MINISTARSTVO ZDRAVLJA
3162
Na temelju članka 15. stavka 2. podstavka 3. Zakona o hrani (»Narodne novine«, broj 46/07, 84/08 i 55/11) ministar zdravlja, uz suglasnost ministra poljoprivrede donosi
PRAVILNIK
O NAJVEĆIM DOPUŠTENIM KOLIČINAMA ODREĐENIH KONTAMINANATA U HRANI
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se najveće dopuštene količine određenih kontaminanata koji se mogu nalaziti u hrani.
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Uredbe (EZ-a) br. 315/93 od 8. veljače 1993. kojom se utvrđuju postupci Zajednice u vezi s kontaminantima u hrani
– Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. kojom se utvrđuju najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani
– Uredba komisije (EZ-a br. 1126/2007 od 28. rujna 2007. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ-a) br. 1881/2006 kojom se određuju najveće vrijednosti za određene kontaminante u hrani u pogledu otrova toksina iz roda Fusarium u kukuruzu i kukuruznim proizvodima
– Uredba Komisjie (EZ) br. 565/2008 od 18. lipnja 2008. o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1881/2006 o određivanju najvećih dopuštenih količina za neke kontaminante u hrani u pogledu određivanja najvećih dopuštenih količina za dioksine i PCB u ribljoj jetri
– Uredba Komisije (EZ) br. 629/2008 od 2. srpnja 2008. o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1881/2006 o određivanju najvećih dopuštenih količina za neke kontaminante u hrani
– Uredba Komisije (EZ) br. 105/2010 od 5. veljače 2010. o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1881/2006 o određivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani vezano za okratoksin A
– Uredba Komisije (EZ) br. 165/2010 od 26. veljače 2010. o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1881/2006 o određivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani vezano za aflatoksine
– Uredba Komisije (EZ) br. 420/2011 od 29. travnja 2011. izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1881/2006 o određivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani
– Uredba Komisije (EZ) br. 835/2011od 19. kolovoza 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina za policikličke aromatske ugljikovodike u prehrambenim proizvodima
– Uredba Komisije (EZ) br. 1258/2011od 2. prosinca 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina za nitrate u prehrambenim proizvodima
– Uredba Komisije (EZ) br. 1259/2011 od 2. prosinca 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-a i PCB-a koji nisu slični dioksinu u nekim prehrambenim proizvodima
– Uredba Komisije (EZ-a) br. 594/2012 od 5. srpnja 2012. kojom se izmjenjuje Uredba (EZ) 1881/2006 s obzirom na najveće dopuštene količine kontaminanta okratoksina A, PCB-a koji nisu slični dioksinu i melamina u hrani.
Članak 3.
Kontaminant jest svaka tvar koja u hranu nije dodana namjerno, te se u toj hrani nalazi kao posljedica rukovanja hranom na razini: proizvodnje (uključujući primarnu proizvodnju i veterinarsku medicinu), prerade, pripreme, obrade, skladištenja i stavljanja na tržište ili kako rezultata onečišćenja okoliša. Definicija kontaminanta ne obuhvaća strane tvari kako što su primjerice komadići insekata, životinjske dlake i slično.
U smislu ovoga Pravilnika kontaminatima se smatraju: nitrati, mikotoksini, metali i metaloidi, 3-monopropandiol, dioksini i PCB, policiklički aromatski ugljikovodici, furan, akrilamid, etilkarbamat, perfluoroalkilne tvari, melamin te njegovi strukturni analozi.
Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na kontaminante koji su propisani drugim posebnim propisima.
Članak 4.
Na tržište se ne smije stavljati hrana koja prema opće prihvaćenim javno-zdravstvenim mjerilima sadrži neprihvatljivu, odnosno toksičnu količinu kontaminanta.
Količine kontaminanta moraju se držati što je moguće manjim, pridržavajući se dobre proizvođačke prakse u svim fazama rukovanja hranom, a sukladno članku 2. ovoga Pravilnika.
Na tržište Republike Hrvatske zabranjeno je stavljati hranu koja sadrži kontaminante u količini iznad najveće dopuštene količine propisane u Prilogu I. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Najveće dopuštene količine kontaminanata iz Priloga I. ovoga Pravilnika odnose se na jestivi dio hrane, osim ako nije drukčije navedeno.
Članak 5.
Količina prisutnih kontaminanata propisanih ovim Pravilnikom ne može biti razlog zabrane, ograničenja ili sprječavanja stavljanja na tržište hrane koja je sukladna odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 6.
Ako se na temelju novih podataka ili ponovne procjene rizika utvrdi da postoji razlog za opravdanu sumnju da kontaminant u hrani predstavlja zdravstveni rizik, iako je sukladan odredbama ovoga Pravilnika, ministar zdravlja (u daljnjem tekstu: ministar) može privremeno obustaviti ili ograničiti stavljanje takve hrane na tržište Republike Hrvatske. Ministar izvješćuje čelnika nadležnog tijela o poduzetim mjerama i razlozima donošenja takvih mjera.
SUŠENA, RAZRIJEĐENA I PRERAĐENA HRANA TE HRANA SASTAVLJENA IZ VIŠE SASTOJAKA
Članak 7.
Prilikom primjene najvećih dopuštenih količina kontaminanata iz Priloga I. ovoga Pravilnika na hranu koja je sušena, razrijeđena, prerađena ili sastavljena iz više sastojaka, uzima se u obzir sljedeće:
(a) promjene koncentracije kontaminanta zbog postupka sušenja ili razrjeđivanja,
(b) promjene koncentracije kontaminanta zbog postupka prerade,
(c) relativni omjeri sastojaka u hrani,
(d) analitička granica kvantifikacije.
Subjekti u poslovanju s hranom prilikom provođenja službene kontrole od strane nadležnog tijela obvezni su: osigurati i potvrditi specifičnu koncentraciju, odnosno faktore razrjeđenja za postupke sušenja, razrjeđivanja, prerade i/ili miješanja ili za sušenu, razrijeđenu, prerađenu hranu i/ili hranu sastavljenu iz više sastojaka.
Ako subjekt u poslovanju s hranom ne osigura kontrolirani tehnološki proces koji uzima u obzir odredbe stavka 1. točke (a) do (d) ovoga članka, nadležno tijelo ili osoba ovlaštena za obavljanje službene kontrole samostalno će postaviti pokazatelje kontrole tehnološkog procesa s ciljem potpune zaštite zdravlja ljudi.
Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka primjenjuju se ako posebnim propisom nisu određene najveće dopuštene količine kontaminanata za sušenu, razrijeđenu, prerađenu hranu ili hranu sastavljenu iz više sastojaka.
ZABRANE UPORABE, MIJEŠANJA I DETOKSIKACIJE
Članak 8.
Količine kontaminanata u hrani koja se koristi kao sastojak za dobivanje druge hrane ne smiju prelaziti najveće dopuštene količine kontaminanata navedene u Prilogu I. ovoga Pravilnika.
Hrana u kojoj su količine kontaminanata sukladne najvećim dopuštenim količinama kontaminanata navedenima u Prilogu I. ovoga Pravilnika, ne smije se miješati s drugom hranom u kojoj su količine kontaminanata veće od najvećih dopuštenih količina kontaminanata navedenih u Prilogu I. ovoga Pravilnika.
Hrana koja se podvrgava sortiranju ili nekoj drugoj fizikalnoj obradi radi smanjenja razine kontaminanata, ne smije se miješati s hranom koja je namijenjena za prehranu ljudi ili hranom koja se koristi kao sastojak druge hrane.
Hrana koja sadrži kontaminante navedene u Tablici 2. Prilogi I. ovoga Pravilnika ne smije se obrađivati kemijskim postupcima u svrhu smanjivanja količine mikotoksina.
