HRVATSKI SABOR

942

Na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), a u vezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.), Hrvatski sabor na sjednici 4. travnja 2014. donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA

I.

Donosi se Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan je sastavni dio ove Odluke, a sastoji se od knjige I. i knjige II., i to:

KNJIGA I.

– Tekstualni dio Plana:

– Odredbe za provođenje Plana i

– Grafički dio Plana: – Kartografski prikazi:

0.	Karta granica	M 1:25 000
1.	Korištenje i namjena prostora	M 1:25 000
2.A	Pregledna karta zaštite prirodne baštine – zone zaštite	M 1:25 000
2.B	Ekološka mreža	M 1:25 000
3.	Karta staništa	M 1:25 000
4.	Uvjeti korištenja i zaštite prostora	M 1:25 000
5.	Plan posjećivanja i razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem	M 1:50 000
6.A	Infrastrukturni sustavi i mreže – Promet	M 1:25 000
6.B	Infrastrukturni sustavi i mreže – Pošta i telekomunikacije	M 1:25 000
6.C	Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav	M 1:25 000
6.D	Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodoopskrbni sustav	M 1:25 000
6.E	Infrastrukturni sustavi i mreže – Odvodnja otpadnih voda	M 1:25 000
7.	Građevinska područja naselja
7.1	Građevinska područja naselja – naselje Saborsko – Kuselj	M 1: 5 000
7.2	Građevinska područja naselja – naselje Sertić Poljana	M 1: 5 000
7.3	Građevinska područja naselja – naselja Korana I. i Korana II.	M 1: 5 000
7.4	Građevinska područja naselja – naselje Poljanak	M 1: 5 000
7.5	Građevinska područja naselja – naselje Rastovača	M 1: 5 000
7.6	Građevinska područja naselja – naselje Plitvica Selo	M 1: 5 000
7.7	Građevinska područja naselja – naselje Zaklopača	M 1: 5 000
7.8	Građevinska područja naselja – naselje Plitvička Jezera – Velika Poljana	M 1: 5 000
7.8.1	Građevinska područja naselja – naselja Plitvička Jezera i Jezerce – Mukinje	M 1: 5 000
7.9	Građevinska područja naselja – naselje Jezerce	M 1: 5 000
7.10	Građevinska područja naselja – naselje Donji Babin Potok	M 1: 5 000
7.11	Građevinska područja naselja – naselje Gornji Babin Potok	M 1: 5 000
7.12	Građevinska područja naselja – naselje Prijeboj	M 1: 5 000
7.13	Građevinska područja naselja – naselje Drakulić Rijeka	M 1: 5 000
7.14	Građevinska područja naselja – naselje Kapela Korenička	M 1: 5 000
7.15	Građevinska područja naselja – naselje Čujića Krčevina	M 1: 5 000
7.16	Građevinska područja naselja – naselja Rudanovac i Vrelo Koreničko	M 1: 5 000
7.17	Građevinska područja naselja – naselje Homoljac	M 1: 5 000

KNJIGA II. – Obrazloženje Plana i obvezni prilozi

III.

Plan je izrađen u 8 (osam) izvornika, ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i pečatom Hrvatskoga sabora, koji se čuvaju u Hrvatskome saboru (jedan primjerak), ministarstvu nadležnom za poslove prostornoga uređenja (jedan primjerak), ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode (jedan primjerak), Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj (jedan primjerak), Zavodu za prostorno uređenje Ličko-senjske županije (jedan primjerak), Zavodu za prostorno uređenje Karlovačke županije (jedan primjerak), Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera (jedan primjerak) te Urbanističkom institutu Hrvatske d.o.o. Zagreb (jedan primjerak).

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju biti usklađeni s ovim Planom.

V.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

VI.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvička jezera (»Narodne novine«, br. 34/86.).

VII.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/43

Zagreb, 4. travnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostornim planom područja posebnih obilježja Nacionalnog parka »Plitvička jezera« (u daljnjem tekstu: Plan) obuhvaćeno je područje unutar zakonom utvrđenih granica Nacionalnog parka »Plitvička jezera« (u daljnjem tekstu: Park, »Narodne novine«, br. 13/97.).

(2) Ovim Planom se utvrđuje dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora, sustav i način posjećivanja te se u skladu s tim, određuju:

1. Ciljevi i koncept uređenja prostora

2. Temeljna organizacija prostora (zaštita i korištenje)

Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni prostora

3. Razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem

4. Sustav javne i druge infrastrukture

Uvjeti razvoja infrastrukturnih sustava i postupanje s otpadom

5. Mjere korištenja, uređenja i zaštite nacionalnog parka s prioritetnim aktivnostima

Mjere za unapređenje i zaštitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja

6. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan

7. Obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova užih cjelina

Mjere provedbe plana

(3) Elementi Plana iz stavka 2. ovoga članka određeni su u ovim Odredbama za provođenje Plana (u daljnjem tekstu: Odredbe) u grafičkom dijelu Plana (kartografskim prikazima i kartogramima) te u Obrazloženju Plana (Knjiga II), a svi navedeni dijelovi čine cjelinu Plana.

Članak 2.

(1) Planom se osigurava racionalno korištenje prostora za zaštitu prirodnih i kulturnih dobara u cijelosti, gradnju, obnovu vrijednih i zapuštenih građevina, i u pojedinim dijelovima uz svođenje na najmanju moguću mjeru nužnih zahvata u prostoru, uz isključenje onih koji bi mogli narušiti vrijednosti prostora.

(2) Vrijednostima prostora smatraju se: stvaranje sedre i sedrenih barijera na slapištima – sedra i sedrotvorni organizmi, šume i šumska vegetacija, flora i fauna, geološko-morfološka struktura područja, hidrogeološki elementi, prirodne pojave i vrste, kulturna dobra i druga kulturna i etnološka baština, krajobrazi, vizure, vidikovci, atraktivni lokaliteti za posjećivanja te druge vrijednosti koje čine temeljnu fizionomiju obuhvaćenog područja.

2. CILJEVI I KONCEPT UREĐENJA PROSTORA

Članak 3.

Planom se utvrđuju opći ciljevi prostornog uređenja Parka, i to:

1. Očuvanje ekološke stabilnosti, bioraznolikosti i osobitosti područja

2. Praćenje stanja i promjene ekološkog sustava Parka

3. Očuvanje hidrogeoloških i geomorfoloških sastavnica prostora Parka od zagađenja te očuvanje prirodnih vrijednosti

4. Zaštita autohtone vegetacije te krajobrazne i ekološke vrijednosti šuma

5. Osiguranje uvjeta za očuvanje i razvoj svih vrsta živog svijeta koje nastanjuju Park

6. Očuvanje graditeljske/kulturne i etnografske baštine te tradicijskih djelatnosti

7. Omogućavanje održivog razvoja naselja i bavljenja poljoprivredom, stočarstvom i obrtom na tradicionalan način.

Članak 4.

(1) Koncept ovoga Plana predodređen je razvojnim stavovima vezanima za tri dominantne teme:

1. Odnos prema prirodnim vrijednostima Parka

2. Odnos prema stanovništvu i naseljima

3. Odnos prema poljoprivredi, stočarstvu, obrtima i infrastrukturi.

(2) Za sve tri teme, kroz proces izrade Plana, provedena dodatna istraživanja i brojne stručne rasprave, doneseni su vrlo jasni, možda čak i radikalni razvojni stavovi:

Prirodne vrijednosti – najbolje se štite što manjim utjecajem i prisutnošću bilo kakvo izgradnje i ljudskog djelovanja, osim u dijelovima gdje je takva potreba znanstveno utvrđena. Tako se ovim Planom omogućuje da u budućnosti izgradnja prometne i tehničke infrastrukture i sustav posjećivanja u velikoj mjeri odterete sve prirodne sustave koji bi ljudskim djelovanjem mogli biti ugroženi. Unaprjeđenje svih sustava zaštite, upravljanje i briga o pojedinim specifičnim dijelovima prostora, kao i monitoring prepušteni su znanstvenicima, a svi ti prostori oslobođeni su u najvećoj mogućoj mjeri negativnih utjecaja naselja i turističkog razvoja.

Odnos prema stanovništvu i naseljima – također je potpuno jasno i čvrsto postavljen. Unutar bivših znatno užih granica Parka, prije više od 100 godina živjelo je oko 6.000 stanovnika. Danas, u 50 % širim granicama, živi više od 1.400 stanovnika. Budući da je prostor Parka do vremena turističke ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno očuvan, nepobitno zaključujemo da nekoliko tisuća stalnih stanovnika nikako nije ugrožavajući faktor za vrijednosti toga prostora. To više što današnje mogućnosti tehničke infrastrukture omogućavaju postupnu zaštitu hidrografski osjetljivog podzemlja od otpadnih voda, a gotovo svi ostali mogući negativni utjecaji više su tehničko-vizualne naravi i lako se putem mjera provedbe ovoga Plana i reguliraju. Ipak, kako bi se trajno izbjegla i najmanja mogućnost nepovoljnog utjecaja naselja i stalnih stanovnika na prostor, postojeća naselja klasificirana su na ona koje se trebaju postupno »gasiti« (ostat će bez stalno nastanjenog stanovništva), na ona koja mogu doživjeti tek ograničeni razvoj unutar već zauzetoga prostora i na ona koja mogu bez opasnosti nepovoljna utjecaja na prirodne vrijednosti, doživjeti izvjesnu razvojnu budućnost. Značajno je napomenuti, da iako se Planom osigurava dovoljna površina za razvoj naselja, ukupna površina građevinskih područja smanjena je u odnosu na sada važeći plan iz 1986. godine, s tada planiranih više od 400 hektara na cca 250 hektara.

Odnos prema gospodarstvu, posjetiteljskom turizmu i infrastrukturi – novi hotelski kapaciteti unutar Parka neće se graditi, a postojeći se mogu samo rekonstruirati i poboljšavati, ali ne i povećavati. Ta činjenica, uz planirane nove ulaze u Park smještene sjeverno i južno od Velike Poljane, omogućava da se najosjetljiviji dio prostora uz jezera operativnim planom posjećivanja znatno rastereti, a dio posjetitelja i prostorno disperzira u druga vrijedna područja Parka. Prometni i ostali infrastrukturni sustavi zbog ovakvoga koncepta ne moraju se kvantitativno povećavati, ali će se morati tehnički unaprjeđivati. Izgradnja istočne cestovne obilaznice Parka, od Grabovca do Prijeboja, kao i režimsko ograničenje na jugozapadnoj prometnici, na relaciji Donji Babin Potok – Korenica, znatno će podići razinu zaštite cjelokupnog prostora.

(3) Ovako jasan planerski stav prema dominantnim temama rezultirao je homogenim i jednoznačnim planerskim tretmanom ukupnog prostora Parka. Time je osigurana trajna zaštita prirodnih vrijednosti Parka, ali i omogućen normalan život za postojeće i dio eventualnih novih stanovnika, te razina posjećivanja i osiguranje gospodarskog rasta koji neće ugrožavati prirodne vrijednosti i krajobrazna obilježja zbog kojih je ovaj prostor i proglašen prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj.

(4) Iznimno značajan segment planerske problematike vezan je za sustav posjećivanja, kao i za prometnu koncepciju koja mora racionalno ali i učinkovito opslužiti posjetitelje Parka (oko milijun godišnje). Izgradnja istočne obilaznice (na D1) i sjeverne obilaznice (na D42) omogućit će »oslobađanje« važnog dijela prostora Parka od tranzitnih vozila, te omogućiti znatno odterećenje najosjetljivijih prostora od vozila, naročito u trenucima najintenzivnijih posjeta u ljetnim mjesecima.

(5) Sustav s dva nova ulaza, novim glavnim na sjevernom rubu Parka, južnim glavnim na Prijeboju, te dva kontrolna, jednom u Donjem Babinom Potoku ili Gornjem Babinom Potoku (zona istraživanja) i drugom u Kuselju, omogućava zadržavanje mnogobrojnih posjetiteljskih vozila na rubovima prirodno najvrednijeg dijela Parka. Planirano je vremenski definirano zadržavanje/puštanje vozila u središnji prostor Parka, u skladu s mogućnostima prihvata po mjesecima (ljetna sezona i ostalih 8 mjeseci u godini). Prometna studija, čija je izrada određena ovim Planom, pružit će Upravi Parka vjerodostojne podatke za planiranje redoslijeda, faznosti i dinamike izgradnje novih glavnih i kontrolnih ulaza. Plan kroz prometnu studiju omogućava ekonomično i fleksibilno investiranje u sve potrebne sadržaje novih ulaza.

(6) Sve navedene planerske postavke, razumno odmjerene u razinama određenosti, omogućavaju ovom Planu vremensku trajnost, a operativne mjere stavlja na korištenje Planu upravljanja i Upravi Javne ustanove. Postignuta razina koncepcijske i provedbene jasnoće i određenosti Plana, koja osigurava trajnu zaštitu ovog dragocjenog prostora i sustava, ujedno omogućava prilagođavanje funkcioniranja dnevnog života gospodarskim i društvenim promjenama koje nas očekuju u sljedećim desetljećima.

3. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

Članak 5.

(1) Razgraničenje površina prema obilježju te načinu i uvjetima korištenja prostora prikazano je na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora, 2.A Pregledna karta zaštite prirodne baštine – Zone zaštite i 2.B Ekološka mreža, 3. Karta staništa i 4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora te na kartografsko shematskim prikazima 1. Pregledna karta lokaliteta važnih za faunu Parka i 2. Pregledna karta lokaliteta važnih za zaštitu ugroženih vrsta malih sisavaca, šišmiša i velikih sisavaca.

(2) Razgraničenje površina prema namjeni te uvjetima korištenja i zaštite prostora obavlja se prema granicama određenim ovim Planom. Ukoliko postoje preklapanja zona razgraničenje se vrši u korist zone s višim režimom zaštite.

(3) Ovim su Planom određene površine sljedeće namjene: površine za prostorni razvoj naselja, površine za izdvojene namjene izvan naselja, površine posebne namjene, infrastruktura, šume i šumsko zemljište, travnjaci, površine jezera, rijeke i potoci.

3.1. Razgraničenje prostora prema uvjetima korištenja i zaštite prostora

Članak 6.

(1) S obzirom na temeljna obilježja i mogućnosti korištenja, prostor Parka razgraničen je, kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.A Pregledna karta zaštite prirodne baštine – Zone zaštite u mjerilu 1:25 000, na:

■	zona 1 – zona stroge zaštite:	1a – zona najstrože zaštite
		1b – zona vrlo stroge zaštite
■	zona 2 – zona aktivne zaštite:	2a – zona aktivne zaštite – travnjaci
		2b – zona aktivne zaštite – šume
■	zona 3 – zona korištenja:	3a – zona korištenja – zona naselja
		3b – zona rekreacije i turističke infrastrukture.

(2) Zonu stroge zaštite čine:

■ 1a – zona najstrože zaštite – šumski rezervati u Čorkovoj uvali, Seliški vrh, Crni vrh, Kik, Rječica – Prošćanski vrh i Medveđak, zona ispod Prošćanskog vrha, lijeva obala Prošćanskog jezera od utoka Sušanj potoka,do sredine jezera, cijelo područje oko Ciginovca, cijeli sliv Rječice do ušća u jezero Kozjak.

■ 1b – zona vrlo stroge zaštite – većina šumskih prostora unutar Parka.

(3) Zonu aktivne zaštite čine:

■ 2a – zona aktivne zaštite – travnjaci – posebno vrijedni travnjaci na Brezovačkom i Homoljačkom polju, male travnjačke površine rasute po šumskom prostoru, vlažni travnjaci oko Vrela i Rudanovca i oko Čuića Krčevine i cret na ušću Matice kod Plitvičkog Ljeskovca.

■ 2b – zona aktivne zaštite – šume oko Kuselja i Pavlovačkog vrha, oko Babinog potoka i između Brezovačkog polja i Lisine, oko Kose i šumske kulture na Brezovačkom polju.

(4) Zonu korištenja čine:

■ 3a – zona naselja – sva sela i zaseoci te prostor koji ih neposredno okružuje.

■ 3b – zona rekreacije i turističke infrastrukture – područje s prirodnim, kulturnim, odgojno obrazovnim i turističko-rekreativnim vrijednostima.

3.2. Razgraničenje prostora prema namjeni

Članak 7.

(1) Prema namjeni prostor Parka podijeljen je na:

a) Površine za razvoj i uređenje naselja:

■ Građevinska područja naselja (GP)

b) Površine za razvoj i uređenje izvan naselja:

■ Ugostiteljsko – turističke namjene (T)

■ Sportsko – rekreacijske namjene (R)

■ Groblje (G)

■ Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište – travnjaci (PŠ)

■ Šumske površine (Š)

■ Vodene površine (V)

■ Sanacija postojećeg uzgajališta – ribnjaka (H), bez mogućnosti privođenja prvobitnoj namjeni

■ Površine infrastrukturnih sustava (IS)

• Površine predviđene za infrastrukturne koridore:

– Prometne

– Elektroenergetske

– Vodnogospodarskog sustava

• Površine predviđene za infrastrukturne građevine

(2) Izvan građevinskih područja određenih ovim Planom dozvoljava se izgradnja infrastrukturnih građevina i građevina u funkciji Parka (info-punktovi, nadzorne postaje i sl.) te građevina od interesa za obranu i zaštitu od elementarnih nepogoda, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima Uprave za zaštitu prirode i nadležnog Konzervatorskog odjela.

3.2.1. Građevinska područja naselja (GP)

Članak 8.

(1) Građevinska područja naselja označena su na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000
te na kartografskom prikazu broj 7. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5 000.

(2) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljavaju se radnje u skladu s odredbama ovog Plana.

3.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

Članak 9.

Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene dozvoljavaju se radnje isključivo u funkciji pružanja usluga sukladno uvjetima zaštite prirode, a u skladu s odredbama ovog Plana.

3.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 10.

(1) Zone sportsko-rekreacijske namjene prvenstveno sadrže posjetiteljsko-turističku infrastrukturu i to su zona posjećivanja i rekreacije uz jezera i postojeće/planirano skijalište Mukinje.

(2) Zona rekreacije uz jezera nalazi se na osjetljivom području te se stoga unutar ove zone dozvoljavaju isključivo intervencije u funkciji posjetiteljskog turizma u skladu s odredbama ovog Plana.

(3) Unutar zone rekreacije su organizirane i posjetiteljske ture (pješačke, biciklističke, trase vlakića) koje se u organizaciji i pod nadzorom Javne ustanove šire i van zone rekreacijske namjene u druge dijelove Parka, osim u zonu 1a – zona najstrože zaštite.

(4) Plan posjećivanja prikazan je na kartografskom prikazu 5. Pregledna karta – sustav posjećivanja i razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem u mjerilu 1:50 000.

(5) Unutar zone skijališta Mukinje dozvoljavaju se radovi održavanja/rekonstrukcije postojećih zgrada i infrastrukture bez mogućnosti gradnje novih. Održavanje postojeće/planirane skijaške staze potrebno je provoditi na način da se sačuvaju rubovi šuma te da se ne ugroze staništa biljnih i životinjskih vrsta. Zabranjeno je umjetno zasnježivanje i korištenje kemijskih sredstava za održavanje snijega.

(6) Zona sportsko-rekreacijske namjene u naselju Jezerce namijenjena je potrebama izgradnje sportskih i rekreacijskih terena, te dječjih igrališta za potrebe naselja, kao pratećih sadržaja javnih i društvenih (školskih i predškolskih) namjena.

3.2.4. Groblje (G)

Članak 11.

(1) Unutar granica Parka nalaze se groblja koja se ovim Planom zadržavaju.

(2) Ne predviđa se otvaranje novih groblja dok je širenje postojećih moguće.

(3) Na površinama groblja mogu se uređivati i graditi prostori za ukapanje mrtvih te građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele i mrtvačnice te pristupne prometne površine, parkirališta i ograde.

(4) Planom se predviđa održavanje i svih zapuštenih povijesnih groblja i Spomen memorijalnih građevina na području Parka, kao i pristupnih putova te neposredne okolice tih građevina (zelenilo i sl.) u skladu s Odredbama ovog Plana te prema Konzervatorskoj studiji koja je prilog Planu.

3.2.5. Šumske površine i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište – travnjaci (PŠ)

Članak 12.

(1) Šumske i travnjačke površine razgraničene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu
1:25 000.

(2) Određene su zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3), sukladno važećem Zakonu o šumama te tipovi staništa na kartografskom prikazu 3. Karta staništa, u mjerilu
1:25 000.

4. MJERE ZA OČUVANJE I ZAŠTITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I OKOLIŠA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUČJA

Članak 13.

Planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno:

4.1. Opće mjere zaštite

4.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

4.3. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti i kulturno povijesne baštine

4.4. Mjere zaštite vrijednosti okoliša.

4.1. Opće mjere zaštite

Članak 14.

Na području Parka sve aktivnosti i djelatnosti te zahvate u prostoru treba provoditi i ograničiti tako da se spriječi onečišćenje voda, tla i zraka te izvornih vrijednosti krša, očuva bioraznolikost te geomorfološka i hidrogeološka obilježja kao i ostale vrijednosti temeljem kojih je područje proglašeno nacionalnim parkom.

4.2. Mjere zaštite prirode

Članak 15.

Sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode u nacionalnom parku dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Područje Parka je cijelim obuhvatom zaštićeno temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode kao prirodna vrijednost koja je upisana u Upisnik zaštićenih područja.

Članak 16.

Sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode Državni zavod za zaštitu prirode izradio je Stručnu podlogu zaštite prirode za Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka »Plitvička jezera« temeljem koje je određena organizacija prostora te način korištenja, uređenja i zaštite prostora Parka:

1. U zoni 1 – Zoni stroge zaštite nisu dopuštene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva izgradnja. Dopuštena su znanstvena istraživanja, inventarizacija i monitoring biološke raznolikosti. Iznimno dopuštene intervencije u prostoru uključuju lokaliziranje požara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta ili slične aktivnosti vezane uz očuvanje osnovnih prirodnih značajki prostora, a u skladu s odredbama važećeg Zakona o zaštiti prirode. Iz ove zone su isključene sve ceste, šumski putovi i markirane planinarske staze koje eventualno kroz nju prolaze.

2. U podzoni 1a nije dozvoljeno označavanje postojećih putova, postavljanje edukacijskih tabela te osiguravanje vidikovaca uz postojeće putove. Dopušteno je provoditi znanstvena istraživanja uz suglasnost nadležnih institucija, provoditi aktivnosti vezano uz praćenje stanja (monitoring), intervencije u izvanrednim okolnostima i nadzor. Pristup posjetiteljima nije dozvoljen.

3. U podzoni 1b dopušteno je provođenje minimalnih aktivnosti u svrhu očuvanja i zaštite, praćenja stanja (monitoring) biološke i krajobrazne raznolikosti te nežive prirode, nadzora te održavanja i unaprjeđenja minimalne posjetiteljske infrastrukture. Dopušteno je provoditi znanstvena istraživanja, vršiti aktivnosti vezeno uz praćenje stanja (monitoring), nadzor područja, dopušten je ograničen pristup posjetitelja uz obavezno zadržavanje na stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i posjećivanju, dopušten je razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija) i dopuštene intervencije u izvanrednim okolnostima. U podzoni 1b dopušteno je i ograničeno i kontrolirano posjećivanje, pod nadzorom Javne ustanove te uz zadovoljavanje drugih odredbi važećeg Zakona o zaštiti prirode. Mogućnost posjećivanja područja samo u zoni obilježenih staza i putova uz vođenje isključivo stručnog vodiča Parka, ograničeno brojem osoba i vremenom boravka. Minimalni sadržaji (infrastruktura) za posjetitelje i bez pristupa domaćih životinja. Posjetitelji se moraju strogo pridržavati pravila ponašanja u Parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu.

4. U zoni 2 – Zoni aktivne zaštite potrebno je provoditi aktivne mjere očuvanja i/ili revitalizacije staništa koje uključuju aktivno održavanje travnjaka ispašom ili košnjom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te održavanje lokvi. Potrebno je poticati ekstenzivno sezonsko (tradicionalno) stočarstvo. U ovoj zoni dopušteno je posjećivanje, uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Javne ustanove.

5. U podzoni 2a – travnjaci – dopušteno je provoditi znanstvena istraživanja i/ili praćenje stanja (monitoring) uz suglasnost nadležnih institucija, provođenje mjera i aktivnosti u svrhu očuvanja i zaštite vrsta, – provođenje programa revitalizacije stanišnih tipova u suradnji s lokalnom zajednicom (košnja, ispaša i sl.), dopušten je ograničeni pristup posjetitelja uz obvezu zadržavanja na stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i posjećivanju, dopušten je razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija), dopušteno je organizirano i individualno posjećivanje i rekreacija u granicama određenih kapacitetom nosivosti i nadzor područja. Dozvoljava se mogućnost posjećivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz korištenje vodiča. Treba se strogo pridržavati pravila ponašanja u Parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu.

6. U podzoni 2b – šume – aktivnosti dopuštene na području ove zone su nadzor područja, znanstvena istraživanja, praćenje stanja (monitoring) vode, flore i faune u ovoj zoni s naglaskom na bioindikatore staništa. Prema potrebi i prema programu za zaštitu šumskih ekosustava mogući šumarski zahvati u degradiranim sastojinama. Posjećivanje i kretanja posjetitelja po stazama moguće je uz korištenje vodiča. Treba se strogo pridržavati pravila ponašanja u Parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu.

7. U zoni 3 – Zona korištenja – podzona 3a – naselja – dopuštena su znanstvena istraživanja, praćenje stanja (monitoring), nadzor, dopušteno organizirano i individualno posjećivanje i rekreacija u granicama sa određenih kapacitetom nosivosti (edukacija i interpretacija), razvoj održivog ekološkog turizma, ekološka poljoprivredna proizvodnja, zaštita i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja, razvoj posjetiteljske infrastrukture u skladu sa lokalnom graditeljskom tradicijom i materijalima, zaštita i očuvanje kulturne baštine. Mogućnost posjećivanja i kretanja posjetitelja po označenim stazama uz strogo pridržavanje pravila ponašanja u Parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu.

U kontaktnoj zoni 3 – Kontaktna zona korištenja – Kontaktna podzona 3a – naselja – ekološka poljoprivredna proizvodnja je iznimno dozvoljena i u kontaktnoj zoni naselja (arealu naselja).

8. U zoni 3 – Zona korištenja – podzona 3b – rekreacija i turistička infrastruktura – razvoj i unapređenje posjetiteljske infrastrukture (poučne staze, posjetiteljski centri, itd.) treba biti u skladu s ekološkim standardima. Dopušteno je provoditi znanstvena istraživanja, praćenje stanja (monitoring), nadzor, razvoj posjetiteljske infrastrukture (poučne staze, posjetiteljski centri) u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i materijalima, dopušteno organizirano i individualno posjećivanje i rekreacija u granicama određenih kapacitetom nosivosti, zaštita i očuvanje kulturne baštine. Nije dopušten razvoj masovne posjetiteljske infrastrukture. Stalna je mogućnost posjećivanja i rekreacije u granicama određenim prihvatnim kapacitetom područja uz strogo pridržavanje pravila ponašanja u Parku propisanih Pravilnikom o zaštiti i očuvanju.

9. Na području Parka je zabranjeno gospodarsko korištenje šuma, lov, ribolov te unošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.

10. Zabranjeno je planiranje gospodarskog iskorištavanja prirodnih dobara, korištenja prostora za zbrinjavanje otpada, melioracijske zahvate te izgradnju novih cesta.

11. Odvodnja sanitarnih/otpadnih voda svih zgrada na području Parka mora biti riješena u skladu s najvišim ekološkim standardima, odnosno na načine koji nemaju utjecaj na hidrološki sustav Plitvičkih jezera.

12. U hidrogeološki najosjetljivijoj zoni – području sliva Plitvičkih jezera – širenje građevinskog područja je zabranjeno osim u prijedlozima naselja navedenim u članku 40. ovih Odredbi za provođenje Plana, gdje je gradnja ograničena.

13. Širenje građevinskih područja naselja Rudanovac i Vrelo Koreničko na područje Ilirsko submediteranskih livada riječnih dolina nije dozvoljeno, zbog visoke biološke vrijednosti staništa i prisutnosti ugroženih biljnih vrsta.

14. Zabranjen je sav tranzitni kamionski promet na državnim cestama D1, D52 i D42.

15. Posjećivanje zapadne obale Prošćanskog jezera je zabranjeno.

16. Uređivanje speleoloških objekata za posjećivanje nije dozvoljeno. Iznimno je dopušteno uređivanje za posjećivanje speleološkog objekta špilja Šupljara.

17. Nastaviti gospodariti travnjačkim površinama na tradicionalni način te na tim područjima zabraniti prenamjenu zemljišta.

18. Kompleksi mješovitih šuma bukve i jele moraju biti cjelovito očuvani.

19. Jugozapadne obronke Medveđaka i okolice jezera Kozjak je potrebno prepustiti sukcesiji.

4.2.1. Posebni rezervat šumske vegetacije – Čorkova uvala

Članak 17.

Posebni rezervat šumske vegetacije – Čorkova uvala predstavlja ostatak nekadašnjih prašuma Dinarske bukovo – jelove šume. Na područje posebnog rezervata šumske vegetacije – Čorkova uvala odnose se odredbe važećeg Zakona o zaštiti prirode.

4.2.2. Geomorfološki spomenik prirode – Špilja Golubnjača

Članak 18.

Geomorfološki spomenik prirode – Špilja Golubnjača, dužine 160 m, proglašena je spomenikom prirode 1964. godine. Na područje geomorfološkog spomenika prirode – Špilja Golubnjača odnose se odredbe važećeg Zakona o zaštiti prirode.

4.2.3. Geomorfološki spomenik prirode – Špilja Šupljara

Članak 19.

Geomorfološki spomenik prirode – Špilja Šupljara, dužine 68 m proglašena je geomorfološkim spomenikom prirode 1964. godine, a nalazi se s istočne strane jezera Kaluđerovac. Na područje geomorfološkog spomenika prirode – Špilja Šupljara odnose se odredbe važećeg Zakona o zaštiti prirode.

4.2.4. Geomorfološki spomenik prirode – Crna pećina (Vile jezerkinje)

Članak 20.

Geomorfološki spomenik prirode – Crna pećina (Vile jezerkinje) proglašen je geomorfološkim spomenikom prirode 1964. godine, a smješten je u kanjonu rijeke Korane iznad trećeg slapa. Na područje geomorfološkog spomenika prirode Crna pećina odnose se odredbe važećeg Zakona o zaštiti prirode.

4.2.5. Ekološka mreža Republike Hrvatske

Članak 21.

(1) Sukladno važećoj Uredbi o ekološkoj mreži na području Parka nalaze se sljedeća područja ekološke mreže:

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR5000020 Nacionalni park Plitvička jezera

CILJNE VRSTE (Dodatak II. HD)
Znanstveni naziv	Hrvatski naziv
Apium repens	puzavi celer
Austropotamobius torrentium*	potočni rak
Barbastella barbastellus	širokouhi mračnjak
Canis lupus*	vuk
Chouardia litardierei	livadni procjepak
Coenagrion ornatum	istočna vodendjevojčica
Cypripedium calceolus	gospina papučica
Euphydryas aurinia	močvarna riđa
Euplagia quadripunctaria*	danja medonjica
Ligularia sibirica	sibirska jezičnjača
Lutra lutra	vidra
Lynx lynx	ris
Miniopterus schreibersii	dugokrili pršnjak
Morimus funereus	velika četveropjega cvilidreta
Myotis bechsteinii	velikouhi šišmiš
Myotis capaccinii	dugonogi šišmiš
Myotis myotis	veliki šišmiš
Osmoderma eremita*	mirišljivi samotar
Rhinolophus euryale	južni potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum	veliki potkovnjak
Ursus arctos*	medvjed
CILJNA STANIŠTA (Dodatak I. HD)
Natura kod	Stanište naziv
6230*	Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama
6410	Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
6210*	Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)
9130	Bukove šume Asperulo-Fagetum
91K0	Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
9410	Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea)
91R0	Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis Pinetum)
8310	Špilje i jame zatvorene za javnost
4030	Europske suhe vrištine
7230	Bazofilni cretovi
9180*	Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion
7140	Prijelazni cretovi
5130	Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi
3140	Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)
6430	Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)
91L0	Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpnion)
91E0*	Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion Albae)
3260	Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
32A0	Sedrene barijere krških rijeka Dinarida

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

HR1000020 – NP Plitvička jezera

CILJNE VRSTE
Znanstveni naziv	Hrvatski naziv	Status – G-gnjezdarica
Aegolius funereus	planinski ćuk	G
Alcedo atthis	vodomar	G
Asio flammeus	sova močvarica	G
Bonasa bonasia	lještarka	G
Bubo bubo	ušara	G
Circus pygargus	eja livadarka	G
Crex crex	kosac	G
Dendrocopos leucotos	planinski djetlić	G
Dryocopus martius	crna žuna	G
Falco peregrinus	sivi sokol	G
Ficedula albicollis	bjelovrata muharica	G
Ficedula parva	mala muharica	G
Glaucidium passerinum	mali ćuk	G
Lanius collurio	rusi svračak	G
Lanius minor	sivi svračak	G
Lullula arborea	ševa krunica	G
Pernis apivorus	škanjac osaš	G
Picoides tridactylus	troprsti djetlić	G
Picus canus	siva žuna	G
Strix uralensis	jastrebača	G
Sylvia nisoria	pjegava grmuša	G
Tetrao urogallus	tetrijeb gluhan	G

(2) Za zahvate, planove i programe koji sami ili s drugim zahvatima, planovima i programima mogu imati značajan utjecaj na područje ekološke mreže propisuje se obaveza provedbe ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

(3) Ekološka mreža prikazana je na kartografskom prilogu 2.B Ekološka mreža u mjerilu 1:25 000.

4.2.6. Mjere zaštite vodenih ekosustava

Članak 22.

Planom se propisuju sljedeće smjernice za zaštitu vodenih ekosustava s ciljem očuvanja pozitivnog trenda razvoja sedrotvornih riječnih zajednica i sedrotvornih uvjeta na sedrenim barijerama te osiguranja opstanka svih biljnih i životinjskih zajednica vodenih ekosustava (izvora, stajačica i tekućica):

■ Sanirati antropogene utjecaje koji doprinose povećanju eutrofikacije akvatorija

■ Izraditi Studiju utjecaja sustava razgledavanja na stanje vodenih sustava i reviziju iste

■ Uspostaviti kontinuirano praćenje stanja (monitoring) parametara odgovornih za eutrofikacijske procese i dinamiku izlučivanja kalcita i osedravanje u sedrotvornim staništima

■ Očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju (npr. čišćenje vaskularne flore na barijerama, pritocima, cretovima i sl. prema akcijskom planu)

■ Očuvati vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

■ Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda nužnu za opstanak staništa i njihovih značajnih vrsta (povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca, trajno obustaviti crpljenje vode iz jezera Kozjak te uspostaviti kontrolirani sustav za razgledavanje i sl.)

■ Uspostaviti kontinuirano praćenje stanja (monitoring) hidrološkog režima uz proširenje mreže limnigrafa te čuvanje slivnog područja Plitvičkih jezera

■ Očuvati povoljna fizikalno kemijska svojstva vode i mineralnih (hranjivih) tvari u vodi (u količinama karakterističnim za oligotrofne vode)

■ Uklanjanje stranih invazivnih vrsta radi očuvanja bioraznolikosti vodenih ekosustava temeljem znanstvenih preporuka.

4.2.7. Mjere zaštite šuma

Članak 23.

(1) Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode u Parku je zabranjena uporaba prirodnih dobara, te se za šume u zaštićenom području u kojem nije dopušteno gospodarsko korištenje prirodnih dobara donose programi zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrže mjere njihove zaštite.

(2) Planom se u cilju zaštite šuma propisuju sljedeće smjernice:

■ Utvrditi i pratiti stanje dinamike šumskih ekosustava na osnovu kojih će biti donesene detaljne mjere upravljanja na način da se provode kontinuirana istraživanja i praćenje (monitoring) šumskih ekosustava. Praćenje je potrebno detaljno provoditi kroz praćenje stanja sastojina, praćenje stanja stabala i intenzivno praćenje cjelokupnih ekosustava

■ Zaštita šumskih ekosustava i osiguravanje i praćenje stanja prirodnosti šumskog tla podrazumijeva i zaštitu sedre i sedrotvoraca kroz praćenje stanja i osiguravanje kakvoće, količine i dostupnosti vode

■ Zaštita šuma i šumskog zemljišta provođenjem nacionalnih i međunarodnih propisa iz područja zaštite prirode koji se između ostalog odnose i na biljne i životinjske i mikroorganizme. Upravljanje šumama se definira u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti prirode, važećim Zakonom o šumama, Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske te Programima zaštite šuma

■ Za uvjete izostanka prirodne obnove ili intenzivnog odumiranja stabala na većim površinama, zaštita šuma i šumskog zemljišta obuhvaća uspostavu prirodne zastrtosti tla šumskim drvećem, potrebne mjere zaštite će se propisati Programom zaštite šuma

■ Protupožarna zaštita se provodi prema planu protupožarne zaštite i sukladno smjernicama razvoja

■ Zaštita stabala od štetnika u slučaju masovne pojave se provodi na temelju mjera propisanih od nadležnih tijela te sukladno Programu zaštite šuma

■ U slučajevima pojave šteta u šumskim ekološkim sustavima, a koje mogu utjecati na smanjenje općekorisnih funkcija šuma, potrebno je sanirati posljedice djelovanje nepovoljnih čimbenika, te poduzeti mjere za sprečavanje nastanka takvih šteta u budućnosti

■ Uz kolne prometnice i pješačke komunikacije potrebno je provoditi šumsko uzgojne radove prema potrebama sigurnosti korisnika u skladu sa Programom zaštite šuma

■ Definirati programe obilaska i posjećivanja šumskih ekosustava pojedinih zona zaštite za ciljne skupine posjetitelja uz ograničeno posjećivanje za posebno zaštićena područja

■ Na razini Parka voditi šumarsku kroniku s podacima o prirodnim pojavama, vrsti i opsegu šteta u šumama, stanju i promjenama u flori i fauni, znanstvenim istraživanjima i praćenjima te drugim važnijim pojavama

■ Potrebno je riješiti pitanje eksproprijacije i naknada za ograničeno korištenje šuma privatnih vlasnika te izraditi smjernice za privatne šume u području korištenja i prijelaznim područjima na način da su dozvoljeni uzgojno sanitarni zahvati s ciljem unapređenja zdravstvenog stanja i stabilnosti šumskih ekoloških sustava

■ Otvoriti edukativne centre koji između ostalih tema relevantnih za područje Parka obrađuju i šumarstvo

■ Proširiti postojeći sustav posjećivanja na šumski ekološki sustav

■ Izgradnja šumskih komunikacija i uređivanje i čišćenje šumskog zemljišta radi sprečavanja šumskih požara, na temelju Programa zaštite šuma.

4.2.8. Mjere zaštite travnjačke vegetacije

Članak 24.

Planom se propisuju sljedeće smjernice zaštite sa ciljem očuvanja travnjačkih površina kao područja velike biološke i krajobrazne raznolikosti:

■ Provoditi redovitu košnju i ispašu sukladno Planu upravljanja

■ Uklanjati drvenastu vegetaciju sukladno Planu upravljanja

■ Održavati određene travnjake kontroliranim paljenjem temeljem znanstvenih preporuka

■ Za cretne površine povećati (u suradnji sa znanstvenicima) površine koje se sada kose i uklanjati drvenastu vegetaciju

■ Karleušine plase prepustiti sukcesiji

■ Uklanjanje i sprečavanje širenja ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.) sukladno važećoj Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije

■ Uspostaviti trajno praćenje stanja travnjačkih ekosustava.

4.3. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti i kulturno povijesne baštine

Članak 25.

(1) U planiranju i uređenju prostora te u planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj.

(2) Mjere zaštite i obnove kulturne baštine propisane su važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugim propisima i ovim Planom.

(3) Mjerama zaštite utvrđeni su osnovni prostorno-razvojni parametri očuvanja kulturne baštine i smjernice za korištenje prostora, intervencije u prostoru i zahvate na pojedinačnim povijesnim građevinama. Zaštita se provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite prostora tj. zaštite građevina s njihovim okolišem, ali i očuvanja autentičnosti kroz obnovu njihove izvorne strukture.

(4) Povijesne graditeljske cjeline, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja sa svojim pripadajućim fizičkim i vizualnim okolišem, kontaktnim prostorom, odnosno zonom ekspozicije, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak prostora Parka.

(5) Pojedine građevine spomeničkih obilježja, kao i sva područja (zone) zaštite kulturne baštine, potanko su opisani u Konzervatorskoj studiji sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu iz travnja 2008. godine koja je dana kao prilog Planu u pisanom obliku, a područja zaštite, unutar čijih granica se provode odredbe iz ovog Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25 000.

(6) Planom se uspostavljaju zone zaštite povijesnih cjelina naselja Parka koje su prikazane na kartografskom prikazu broj 7. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5 000.

4.3.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti prirodnih prostora

Članak 26.

(1) Mjere propisane ovim Planom podrazumijevaju sljedeće:

■ Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajobraza, kao temeljne vrijednosti prostora

■ Zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog poljodjelskom djelatnošću – održavanje krajobrazne vrijednosti travnjačkih površina redovitim čišćenjem i sprečavanjem sukcesije šume što se u posljednje vrijeme nakon napuštanja poljodjelskih aktivnosti pokazalo kao opasnost

■ Očuvanje povijesne slike i obrisa naselja (naslijeđenih vrijednosti slikovitih pogleda – vizura).

(2) Krajobrazne vrijednosti prirodnih i kultiviranih prostora moraju biti na stručno prihvatljiv način uključene u budući razvitak prostora Parka.

4.3.2. Mjere zaštite kulturnog krajobraza

Članak 27.

(1) Mjere su usko vezane uz mjere zaštite tradicijskih seoskih naselja. Evidentirane zone i lokaliteti kulturnog krajobraza na području Parka navedeni su u tablici br. 2. Kulturni krajobraz te ucrtani na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25 000.

(2) Opće postavke mjera zaštite:

■ Očuvanje postojeće mreže tradicijskih naselja, prometnih komunikacija, šumskih i poljodjelskih površina, prirodnih vodotoka i ostalih tradicionalnih i povijesnih vrijednosti u prostoru

■ Očuvanje izvornih obilježja lokacije naselja

■ Očuvanje vizure i slike naselja

■ Očuvanje kultiviranih površina (poljodjelskih i pašnjaka) kao ravnopravnog čimbenika u formiranju krajobraznih značajki.

4.3.3. Mjere zaštite vrijednosti kulturno-povijesne baštine

Članak 28.

Mjere propisane ovim Planom podrazumijevaju sljedeće:

■ Očuvanje povijesnih naseobinskih sklopova u njihovom još sačuvanom razmjerno izvornom okruženju, s njihovim povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom

■ Edukacija lokalnog stanovništva o vrijednostima kulturnog nasljeđa

■ Očuvanje i obnovu tradicijske arhitekture, ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora

■ Istraživanje svih arheoloških lokaliteta na području Parka

■ Popisivanje i valoriziranje cjelokupne graditeljske baštine

■ Registracija privremeno zaštićenih lokaliteta

■ Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, od kojih neki imaju simbolično ali i povijesno značenje

■ Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza i sl.)

■ Očuvanje povijesne slike i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti kulturnog krajobraza i slikovitih pogleda (vizura), kultiviranog krajobraza

■ Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje

■ Sve elemente kulturnog nasljeđa s prostora Parka treba na odgovarajući način urediti i prezentirati te ugraditi u program turističke ponude Parka kao npr. osnovati etno selo ili muzej na otvorenom u svrhu prezentacije

■ Održavanje izrade tipičnih suvenira koji se temelje na kulturnoj baštini Parka

■ Akcijski plan obnove i rekonstrukcije građevina i lokaliteta.

4.3.4. Mjere zaštite seoskih naselja

Članak 29.

(1) U cilju očuvanja graditeljske baštine, tradicijskih sela i prepoznatljivih krajobraznih vizura određene su zaštitne zone temeljene na kriteriju stupnja očuvanosti graditeljskog sklopa, ambijentalnih značajki i morfologije naselja te prema vizualnoj izloženosti. Zone obuhvaćaju povijesni prostor seoskog naselja ili pojedinačne, izdvojene skupine gdje je sačuvana tradicijska naseobinska matrica, mreža cesta i seoskih putova, organizacija okućnica te stambene i gospodarske tradicijske zgrade.

(2) Evidentirane zone i lokaliteti seoskih naselja na području Parka su navedeni u tablici 3. Povijesna naselja seoskih obilježja.

(3) Kontaktne zone zaštite obuhvaćaju prostore koji okružuju naselje i omogućuju zaštitu i očuvanje vizura i karakterističnog obrisa naselja.

(4) U svrhu što djelotvornije zaštite, obnove i oživljavanja vrijednih seoskih naselja ili dijelova naselja potrebno osim provedbenih mjera za uređenje naselja provoditi sljedeće mjere zaštite:

■ Pri uređivanju naselja i okolnog krajobraza potrebno je sačuvati vrijedne vizure na seoske naseobinske skupine i sačuvati tradicijski smještaj naselja

■ Sačuvati tradicijsku organizaciju seoskog prostora i karakteristična tipološka obilježja seoskih naselja kao što su naselja u kraškim poljima, naselja vezana uz vodotoke, naseobinske skupine nastale na krčevinama te uz pojedine naseobinske skupine zadržati postojeće vrtove i voćnjake u cilju očuvanja tradicijske organizacije krajobraza

■ Obnova i revitalizacija zajedničkih seoskih prostora kao što su okupljališta, javne zgrade od povijesnog i ambijentalnog značaja kao što su stare škole, mlinovi, pilane, bučice, zadružni domovi, pojila, šterne

■ Prilikom adaptacije i dogradnje povijesnih zgrada ili izgradnji nove zidane kuće uz staru potrebno je poštivati izvorna tradicijska obilježja, a novi dio skladno vezati sa starim te uskladiti s mjerilom starih zgrada i naseobinskih značajki

■ Očuvati grupe drveća, tradicionalne živice i suhozide uz putove; na okućnicama potrebno je očuvati i obnavljati autohtonu vegetaciju kao što je npr. različite vrste voćaka, lipa, glog i sl., a ograde uz parcele potrebno je izvoditi u tradicionalnom materijalu, drvetu (letvice, kolje, oblice, pleter i sl.) ili upotrebom autohtone živice.

4.3.5. Mjere zaštite povijesnih zgrada i sklopova

Članak 30.

(1) Sve povijesne zgrade i graditeljske sklopove treba sačuvati i obnoviti u skladu s pravilima konzervatorske struke i na temelju uvjeta nadležne službe zaštite. Važno je da se zgrade sagledavaju i obnavljaju zajedno s okolišem te da se ne dozvoli izgradnja neprimjerenih novogradnji koje bi narušile njihov ambijent.

(2) Evidentirane zone i lokaliteti povijesnih zgrada i sklopova na području Parka navedeni su u tablicama 4. i 5. Civilne građevine stambene namjene, 6. Građevine tehničke kulture, 7. Crkve i kapele i 8. Mjesta porušenih crkva i kapela.

(3) Na pojedinim zgradama treba planirati zahvate čija je svrha njihova zaštita od daljnjeg propadanja i uništavanja (hitne mjere za sanaciju zgrada) te uključivanje u suvremeni život. Za pojedine povijesne zgrade za koje trenutno ne postoji potreba vraćanja u izvornu funkciju i prenamjena prostora, propisuju se mjere u svrhu zaštite, sanacije i revitalizacije zgrada.

4.3.6. Mjere zaštite memorijalne baštine

Članak 31.

(1) Na području Parka postoji određen broj spomen obilježja NOB-a koji imaju status kulturnog dobra, a zakonom propisana revalorizacija predviđa i njihovo daljnje očuvanje i spomenički status.

(2) Evidentirane zone i lokaliteti memorijalne baštine na području Parka su navedeni u tablicama 9. Spomen memorijalne građevine i 10. Povijesna groblja.

(3) Kao mjera zašite propisuje se obilježavanje i prezentacija povijesno značajnih mjesta i događaja, očuvanje autentičnosti, ambijenta i prostornih značajki pojedinih građevina kao npr. starih groblja s nadgrobnim spomenicima (kameni križevi, natpisne ploče) i ostalih građevina i elemenata koji oblikuju prostor.

4.3.7. Mjere zaštite etnološke baštine

Članak 32.

(1) Mjere se temelje na mjerama zaštite tradicijskih seoskih naselja i na principima obnove zaštićenih kulturnih dobara.

(2) Evidentirane zone i lokaliteti etnološke baštine na području Parka navedeni su u tablicama 11. Etnološka baština/stambeno gospodarska, 12. Etnološka baština/mlinovi, pilane, bučice i 13. Etnološka baština/bunari, šterne, pojila.

(3) Mjere koje se propisuju su sljedeće:

■ Očuvanje izvorne namjene etnološke zgrade ili prenamjena u skladu s njenim prostornim i arhitektonskim obilježjima

■ Očuvanje izvornog stanja zgrade (oblikovanje, materijali, detalji)

■ Očuvanje tradicijskog ambijenta i okoliša etnološke zgrade.

(4) Posebnu pozornost obratiti na zaštitu i obnovu tradicijskih pojila, šterni i lokvi koji su vrlo važan tradicijski element kraških područja.

4.3.8. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta

Članak 33.

(1) Zona i lokaliteti zaštićeni kroz Plan podliježu režimu koji zahtjeva da u postupku ishođenja lokacijske dozvole treba obaviti arheološka istraživanja predmetne zone pod uvjetima koje izdaje nadležni Konzervatorski odjel.

(2) Evidentirane arheološke zone i lokaliteti na području Parka su navedeni tablicama 14. Arheološki lokaliteti i 15. Fortifikacijska arhitektura.

(3) S obzirom na neistraženost tematskog područja potrebno je u budućnosti provesti istraživanja koja prethode arheološkim te sama arheološka istraživanja. Sva istraživanja je potrebno provesti prije ishođenja prethodnog odobrenja, u tijeku ishođenja lokacijske dozvole i prije početka građevinskih radova, a u slučajevima pronalaska arheoloških lokaliteta unutar građevinske trase ili zone potrebno je lokalitet ponovno zatrpati kako ne bi došlo do oštećenja te preoblikovati projekt na način da ne oštećuje lokalitet.

(4) Prioritetne lokacije za provođenje istraživanja su one na područjima namijenjenim za razvoj infrastrukturnih sustava te eventualno ona ugrožena širenjem građevinskog područja.

(5) Na arheološkim lokalitetima se ne dozvoljava nova izgradnja, a za sve zahvate, iskope, provođenje infrastrukture potrebno je osigurati arheološki nadzor.

(6) Za arheološke lokalitete koji su evidentirani na temelju povremenih nalaza ili su pretpostavljeni mogući nalazi, a postoje orijentaciono utvrđene granice zaštite, ne propisuju se direktne mjere zaštite. Prije izvođenja zemljanih radova na tim područjima koji prethode građevinskim, potrebno je provesti arheološka istraživanja te upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez.

(7) U slučaju da se kod izvođenja radova pojave nalazi, izvoditelj je dužan odmah privremeno obustaviti radove i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

(8) Na područjima na kojima se ovim Planom predviđa izgradnja građevina za koje je važećim Zakonom o zaštiti okoliša predviđena obveza izrade procjene utjecaja na okoliš i na prirodu, a prostor nije izgrađen ili priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova i nalazi se u blizini pretpostavljenih građevinskih područja, nositelj zahvata se obvezuje da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš i na prirodu osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Investitor je dužan osigurati arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu u slučaju vrlo važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza.

(9) Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova (poljodjelskih i sl.) naiđe na arheološke nalaze ili predmete potrebno je o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

(10) Antenski sustavi mobilne telefonije, te ostali telekomunikacijski odašiljači ne smiju se postavljati na pozicijama evidentiranih arheoloških terena (prapovijesne gradine), a za njihovo postavljanje na ostalim dominantnim položajima vrhova brjegova potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjegla gradnja na dosad nepoznatim arheološkim lokalitetima.

(11) Mogućnosti konzervacije i prezentacije lokaliteta »in situ« potrebno je predvidjeti u sklopu uključivanja u turističku ponudu Parka.

4.3.9. Mjere zaštite parkovne arhitekture

Članak 34.

(1) Važeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara štiti evidentirane lokalitete parkovne arhitekture kao nepokretna kulturna dobra.

(2) Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje vrijednosti pojedinih građevina parkovne arhitekture su: očuvanost građevine, povijesno stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja.

(3) Evidentirane zone i lokaliteti parkovne arhitekture na području Parka su navedeni u tablici 16. Parkovna arhitektura.

(4) Također je potrebno uspostaviti prvobitnu parkovnu kompoziciju tamo gdje je ona narušena.

Članak 35.

(1) Sastavni dio ovih Odredbi je popis kulturnih dobara i drugih vrednijih kulturno-povijesnih elemenata, u kojemu je utvrđen odgovarajući status, a koji je prikazan u narednim tablicama.

(2) Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine sadrži:

■ kulturna dobra koja su zaštićena Rješenjem o registraciji (R) ili Rješenjem o preventivnoj zaštiti (P)

■ evidentirane lokalitete/cjeline/građevine (E) za koje je tijekom izrade ove dokumentacije utvrđeno da imaju svojstva kulturnog dobra, te se za njih predlaže donošenje akta o zaštiti (PR ili PP)

■ lokalitete, povijesne / tradicijske cjeline i komplekse, građevine i obilježja koji su sastavni dio ukupnih vrijednosti povijesnog i tradicionalnog ambijenta i identiteta prostora. Smatraju se kulturnom baštinom, ali nemaju status kulturnog dobra. Kulturna baština zaštićena je odredbama Prostornog plana (ZPP).

■ Jedinica lokalne samouprave može proglasiti zaštitu ovih lokaliteta kao dobara od lokalnog značaja.

Tablica 1.: Legenda

LEGENDA
STATUS ZAŠTITE
R		Kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara u RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara
P		Kulturno dobro upisano u registar nepokretnih kulturnih dobara RH – Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara
E		Evidentirano kulturno dobro/kulturna baština
PR		Prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara
PP		Prijedlog za zaštitu kulturnog dobra rješenjem o preventivnoj zaštiti
ZPP		Kulturna baština lokalnog (ambijentalnog) značaja, zaštita prostornim planom
PRIJEDLOG KATEGORIJE
1. kategorija		Nacionalni značaj
2. kategorija		Regionalni značaj
3. kategorija		Lokalni značaj
Valorizacije pojedinačnih naselja dana je prema sljedećim oznakama
1	Naselje u velikoj mjeri sačuvalo izvorni seoski ambijent i tradicijsku arhitekturu
2	Sačuvani dijelovi naselja u izvornom ambijentu i sa tradicijskom arhitekturom
3	U naselju sačuvani manji potezi tradicijske arhitekture
4	Sačuvane pojedinačne tradicijske okućnice ili građevine tradicijske arhitekture
N	Naselje izgubilo tradicijski ambijent, prevladavaju starije i nove zidanice (naselja obnovljena nakon Domovinskog rata)
O	Povijesna naselja, odumrla, uništen i napušten graditeljski fond

KULTURNI KRAJOLIK – krajolične jedinice

Tablica 2.: Kulturni krajolik

Red. br.	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	KULTURNI KRAJOLIK NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA – zona Nacionalnog parka ubrajaju se područja tradicijskih seoskih naselja: Čuić Krčevina, Donji Babin Potok, Gornji Babin Potok, Homoljac, Jezerce, Kapela Korenička, Končarev Kraj, Plitvica Selo, Plitvički Ljeskovac, Poljanak, Prijeboj, Rastovača, Sertić Poljana, Kuselj (dio naselja Saborsko)	P	PR	1
2.	KULTURNI KRAJOLIK KANJONA RIJEKE KORANE – zona tradicijskih seoskih naselja i kulturno-povijesnih obilježja koja je djelomično obuhvaćena granicama Nacionalnog parka i pripada joj područje naselja: Korana te dio područja naselja Poljanak i Rastovača. Izvan granica Parka kulturnom krajoliku kanjona rijeke Korane pripadaju područja tradicijskih naselja Smoljanac, Donji Vaganac, Drežnik.	E	PR	2
3.	KULTURNI KRAJOLIK UZ RIJEKU MATICU (Korenička rijeka) od vrela do ponora – zona tradicijskih seoskih naselja i kulturno-povijesnih obilježja koja je djelomično obuhvaćena granicama Nacionalnog parka i pripada joj područje naselja: Drakulić Rijeka, Vrelo Koreničko i Rudanovac u Parku te Mihaljevac, Kompolje Koreničko, Šeganovac i Ponor Korenički (izvan granica Parka).	E	PR	2
4.	LOKALITET VELIKA POLJANA I MUKINJE – zona turističko – smještajnih, upravnih i javnih sadržaja Nacionalnog parka Plitvička Jezera	E	PP	1

POVIJESNA NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA – PS

Tablica 3.: Povijesna naselja seoskih obilježja

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	dio seoskog naselja, najstarije tradicijske skupine u podbrežju	E	PR	01/0 2
2.	Drakulića Rijeka Zaseok Selo-Žuti Dol zaseok Zečeva Draga	dio seoskog naselja Selo – Žuti Dol; skupina okućnica k.br. 7, 8, 9, 14,15/16,16a (nova), k.br. b.b.; zaselak Zečeva Draga k.br. 4 (tri stara kućišta)	P	PR	02/0 3
3.	Gornji Babin Potok zaseok Čudin Klanac	dio seoskog naselja; skupina okućnica k.br. 2, 3, 4, 4a, 5, 7, 7/1, 8	E	PP	03/02 3
4.	Homoljac zaseok Krge, zaseok Đerići zaseok Lalići	dijelovi naselja zaselak Krge k.br. 26, 26a, 27 i 29 zaselak Đerići k.br. 22,22a, 23, 24 zaselak Lalići k.br. 8,9,10,11,12 (temelji),14,15	E	PR	02/03 3
5.	Končarev Kraj zaseok Draga	dio seoskog naselja; skupina okućnica, k.br.18,18a,19,20	P/E	PP	01/0 3
6.	Korana (Donja i Gornja)	seosko naselje; dvije skupine i nekoliko izdvojenih okućnica u kanjonu rijeke Korane	P/E	PR	02/03 2
7.	Plitvica Selo	dio seoskog naselja, najstarija tradicijska skupina, zaselak Plitvica	E	PP	03/0/1
8.	Plitvički Ljeskovac zaseok Bijela Rijeka zaseok Uvalica	dio seoskog naselja; skupina okućnica k.br. 23, 24, 25, 27 skupina okućnica k.br. 38 i 39; 42 i 43; 45 i 47	P	PP	02 3
9.	Vrelo Koreničko	dio seoskog naselja – povijesno središte	E	PR	03/04 2

POVJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE

CIVILNE GRAĐEVINE

CIVILNE GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE – CS

Tablica 4.: Civilne građevine stambene namjene

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1	Plitvička Jezera Mukinje	četiri stambene zgrade sa po četiri stana; arh. L. Horvat	R Z-1861	R	1
2	Plitvica Selo	vila »Izvor«, arh. Marhonić i Marasović	R Z-1862	R	1

CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE – CJ

Tablica 5.: Civilne građevine stambene namjene

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	Zgrada nekadašnje škole	E	ZPP	3
2.	Gornji Babin Potok	k.br. b.b., zgrada nekadašnje škole, štala	E	ZPP	3
3.	Čorkova Uvala Saborsko	zgrada lugarnice – šumarije, arh. Vitić	P P-3823	PR	2
4.	Plitvička jezera Velika Poljana	hotel »Plitvice«, arh. Haberle	R Z-3857	R	1
5.	Plitvička jezera Velika Poljana	hotel »Bellevue«	E	ZPP	2
6.	Plitvička jezera Velika Poljana	hotel »Jezero«	E	ZPP	2
7.	Plitvička jezera Velika Poljana	restoran »Kozjak«, arh. Strižić	R Z-3775	R	2
8.	Plitvička jezera Velika Poljana	zgrada pošte, 20. st., arh. R. Nikšić	E	ZPP	3
9.	Plitvička jezera Mukinje	zgrada nekadašnjeg restorana društvene prehrane, arh. L. Horvat	R Z-3845	R	2
10.	Plitvička jezera Mukinje	zgrada nekadašnjeg poštanskog-mjesnog ureda, arh. L. Horvat	R Z-3855	R	2
11.	Plitvička jezera Mukinje	zgrada nekadašnje mesnice, arh. L. Horvat	E	ZPP	2
12.	Plitvički Ljeskovac	zgrada stare škole	E	PP	3
13.	Plitvički Ljeskovac	depandansa Ciginovac	E	ZPP	3
14.	Poljanak	zgrada nekadašnje šumarije – lugarnice, arh. Marohnić, ruševine prizemlja	E	ZPP	3
15.	Prijeboj	zgrada nekadašnje lugarnice, 60-te g. 20. st.	P P3418	PR	2
16.	Rastovača Medveđak Ulaz 1	restoran »Lička kuća« (arh. Piteša)	E	ZPP	2
17.	Rudopolje i Javornik	zgrade željezničkih postaja na ličkoj prugi	E	ZPP	2
18.	Vrelo Koreničko	zgrada nekadašnje škole	E	ZPP	3

OBJEKTI TEHNIČKE KULTURE Niskogradnje, infrastruktura – CT

Tablica 6.: Objekti tehničke kulture

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Čuić Krčevina	Javor Vrelo (19.st.), Mira Vrelo (1912.), Šolaja vrelo (nestalo)- dio vodovoda Čuić Krčevina – Prijeboj – Petrovo Selo;	E	ZPP	2
2.	Donji Babin Potok	tradicijski mostići u naselju na toku Babin Potok	E	ZPP	3
3.	Korana	dva tradicijska drvena mosta na rijeci Korani (Korana Gornja i Korana Donja)	E	ZPP	3
4.	Korana	most preko Korane na prometnici D1 (Tonković)	E	PP	2
5.	Kuselj-Čorkova uvala	Čorkovo vrilo, obzidano kamenom 1940	E	ZPP	3
6.	Plitvica Selo Rodić Poljana	vodosprema vodovoda Plitvice – Drežnik, natpisna ploča 1908.	E	PP	2
7.	Plitvica Selo	vrelo kod k.br.49, dio vodovoda Plitvice -Drežnik	E	ZPP	2
8.	Plitvica Selo Rodić Poljana	most na potoku Sartuku	E	ZPP	3
9.	Plitvica Selo	most, zidani na cesti kod groblja prema Šljemenu	E	ZPP	3
10.	Plitvica Selo	most drveni tradicijski na potoku Plitvici kod Velikog slapa	E	PP	2
11.	Plitvička Jezera	vrelo – obzidano kamenom, na Riječici, uz cestu za Labudovac	E	ZPP	3
12.	Plitvička Jezera	nekadašnja hidroelektrana s postrojenjem na Burgetu	P	PR	2
13.	Plitvička Jezera	Velika Poljana i Mukinje – dio trase povijesne ceste uz jezera s kamenim odbojnicima	E	ZPP	3
14.	Plitvički Ljeskovac	Ivino vrilo – izvor vode, obzidan kamenom	E	ZPP	3
15.	Plitvički Ljeskovac	zgrada nekadašnje hidroelektrane sa postrojenjem	E	PP	2
16.	Plitvički Ljeskovac	stupovi prvog razvoda električne struje	E	ZPP	3
17.	Plitvički Ljeskovac	nekoliko manjih zidanih mostova na vodotocima	E	ZPP	3
18.	Plitvički Ljeskovac	drveni most na Crnoj rijeci na cesti za Uvalicu	E	ZPP	3
19.	Plitvički Ljeskovac Bijela Rijeka	kameni most na Bijeloj rijeci (zapadno od k.br.25)	E	ZPP	3
20.	Plitvički Ljeskovac	trasa povijesne ceste Pl. Ljeskovac – Jezerce preko Mirića Štropine, s kamenim odbojnicima	E	ZPP	3
21.	Poljanak	ozidano javno vrelo uz cestu kod k.br. 3 i 4, kesteni vodovod od vrela do k.br. 10a	E	ZPP	3
22.	Poljanak	trasa povijesne ceste Selište – Poljanak, s kamenim odbojnicima	E	ZPP
23.	Prijeboj	kameni most preko potoka Prijeboja	E	PR	3
24.	Prijeboj	ozidano javno vrelo, dio vodovoda Čuić Krčevina – Ličko Petrovo Selo	E	ZPP	3
25.	Rudanovac	dio izvorne trase makadamske Kordonske ceste s odbojnicima od klesanog kamena, stari dio naselja kod brda Vratnik	E	ZPP	3
26.	Sertić Poljana Kuselj	trasa povijesne ceste s odbojnicima od klesanog kamena	E	PP	2
27.	Vrelo Koreničko	manji kameni most na rijeci Matici (kod crkve)	E	ZPP	3
28.	Vrelo Koreničko	mostići na rijeci Matici; drveni od brvana, betonski i zidani	E	ZPP	3
29.	Vrelo Koreničko	vrelo – prirodni izvor, kaptaža vodovoda, datacija na ogradi 1888.	E	PR	2

SAKRALNE GRAĐEVINE

CRKVE I KAPELE – SG

Tablica 7.: Crkve i kapele

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	Zvonara – mrtvačnica na groblju	E	ZPP	3
2.	Prijeboj	RKT kapela sv. Petra i Pavla, 19. st.	P P 3498	PR	2
3.	Vrelo Koreničko	Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice, poč. 20. st.	E	PR	2

MJESTA PORUŠENIH SAKRALNIH GRAĐEVINA (CRKAVA I KAPELA) – SP

Tablica 8.: Mjesta porušenih crkva i kapela

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Plitvički Ljeskovac	Mjesto porušene pravoslavne kapele, 19.st.	E	ZPP	3

MEMORIJALNA BAŠTINA

MEMORIJALNA I POVIJESNA PODRUČJA – MP

SPOMEN MEMORIJALNE GRAĐEVINE – SPOMEN OBILJEŽJA – MO

Tablica 9.: Spomen memorijalne građevine

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	spomen obilježje NOB, pokraj nekadašnje škole	E	ZPP	3
2.	Gornji Babin Potok	spomen ploča, zgrada nekadašnjeg Zadružnog doma, spomeničko mjesto NOB-a	R–301	ZPP	3
3.	Gornji Babin Potok	spomen obilježje NOB- a, na groblju	E	ZPP	3
4.	Homoljac	spomeničko mjesto Pogledalo, označeno spomen pločom (NOB)	R-364	ZPP	2
5.	Homoljac	spomeničko mjesto Šijanov klanac, označeno kamenim postamentom sa spom. pločom (NOB)	R-363	ZPP	2
6.	Homoljac	spomen obilježje s pločom i imenima poginulih u II svj. ratu (NOB), uz gl. cestu kod Lalića puta	E	ZPP	3
7.	Končarev Kraj	k.br. 1 – rodna kuća Rade Končara, tradicijska okućnica – kuća, štala, pekarija	R-224	R	2
8.	Kuselj	spomen obilježje, uz gl. cestu, Domovinski rat	E	ZPP	2
9.	Plitvica Selo	spomeničko mjesto Bigina Poljana	R-370	ZPP	2
10.	Plitvička Jezera Labudovac	spomeničko mjesto I. zasjedanja ZAVNOH-a	R-371	R	2
11.	Plitvička Jezera	spomen mjesto Domovinskog rata, spomenik Josipu Joviću, arh. B. Silađin	E	PP	1
12.	Plitvička Jezera	spom. ploča opernoj pjevačici M. Trnini na slapu	E	ZPP	1
13.	Plitvički Ljeskovac	spomen obilježje NOB kod temelja kapelice	E	ZPP	3
14.	Plitvički Ljeskovac	spomen mjesto Uvalica na Kik brdu	R-347	ZPP	2
15.	Rastovača Ulaz 1	spomen ploča upisa na UNESCO-vu Listu zaštićene prirodne baštine	E	ZPP	3
16.	Sertić Poljana	spomen obilježje poginulim braniteljima Saborskog, uz cestu Sertić Poljana – Saborsko	E	ZPP	2
17.	Vrelo Koreničko	spomen ploča NOB, na nekadašnjoj školi	E	ZPP	3

POVIJESNA GROBLJA – PG

Tablica 10.: Povijesna groblja

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Čuić Krčevina	seosko groblje	E	ZPP	3
2.	Donji Babin Potok	seosko groblje	E	ZPP	3
3.	Drakulić Rijeka	seosko groblje	E	ZPP	3
4.	Gornji Babin Potok	seosko groblje	E	ZPP	3
5.	Homoljac	seosko groblje	E	ZPP	3
6.	Jezerce	seosko groblje	E	ZPP	3
7.	Kapela Korenička	seosko groblje (uz gl. cestu)	E	ZPP	3
8.	Končarev Kraj	seosko groblje	E	ZPP	3
9.	Plitvica Selo	seosko groblje	E	ZPP	3
10.	Plitvički Ljeskovac, Uvalica	seosko groblje	E	ZPP	3
11.	Prijeboj	seosko groblje uz kapelu sv. Petra i Pavla	P-3498	PR	2
12.	Rastovača	seosko groblje	E	ZPP	3
13.	Vrelo Koreničko	seosko groblje	E	ZPP	3

ETNOLOŠKA BAŠTINA

ETNOLOŠKE GRAĐEVINE

STAMBENE / GOSPODARSKE GRAĐEVINE – EG

Tablica 11.: Etnološka baština/stambeno gospodarska

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	Borića Selište b.b., kuća prizemnica, stoč. stan	E	PR	2
2.	Donji Babin Potok	k.br. 19, trad. kuća prizemnica, uz glavnu cestu	E	PP	3
3.	Donji Babin Potok	k.br. 27, trad. kuća (drvena na podrumu), zidine štale	E	ZPP	3
4.	Donji Babin Potok	k.br. 30, trad. kuća i dvije štale, trad. okućnica	E	ZPP	3
5.	Donji Babin Potok	k.br. 32, trad. kuća, štala, trad. okućnica	E	ZPP	3
6.	Donji Babin Potok	k.br. 33, trad. kuće (2), štala, pekarija	E	ZPP	3
7.	Donji Babin Potok	k.br. 40, trad. kuća zaseok Borići	E	PP	2
8.	Donji Babin Potok	k.br. 45, trad. kuća, štala, pekarija	E	ZPP	3
9.	Donji Babin Potok	k.br. 55, trad. štala (nova kuća – obnova RH)	E	ZPP	3
10.	Donji Babin Potok	k.br. 60, 61, tradicijska kuća, zidine štale, trad. okućnica	E	ZPP	3
11.	Donji Babin Potok	k.br. 69, trad. kuća, štala, trad. okućnica	E	ZPP	3
12.	Donji Babin Potok	k.br. 81, tradicijska kuća i okućnica	E	PP	3
13.	Donji Babin Potok	k.br. 85, tradicijska kuća i okućnica	E	ZPP	3
14.	Donji Babin Potok	k.br. 86, trad. kuća i štala, tradicijska okućnica	E	ZPP	3
15.	Drakulić Rijeka	k.br. 2a, pekarija, nekad najstarija kuća	E	ZPP	3
16.	Gornji Babin Potok	Čudin Klanac k.br. 4 (kuća katnica – drvena, jedna od najstarijih na području NPPJ)	E	PP	2
17.	Gornji Babin Potok	k.br. 23, drvena prizemnica i štala, tradicijska okućnica uz cestu	E	ZPP	3
18.	Gornji Babin Potok	k.br. 32/1, zidana prizemnica na podrumu, štala	E	ZPP	3
19.	Gornji Babin Potok	k.br. 36, trad. katnica uz cestu, nekad gostiona	E	ZPP	3
20.	Gornji Babin Potok	k.br. 43, drvena prizemnica uz cestu, okućnica	E	ZPP	3
21.	Gornji Babin Potok	k.br. 44, drvena prizemnica, uz cestu, trad. štala	E	ZPP	3
22.	Gornji Babin Potok	k.br. 46, nekadašnja gostionica, zidana kuća s podrumom, štale	E	ZPP	3
23.	Gornji Babin Potok	k.br. 51, kuća zidana katnica uz glavnu cestu, u prizemlju nekad trgovina	E	PP	2
24.	Gornji Babin Potok	k.br. 60, kuća,drvena prizemnica, šterna	E	PP	3
25.	Gornji Babin Potok	k.br. 61, drvena prizemlje obložena daskom, uz cestu, štale	E	ZPP	3
26.	Gornji Babin Potok	k.br. 62, drvena prizemnica obložena daskom s krovnom kućicom	E	ZPP	3
27.	Gornji Babin Potok	k.br. 65, drvena prizemnica obložena daskom uz cestu	E	ZPP	3
28.	Gornji Babin Potok	skupina okućnica stambene i gospodarske zgrade, te temelji k.br. 66, 68, 70	E	ZPP	3
29.	Gornji Babin Potok	k.br. 67, kuća drvena na zidanom podrumu, gospodarski objekti, pekarija, zatvoreno dvorište	E	ZPP	3
30.	Gornji Babin Potok	k.br. 69, tradicijska okućnica u podbrežju, kuća od kamena, štala	E	ZPP	3
31.	Gornji Babin Potok	k.br. 74b, kuća od sedre, tradicijska okućnica	E	PP	3
32.	Gornji Babin Potok	k.br. 75, drvena prizemnica, gospodarske zgrade, tradicijska okućnica	E	ZPP	3
33.	Gornji Babin Potok	k.br. 80, drvena prizemnica na kamenom podrumu, uz cestu	E	ZPP	3
34.	Homoljac	Varićaci k.br. 2 i k.br. 4, tradicijske okućnice s kućom štalom i pekarijom	E	PP	3
35.	Homoljac	Krge k.br. 5, trad okućnica, kuća, štala, pekarija	E	ZPP	3
36.	Homoljac	Stanići k.br. 6, tradicijska okućnica	E	ZPP	3
37.	Homoljac	Lukići k.br. 36	E	ZPP	3
38.	Jezerce	k.br. 1–2/Mukinje 67, tradicijska okućnica, uz cestu, kuća prizemnica, štala, pekarija	E	PP	2
39.	Jezerce	k.br. 46, kuća zidanica, katnica, pekarija, štala	E	PP	2
40.	Jezerce	k.br. 64, kuća brvnara, štala, tradicijska okućnica	E	ZPP	3
41.	Jezerce	k.br. 69, kuća, pekarija, tradicijska okućnica	E	ZPP	3
42.	Jezerce	k.br. 74-75, kuća, brvnara na podrumu, štala, pekarija, tradicijska okućnica, uz cestu za Pl. Ljeskovac	E	ZPP	3
43.	Kapela Korenička	k.br. 6, trad. kuća, štala, trap	E	ZPP	3
44.	Končarev Kraj	k.br. 1, kuća kamena s okućnicom, pekarija i štala	R-224	R	2
45.	Končarev Kraj	k.br.15, kuća brvnara s okućnicom, štala k.br.16	E	PR	2
46.	Končarev Kraj	k.br. 9, 10 i 10a, tri tradicijske kuće	E	PP	2
47.	Kuselj-Čorkova Uvala	k.br.1, kuća, katnica, zidana kamenom i sedrom	E	PP	2
48.	Kuselj-Čorkova Uvala	k.br. 5 i 6, kuća, pekarija; kuća, lipa	E	PP	2
49.	Plitvički Ljeskovac; Bijela Rijeka	kbr. 24, kuća zidana kamenom i sedrom	E	PR
50.	Plitvički Ljeskovac	k.br. 5, kuća, zidana sedrom, štala od sedre	E	PR
51.	Plitvica Selo	k.br. 1(81), trad. okućnica – kuća, štala, štalica	R Z-324	R	2
52.	Plitvica Selo	Bigina Poljana k.br. 1, trad. drvena kuća, štala	E	PP	2
53.	Plitvica Selo	Rodić k.br. 91, kuća prizemnica, trad. okućnica zatvorenog tipa s gosp. zgradama, stara jabuka	E	PP	2
54.	Poljanak	k.br. 2, kuća drvena na kamenom podrumu, gospodarske zgrade, okućnica zatvorenog tipa	E	ZPP	3
55.	Rudanovac	k.br. 130, trad. kuća, štala, pekarija	E	ZPP	3
56.	Rudanovac	k.br. 131, trad. kuća, štala, okućnica	E	ZPP	3
57.	Rudanovac	k.br. 127, trad kuća prizemnica, štala, pekarija	E	ZPP	3
58.	Rudanovac	k.br. 8 kuća drvena prizemnica, gosp. objekti	E	ZPP	3
59.	Vrelo Koreničko	k.br.1, kuća s gospodarskom zgradom	E	ZPP	3
60.	Vrelo Koreničko	k.br. 2, kuća s gospodarskom zgradom	E	ZPP	3
61.	Vrelo Koreničko	k.br. 5, trad. kuća, dvije štale, pekarija – izvan parka	E	ZPP	3
62.	Vrelo Koreničko	k.br. 11, trad. kuća i pekarija – izvan parka	E	ZPP	3
63.	Vrelo Koreničko	k.br. 31, trad. zidana kuća (kraj 19. st.), stara lipa, uz vrelo	E	PP	3
64.	Vrelo Koreničko	k.br. 51, trad. zidana prizemnica s okućnicom, gosp. zgrade – bivša žandarmerijska postaja	E	PP	3
65.	Zaklopača	k.br. 2, kuća, prizemnica na podrumu, štala, pekarija	E	ZPP	3
66.	Zaklopača	k.br. 14/1, kameni temelji kuće i štale	E	ZPP	3
67.	Zaklopača	k.br. 18, kuća brvnara, pekarija, šterna	E	ZPP	3

TRADICIJSKE GOSPODARSKE GRAĐEVINE JAVNE/ZAJEDNIČKE NAMJENE

MLINOVI, PILANE, BUČICE – EM

Tablica 12.: Etnološka baština /mlinovi, pilane, bučice

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	k.br. 50 pilana na struju i tradicijska okućnica	E	ZPP	3
2.	Drakulića Rijeka	pozicija nekadašnjeg mlina na lokalitetu Mlinac (ulaz u naselje kod mosta)	E	ZPP	3
3.	Korana (Donja)	mlin na rijeci Korani, Špoljarićev mlin, kbr. 18a	E	PR	1
4.	Korana (Donja)	pilana na rijeci Korani, k.br. 34 (K. Špoljarić) – djelomično očuvana	E	ZPP	2
5.	Korana (Donja)	pilana na rijeci Korani, k.br. 35 (M. Špoljarić)	E	PR	1
6.	Korana (Donja)	k.br. 36, tradicijska okućnica s mlinom i stupom	E	PR	2
7.	Korana (Gornja)	k.br. 1, mlinica u tradicijskoj kući, obnova RH	E	ZPP	3
8.	Korana (Gornja)	k.br. 15 b. mlinica na okućnici	E	PP	3
9.	Plitvica Selo	Radekin mlin, na Velikom slapu	P-942	PR	1
10.	Plitvica Selo	pilana na potoku Sartuku (Hajduković), ruševine	E	ZPP	2
11.	Plitvički Ljeskovac	mlin na Bijeloj rijeci k.br. 22, Stipanov mlin kuća, staja	R Z-323	R Z-323	1
12.	Plitvički Ljeskovac	mlin na Bijeloj rijeci, k.br. 21, kuća, štala, pekarija, drvarnica	R	ZPP	1
13.	Rudanovac	mlin i pilana na rijeci Matici, srušeni zidovi	E	ZPP	3
14.	Vrelo Koreničko	temelji mlina i ostaci bučice na rijeci Matici, (k.br. 16, vl. Milan Šteta)- prenesen na drugu lokaciju 1960-tih (propao)	E	ZPP	3
15.	Vrelo Koreničko	mlin bez postrojenja na rijeci Matici, na okućnici k.br. 17 (vlasnik Marko Vojnović)	E	ZPP	3
16.	Vrelo Koreničko	mlin i bučica na rijeci Matici, na okućnici k.br. 19 (vl. Momčilo Šteta) i položaj mlina na k.br.18 (vl. Anka Šteta/Karlović)- srušeno	E	PR	2
17.	Vrelo Koreničko	mlin na rijeci Matici k.br. 29 (vl. Drakulić Nikola), obnovljen	E	PR	2
18.	Vrelo Koreničko	bučica na vrelu (u funkciji), mlin izvan funkcije, na okućnici k.br. 33 (vlasnik Milica Zubović)	E	PR	2
19.	Vrelo Koreničko	mlin na vrelu, izvan funkcije k.br. 34 (vlasnik Koviljka Hrnjak)	E	ZPP	3

BUNARI, ŠTERNE, POJILA – EB

Tablica 13.: Etnološka baština /bunari, šterne, pojila

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	Borića bunar	E	ZPP	3
2.	Homoljac	šterna s pojilom, kraj k.br. 26a	E	ZPP	3
3.	Homoljac	šterna s datacijom, na Brderinama, zasel. Lalići	E	ZPP	3
4.	Jezerce	Hrnjakovo vrelo, na padini uz cestu kod groblja	E	ZPP	3
5.	Končarev Kraj	dvije šterne, sabirnice kišnice	E	PP	3
6.	Plitvički Ljeskovac	Stipanovo vrelce, kraj k.br. 22 – Stipanov mlin	E	ZPP	3
7.	Rastovača	šterne, sabirnice kišnice	E	PR	3
8.	Rudanovac	vrelo »slatka vodica« s datacijom, ograđeno	E	PR	2
9.	Sertić Poljana	zaseok Donja Poljana, uređeno vrelo »Vodica«	E	ZPP	3

ARHEOLOŠKA BAŠTINA

ARHEOLOŠKI LOKALITETI – AL

Tablica 14.: Arheološki lokaliteti

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	»Samograd« gradinsko naselje, nekropola; prapovijest	E	ZPP	3
2.	Gornji Babin Potok -Brezovac	»Obljaj«, Mali Obljajac gradina, prapovijest – starije željezno doba	E	ZPP	3
3.	Gornji Babin Potok -Brezovac	»Obljajčić« gradina, prapovijest – starije željezno doba	E	ZPP	3
4.	Gornji Babin Potok	»Vreline« – crkvina ostaci crkve Sv. Jurja; srednji vijek	E	PP	3
5.	Gornji Babin Potok	»Vršeljak«, gradina, naselje; prapovijest	E	ZPP	3
6.	Homoljac	»Crkvenice«, položaj srednjovjekovne crkve	E	ZPP	3
7.	Homoljac	»Greda«, «Samar« gradinsko naselje; prapovijest, srednji vijek ?	E	ZPP	3
8.	Homoljac – Karleušina plase	»Orlovac«, gradinsko naselje, prapovijest – starije željezno doba	E	ZPP	3
9.	Homoljac	»Oštri Obljaj«, gradinsko naselje; prapovijest, kasno brončano doba	E	ZPP	3
10.	Homoljac	»Selište« položaj naselja; srednji vijek	E	ZPP	3
11.	Plitvica Selo	»Crna pećina« tragovi ljudskog boravka, nedeterminirano	E	ZPP	3
12.	Plitvica Selo, zaseok Rodići	»Luka«, nalaz ostave; prapovijest – srednje brončano doba	E	ZPP	3
13.	Plitvica Selo, zaseok Rodići	»Lučica« ostaci crkve Sv. Marka; srednji vijek	E	PR	2
14.	Plitvički Ljeskovac	»Tavani«, gradinsko naselje; prapovijest	E	PP	3
15.	Poljanak	»Gradina«, gradinsko naselje; prapovijest	E	ZPP	3
16.	Poljanak	»Vršeljak«, gradinsko naselje, prapovijest	E	ZPP	3
17.	Rastovača	»Golubnjača« pećina, privremeno boravište; prapovijest	E	ZPP	3
18.	Rastovača	»Mračna pećina«, pećina, privremeno boravište; prapovijest, 5-4. st.pr.Kr.	E	PP	2
19.	Vrelo Koreničko	nalaz novca; antika	E	ZPP	3

ARHEOLOŠKA BAŠTINA – FORTIFIKACIJSKA ARHITEKTURA – AF

Tablica 15.: Fortifikacijska arhitektura

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Donji Babin Potok	»Pusti(Stari) Perušić«, burg, srednji vijek, burg nasjeo na dio prapovijesne gradine, nekropola; prapovijest	E	PR	2
2.	Plitvička Jezera	»Krčin grad«, »Krč« – gradina Kozjak, gradinsko naselje na koje su nasjeli pavlinski samostan i srednjovjekovna utvrda, krajiški čardak; prapovijest; srednji vijek	R	R	1
3.	Vrelo Koreničko	»Prozor«, burg, krajiška utvrda; srednji vijek; novi vijek	E	PR	2

PARKOVNA ARHITEKTURA – PA

Tablica 16.: Parkovna arhitektura

Red. br.	Lokalitet	Kulturno dobro	Postojeći status zaštite	Prijedlog statusa zaštite	Prijedlog kategorija
1.	Kuselj	drvored lipa uz glavnu cestu kod k.br. 27, mjesto stare šumarije	E	ZPP	3
2.	Rudanovac	vrba uz izvor »Slatka vodica«, pojedinačno stablo	E	PR	3
3.	Vrelo Koreničko	drvored kestena uz crkvu – kesteni po rubu parcele	E	ZPP	3/2
4.	lipe u naseljima	kućna stabla lipa na tradicijskim okućnicama	E	ZPP	2
5.	Zaklopača	k.br. 13/14, stara lipa	E	PP	3

5. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA U FUNKCIJI UPRAVLJANJA NACIONALNIM PARKOM

5.1. Uvjeti za zahvate u prostoru unutar građevinskih područja naselja

Članak 36.

(1) Razvoj i uređenje naselja dozvoljeno je unutar građevinskih područja naselja utvrđenih Planom i prikazanih na kartografskom prilogu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000 i na kartografskim prikazima 7. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5 000 u okviru grafičkih priloga ovog Plana.

(2) U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih zgrada te održavanje, rekonstrukcija i dogradnja postojećih zgrada, u skladu s odredbama za svako naselje.

(3) Građevinska područja naselja koja predstavljaju povijesna naselja i dijelove povijesnih naselja ili su kao takva zaštićena odnosno predviđena za zaštitu, uključivo pojedinačne zgrade i sklopove, arheološke lokalitete i nalaze te područja kulturnog krajobraza (značajni krajobraz), uređuju se prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(4) Građevinska područja naselja prikazana su na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, kao cjelovito područje građenja, unutar svojih granica obuhvaća zatečene i buduće koridore prometne i komunalne infrastrukture, manje zelene površine i vodotoke, uključivo područja na kojima postoji određena razina ograničenja za izgradnju zgrada.

(5) Građevinsko područje naselja svojom površinom osigurava prostor za zadovoljavanje sadašnjih i budućih zahtjeva za građenje, a sukladno postojećem i očekivanom broju stanovnika te razvitku javnih i društvenih djelatnosti.

(6) Zabranjuje se izgradnja bilo kakvih bazena uključujući i one s površinom do 24 m². Iznimno se dopušta rekonstrukcija postojećeg unutarnjeg bazena u sklopu hotela Jezero.

Članak 37.

(1) Unutar građevinskih područja naselja predviđa se smještaj potrebnih zgrada javne i društvene namjene.

(2) Postojeće zgrade ovakve namjene (dječji vrtić, škola, ambulanta, pošta) se u Mukinjama zadržavaju uz mogućnost rekonstrukcije u skladu s konzervatorskim uvjetima.

(3) Izgradnja novih zgrada javne i društvene namjene u ostalim naseljima omogućava se u skladu s odredbama ovog Plana za izgradnju u pojedinom naselju.

Članak 38.

(1) Gospodarski sadržaji trgovačke i uslužne namjene (trgovine, ugostiteljski sadržaji, uslužne djelatnosti) mogu se smještati u prizemnim dijelovima zgrada u naseljima kategorije A2, B i C u skladu s odredbama ovog Plana za svako naselje te uz ishođenje posebnih uvjeta od strane nadležnog tijela.

(2) