jednom navozu i jednoj operativnoj obali (podrazumijeva se rušenje jednog od dva raspoloživa navoza i napuštanje jedne operativne obale) te mora biti smanjena ukupna proizvodnja u cgt-ima sukladno preuzetim obvezama.

Tablica 14.: STRUKTURA ULAGANJA U PROIZVODNU OPREMU

Dio brodograđevnog sustava

Vrst investicije

Količina

Specifikacija

Približna cijena EUR

Brodograđevna priprema

Oprema i edukacija za brodograđevnu pripremu

1

– IT infrastruktura

CAD/CAM

ERP/PPC

ostala oprema za izgradnju IT PS-a

Edukacija

2.000.000

Obrada čeličnih limova i profila, izrada panela

Traverza s magnetima

1

Nosivost 5,8 tona

40.000

Stroj za rezanje limova

1

Suha plazma, limovi 12 x 3 metra

400.000

Premještanje postrojenja za antikorozijsku zaštitu lima

1

25 m x 15 m; rušenje, priprema zemljišta, temelji, čelična konstrukcija, oblaganje

270.000

Zgrada za proizvodnju dijelova i panela

1

130 m x 75/93 m; rušenje, priprema zemljišta, temelji, čelična konstrukcija,

7.420.000

Mosna dizalica

1

10 tona; 35 metara

75.000

Mosna dizalica

2

10 tona; 20 metara

90.000

Mosna dizalica

1

30 tona; 35 metara

120.000

Mosna dizalica

1

60 tona; 16 metara

140.000

Mikro panel linija

1

Robotizirano zavarivanje sklopova

1.000.000

Premještanje panel linije

1

Priprema temelja, demontaža i montaža

1.000.000

Sastavljanje okvira

1

Portal za postavljanje i zavarivanje

Oprema za savijanje profila

1

Generalni remont stroja i pribora

Pjeskarenje i bojanje

AKZ sekcija

1

pjeskarenje i bojanje

2.700.000

Montaža modula

Zgrada za montažu modula

1

70 m x 32 m; priprema zemljišta, temelji, čelična konstrukcija, oblaganje

(opcija 3. paket)

Mosna dizalica

1

160 tona; 32 metara

Mosna dizalica

1

60 tona; 16 metara

Navoz, površina navoza i montaža na navozu

Kranska staza za dizalice 160t i 50 t

610 m

tračnice 320 m za 160 tona /290 m za 50 tona

750.000

Dizalica za montažu sekcija

1

Nosivost 160 tona

4.200.000

Rušenje malog navoza i građevinsko uređenje površine

1

70 m x 200 m

(opcija 3. paket)

Priprema kliznih staza

640 m

640 metara

800.000

Transportne tračnice za prstene

1140 m

tračnice 1140 metara za 1200 t

(opcija 3. paket)

Pokretne hidraulične potklade

2

Transportna težina 1800 /1200 tona

Sustav transportiranja i pozicioniranje prstena

1

transportna težina 1200 tona

Robot za zavarivanje (Bug O)

5

MAG – Robot za zavarivanje

75.000

Opremanje – operativna obala i radionice

Produbljivanje opremne obale

1

dubina >5 m

1.700.000

Dizalica opremne obale

1

Nosivost 35 tona; raspon 35 metara

2.700.000

Premještanje radionica za opremanje

2200 m2

bravarsko-cjevarska proizvodnja, radionice za opremanje, radionica za održavanje i skladište

600.000

Postrojenje za antikorozijsku zaštitu bravarsko-cjevarskih konstrukcija

1

pjeskarenje i bojanje; 2 standardna kontejnera uključujući i pogon

560.000

Podrška proizvodnog procesa – energetika, transport i dimenzijska kontrola

Trafostanica

1

3 MW

250.000

Transportno vozilo za teške terete

2

Nosivost 190 tona

420.000

3D stanica

1

Sokkia

150.000

Ukupno:

27.460.000

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Ulaganja u tehnologiju i organizaciju brodograđevnog procesa provest će se kroz dva investicijska paketa ukupne vrijednosti 27,460 milijuna eura što odgovara protuvrijednosti od 210 milijuna kuna, kroz razdoblje trajanja od pet godina kako je to prikazano u Tablici 15.

Tablica 15.: INVESTICIJE U PROIZVODNU OPREMU

Paket

Vrst investicije

Troškovi EUR

Cijena paketa EUR

1

Brodograđevna priprema – IT, CAD/CAM, ERP/PPC, edukacija...

2.000.000

17.775.000

3D-stanica (dimenzijska kontrola)

150.000

Magnetna hvataljka (traverza)

40.000

Antikorozivna zaštitu sekcija

2.700.000

Hala za AKZ limova -premještaj

270.000

Zgrada za proizvodnju dijelova i panela

7.420.000

Dizalice za proizvodnju dijelova i panela

425.000

Oprema za rezanje za panel liniju

400.000

Premještanje linije ravnih panela

1.000.000

Mikro panel linija

1.000.000

Produbljivanje gaza na opremnoj obali

1.700.000

Trafostanica 3 MW

250.000

Vozilo za teške terete (160 t)

420.000

2

Priprema tračnica za dizalicu

750.000

9.685.000

160 tonska dizalica

4.200.000

Roboti za zavarivanje (Bug O)

75.000

Priprema kliznih staza

800.000

Premještanje radionica za opremanje

600.000

AKZ cijevi

560.000

35 tonska obalna dizalica

2.700.000

Ukupno:

27.460.000

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Prvim paketom mjera uklanjaju se osnovne točke usporenja brodograđevnog procesa: utjecaj položaja panel linije na gubitak transportnog kapaciteta na navozu i varijacije u kapacitetu antikorozivne zaštite i izrade mikro panela zbog rada na otvorenom prostoru. U odnosu na početno stanje podiže se proizvodnost za 25%, dok i dalje ostaje problem transportnog učinka na navozu (rad samo jednom dizalicom potrebne nosivosti 100 t).

Nadalje, uklanjaju se stalna usporenja proizvodnog procesa: transport na navozu, površina navoza i promijene u kapacitetu izrade sekcija i blokova zbog rada na otvorenom prostoru, čime se proizvodnost povećava za 27%.

Daljnje investicijske aktivnosti mogu se realizirati tek po cijeloj realizaciji prethodnih paketa mjera, a to su sinkronizirani rad svih dionika u pripremnom i izvršnom dijelu procesa, te bi se nakon provedenog optimiranja sustava proizvodnost povećala za 5%. Daljnje ograničenje (limitiranje) povećanja proizvodnosti, čine komponentni kapaciteti za rezanje sekcije i montažu sekcija. Navedena dva komponentna kapaciteta nije moguće povećati radi prostornog ograničenja koje proizlazi iz položaja i prostora na kojem se nalazi brodogradilište.

Organizacijske promjene i promjene u kadrovima u Grupi Brodotrogir obuhvaćene su u procesu restrukturiranja na sljedeći način: jačanjem korporativnog oblika upravljanja i grupiranjem stožernih djelatnosti, preoblikovanjem i unaprjeđenjem brodograđevnog procesa te napuštanjem remontne djelatnosti u postojećem obliku, izdvajanjem servisnih odnosno uslužnih djelatnosti u svrhu ekonomičnosti poslovanja te aktivacijom Servisnog centra Trogir d.o.o. i ostalih nebrodograđevnih djelatnosti.

Slika 2.: NOVA ORGANIZACIJSKE SHEMA GRUPE BRODOTROGIR

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Brodotrogir d.d. kao vladajuće društvo u Grupi izgubio bi sadašnju sektorsku organizaciju (brodogradnja, remont i zajedničke službe), a zadržao bi samo upravljačku funkciju i potrebne stožerne službe: upravu, financije i računovodstvo, ljudske resurse i pravne poslove, strateško planiranje i analizu, razvoj i investicije, te informacijsku tehnologiju, komunikacije i upravljanje kvalitetom.

U izmijenjenoj organizacijskoj strukturi Grupe Brodotrogir planirani broj radnika na kraju razdoblja restrukturiranja iznosi 875 i za 38% je manji od broja radnika na kraju 2011.

Tablica 16.: PLANIRANI BROJ RADNIKA U GRUPI BRODOTROGIR

R.
br.

Opis

Stanje na 30. 4. 2011.

Planirano

31. 12. 2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

1.

Brodotrogir d.d.

10

10

35

32

32

30

30

30

2.

Sektor brodogradilište

974

961

0

0

0

0

0

0

3.

Sektor brodoremont

150

142

25

0

0

0

0

0

4.

Sektor zajedničkih službi

106

97

0

0

0

0

0

0

5.

Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o.

0

0

750

750

720

680

620

600

6.

Cubrijan d.o.o.

0

0

100

90

77

75

75

75

7.

Brodotrogir-transport d.o.o.

0

0

90

78

66

65

60

60

8.

Servisni centar Trogir

0

0

0

3

5

40

50

60

9.

Saldun d.o.o.

0

0

0

0

3

5

40

55

10.

Ukupno zaposlenih:

1.240

1.210

1.000

953

908

895

875

880

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Programom restrukturiranja predviđeno je da se višak radnika u procesu proizvodnje brodova usmjeri u nove nebrodograđevne djelatnosti čije je aktiviranje predviđeno tijekom procesa restrukturiranja.

Pored navedenog, potrebno je predvidjeti da određen broj radnika neće moći ili neće htjeti biti uključen u proces edukacije i prekvalifikacije pa će predstavljati tehnološki višak (100 do 120 radnika većinom režijskog i nižekvalificiranog osoblja s radnim stažem preko 30 godina) za koji će se izraditi program zbrinjavanja viška radnika sukladno Zakonu o radu (»Narodne novine« broj: 149/09) i Kolektivnom ugovoru. Programom upravljanja promjenama planirano je provesti internu edukaciju, radi pripreme sadašnjih i budućih radnika na rad u suvremenom okruženju uz primjenu novoinstaliranih strojeva, opreme, ali i u novim organizacijskim modelima.

IV.4.2.3. Budući proizvodni program Brodotrogira d.d.

Budući proizvodni program Brodotrogira d.d., a koji je ujedno i sastavni dio Programa restrukturiranja, predviđa ugovaranje/gradnju brodova za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda (C.C.1, C.C.2, C.C.3, C.C.4) tako da su za financiranje gradnje navedenih brodova potrebni komercijalni krediti čiji je terminski plan nabave prikazan u slijedećoj Tablici.

Tablica 17.: TERMINSKI PLAN POTREBNIH KOMERCIJALNIH KREDITA ZA NOVOGRADNJE

C.C.1

C.C.2

C.C.3

C.C.4

I. – III. 2012.

127.013.570

VII. – IX. 2012.

70.563.094

I. – III. 2013.

56.450.476

X. – XII. 2014.

70.563.094

IV. – VI. 2015.

56.450.476

70.563.094

X. – XII. 2015.

56.450.476

Ukupno:

508.054.280 kn

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Na temelju strategije da će se u budućnosti u brodogradilištu graditi brodovi s višom dodanom vrijednošću kao i brodovi koji se ne mogu smatrati brodovima serijske izrade, planira se ugovaranje i gradnja brodova kako je to prikazano u sljedećoj Tablici.

Tablica 18.: KNJIGA NARUDŽBI ZA RAZDOBLJE 2011. – 2017.

Godina isporuke

Brod broj

Vrsta broda

cgt

Ukupni cgt/god

2011.

322

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

23.223

46.212

323

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

22.989

2012.

324

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

22.989

22.989

2013.

C.C.1

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

23.223

46.446

C.C.2

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

23.223

2014.

B.B.1

Bazni ribarski brod

23.795

47.590

B.B.2

Bazni ribarski brod

23.795

2015.

B.B.3

Bazni ribarski brod

23.795

47.018

C.C.3

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

23.223

2016.

C.C.4

Tanker za prijevoz kemikalija i naftnih proizvoda

23.223

23.223

2017.

P.B.1

Putnički brod

20.950

65.695

P.B.2

Putnički brod

20.950

B.B.4

Bazni ribarski brod

23.795

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

IV.5. Izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja (kompenzacijske mjere)

Jedan od primarnih zadataka Programa restrukturiranja brodogradilišta je dokazivanje da će brodogradilište nakon restrukturiranja moći dugoročno opstati na tržištu uz provođenje tzv. kompenzacijskih mjera, odnosno mjera koje onemogućavaju negativan utjecaj na tržišno natjecanje.

Sukladno točki 38. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, kompenzacijske mjere mogu se sastojati od prodaje ili prijenosa imovine, smanjenja kapaciteta ili zastupljenosti na tržištu, te smanjenja zapreka pristupu tržištu na predmetnim tržištima.

Nadalje, sukladno točki 40. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, mjere moraju biti razmjerne ograničavajućem učinku potpore na tržištu, a osobito veličini i položaju poduzetnika na njegovom tržištu ili tržištima. Mjere treba naročito provesti na tržištu ili tržištima na kojem ili na kojima će poduzetnik nakon restrukturiranja imati značajan tržišni položaj.

Smanjenje kapaciteta mora biti sastavni dio restrukturiranja. Otpis dugova i zatvaranje djelatnosti koje posluju s gubicima, koji su u svakom slučaju potrebni za ponovno uspostavljanje rentabilnosti, neće se smatrati smanjenjem kapaciteta ili tržišne zastupljenosti. Takvo ocjenjivanje uzimat će u obzir i prethodno dodijeljene potpore za sanaciju.

Budući da je restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta bilo jedno od mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, Republika Hrvatska preuzela je obvezu smanjenja proizvodnog kapaciteta u svim brodogradilištima, te je u tom smislu Ministarstvo s Brodosplitom d.d., Brodograđevnom industrijom 3. Maj d.d., Brodotrogirom d.d. i Brodogradilištem Kraljevica d.d., sklopilo 17. svibnja 2011. Sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezano za ukupno ograničenje proizvodnje 2011. – 2020.

Navedenim Sporazumom definiran je način i metodologija izračuna cgt-a, prema važećim pravilima OECD-a. Naime, Sporazumom se utvrđuje da se kao početak gradnje broda računa planirani početak rezanja čelika, dok se kao kraj gradnje označava datum predviđene isporuke broda prema ugovoru s naručiteljem, te da se proizvodnja u tom razdoblju mjeri linearno (ukupan broj cgt-a podijeljen s brojem mjeseci). Ukupna godišnja proizvodnja brodogradilišta utvrđuje se zbrajanjem proizvodnje u cgt-ima na svim brodovima za tekuću godinu.

U skladu s člankom 2. Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama koje se odnose na ukupno ograničenje proizvodnje u razdoblju 2011. – 2020., potpisanim od strane brodogradilišta i Vlade Republike Hrvatske, ukupno godišnje ograničenje proizvodnje za sva brodogradilišta iznosi 323.600 cgt-a u razdoblju od 10 godina, a za Brodotrogir d.d. ograničenje proizvodnje iznosi 54.955 cgt-a godišnje.

Navedene kompenzacijske mjere određene su na razini cjelokupne hrvatske brodogradnje Zajedničkim stajalištem Europske unije o zatvaranju Poglavlja 8. Tržišno natjecanje.

U odnosu na ostala brodogradilišta, pojedinačna godišnja proizvodnja iznosi:

– za Brodograđevnu industriju 3. MAJ d.d. 109.570 cgt-a,

– za Brodogradilište Kraljevica d.d. 26.997 cgt-a.

– za Brodosplit d.d., 132.078 cgt-a.

Nadalje, sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije o zatvaranju Poglavlja 8. Tržišno natjecanje i Sporazumu o ograničenju proizvodnje, godišnja proizvodnja Brodotrogira d.d. može biti i veća od 54.955 cgt-a ukoliko Brodotrogir d.d. postigne dogovor s nekim od naprijed navedenih hrvatskih brodogradilišta o ustupanju dijela neiskorištene proizvodne kvote. Naime, ukoliko netko od brodogradilišta ne ostvari svoju godišnju proizvodnu kvotu cgt-a, moći će ustupiti taj neiskorišteni dio proizvodne kvote Brodotrogiru d.d. Navedeno će biti moguće isključivo pod uvjetom da ukupna godišnja proizvodnja cgt-a hrvatskih brodogradilišta u razdoblju 2011. – 2020. ne premaši ograničenje od 323.600 cgt-a.

Glede smanjenja proizvodnog kapaciteta, ono je definirano u Zajedničkom stajalištu Europske unije o zatvaranju Poglavlja 8. Tržišno natjecanje, a za Brodotrogir d.d. iznosi najmanje 15.101 cgt-a.

Slijedom navedenog, Programom restrukturiranja Brodotrogira d.d. ograničava se projektiranje kapaciteta proizvodnje brodova na vrijednost kojom se dugoročno osigurava ekonomičnost i rentabilnost eksploatacije samo jednog navoza od dva raspoloživa navoza i samo jedne od dvije raspoložive operativne obale za opremanje brodova, te korištenje minimalno potrebne površine za proces proizvodnje. Na temelju toga isključuje se maksimalno moguća proizvodnja brodova na zadanoj lokaciji.

Kompenzacijske mjere za Brodotrogir d.d. sastoje se od sljedećeg:

– Zatvaranja jednog navoza od postojeća dva (Navoz br. 2) i proizvodnju na samo jednom navozu. Trenutni potencijalni proizvodni kapacitet je oko 80.000 cgt-a godišnje, odnosno 55.000 cgt-a na velikom navozu (Navoz br. 1) i oko 25.000 cgt-a na malom navozu (Navoz br. 2). Navedeni proizvodni kapacitet nije postignut zbog toga što je Brodotrogir d.d. poslovao s poteškoćama, te prema izračunu nezavisnih konzultanata, proizvodni kapacitet iznosi 44.725 cgt-a na velikom navozu i 13.713 cgt-a na malom navozu. Na temelju navedenog, kompenzacijska mjera za zatvaranje jednog navoza (Navoza br. 2) je 13.713 cgt-a ili 23,5% od kapaciteta navoza (procijenjeni puni kapacitet brodogradilišta je trenutno 58.438 cgt-a),

– Napuštanja jedne od dviju opremnih obala i korištenje samo jedne za opremanje brodova u izgradnji. Sadašnji kapacitet opremnih obala dopušta istovremeno opremanje 4 broda duljine do 190 m, te napuštanjem jedne opremne obale bit će moguće opremati 2 broda istovremeno, odnosno reduciranje opremnih kapaciteta iznosi 50%,

– Smanjenje površine koja se koristi za potrebe brodogradilišta na oko 60%, odnosno prenamjenu preostalih 40% površine (oko 68.000 m²) drugim djelatnostima (nautički turizam, servisi, remont brodova i jahti, uslužne djelatnosti i sl.). Kompenzacijska mjera u smanjenju površine je 4.675 cgt-a godišnje.

Ukupna kompenzacijska mjera smanjenja proizvodnog kapaciteta za Brodotrogir d.d. iznosi 18.388 cgt-a godišnje.

Tablica 19.: KOMPENZACIJSKE MJERE.

Kompenzacijske mjere (cgt)

Instrumenti

Zatvaranje navoza

Smanjenje površine

Zatvaranje navoza br. 2

13.713

Smanjenje površine za 40%

4.675

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Napomena o metodologiji: Površina pridonosi ukupnom kapacitetu brodogradilišta s 20%, odnosno smanjenje površine za 10%, smanjuje kapacitet brodogradilišta za 2%.

IV.6. Državna potpora je ograničena na najmanju neophodnu razinu

Sukladno točki 43. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, iznos i intenzitet potpore moraju biti strogo ograničeni na najmanju neophodnu razinu troškova restrukturiranja potrebnih za provođenje mjera restrukturiranja u okviru postojećih izvora financiranja poduzetnika, njegovih dioničara ili poslovne grupe kojoj pripada. Takva ocjena uzet će u obzir i prethodno dodijeljene potpore za sanaciju.

Nadalje, sukladno točki 44. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, sljedeći vlastiti doprinosi restrukturiranju smatraju se primjerenima: najmanje 25% u slučaju malih poduzetnika, najmanje 40% u slučaju srednjih poduzetnika i najmanje 50% u slučaju velikih poduzetnika. U iznimnim slučajevima mogu se prihvatiti niži doprinosi. S obzirom na to da je restrukturiranje brodogradnje bilo jedno od mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje, niži iznos vlastitog doprinosa od iznosa 50% određenog Odlukom o sanaciji i restrukturiranju, određen je u Zajedničkom stajalištu Europske unije o Poglavlju 8. Tržišno natjecanje (Konferencija o pristupanju Europskoj uniji, održana u Bruxellesu 22. lipnja 2011.), te prema naprijed navedenom, poduzetnik mora osigurati minimalno 40% vlastitog doprinosa od ukupnih troškova restrukturiranja, bez obzira radi li se o vlastitim sredstvima poduzetnika (prodaja imovine koja nije neophodna za opstanak) i/ili o vanjskim izvorima financiranja po tržišnim uvjetima. Takav vlastiti doprinos mora biti konkretan, stvaran, isključujući svaku očekivanu buduću dobit, primjerice novčane tokove (cash flow), a iznos doprinosa mora biti što je moguće viši.

Ukupni troškovi restrukturiranja Grupe Brodotrogir iznose 4.683.551.271 kunu, a uključuju državne potpore i ulaganja predviđena Programom restrukturiranja.

Po svojoj definiciji ukupni troškovi restrukturiranja Brodotrogira d.d. sastoje se od državnih potpora i ulaganja odnosno vlastitog doprinosa predviđenih Programom restrukturiranja. Državna potpora se sastoji od troškova financijskog restrukturiranja (ukupnih obveza prema Republici Hrvatskoj), direktnih subvencija (za razdoblje od 1. ožujka 2006. do 31. prosinca 2009.) i državnih jamstava koji su dani na avanse i u kojim iznos potpore predstavlja ekvivalent potpore (neto vrijednost potpore) i kredita za izgradnju brodova u razdoblju restrukturiranja odnosno od 1. ožujka 2006. do dana otpisa obveza. Nadalje, državne potpore uključuju i sredstva za pokriće gubitaka u tranzicijskom razdoblju, sredstva za zbrinjavanje zaposlenika te sredstva za inovacije. Za navedeno je ukupno predviđeno 2.806.150.438 kuna.

Programom restrukturiranja, nakon provedenog financijskog restrukturiranja, kao vlastiti doprinos poduzetnika predviđeno je ukupno 1.877.400.833 kune u narednih pet godina, što čini 40,08% ukupnih troškova restrukturiranja.

Tablica 20.: UKUPNI TROŠAK RESTRUKTURIRANJA

Iznos u HRK

%

A) DRŽAVNA SREDSTVA

2.806.150.438

59,92

1.

Troškovi financijske sanacije (ukupne obveze prema Republici Hrvatskoj)

2.398.855.944

51,22

2.

Subvencije u razdoblju od 1. 3. 2006. do 31. 12. 2009.

147.224.080

3,14

3.

Neto vrijednost potpore za jamstva do 30. 6. 2011. (izdana državna jamstva za avanse)

20.070.414

0,43

4.

Gubici u tranzicijskom razdoblju (do)

200.000.000

4,27

5.

Zbrinjavanje zaposlenika

20.000.000

0,43

6.

Potpore za inovacije

20.000.000

0,43

B) VLASTITI DOPRINOS

1.877.400.833

40,08

7.

Investicije u obrtni kapital za gradnju broda

125.000.000

2,67

8.

Dva investicijska paketa u tehnologiju i organizaciju brodograđevnog procesa prema Programu restrukturiranja od cca 27,5 milijuna Eura te ulaganje u zaštitu okoliša

210.000.000

4,48

9.

Investicijski paket za marinu i servisni centar od ukupno 55 milijuna Eura

400.000.000

8,54

10.

Komercijalni krediti za izgradnju brodova u razdoblju restrukturiranja

508.054.279

10,85

11.

Naknada poduzetniku za pomorsko dobro prema Sporazumu o rješavanju imovinsko pravnih odnosa

634.346.554

13,54

Ukupni troškovi procesa restrukturiranja (A+B)

4.683.551.271

100,00

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Sve financijske obveze koje preuzima Republika Hrvatska predstavljaju državnu potporu u 100%-tnom iznosu, dok u slučajevima gdje je poduzetnik podmirio kredit pokriven državnim jamstvom ili se radi o državnom jamstvu odobrenom za avansne uplate kupca, izračunat je ekvivalent državne potpore na temelju važeće referentne stope u trenutku dodjele jamstva.

Pod točkom A) »Državna sredstva« iskazan je ukupan iznos državne potpore od 2.806.150.438 kuna, odnosno 59,92% ukupnog udjela u ukupnim troškovima restrukturiranja, a sastoji se od sljedećeg:

Pod rednim brojem 1. »Troškovi financijske sanacije (ukupne obveze prema Republici Hrvatskoj)«, iskazane su državne potpore dodijeljene poduzetniku Brodotrogir d.d. nakon 1. ožujka 2006. i odnose se na ukupne obveze prema Republici Hrvatskoj u iznosu od 2.398.855.944 kune, a sastoje se od: dugoročnih i kratkoročnih obveza po kreditima za restrukturiranje duga pokrivenih državnim jamstvima u iznosu od 1.184.954.099 kuna, dugoročnih i kratkoročnih obveza po kreditima za novogradnje pokrivene državnim jamstvima u iznosu od 598.755.710 kuna, obveza prema Ministarstvu financija na temelju regresnog prava za izdana jamstva u iznosu od 597.096.108 kuna te ostale obveze prema Republici Hrvatskoj nepokrivene državnim jamstvima u iznosu od 18.050.027 kuna.

Pod rednim brojem 2. »Subvencije u razdoblju od 1. ožujka 2006. do 31. prosinca 2009.«, navedene su sve subvencije u iznosu od 147.224.080 kuna. Nakon 31. prosinca 2009. subvencije za novogradnje više se nisu dodjeljivale

Pod rednim brojem 3. »Neto vrijednost potpore za jamstva do 30. lipnja 2011. (izdana državna jamstva za avanse)«, navedeni iznos odnosi se, uglavnom, na obračun potpore sadržan u danim jamstvima za osiguranje avansnih uplata kupaca i iznosi 20.070.414 kuna. Navedeni iznos jamstva odnosi se na izdana jamstva za novogradnje 321-324.

Pod rednim brojem 4. »Gubici u tranzicijskom razdoblju« iznose 200.000.000 kuna. Gubici tranzicijskog razdoblja temelje se na očekivanim gubicima zbog usporavanja proizvodnog procesa na ugovorenom proizvodnom programu, gubicima zbog nedostatka novih poslova kao i gubicima zbog odgode ugovaranja novih poslova, gubicima hladnog pogona i sl.

Za očekivati je da će gubici zbog usporavanja proizvodnog procesa rezultirati povećanjem troškova radne snage, a brodovi u gradnji troškovno su opterećeni i dijelom troškova tzv. hladnog pogona, prije svega troškovima bruto plaća zaposlenih kao i ostalim indirektnim troškovima. Gubici zbog nedostatka novih poslova temelje se na troškovima slobodnog kapaciteta vlastite radne snage u razdoblju nedovoljne uposlenosti, što će biti najizraženije tijekom 2012. do početka gradnje planiranih novih brodova.

Gubici zbog izgradnje brodova predstavljaju razliku između tržišnih cijena i kalkuliranog troška izgradnje. O predmetnim novogradnjama (nov. 325 i 326) pregovara se već duže vrijeme. Prema sadašnjim cijenama, uz planirane uštede u troškovima gradnje broda, razlika između ukalkuliranih troškova i tržišne cijene koju je moguće postići iznosi 9.671.354 US dolara, odnosno 50.697.372 kune po brodu, a radi se o ukupno 101.394.744 kune za dva broda.

Tablica 21: GUBICI ZBOG NEDOSTATKA POSLOVA I USPORAVANJA PROIZVODNOG PROCESA

2011.

Novogradnja broj

Ugovorna kalkulacija

Ostvareno

Troškovi (gubici) usporavanja proizvodnog procesa/nedostatka posla (kn) (3-2)

322

11.476.144

28.625.618

17.149.474

323

49.945.515

52.865.500

2.919.985

324

41.957.393

45.305.974

3.348.581

Ukupno:

103.379.052

126.797.092

23.418.040

2012.

Novogradnja broj

Ugovorna kalkulacija

Planirano

Troškovi (gubici) usporavanja proizvodnog procesa/nedostatka posla (kn) (3-2)

324

20.862.445

28.876.916

8.014.471

Trošak vl. radne snage zbog nedostatka poslova (slobodni kapacitet)

67.172.746

67.172.746

Ukupno:

20.862.445

96.049.662

75.187.217

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Tablica 22.: PLANIRANI GUBICI IZGRADNJE BRODOVA

2012./2013./2014.

Novogradnja

Tržišna cijena novogradnji

Kalkulirani troškovi

Troškovi (gubici) odgode ugovaranja novih poslova (kn) (3-2)

nov. 325

225.406.602

276.103.974

50.697.375

nov. 326

225.406.602

276.103.974

50.697.375

Ukupno:

450.813.204

552.207.948

101.394.744

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Ukupni okvirni gubici tranzicijskog razdoblja sagledivi na dan 30. lipnja 2011. iznose do 200.000.000 kuna.

Prethodni izračun predstavlja okvirni izračun troškova tranzicije do gornjeg limita. Navedeni iznos od 200.000.000 kuna u troškovima restrukturiranja, koji su prihvaćeni od strane Europske komisije, ušao je s napomenom »do najviše« i podložan je konačnom usuglašavanju s investitorom, ali ne smije utjecati na njegov vlastiti doprinos restrukturiranju od 40 posto.

Pod rednim brojem 5. »Zbrinjavanje zaposlenika« potpore su predviđene u iznosu od 20.000.000 kuna.

Pod rednim brojem 6. »Potpore za inovacije« potpore su predviđene u iznosu od 20.000.000 kuna. Brodotrogir d.d. planirao je potpore u skladu s pravilima za horizontalne potpore, među kojima su potpore za istraživanje i razvoj i inovacije. Odlukom o objavljivanju pravila o državnim potporama sektoru brodogradnje (»Narodne novine«, broj: 154/08) predviđene su i potpore za pokrivanje troškova za istraživanje i razvoj poduzetnicima koji se bave brodogradnjom, popravkom brodova ili prenamjenom brodova, koje se mogu smatrati usklađenima do najvišeg intenziteta potpora 20% bruto, ukoliko se odnose na industrijsku primjenu inovativnih proizvoda i postupaka, te ukoliko su potpore ograničene na pokriće troškova za investicije, dizajn, djelatnost inženjeringa i testiranja koji su izravno i isključivo povezani s inovativnim dijelom projekta. Iznimno, dolaze u obzir i dodatni troškovi proizvodnje koji su neophodni za potvrđivanje tehnološke inovacije ako su ograničeni na najmanji potreban iznos.

Pod točkom B) »Vlastiti doprinos« iskazan je iznos vlastitog doprinosa u iznosu od 1.877.400.833 kune koji predstavlja 40,08% ukupnih troškova restrukturiranja.

Izvori sredstava vlastitog doprinosa su krediti KERMAS grupacije ili prvoklasnih banaka, a kao osiguranje da će vlastiti doprinos biti i realiziran su korporacijska jamstva KERMAS grupacije.

Ukupni vlastiti doprinos odnosi se na sljedeće:

Pod rednim brojem 7. »Investicije u obrtni kapital za gradnju broda« u iznosu od 125.000.000 kuna, planirane investicije odnose se na obvezu vlastitog doprinosa novog vlasnika. Brodogradilište bi koristilo navedeni iznos u 2012. i 2013. za financiranje procesa proizvodnje za razliku između avansnih plaćanja koje naručitelji brodova plaćaju na osnovi ugovora o gradnji brodova (oko 50% ugovorene cijene) i sredstava potrebnih za dovršenje gradnje brodova i/ili za financiranje gradnje broda/brodova za vlastitu kompaniju, ukoliko se tako odluči radi nedostatka novih ugovora o gradnji brodova.

Pod rednim brojem 8. »Dva investicijska paketa u tehnologiju i organizaciju brodograđevnog procesa prema Programu restrukturiranja od cca 27,5 milijuna eura te ulaganje u zaštitu okoliša« u iznosu od 210.000.000 kuna (Tablica 14.).

Pod rednim brojem 9. »Investicijski paket za marinu i sevisni centar od ukupno 55 milijuna eura« u iznosu od 400.000.000 kuna (Tablica 13.).

Pod rednim brojem 10. »Komercijalni krediti za izgradnju brodova u razdoblju restrukturiranja« u iznosu od 508.054.279 kuna (Tablica 17.).

Pod rednim brojem 11. »Naknada poduzetniku za pomorsko dobro prema Sporazumu o rješavanju imovinsko pravnih odnosa«, u iznosu od 634.346.554 kune iskazan je iznos naknade za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru što predstavlja potraživanje Brodotrogira d.d. od Republike Hrvatske i navedeni iznos predstavlja dio ukupnog vlastitog doprinosa.

Iako se Sporazumom utvrđuje da će navedenom naknadom biti kompenzirana međusobna potraživanja u iznosu 634.346.554 kune, Brodotrogir d.d. će podmiriti konkretne financijske obveze koje su pokrivene državnim jamstvima. Stoga, najprije se plaćaju dospjele obveze po kreditima i formalno vraćaju državna jamstva za podmireni iznos obveza, a zatim se provodi financijsko restrukturiranje preuzimanjem preostalih obveza. Na temelju toga navedeni iznos predstavlja stvarni doprinos u novcu i može se smatrati vlastitim doprinosom.

Tablica 23.: OBVEZE KOJE ĆE BRODOGRADILIŠTE KOMPENZIRATI

R. br.

OPIS OBVEZE

IZNOS U KN

1.

Obveza prema MF RH do 31. 3. 2011.

474.486.661,28

2.

Zatezne kamate prema MF RH do 31. 12. 2010.

82.567.038,18

3.

Zatezne kamate prema MF RH od 1. 1. – 11. 2. 2011.

8.917.819,86

4.

Ostale obveze prema RH

14.313.380,00

5.

Kredi ZABA (EUR 7.782.491,48) dio

54.061.654,68

6.

SVEUKUPNO

634.346.554,00

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

IV.7. Projekcije poslovnih rezultata

Poslovni plan temelji se na planiranim ciljevima, a to su: financijsko restrukturiranje poduzetnika na dan potpisa ugovora o kupoprodaji, tehnološko restrukturiranje Brodotrogira d.d. u trajanju od pet godina ulaganjem kroz investicijske pakete sukladno Programu restrukturiranja, organizacijsko i kadrovsko restrukturiranje sukladno Programu restrukturiranja koje se također provodi u razdoblju od pet godina, diversifikacija i uravnoteženje budućeg proizvodnog programa sukladno Programu restrukturiranja, a koji pored handymax tankera za kemikalije obuhvaća i gradnju složenijih brodova specijalne namjene kao što su bazni brodovi-ribarice, putnički brodovi, brodovi posebnih namjena za prijevoz i eksploataciju stlačenog prirodnog plina, opreme i sredstava potrebnih pri transportu i eksploataciji prirodnog plina, objekte specijalnih namjena pri proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije, a vezanih uz pomorsku tehniku itd. te da financiranje proizvodnog procesa neće biti ograničavajući čimbenik.

Brodotrogir d.d. u svojoj knjizi narudžbi trenutno ima tri tankera za prijevoz kemikalija s planiranim isporukama u 2011. i 2012. Pored ovih brodova, planom poslovanja u razdoblju restrukturiranja predviđena je izgradnja tri tankera za prijevoz kemikalija, tri bazna ribarska broda i dva manja putnička broda čija bi isporuka trebala biti nakon završetka razdoblja restrukturiranja, uz napomenu da uvijek postoji mogućnost fleksibilne prilagodbe tržišnim segmentima za koje postoje zahtjevi tržišta u određenom razdoblju.

Mjere restrukturiranja, financijske i organizacijske, te u 2012. i 2013. i tehničko – tehnološke, trebale bi tijekom provođenja programa dati rezultate povećanja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja. Očekivani efekti mogu se vidjeti u smanjenju sati rada na standardnim proizvodima te na kasnijim brodovima u seriji. Kod tankera, uštede se javljaju u proizvodnji trupa, dok će se kod druga dva tipa brodova, efekti pokazati u procesu opremanja.

Tablica 24.: PROJEKCIJA BILANCE U RAZDOBLJU RESTRUKTURIRANJA, U KUNAMA

31. 12. 2010.

30. 6. 2011. prije sanacije

30. 6. 2011. nakon sanacije

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Dugotrajna imovina

154.430.186

149.244.186

63.922.624

82.284.367

116.045.376

163.590.718

171.219.800

160.899.380

Kratk.imovina i nadokn. vrijed.

251.323.990

444.624.204

444.624.204

637.836.145

1.051.577.213

771.440.049

635.782.343

715.667.508

Gubitak iznad kapitala

0

0

0

0

0

0

UKUPNO AKTIVA

405.754.176

593.868.390

508.546.828

720.120.512

1.167.622.589

935.030.767

807.002.143

876.566.888

Kapital i rezerve

-1.828.354.622

-2.039.251.400

274.282.983

275.682.821

250.723.821

269.012.821

333.080.821

367.303.821

upisani kapital

123.581.500

123.581.500

123.581.500

123.581.500

123.581.500

123.581.500

123.581.500

123.581.500

rezerve

83.054

83.054

83.054

83.054

83.054

83.054

83.054

83.054

sanacija

dobit/gubitak tekuće godine

-253.302.111

-210.896.778

2.102.637.605

2.104.037.383

-24.959.000

18.289.000

64.068.000

34.223.000

preneseni gubitak/zadržana dobit

-1.698.717.065

-1.952.019.176

-1.952.019.176

-1.952.019.116

152.018.267

127.059.267

145.348.267

209.416.267

Rezerviranja

41.353.849

50.355.397

50.355.397

6.432.313

Dugoročne i kratkoročne obveze

2.192.754.949

2.582.764.393

183.908.448

438.005.378

916.898.768

666.017.946

473.921.322

509.263.067

avansi

104.792.774

126.232.742

126.232.742

438.005.378

659.340.860

666.017.946

345.142.368

380.484.113

krediti i ministarstvo financija

2.012.236.442

2.380.805.918

0

0

257.557.908

0

128.778.954

128.778.954

ostalo

75.725.733

75.725.733

57.675.706

25.000.000

25.000.000

25.000.000

25.000.000

25.000.000

UKUPNO PASIVA

405.754.176

593.868.390

508.546.828

720.120.512

1.167.622.589

935.030.767

807.002.143

876.566.888

Izvor: dokumentacija poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o.

Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Prikazana Bilanca odnosi se samo za brodograđevnu djelatnost, dok financijsko poslovanje za nove djelatnosti nije iskazano obzirom da će investiranje i izgradnja novih sadržaja trajati do kraja 2016. (osim marine i servisnog centra na sjevernoj obali koja treba biti završena do početka sezone 2014.).

U 2011. prikazana je dobit u poslovanju. Međutim potrebno je napomenuti da ovdje nije riječ o dobiti iz poslovanja osnovne djelatnosti, nego se radi o dobiti ostvarenoj na temelju knjigovodstvenog iskazivanja vrijednosti nastaloj preuzimanjem obveza Brodotrogira d.d. od strane Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja, porezni dug nastao prijebojem obveza i potraživanja, te zatim otpisom ostatka dugova, prebija se s poreznim gubitkom, a preostali dug se otpisuje. Na taj način, Brodotrogir d.d. neće morati platiti porez na dobit ostvarenu u prvoj godini provedbe Programa restrukturiranja, odnosno ukoliko iskaže porez na dobit, Republika Hrvatska će ga otpisati, a taj otpis neće predstavljati novu državnu potporu.

Iz Planske Bilance za razdoblje 2011.-2015. razvidno je da će se isknjiženjem obveza od strane Republike Hrvatske i imovine na pomorskom dobru te otpisom ostatka obveza poduzetnika prema Republici Hrvatskoj po preuzetim kreditima i protestiranim jamstvima, prije svega poništiti kumulirani gubici iznad visine kapitala i restituirati temeljni kapital poduzetnika. Nadalje, isknjiženjem obveza, u Bilanci se više neće iskazivati velike dugoročne obveze, te će se na taj način Bilanca dovesti u ravnotežu te će poduzetnik biti u mogućnosti zaduživati se na tržištu, odnosno samostalno financirati svoju proizvodnju.

V. ODLUKA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja u ovoj upravnoj stvari na 85. sjednici, održanoj 27. rujna 2011., odobrilo državnu potporu za restrukturiranje Brodotrogira d.d. budući da je Program restrukturiranja Brodotrogira d.d., kojeg je Agenciji dostavilo Ministarstvo 3. rujna 2010. zajedno sa svim dopunama i dodatnim obrazloženjima, izrađen sukladno propisima o državnim potporama.

Istodobno, Vijeće je prilikom donošenja odluke vodilo računa i o rezultatima pregovora s Europskom unijom u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje odnosno obvezama i uvjetima koje je Vlada Republike Hrvatske u pregovorima o stjecanju članstva Republike Hrvatske prihvatila za područje brodogradnje (Zajedničko stajalište Europske unije o Poglavlju 8., Tržišno natjecanje od 22. lipnja 2011.).

Vijeće svoju odluku obrazlaže na sljedeći način.

Prema članku 3. stavku 1 ZDP-a, državne potpore, su svi stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na oblik državne potpore, u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske iz članka 1. ZDP-a.

Člankom 4. ZDP-a uređena je opća zabrana i izuzeće od opće zabrane dodjele državnih potpora iz članka 3. ZDP-a. Tako je člankom 4. stavkom 1. ZDP-a, uređeno da nisu sukladne ZDP-u one državne potpore koje, bez obzira na njihov oblik, narušavaju ili bi mogle narušiti tržišno natjecanje davanjem povlastice na tržištu korisniku državne potpore, osobito u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske preuzetih SSP-om, dok su člankom 4. stavcima 2. i 3. ZDP-a propisana izuzeća od opće zabrane ako ispunjavaju propisane uvjete i takve državne potpore smatraju se sukladnima ZDP-u.

Državna potpora za restrukturiranje namijenjena je poduzetnicima u teškoćama i na istu se može primijeniti izuzeće iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, od opće zabrane uređene člankom 4. stavkom 1. ZDP-a, a to izuzeće od opće zabrane odnosi se na državne potpore namijenjene poticanju određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja.

Da bi se na državnu potporu za restrukturiranje moglo primijeniti izuzeće od opće zabrane iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, Vijeće je trebalo ocijeniti ispunjavaju li državne potpore uvjete za izuzeće iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, odnosno jesu li ispunjeni uvjeti iz Odluke o sanaciji i restrukturiranju u dijelu koji se odnosi na restrukturiranje poduzetnika u teškoćama, a koji su detaljno obrazloženi u točkama IV.4. do IV. 7. obrazloženja ovog rješenja.

Naime, poduzetniku u teškoćama, a Vijeće je odlučilo da se Brodotrogir d.d. nedvojbeno smatra poduzetnikom u teškoćama u smislu točaka 9., 10. a) i 11. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, kao što je to utvrđeno u točki IV.1.4. obrazloženja ovog rješenja, može se dodijeliti državna potpora za restrukturiranje ukoliko je Program restrukturiranja izrađen sukladno Odluci o sanaciji i restrukturiranju.

U odnosu na Program restrukturiranja Brodotrogira d.d., a na temelju činjenica opisanih u obrazloženju ovog rješenja, Vijeće je stajališta da Program restrukturiranja Brodotrogira d.d. obuhvaća sve uvjete određene u Odluci o sanaciji i restrukturiranju, a koji se odnose na uzroke teškoća, ponovnu uspostavu dugoročne održivosti, izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja te na vlastiti doprinos (potpora koja je ograničena na najmanju neophodnu razinu, stvaran doprinos bez elementa potpore), te da će se proces restrukturiranja Brodotrogira d.d. provoditi u razdoblju od pet godina počevši od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

Vijeće je utvrdilo, kako je to opisano u točki IV.4.1. obrazloženja ovog rješenja, da su u Programu restrukturiranja Brodotrogira d.d. dobro opisani uzroci teškoća Brodotrogira d.d.

U odnosu na ponovnu uspostavu dugoročne održivosti, Vijeće je utvrdilo da je Programom restrukturiranja Brodotrogira d.d. predviđeno financijsko i poslovno restrukturiranje čiji je cilj ponovna uspostava dugoročne održivosti Brodotrogira d.d., kako je to opisano u točkama IV.4.2.1., IV.4.2.2. i IV.4.2.3. obrazloženja ovoga rješenja.

Vijeće je pri tome koristilo i stručnu pomoć konzultanta iz Ecorysa čije su analize i ekspertiza odnosno poznavanje mjerodavnog tržišta pomogle u sagledavanju i procjeni svih elemenata Programa restrukturiranja.

Nadalje, Vijeće je utvrdilo da državne potpore za restrukturiranje Brodotrogira d.d., a koje su prikazane u Tablici 20., koja se nalazi u točki IV.6. obrazloženja ovog rješenja ukupno iznose 2.806.150.438 kuna i odnose se na razdoblje od 1. ožujka 2006. do završetka razdoblja restrukturiranja. Također, Vijeće je u odnosu na navedeno razdoblje utvrdilo da je početak razdoblja na koje se odnose državne potpore određeno Zajedničkim stajalištem Europske unije o Poglavlju 8., Tržišno natjecanje od 22. lipnja 2011., dok je datum završetka procesa restrukturiranja određen za razdoblje od pet godina.

Sukladno uvjetima i obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska u vezi s restrukturiranjem hrvatske brodograđevne industrije u pregovorima za stjecanje članstva u Europskoj uniji, sadržanim u Zajedničkom stajalištu Europske unije u Poglavlju 8. Tržišno natjecanje i u Prilogu VIII. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske, Vijeće je utvrdilo da vlastiti doprinos u iznosu od 1.877.400.833 kune iznosi 40% od ukupnih troškova restrukturiranja, kako je to navedeno u točki IV.6. obrazloženja ovog rješenja. Iznos od 1.877.400.833 kune odnosi se na ulaganja poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o. u iznosu od 1.243.054.279 kuna, te na naknadu za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru iz Sporazuma o uređenju imovinsko – pravnih pitanja, sklopljenog 11. veljače 2011. između Republike Hrvatske i Brodotrogira d.d. u iznosu od 634.346.554 kune.

U odnosu na izbjegavanje prekomjernog narušavanja tržišnog natjecanja (kompenzacijske mjere) Vijeće je utvrdilo da su iste predviđene u Programu restrukturiranja Brodotrogira d.d., kako je to opisano u točki IV.5. obrazloženja ovog rješenja.

U točki IV.5. obrazloženja ovog rješenja navedeno je da kompenzacijska mjera smanjenja proizvodnog kapaciteta iznosi 18.388 cgt-a.

Također, u točki IV.5. obrazloženja ovog rješenja, kompenzacijska mjera koja se odnosi na ukupnu godišnju proizvodnju poduzetnika iznosi 54.955 cgt-a. Kompenzacijska mjera provodit će se sukladno uvjetima iz Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama vezano uz ukupno ograničenje proizvodnje od 2011. do 2020., od 17. svibnja 2011.

Stoga je Agencija, na temelju odluke Vijeća, odlučila kao u točkama I., II., III. i IV. i V. izreke ovog rješenja.

Odobrenje državne potpore, kako je to predviđeno člankom 13. stavkom 3. ZDP-a, može se donijeti uz navođenje posebnih uvjeta i rokova za provedbu državne potpore.

S obzirom da vlastiti doprinos, koji se sastoji od ulaganja poduzetnika Jadranska ulaganja d.o.o. i naknade za izvlaštene nekretnine na pomorskom dobru, mora iznositi 40 posto od ukupnih troškova restrukturiranja, Ministarstvo će Agenciji dostavljati polugodišnja izvješća o izvršavanju ove mjere.

Sukladno tome, Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki VI.a) izreke ovog rješenja.

Agencija je obvezala Ministarstvo da dokaz o izvršenju kompenzacijske mjere u obliku smanjenja proizvodnih kapaciteta dostavi Agenciji najkasnije u roku od godinu dana od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

Zato je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki VI.b) izreke ovog rješenja.

Na temelju točaka 49. i 50. Odluke o sanaciji i restrukturiranju predviđena je redovita dostava izvješća, na određeni datum, o izvršavanju svih mjera iz Programa restrukturiranja kako bi bilo vidljivo da se Program restrukturiranja ispravno provodi. S obzirom da su u točkama VI. a) i VI. b) izreke ovog rješenja predviđena posebna izvješća o izvršavanju vlastitog doprinosa i smanjenja proizvodnih kapaciteta, potrebno je da Ministarstvo dostavlja i redovna izvješća o provođenju svih ostalih mjera predviđenih u Programu restrukturiranju, a koja se naročito odnose na: izvršavanje svake stavke o državnim potporama iz Tablice 20. iz obrazloženja ovog rješenja, dokaz da ukupna godišnja proizvodnja ne prelazi 54.955 cgt-a, izvršavanje proizvodnog programa, kretanje broja zaposlenika, poduzete organizacijske promjene unutar Grupe Brodotrogir i izvršavanje dinamike mjera poslovnog restrukturiranja.

Zato je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki VI.c) izreke ovog rješenja.

Vijeće je također odlučilo da je Ministarstvo u obvezi dostaviti Agenciji godišnja financijska izvješća najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Zato je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki VI.d) izreke ovog rješenja.

Nadalje, budući da je dodjela državne potpore poduzetniku koji se nalazi u teškoćama i provodi proces restrukturiranja, uvjetovana provedbom plana restrukturiranja, kako to proizlazi iz točke 35. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, poduzetnik u teškoćama nije u mogućnosti dobivati državne potpore koje nisu obuhvaćene Programom restrukturiranja.

Zato je Agencija na temelju odluke Vijeća odlučila kao u točki VII. izreke ovog rješenja.

Sukladno točki 73. Odluke o sanaciji i restrukturiranju, Brodotrogir d.d. ne smije primati nove državne potpore za restrukturiranje nakon proteka barem deset (10) godina od dana potpisivanja privatizacijskog ugovora.

Polazeći od spomenutog, Agencija je, na temelju odluke Vijeća, odlučila kao u točki VIII. izreke ovog rješenja.

Rješenja Agencije iz članka 13. ZDP-a, objavljuju se u »Narodnim novinama«, stoga je odlučeno kao u točki IX. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo rješenje konačno je u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovog rješenja.

Klasa: UP/I 430-01/07-02/14

Urbroj: 580-03-2011-80-45

Zagreb, 27. rujna 2011.

Predsjednica
Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
mr. sc. Olgica Spevec, v. r.

[1]Brodogradilište Uljanik d.d. iz Pule je s obzirom na rezultate poslovanja u 2009. i u prvom polugodištu 2010. te uzimajući u obzir perspektive daljnjeg rentabilnog poslovanja, uz prethodno pozitivno mišljenje Agencije i pristanak EK izuzet iz procesa restrukturiranja uz obvezu povrata nezakonito dodijeljenih potpora u razdoblju od 1. 3. 2006.