KIKIRIKI, SJEMENKE ULJARICA, ORAŠASTI PLODOVI, SUŠENO VOĆE, RIŽA I KUKURUZ
Članak 9.
Kikiriki, sjemenke uljarica, orašasti plodovi, sušeno voće, riža i kukuruz koji nisu u skladu s odgovarajućim najvećim dopuštenim količinama aflatoksina, kako je određeno u točkama 2.1.5., 2.1.6., 2.1.7., 2.1.8., 2.1.10 i 2.1.11 odjeljka 2.1. Tablice 2. Priloga I. ovoga Pravilnika, mogu se stavljati na tržište pod uvjetom da:
(a) nisu namijenjeni za prehranu ljudi i ne koriste se kao sastojak hrane,
(b) su sukladni najvećim dopuštenim količinama kontaminanata utvrđenim u točkama 2.1.1., 2.1.2., 2.1.3, 2.1.4., 2.1.9. i 2.1.12. odjeljka 2.1. Tablice 2. Priloga I. ovoga Pravilnika,
(c) su podvrgnuti sortiranju ili nekoj drugoj fizikalnoj obradi, te ako nakon te obrade najveće dopuštene količine iz točaka 2.1.5., 2.1.6., 2.1.7.,2.1.8., 2.1.10 i 2.1.11. odjeljka 2.1. Tablice 2. Priloga I. ovoga Pravilnika nisu premašene, a spomenuta obrada ne uzrokuje stvaranje drugih štetnih rezidua,
(d) je pri označavanju jasno naznačena uporaba uz navod: »hrana se sortira ili drukčije fizički obrađuje kako bi se smanjila kontaminacija aflatoksinima prije uporabe za prehranu ljudi ili se upotrebljava kao sastojak hrane«.
Navod iz stavka 1. podstavka (d) ovoga članka mora se nalaziti na svakoj pojedinačnoj predpakovini (vreći, kutiji, itd.) i na popratnom dokumentu. Identifikacijski kod pošiljke/serije mora biti jasno i neizbrisivo označen na svakoj pojedinačnoj predpakovini (vreći, kutiji, itd.) i na popratnom dokumentu.
POSEBNE ODREDBE ZA KIKIRIKI, OSTALE ULJARICE, NJIHOVE PROIZVODE I ŽITARICE
Članak 10.
Pri označavanju svake pojedinačne predpakovine (vreće, kutije, itd.) i na popratnom dokumentu mora biti jasno naznačena predviđena uporaba. Popratni dokument mora biti jasno povezan s pošiljkom tako da se navede njen identifikacijski kod, naznačen na svakoj pojedinačnoj predpakovini (vreći, kutiji itd.) pošiljke. Poslovna djelatnost primatelja pošiljke, navedena u popratnom dokumentu, mora biti u skladu s predviđenom uporabom.
Ako nije jasno naznačeno da predviđena uporaba nije namijenjena za prehranu ljudi, najveće dopuštene količine iz točaka 2.1.5. i 2.1.11. Tablice 2. Priloga I. ovoga Pravilnika koriste se za sve kikirikije, ostale sjemenke uljarica, njihove proizvode i žitarice koje se nalaze na tržištu.
POSEBNE ODREDBE ZA ZELENU SALATU
Članak 11.
Ako nije označeno da je zelena salata uzgojena u stakleniku, koriste se najveće dopuštene količine kontaminanta navedene u Tablici 1. Priloga I. ovoga Pravilnika određene za zelenu salatu uzgojenu na otvorenom.
UZORKOVANJE I ANALIZE
Članak 12.
Uzorkovanje i analiza za službenu kontrolu najviših dopuštenih količina kontaminanta navedenih u Prilogu I. ovoga Pravilnika provodi se sukladno Pravilniku o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina nitrata u hrani (»Narodne novine« br. 42/2008), Pravilniku o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani (»Narodne novine« br. 45/08, 71/12), Pravilniku o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina dioksina i dioksinima sličnih polikloriranih bifenila u hrani (»Narodne novine« br. 45/2008) te Pravilniku o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina olova, kadmija, žive, anorganskog kositra, 3-monoklorpropandiola i benzo(a)pirena u hrani. (»Narodne novine« br. 45/2008).
MONITORING I IZVJEŠĆIVANJE
Članak 13.
Ministarstvo zdravlja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvo poljoprivrede (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) prate razinu nitrata u određenim kategorijama povrća koje bi ih moglo sadržavati u značajnim količinama, a posebno u zelenom lisnatom povrću, i dobivene rezultate redovito dostavljaju Europskoj agenciji za sigurnost hrane (u daljnjem tekstu: EFSA).
Nadležno tijelo i Ministarstvo provode monitoring: mikotoksina, dioksina, dioksinima sličnih PCB, PCB-a koji nisu slični dioksinima i furana sukladno višegodišnjem i godišnjem planu provođenja službenih kontrola.
Nadležno tijelo i Ministarstvo uspostavljaju monitoring: akrilamida, etilkarbamata, perfluoroalkilnih tvari sukladno višegodišnjem i godišnjem planu provođenja službenih kontrola, a o rezultatima istog nadležno tijelo će obavijestiti EFSA-u.
Nadležno tijelo i Ministarstvo mogu predlagati preventivne mjere za sprečavanje kontaminacije okratoksinom A, doeksinivalenolom, zearalenonom, fumonizinom B1 i B2 te toksinoma T-2 i HT-2.
O rezultatima provedenih mjera nadležno tijelo izvijestit će Europsku komisiju koja će podatke učiniti dostupnima drugim državama članicama i izvijestiti EFSA-u.
Nadležno tijelo izvijestit će Europsku komisiju o nalazima vezanim uz pojavu aflatoksina u skladu s Pravilnikom o posebnim uvjetima za uvoz određene hrane iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima (»Narodne novine«, broj 120/10 i 63/11)[1].
Podaci o pojavnosti kontaminanata prikupljeni od država članica trebali bi ako je opravdano biti dostavljeni i EFSA-i.
Članak 14.
Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na koštice marelica, sjemenke uljarica, osim kikirikija i njegovih proizvoda, koji su stavljeni na tržište prije 16. srpnja 2011. godine, a na dan stavljanja na tržište bili su sukladni s odredbama Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani (»Narodne novine« br. 154/08).
Subjekt u poslovanju s hranom mora biti u stanju dokazati kojeg je datuma stavio hranu na tržište.
Članak 15.
Nadležno tijelo izvješćivat će Europsku komisiju o rezultatima službenih kontrola koje su uključivale radnje i mjere koje se odnose na prevenciju s ciljem uklanjanja kontaminacije ohratoksinom A u začinima.
Nadležno tijelo redovito će izvješćivati Europsku komisiju o rezultatima kontrola vezano uz okratoksin A u začinima.
Članak 16.
U Prilogu 1. ovog Pravilnika u Tablici 2. MIKOTOKSINI točke 2.2. podtočke 2.2.11., 2.2.12., 2.2.12.1. i 2.2.12.2. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na proizvode koji su stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2010. godine, a bili su sukladni važećim propisima na dan stavljanja na tržište.
Najveća dopuštena količina za okratoksin A utvrđena u Prilogu 1. ovog Pravilnika u Tablici 2. MIKOTOKSINI. točki 2.2, podtočki 2.2.11. ovoga Pravilnika koja se primjenjuje od 1. srpnja 2012., ne primjenjuje se na proizvode koji su stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2012. godine, a bili su sukladni važećim propisima na dan stavljanja na tržište.
Subjekt u poslovanju s hranom mora biti u stanju dokazati kojeg je datuma stavio hranu na tržište.
Članak 17.
Hrana čije najveće dopuštene količine kontaminanata nisu u skladu s Tablicom 6. »Policiklički aromatski ugljikovodici« ovoga Pravilnika, a koja je stavljena na tržište prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, može biti na tržištu i nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika do datuma njenog minimalnog roka trajanja ili roka uporabe.
Članak 18.
Hrana čije najveće dopuštene količine kontaminanata prelaze propisane vrijednosti navedene u točkama 6.1.4 i 6.1.5. Tablice 6. Priloga ovoga Pravilnika, koje se primjenjuju od 1. rujna 2014., a koja je stavljena na tržište prije 1. rujna 2014., može se i dalje nalaziti u prometu i nakon tog datuma do datuma njenog minimalnog roka trajanja ili roka uporabe.
Članak 19.
Hrana čije najveće dopuštene količine kontaminanata prelaze propisane vrijednosti u točki 6.1.2 Tablice 6 Priloga ovog Pravilnika koje se primjenjuju od 1. travnja 2013., a koja je stavljena na tržište prije 1. travnja 2013., može se i dalje nalaziti u prometu i nakon tog datuma do datuma minimalnog roka njenog trajanja ili roka uporabe.
Članak 20.
Hrana čije najveće dopuštene količine kontaminanata prelaze propisane vrijednosti u točki 6.1.2. Tablice 6. Priloga ovoga Pravilnika koje se primjenjuju od 1. travnja 2015., a koja je stavljena na tržište prije 1. travnja 2015., može se i dalje nalaziti u prometu i nakon tog datuma do datuma minimalnog roka trajanja ili roka uporabe.
Parametri propisani u točki 6.1.2. Tablice 6. Priloga ovog Pravilnika neće se primjenjivati na hranu stavljenu na tržište do 1. travnja 2013.
Članak 21.
Hrana čije najveće dopuštene količine prelaze vrijednosti za PCB-ove koji nisu slični dioksinu (NDL-PCB), a koja je stavljena na tržište prije 1. siječnja 2012. godine i dalje se može nalaziti u prometu do datuma minimalnog roka trajanja ili roka uporabe .
Članak 22.
Hrana čije najveće dopuštene količine prelaze vrijednosti za okratoksin A u Capiscum sp (Točka 2.1.14. Tablice 2. Priloga 1)., a koja je stavljena na tržište prije 1. siječnja 2015. godine i dalje se može nalaziti u prometu do datuma minimalnog roka trajanja ili roka uporabe.
Članak 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 12. stavka 1. u dijelu dostavljanja rezultata EFSA-i, članka 13. stavka 3., stavka 5., stavka 6. i stavka 7. te članka 15. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Članak 24.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanta u hrani (»Narodne novine« br. 154/08 i 78/11).
Klasa: 011-02/12-02/142
Urbroj: 534-10-1-1-1/3-12-2
Zagreb, 19. prosinca 2012.
Ministar
prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med., v. r.
PRILOG I
NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE ODREĐENIH KONTAMINANATA U HRANI (**1)
Tablica 1.: NITRATI
|
Hrana |
Najveće dopuštene količine (mg NO3/kg) |
||
|
1.1 |
Svježi špinat (Spinacia oleracea) (2) |
|
3 500 |
|
1.2 |
Konzerviran, duboko smrznut ili smrznut špinat |
|
2 000 |
|
1.3 |
Svježa zelena salata (Lactuca sativa L.) (uzgojena u stakleniku i na otvorenom), izuzev zelene salate navedene pod točkom 1.4. |
ubrana od 1. listopada do 31. ožujka: zelena salata uzgojena u stakleniku zelena salata uzgojena na otvorenom ubrana od 1. travnja do 30. rujna: zelena salata uzgojena u stakleniku zelena salata uzgojena na otvorenom |
5 000 4 000
|
|
1.4 |
Zelena salata vrste »Iceberg« |
zelena salata uzgojena u stakleniku zelena salata uzgojena na otvorenom |
2 500 2 000 |
|
1.5 |
Rucola (Eruca sativa, Diplotaxis sp, Brassica tenuifolia, Sisymbrium tenuifolium) |
ubrana od 1. listopada do 31. ožujka: ubrana od 1. travnja do 30. rujna: |
7 000 6 000 |
|
1.6 |
Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu (3) (4) |
|
200 |
Tablica 2.: MIKOTOKSINI
|
Hrana (**1) |
|
Najveće dopuštene količine (μg/kg) |
||
|
2.1. |
Aflatoksini |
B1 |
Zbroj B1, B2, G1 i G2 |
M1 |
|
2.1.1. |
Kikiriki i druge sjemenke uljarica (**40) koji se sortiraju ili drugačije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane sa izuzetkom: – kikirikija i drugih sjemenki uljarica namijenjenih drobljenju i proizvodnji biljnog ulja |
8,0(**5) |
15,0(**5) |
- |
|
2.1.2. |
Bademi, pistacije i koštice marelice koji se sortiraju ili drugačije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
12,0(**5) |
15,0(**5) |
- |
|
2.1.3. |
Lješnjaci i brazilski oraščići koji se sortiraju ili drugačije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
8,0(**5) |
15,0(**5) |
- |
|
2.1.4. |
Orašasti plodovi osim navedenih u t. 2.1.2. i 2.1.3. koji se sortiraju ili drugačije fizikalno obrađuje prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
5,0(**5) |
10,0(**5) |
- |
|
2.1.5. |
Kikiriki i druge sjemenke uljarica (**40) i njihovi proizvodi namijenjeni za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane Sa izuzetkom: – sirovih biljnih ulja namijenjenih za rafiniranje – rafiniranih biljnih ulja |
2,0(**5) |
4,0(**5) |
- |
|
2.1.6. |
Bademi, pistacije i koštice marelice namijenjene za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane (**41) |
8,0(**5) |
10,0(**5) |
- |
|
2.1.7. |
Lješnjaci i brazilski oraščići namijenjeni za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane (**41) |
5,0(**5) |
10,0(**5) |
- |
|
2.1.8. |
Orašasti plodovi osim navedenih u t. 2.1.6. i 2.1.7. i njihovi proizvodi namijenjeni za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
2,0(**5) |
4,0 (**5) |
- |
|
2.1.9. |
Sušeno voće koje se sortira ili drugačije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
5,0 |
10,0 |
- |
|
2.1.10. |
Sušeno voće i prerađeni voćni proizvodi namijenjeni za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
2,0 |
4,0 |
- |
|
2.1.11. |
Sve žitarice i proizvodi od žitarica, uključujući prerađene proizvode na bazi žitarica, izuzev hrane iz točaka 2.1.12, 2.1.15 i 2.1.17 |
2,0 |
4,0 |
- |
|
2.1.12. |
Kukuruz i riža koji se sortiraju i drugačije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane |
5,0 |
10,0 |
- |
|
2.1.13. |
Sirovo mlijeko (**6), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju mliječnih proizvoda |
- |
- |
0,050 |
|
2.1.14. |
Sljedeće vrste začina: Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajensku papriku) i papričicu) Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar) Myristica fragrans (muškatni oraščić) Zingiber officinale (đumbir) Curcuma longa (kurkuma) Mješavine začina koje sadržavaju jedan ili više od gore navedenih začina |
5,0 |
10,0 |
- |
|
2.1.15. |
Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (**3) (**7) |
0,10 |
- |
- |
|
2.1.16. |
Početna i prijelazna hrana za dojenčad, uključujući početno i prijelazno mlijeko za dojenčad (**4) (** 8) |
- |
- |
0,025 |
|
2.1.17. |
Hrana za posebne medicinske potrebe (**9) (**10) namijenjena posebno dojenčadi |
0,10 |
- |
0,025 |
|
Hrana (1) |
|
Najveće dopuštene količine (μg/kg) |
||
|
2.2. |
Okratoksin A |
|
|
|
|
2.2.1. |
Neprerađene žitarice |
5,0 |
|
|
|
»2.2.2. |
Svi proizvodi dobiveni iz neprerađenih žitarica, uključujući prerađene proizvode od žitarica te žitarice namijenjene neposrednoj ljudskoj prehrani, osim hrane iz točaka 2.2.9., 2.2.10. i 2.2.13. |
3,0« |
|
|
|
2.2.3. |
Grožđice (sve vrste) |
10,0 |
|
|
|
2.2.4. |
Pržena zrna kave i mljevena pržena kava, osim instant kave |
5,0 |
|
|
|
2.2.5. |
Topiva kava (instant kava) |
10,0 |
|
|
|
2.2.6. |
Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina i vina s volumnim udjelom alkohola ne manjim od 15 vol.%) i voćno vino (**11) |
2,0(**12) |
|
|
|
2.2.7. |
Aromatizirana vina, aromatizirano piće na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (**13) |
2,0(**12) |
|
|
|
2.2.8. |
Sok od grožđa, rekonstituirani koncentrirani sok od grožđa, nektar od grožđa, mošt i rekonstiturirani koncentrirani mošt od grožđa, za neposrednu prehranu ljudi (**14) |
2,0(**12) |
|
|
|
2.2.9. |
Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu (3) (7) |
0,50 |
|
|
|
2.2.10. |
Hrana za posebne medicinske potrebe (**9) (**10), namijenjena posebno dojenčadi |
0,50 |
|
|
|
»2.2.11. |
Začini, uključujući sušene začine Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar) Myristica fragrans (muškatni oraščić) Zingiber officinale (đumbir) Curcuma longa (kurkuma) Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajensku papriku) i papričicu) Mješavine začina koje sadržavaju jedan od gore navedenih začina |
15 µg/kg
15 µg/kg od 1. 1. 2015.
|
|
|
|
2.2.12
|
Sladić (Glycyrrhiza glabra, Glycyrrhiza inflate i druge vrste) Korijen sladića, sastojak za biljne vodene tinkture (koncentrirani čajevi) Ekstrakt sladića (**42), koji se koristi u hrani za posebna pića i konditorske proizvode |
20µg/kg 80µg/kg |
|
|
|
»2.2.13. |
Pšenični gluten koji se ne prodaje izravno potrošaču |
8,0« |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2.3. |
Patulin |
|
|
|
|
2.3.1. |
Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (**14) |
50 |
|
|
|
2.3.2. |
Alkoholna pića (**15), jabukovača i druga fermentirana pića dobivena od jabuka ili koja sadrže jabučni sok |
50 |
|
|
|
2.3.3. |
Jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za neposrednu ljudsku prehranu, osim hrane iz točaka 2.3.4. i 2.3.5. |
25 |
|
|
|
2.3.4. |
Jabučni sok i jabučni proizvodi u krutome stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za dojenčad i malu djecu16, označeni i stavljeni na tržište s namjenom za dojenčad i malu djecu (**4) |
10,0 |
|
|
|
2.3.5. |
Dječja hrana, osim prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (**3)**(4) |
10,0 |
|
|
|
2.4. |
Deoksinivalenol (**17) |
|
|
|
|
2.4.1. |
Neprerađene žitarice (**18) (**19), osim tvrde pšenice, zobi i kukuruza |
1250 |
|
|
|
2.4.2. |
Neprerađena tvrda pšenica i zob (**18) (**19) |
1750 |
|
|
|
2.4.3. |
Neprerađeni kukuruz (**18), uz iznimku neprerađenog kukuruza namijenjenog za preradu mokrom meljavom (**37) |
1750(**20) |
|
|
|
2.4.4. |
Žitarice namijenjene za neposrednu prehranu ljudi, žitno brašno, mekinje i klice stavljene na tržište za neposrednu ljudsku prehranu osim hrane navedene pod točkama 2.4.7., 2.4.8. i 2.4.9 |
750 |
|
|
|
2.4.5. |
Tjestenina (suha)(**22) |
750 |
|
|
|
2.4.6. |
Kruh (uključujući male pekarske proizvode), pecivo, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak |
500 |
|
|
|
2.4.7. |
Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu (**3)(**7) |
200 |
|
|
|
2.4.8. |
Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za neposredno prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10 |
750(**20) |
|
|
|
2.4.9. |
Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za neposredno prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10 |
1250(**20) |
|
|
|
2.5. |
Zearalenon (17) |
|
|
|
|
2.5.1. |
Neprerađene žitarice (**18) (**19), osim kukuruza |
100 |
|
|
|
2.5.2. |
Neprerađeni kukuruz (**18) s iznimkom neprerađenog kukuruza namijenjenog preradi mokrom meljavom (**37) |
350(**20) |
|
|
|
2.5.3. |
Žitarice namijenjene neposrednoj ljudskoj prehrani, žitno brašno, mekinje i klice stavljene na tržište za neposrednu ljudsku prehranu osim hrane navedene pod točkama 2.5.6., 2.5.7. i 2.5.8., 2.5.9 i 2.5.10. |
75 |
|
|
|
2.5.4. |
Rafinirano kukuruzno ulje |
400(**20) |
|
|
|
2.5.5. |
Kruh (uključujući male pekarske proizvode), pecivo, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak, osim snack proizvoda od kukuruza i žitarica za doručak na bazi kukuruza |
50 |
|
|
|
2.5.6. |
Kukuruz namijenjen neposrednoj ljudskoj prehrani, snack proizvodi od kukuruza i žitarice za doručak na bazi kukuruza |
100(**20) |
|
|
|
2.5.7. |
Prerađena hrana na bazi žitarica (osim prerađene hrane na bazi kukuruza) i dječja hrana za dojenčad i malu djecu (**3) (**7) |
20 |
|
|
|
2.5.8. |
Prerađena hrana na bazi kukuruza za dojenčad i malu djecu (**3) (**7) |
20 (**20) |
|
|
|
2.5.9. |
Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za neposrednu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10 |
200 (**20) |
|
|
|
2.5.10. |
Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za neposrednu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10 |
300(**20) |
|
|
|
2.6. |
Fumozini |
Ukupno B1 i B2 |
|
|
|
2.6.1. |
Neprerađeni kukuruz (**18), uz iznimku neprerađenog kukuruza namijenjenog za preradu mokrom meljavom (**37) |
4000(**23) |
|
|
|
2.6.2. |
Kukuruz namijenjen neposrednoj ljudskoj prehrani, hrana na bazi kukuruza namijenjena neposrednoj ljudskoj prehrani osim hrane navedene pod točkama 2.6.3. i 2.6.4. |
1000(**23) |
|
|
|
2.6.3. |
Žitarice za doručak na bazi kukuruza i snack proizvodi od kukuruza |
800(**23) |
|
|
|
2.6.4. |
Prerađena hrana na bazi kukuruza i dječja hrana za dojenčad i malu djecu (**3) (**7) |
200(**23) |
|
|
|
2.6.5. |
Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za neposrednu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10 |
1400(**23) |
|
|
|
2.6.6. |
Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za neposrednu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10 |
2000**23) |
|
|
|
2.7. |
Toksin T-2 i HT-2 (**17) |
Zbroj toksina T-2 i HT-2 |
|
|
|
2.7.1. |
Neprerađene žitarice (**18) i proizvodi od žitarica |
|
|
|
|
(*1) Iznimka se odnosi samo na kukuruz za kojeg je jasno vidljivo npr. putem označavanja, odredišta da je namijenjen za upotrebu pri preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba). |
||||
Tablica 3.: METALI I NEMETALI
|
Hrana (**1) |
|
Najveće dopuštene količine |
|
3.1. |
Olovo |
|
|
3.1.1. |
Sirovo mlijeko (**6), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju mliječnih proizvoda |
0,020 |
|
3.1.2. |
Početna i prijelazna hrana za dojenčad (**4) (**8) |
0,020 |
|
3.1.3. |
Meso goveda, ovaca, svinja i peradi, osim iznutrica (**6) |
0,10 |
|
3.1.4. |
Iznutrice goveda, ovaca, svinja i peradi (**6) |
0,50 |
|
3.1.5. |
Mišićno meso riba (**24) (**25) |
0,30 |
|
3.1.6. |
Ljuskavci (Crustaceae**26): mišićno tkivo krakova i abdomena (**44). U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (kratkorepi morski rakovi – Brachyura i deseteronošci Anomura) mišićno tkivo iz krakova |
0,50 |
|
3.1.7. |
Dvoljušturni mekušci«. (**26) |
1,5 |
|
3.1.8. |
Glavonošci (bez utrobe)(**26) |
1,0 |
|
3.1.9. |
Mahunarke (**27), žitarice i zrna mahunarki |
0,20 |
|
3.1.10. |
Povrće, osim kupusnjača, lisnatog povrća, svježeg bilja i svježih gljiva i morskih algi (**27). Krumpir (najveće količine odnose se na oguljeni krumpir) |
0,10 |
|
3.1.11. |
Kupusnjače, lisnato povrće (43) i sljedeće gljive (**27) Agaricus bisporus (zajednička gljiva), Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (Shiitake gljiva) |
0,30 |
|
3.1.12. |
Voće, osim bobičastog i sitnog voća (**27) |
0,10 |
|
3.1.13 |
Bobičasto i sitno voće (**27) |
0,20 |
|
3.1.14. |
Masti i ulja, uključujući mliječnu mast |
0,10 |
|
3.1.15. |
Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (**14) |
0,050 |
|
3.1.16. |
Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina), jabukovača, kruškovača i voćno vino (**11) |
0,20(**28) |
|
3.1.17. |
Aromatizirana vina, aromatizirano piće na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (**13) |
0,20(**28) |
|
3.1.18. |
Dodaci prehrani (*2) |
3,0 |
|
(*2) najveća dopuštena količina odnosi se na dodatak prehrani istovjetan dodatku prehrani kakav je stavljen na tržište |
||
|
3.2. |
Kadmij |
|
|
3.2.1. |
Meso goveda, ovaca, svinja i peradi, osim iznutrica (**6) |
0,050 |
|
3.2.2. |
Konjsko meso, osim iznutrica (**6) |
0,20 |
|
3.2.3. |
Jetra goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (**6) |
0,50 |
|
3.2.4. |
Bubreg goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (**6) |
1,0 |
|
3.2.5. |
Mišićno meso riba (**24) (**25), osim vrsta iz točaka 3.2.6., 3.2.7. i 3.2.8. |
0,050 |
|
3.2.6. |
Mišićno meso sljedećih riba (**24) (**25): palamide (Sarda sarda) fratra (Diplodus vulgaris) jegulje (Anguilla anguilla) sivog cipla (Mugil labrosus labrosus) šaruna (Trachurus sp.) pjevčine pučinke (Luvarus imperialis) skuša (Scomber sp.) srdele (Sardina pilchardus) srdele roda Sardinops (Sardinops sp.) tunja (Thunus sp., Euthynnus sp., Katsuwonus pelamis) klinastoga lista (Dicologoglossa cuneata) |
0,10 |
|
3.2.7. |
Mišićno meso sljedećih riba (**24) (**25): trup rumbac (Auxis species) |
0,2 |
|
3.2.8. |
Mišićno meso sljedećih riba (**24)(**25): inćun (anchovy) (Engraulis species) sabljarke (Xiphias gladius) |
0,30 |
|
3.2.9. |
Ljuskavci (Crustaceae**26): mišićno tkivo krakova i abdomena (**44). U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (kratkorepi morski rakovi – Brachyura i deseteronošci Anomura) mišićno tkivo iz krakova |
0,50 |
|
3.2.10. |
Dvoljušturni mekušci (**26) |
1,0 |
|
3.2.11. |
Glavonošci (bez utrobe)(**26) |
1,0 |
|
3.2.12 |
Žitarice, osim mekinja, klica, pšenice i riže |
0,10 |
|
3.2.13. |
Mekinje, klice, pšenica i riža |
0,20 |
|
3.2.14. |
Soja |
0,20 |
|
3.2.15. |
Povrće i voće, osim lisnatog povrća, svježe začinsko bilje, listovi kupusnjača gljiva, stabljičastog povrća, korjenastog povrća, gomoljastog povrća i morskih algi (**27) |
0,050 |
|
3.2.16. |
Stabljičasto povrće, korjenasto povrće i gomoljasto povrće, osim celera (**27). Za krumpir (najveće dopuštene količine odnose se na oguljeni krumpir) |
0,10 |
|
3.2.17. |
Lisnato povrće, svježe bilje, listovi kupusnjača, celer i sljedeće gljive (**27): Agaricus bisporus (common mushroom – uobičajena gljiva); Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (Shiitake gljiva) |
0,20 |
|
3.2.18. |
Gljive, osim navedenih u točki 3.2.17. (**27): |
1,0 |
|
3.2.19. |
Dodaci prehrani (*2), osim navedenih u točki 3.2.20. |
1,0 |
|
3.2.20. |
Dodaci prehrani (*2) koji su isključivo ili uglavnom od sušenih morskih algi ili proizvodi napravljeni od morskih algi ili od sušenih dvoljušturnih mekušaca. |
3,0 |
|
(*2) najveća dopuštena količina odnosi se na dodatak prehrani istovjetan dodatku prehrani kakav je stavljen na tržište |
||
|
3.3. |
Živa |
|
|
3.3.1. |
Proizvodi ribarstva (**26) i mišićno meso riba (**24) (**25), izuzev vrsta navedenih u točki 3.3.2.; najveća količina za ljuskavce (Crustacea) odnosi se na mišićno tkivo krakova i abdomena (**44). Kada se radi o rakovima i rakovima sličnim ljuskavcima (kratkorepi morski rakovi – Brachyura i deseteronošci Anomura) tada se odnosi na mišićno tkivo krakova |
0,50 |
|
3.3.2. |
mišićno meso sljedećih riba (**24) (**25): grdobine (Lophius sp.), atlantskog soma (Anarhichas lupus), palamide (Sarda sarda), jegulje (Anguilla species), zvjezdooka (Hoplostethus species), grenadira (Coryphaenoides rupestris), velike ploče (Hippoglossus hippoglossus), kingklip (Genypterus capensis), marlina (Makaira sp.), patarače (Lepidorhombus sp.), trlja (Mullus sp.), ružičasta jegulja (Genypterus blacodes) štuke (Esox lucius), pastirice atlantske (Orcynopsis unicolor), ugotice (Trisopterus minutus), portugalskog morskog soma (Centroscymnus coelolepis), raže (Raja sp.), škarpine (Sebastes marinus, S. mentella, S. viviparus), lepezaste sabljarke (Istiophorus platypterus), zmijičnjaka repaša (Lepidopus caudatus, Aphanopus carbo), arbuna (Pagellus species) morskog psa (sve vrste), lokarde (Lepidocybium flavobrunneum, Ruvettus pretiosus, Gempylus serpens), jesetre (Acipenser sp.), sabljarke (Xiphias gladius), tunja (Thunnus species, Euthynnus species, Katsuwonus pelamis) |
1,0 |
|
3.3.3. |
Dodaci prehrani (*2) |
0,10 |
|
(*2) najveća dopuštena količina odnosi se na dodatak prehrani istovjetan dodatku prehrani kakav je stavljen na tržište |
||
|
3.4. |
Kositar (anorganski) |
|
|
3.4.1. |
Hrana u limenoj ambalaži osim pića |
200 |
|
3.4.2. |
Pića u limenoj ambalaži, uključujući sokove od voća i povrća |
100 |
|
3.4.3. |
Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu u limenoj ambalaži, osim suhih i praškastih proizvoda (**3) (**29) |
50 |
|
3.4.4. |
Početna i prijelazna hrana za dojenčad u limenoj ambalaži, osim suhih i praškastih proizvoda (**8) (**29) |
50 |
|
3.4.5. |
Hrana za posebne medicinske potrebe u metalnoj ambalaži (**9) (**29), isključivo namijenjena dojenčadi, osim suhih i praškastih proizvoda |
50 |
Tablica 4.: 3-MONOKLOROPROPAN-1,2-diol (3-MCPD)
|
Hrana (**1) |
Najveće dopuštene količine |
|
|
4.1. |
Hidrolizirani protein povrća (30) |
20 |
|
4.2. |
Umak od soje (30) |
20 |
Tablica 5.: DIOKSINI i PCB-i (**31)
|
Hrana |
Najveće dopuštene količine |
||||
|
Zbroj dioksina (WHO-PCDD/F-TEQ) (32) |
Zbroj dioksina i dioksinu sličnih PCB-a (WHO-PCDD/F-PCB-TEQ) (32) |
Zbroj PCB 28, PCB 52, PCB 101, PCB 138, PCB 153 i PCB 180 (ICES-6) (32) |
|||
|
5.1 |
Meso i mesni proizvodi (izuzev jestivih iznutrica) sljedećih životinja (6): – goveda i ovaca – peradi – svinja |
2,5 pg/g masti (33) 1,75 pg/g masti (33) 1,0 pg/g masti (33) |
4,0 pg/g masti (33) 3,0 pg/g masti (33) 1,25 pg/g masti (33) |
40 ng/g masti (33) 40 ng/g masti (33) 40 ng/g masti (33) |
|
|
5.2 |
Jetra kopnenih životinja iz točke 5.1. (6) i proizvodi dobiveni od nje, |
4,5 pg/g masti (33) |
10,0 pg/g masti (33) |
40 ng/g masti (33) |
|
|
5.3 |
Mišićno meso ribe i proizvoda ribarstva i proizvoda dobivenih od njih (25) (34), osim: – divljih jegulja, – divlje slatkovodne ribe, osim diadromnih vrsta riba ulovljenih u slatkoj vodi – riblja jetra i proizvodi od riblje jetre – ulja iz morskih organizama Najveća dopuštena količina za ljuskavce (Crustacea) odnosi se na mišićno tkivo krakova i abdomena (44). Kada se radi o rakovima i rakovima sličnim ljuskavcima (kratkorepi morski rakovi – Brachyura i Anomura) tada se odnosi na mišićno tkivo krakova. |
3,5 pg/g mokre težine |
6,5 pg/g mokre težine |
75 ng/g mokre težine |
|
|
5.4 |
Mišićno meso divlje slatkovodne ribe, osim diadromnih vrsta riba ulovljenih u slatkoj vodi i proizvodi od njih (25) |
3,5 pg/g mokre težine |
6,5 pg/g mokre težine |
125 ng/g mokre težine |
|
|
5.5 |
Mišićno meso divlje jegulje (Anguilla anguilla) i proizvodi od nje |
3,5 pg/g mokre težine |
10,0 pg/g mokre težine |
300 ng/g mokre težine |
|
|
5.6 |
Riblja jetra i proizvodi od nje, osim ulja iz morskih organizama iz točke 5.7. |
- |
20,0 pg/g mokre težine (**38) |
200 ng/g mokre težine (**38) |
|
|
5.7 |
Ulja iz morskih organizama (ulje iz tijela ribe, ulje iz riblje jetre i ulja iz drugih morskih organizama) namijenjena za prehranu ljudi |
1,75 pg/g masti |
6,0 pg/g masti |
200 ng/g masti |
|
|
5.8 |
Sirovo mlijeko (6) i mliječni proizvodi (6), uključujući maslac |
2,5 pg/g masti (33) |
5,5 pg/g masti (33) |
40 ng/g masti (33) |
|
|
HRANA |
Najveće dopuštene količine |
||||
|
Zbroj dioksina (WHO-PCDD/F-TEQ) (32) |
Zbroj dioksina i dioksinu sličnih PCB-a (WHO-PCDD/F-PCB-TEQ) (32) |
Zbroj PCB 28, PCB 52, PCB 101, PCB 138, PCB 153 i PCB 180 (ICES-6) (32) |
|||
|
5.9 |
Kokošja jaja i proizvodi od jaja (6) |
2,5 pg/g masti (33) |
5,0 pg/g masti (33) |
40 ng/g masti (33) |
|
|
5.10 |
Masti sljedećih životinja: – goveda i ovaca – peradi – svinja |
2,5 pg/g masti 1,75 pg/g masti 1,0 pg/g masti |
4,0 pg/g masti 3,0 pg/g masti 1,25 pg/g masti |
40 ng/g masti 40 ng/g masti 40 ng/g masti |
|
|
5.11 |
Miješane životinjske masti |
1,5 pg/g masti |
2,50 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
|
5.12 |
Bilja ulja i masti |
0,75 pg/g masti |
1,25 pg/g masti |
40 ng/g masti |
|
|
5.13 |
Hrana za dojenčad i malu djecu (4) |
0,1 pg/g mokre težine |
0,2 pg/g mokre težine |
1,0 ng/g mokre težine |
|
Tablica 6.: POLICIKLIČKI AROMATSKI UGLJIKOVODICI
|
HRANA |
Najveće dopuštene količine (µg/kg) |
||
|
6.1 |
Benzo(a)piren, benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten i krizen |
Benzo(a)piren |
Suma benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena (45) |
|
6.1.1 |
Ulja i masti (osim kakao maslaca i kokosovog ulja) namijenjenih za neposrednu prehranu ljudi ili kao sastojak u hrani |
2,0 |
10,0 |
|
6.1.2 |
Kakao zrna i proizvodi od njih |
5,0 µg/kg masti od 1. 4. 2013. |
35,0 µg/kg masti od 1. 4. 2013. do 31. 3. 2015. 30,0 µg/kg masti od 1. 4. 2015. |
|
6.1.3 |
Kokosovo ulje namijenjeno za neposrednu prehranu ljudi ili kao sastojak u hrani |
2,0 |
20,0 |
|
6.1.4 |
Dimljeno meso i dimljeni mesni proizvodi |
5,0 do 31. 8. 2014. 2,0 od 1. 9. 2014. |
30,0 od 1. 9. 2012. do 31. 8. 2014. 12,0 od 1. 9. 2014. |
|
6.1.5 |
Mišićno meso dimljene ribe dimljeni proizvodi ribarstva (25) (36), osim proizvoda ribarstva navedenih u točkama 6.1.6 i 6.1.7. Najveća dopuštena količina za dimljene ljuskavce (Crustaceae) primjenjuje se na mišićno meso iz krakova i abdomena (44). Kada se radi o dimljenim rakovima i rakovima slični ljuskavacima (kratkorepi morski rakovi-Brachyura i deseteronošci Anomura) ona se primjenjuje se na mišićno meso iz krakova |
5,0 do 31. 8. 2014. 2,0 od 1. 9. 2014 |
30,0 od 1 .9. 2012. do 31. 8. 2014. 12,0 od 1. 9. 2014. |
|
6.1.6 |
Dimljene papaline i konzervirane papaline (25) (47) (sprattus sprattus); dvoljušturni mekušci (svježi, rashlađeni ili smrznuti) (26); toplinski obrađeno meso i toplinski obrađeni mesni proizvodi (46) koji se prodaju krajnjem potrošaču |
5,0 |
30,0 |
|
6.1.7 |
Dvoljušturni mekušci (36) dimljeni |
6,0 |
35,0 |
|
6.1.8 |
Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3) (29) |
1,0 |
1,0 |
|
6.1.9 |
Početna hrana i prijelazna hrana, uključujući početnu mliječnu hranu za dojenčad i prijelazna mliječna hrana za dojenčad (8) (29) |
1,0 |
1,0 |
|
6.1.10 |
Dijetalna hrana za posebne medicinske potrebe (9) (29) namijenjena posebno za dojenčad |
1,0 |
1,0 |
Tablica 7.: Melamin i njegovi strukturni analozi
|
Hrana |
Najveće dopuštene količine (mg/kg) |
|
|
7.1. |
Melamin |
|
|
7.1.1. |
Hrana, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad* |
2,5 |
|
7.1.2. |
Početna i prijelazna hrana za dojenčad u prahu |
1 |
|
* Najveća se dopuštena količina ne primjenjuje na hranu za koju se može dokazati da je prisutnost melamina veća od 2,5 mg/kg posljedica ovlaštene uporabe ciromazina kao insekticida. Vrijednost melamina ne smije prelaziti vrijednost ciromazina.« |
||
Napomene:
** U vezi s voćem, povrćem i žitaricama upućuje se na prehrambene proizvode popisane u relevantne kategorije kako je definirano Pravilnikom o maksimalnim razinama pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla. To, između ostalog, znači da se heljda (Fagopyrum sp) uključuje u »žitarice«, a proizvodi iz heljde u »proizvode iz žitarica«. Pravilnikom o maksimalnim razinama pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla preuzete su odredbe Uredbe (EZ-a) br. 396/2005 Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o najvišim dopuštenim količinama rezidua pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a) br. 178/2006 (SL L 29, 2. 2. 2006., str. 3.). Maksimalna količina kontaminanata za voće ne odnosi se na orašaste polodove.
**2 Najveće dopuštene količine ne odnose se na svježi špinat koji se prerađuje i izravno prenosi s polja u prerađivačko postrojenje.
**3 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. (»Narodne novine« br. 74/08, 106/10). Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu preuzete su odredbe Direktive 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu i odredbe Direktive 2006/141/EZ
od 22. prosinca 2006. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad.
**4 Najveća dopuštena količina odnosi se na gotove proizvode (koji se kao takvi stavljaju na tržište ili su pripremljeni prema uputama proizvođača).
**5 Najveće dopuštene količine odnose se na jestivi dio kikirikija i orašastih plodova. Ako se analizira kikiriki i orašasti plodovi »u ljusci«, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio, osim u slučaju brazilskih oraščića.
**6 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine« br. 99/07). Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla preuzete su odredbe Uredbe (EZ-a) br. 853/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o posebnim higijenskim propisima za hranu životinjskog podrijetla (SL L 226, 25. 6. 2004., str. 22.).
**7 Najveća dopuštena količina odnosi se na suhu tvar. Suha tvar definirana je Pravilnikom o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani (»Narodne novine« br. 45/2008) Pravilnikom o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani preuzete su odredbe Uredbe Komisije (EZ-a) broj 401/2006.
**8 Hrana iz ove kategorije definirana je Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. (»Narodne novine« br. 74/08,106/10). Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu preuzete su odredbe Direktive 2006/141/EZ od 22. prosinca 2006. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad i Direktive 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu.
**9 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Pravilnika o hrani za posebne medicinske potrebe (»Narodne novine« br. 100/08). Pravilnikom o hrani za posebne medicinske potrebe preuzete su odredbe Direktive Komisije 1999/21/EZ od 25. ožujka 1999. o hrani za posebne medicinske namjene (SL L 91, 7.4.1999., str. 29.).
**10 Kod mlijeka i mliječnih proizvoda najveća dopuštena količina odnosi se na gotove proizvode (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača) te na suhu tvar u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko ili mliječni proizvodi. Suha tvar je određena Pravilnikom o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani (»Narodne novine« br. 45/2008). Pravilnikom o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani preuzete su odredbe Uredbe Komisije (EZ-a) broj 401/2006.
**11 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Zakona o vinu (»Narodne novine« br. 96/03 i 55/11) i Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine« br. 114/10). Zakonom o vinu (»Narodne novine« br. 63/03) djelomično su preuzete odredbe Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta vinom. Pravilnikom o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (114/10) preuzete su odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 491/2009 od 25. svibnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2007 o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (SL L 154, 17. 6. 2009.).
**12 Najviša dopuštena količina koristi se za proizvode od žetve iz 2005. i nadalje.
**13 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Pravilnika o proizvodnji vina (»Narodne novine« br. 2/05 i 137/08). Pravilnikom o proizvodnji vina djelomično su preuzete odredbe Uredbe Vijeća (EEZ-a) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. kojom se utvrđuju opća pravila za određivanje, opis i predstavljanje aromatiziranih vina, aromatiziranih napitaka na osnovi vina i aromatiziranih koktela iz vinskih proizvoda (SL L 149, 14. 6. 1991., str. 1.). Najviša dopuštena količina OTA, koji se koristi za ta pića, određuje se s obzirom na udio vina i/ili mošta od grožđa prisutnoga u konačnom proizvodu.
**14 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Pravilnik o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (NN) br. 20/09, 27/11). Pravilnikom o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju preuzete su odredbe Direktive Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima te njima srodnim proizvodima namijenjenima za prehranu ljudi (SL L 10, 12. 1. 2002., str. 58.) i Direktive Komisije 2009/106/EZ od 14. kolovoza 2009. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 2001/112/EZ o voćnim sokovima te njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (SL L 212, 15. 8. 2009, str. 42–44).
**15 Hrana iz kategorije prema definiciji iz Pravilnika o jakim alkoholnim pićima (»Narodne novine« br. 61/09, 141/09, 86/11 i 104/11). Pravilnikom o jakim alkoholnim pićima (»Narodne novine« br. 61/09, 141/09, 86/11 i 104/11) preuzete su odredbe Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštititi zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića te ukidanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L br. 39 od 13. 2. 2008., str. 16).
**16 Dojenčad i mala djeca prema definiciji iz Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. (»Narodne novine« br. 74/08, 106/10). Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu preuzete su odredbe Direktive 2006/141/EZ od 22. prosinca 2006. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad i Direktive 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu.
**17 U svrhu primjene najvećih dopuštenih količina deoksinivalenola, zearalenona te toksina T-2 i HT-2 iz točaka 2.4., 2.5. i 2.7., riža nije uključena u »žitarice«, a proizvodi od riže nisu uključeni u »proizvode iz žitarica«.
**18 Najveće dopuštene količine koriste se za neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržite za prvi stupanj prerade. »Prvi stupanj prerade« označava svaku fizikalnu ili toplinsku obradu zrna ili na njima, osim sušenja. Postupci čišćenja, sortiranja i sušenja ne smatraju se preradom prvog stupnja, budući da se na samo zrno ne primjenjuje nikakvo fizikalno djelovanje, a nakon čišćenja i sortiranja cijelo zrno ostane netaknuto. Kod sustava integrirane proizvodnje i prerade najviše dopuštene količine koriste se za neprerađene žitarice, ako su namijenjene prvom stupnju prerade.
**19 Odredbe Uredbe Komisije (EZ-a) br. 687/2008 od 18. srpnja 2008. kojom se uspostavljaju postupci za preuzimanje žitarica od strane intervencijskih agencija i agencija za plaćanje i kojom se utvrđuju analitičke metode za određivanje kakvoće žitarica izravno će se primjenjivati po pristupanju EU.
**20 Najviša dopuštena količina koristi se od 1. listopada 2007.
**22 Tjestenina (suha) je tjestenina koja sadrži otprilike 12 % vode.
**23 Najviša dopuštena količina koristi se od 1. listopada 2007.
**24 Za ribe iz ove kategorije upućuje se na kategoriju (a), osim ribljih jetra s oznakom CN 03027000, na popisu iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 104/2000 (SL L 17, 21. 1. 2000., str. 22.). Za sušenu, razrijeđenu, prerađenu ili složenu hranu primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. Odredbe Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 104/2000 djelomično će se preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do pristupanja EU.
**25 Ako se ribe konzumiraju cijele tada se najviša dopuštena količina odnosi na cijelu ribu.
**26 Hrana iz kategorija (c) i (f) na popisu iz članka 1. Uredbe (EZ-a) br. 104/2000, ako je primjereno (vrste kako su navedene u pripadajućoj stavci). Za sušenu, razrijeđenu, prerađenu ili složenu hranu primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. Odredbe Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 104/2000 djelomično će se preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do pristupanja EU.
**27 Najviša dopuštena količina odnosi se na voće i povrće nakon pranja i odvajanja jestivih dijelova.
**28 Najviša dopuštena količina odnosi se na proizvode od žetve iz 2001. i kasnije.
**29 Najviša dopuštena količina odnosi se na prodani proizvod.
**30 Najviša dopuštena količina odnosi se na tekući proizvod koji sadrži 40% suhe tvari, što odgovara dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količina se prilagođava razmjerno u odnosu na sadržaj suhe tvari u proizvodu.
** 31 Dioksini (suma polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izražena kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te suma dioksina i dioksinu sličnih PCB-a (suma PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražena kao toksični ekvivalent WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinu kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))
|
Kongener |
TEF vrijednost |
Kongener |
TEF vrijednost |
|
Dibenzo-p-dioksini (»PCDD-i«) |
|
»Dioksinima slični« PCB-ovi Ne orto PCB-ovi + Mono orto PCB-ovi |
|
|
2,3,7,8-TCDD 1,2,3,7,8-PeCDD 1,2,3,4,7,8-HxCDD 1,2,3,6,7,8-HxCDD 1,2,3,7,8,9-HxCDD 1,2,3,4,6,7,8-HpCDD OCDD Dibenzofurani (»PCDF-i«) 2,3,7,8-TCDF 1,2,3,7,8-PeCDF 2,3,4,7,8-PeCDF 1,2,3,4,7,8-HxCDF 1,2,3,6,7,8-HxCDF 1,2,3,7,8,9-HxCDF 2,3,4,6,7,8-HxCDF 1,2,3,4,6,7,8-HpCDF 1,2,3,4,7,8,9-HpCDF OCDF |
1 1 0,1 0,1 0,1 0,01 0,0003 0,1 0,03 0,3 0,1 0,1 0,1 0,1 0,01 0,01 0,0003 |
Ne orto PCB-ovi PCB 77 PCB 81 PCB 126 PCB 169 Mono orto PCB-ovi PCB 105 PCB 114 PCB 118 PCB 123 PCB 156 PCB 157 PCB 167 PCB 189 |
0,0001 0,0003 0,1 0,03 0,00003 0,00003 0,00003 0,00003 0,00003 0,00003 0,00003 0,00003 |
|
Korištene kratice: »T« = tetra; »Pe« = penta; »Hx« = heksa; »Hp« = hepta; »O« = okta; »CDD« = klordibenzodioksin; »CDF« = klordibenzofuran; »CB« = klorbifenil.« |
|||
Korištene kratice: »T« = tetra; »Pe« = penta; »Hx« = heksa; »Hp« = hepta; »O« = okta; »CDD« = klorodibenzodioksin, »CDF« = klorodibenzofuran, »CB« = klorobifenil.
**32 Gornje koncentracije: gornje koncentracije se izračunavaju na temelju pretpostavke da su sve vrijednosti različitih kongenera koje su ispod granice kvantifikacije jednake kvantifikacijskoj granici.
**(33) Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 2 % masti.
Za hranu koja sadrži < 2 % masti, najveća dopuštena količina je količina bazirana na temelju proizvoda koja sadrži 2 % masti, prema sljedećoj formuli:
Najveća dopuštena količina za hranu koja sadrži manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena na temelju masti za tu hranu x 0,02«.
**34 Za hranu iz ove kategorije upućuje se na kategorije (a), (b), (c), (e) in (f) na popisu iz članka 1. Uredbe (EZ-a) br. 104/2000, osim ribljih jetra i točke 5.11. Odredbe Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 104/2000 djelomično će se preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do pristupanja EU.
**36 Za hranu iz ove kategorije upućuje se na kategorije (b), (c) i (f) na popisu iz članka 1. Uredbe (EZ-a) br. 104/2000. Odredbe Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 104/2000 djelomično će se preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do pristupanja EU.
**37 Iznimka se odnosi na kukuruz kojim je jasno navedeno (kroz označavanje) da je namijenjen za preradu mokrom meljavom
**38 U slučaju konzervirane riblje jetre najveća količina odnosi se na cijeli jestivi sadržaj konzerve.
** 40 Sjemenke uljarica koje potpadaju pod kodove (tarifne oznake) CN 1201, 1202, 1203, 1204, 1205, 1206, 1207 i njihovi proizvodi oznaka CN 1208; sjemenke bundeve potpadaju pod kod ex 1207 99.
** 41 U slučaju dobivenih /prerađenih proizvoda koji su dobiveni/prerađeni isključivo ili gotovo isključivo od navedenih orašastih plodova, maksimalni limiti utvrđeni za te orašaste plodove primjenjuju se i za dobivene/prerađene proizvode. U ostalim slučajevima za dobivene/prerađene proizvode primjenjuju se odredbe čl. 7 st.1. i 2.
** 42 Maksimalna razina odnosi se na čisti i nerazrijeđeni ekstrakt, dobiven na način da se 1 kg ekstrakta dobiva od 3 do 4 kg korijena sladića
** 43 Maksimalni razine za lisnato povrće ne odnose se na svježe bilje (pod brojčanom oznakom 0256000 iz Priloga 1 Pravilnika o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 148/08 i 26/11)
** 44 Ova definicija izuzima cefalotoraks ljuskavaca (crustacea)«.
**45 Donje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su vrijednosti granica kvantifikacije za sve 4 tvari jednake nuli
**46 Meso i mesni proizvodi koji su bili podvrgnuti termičkoj obradi koja je potencijalno rezultirala nastajanjem PAH-ova tj. grill na ploči ili priprava na žaru
**47 Kada se analiziraju proizvodi iz konzervi, analiza se provodi na sadržaju čitave limenke. Kako bi se odredila najveća dopuštena količina kontaminanata u cjelokupnom proizvodu primjenjuje se članak 7. stavak 1. točka (c) i članak 6. stavak 2. ovog Pravilnika
[1] Pravilnikom o posebnim uvjetima za uvoz određene hrane iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti aflatoksinima (»Narodne novine« br. 120/10, 63/11) preuzete su odredbe Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1152/2009 od 27. studenog 2009. kojima se propisuju posebni uvjeti za uvoz određene hrane iz određenih trećih zemalja zbog rizika od kontaminiranosti te hrane aflatoksinima te ukida Odluka Komisije (EZ) br. 504/2006.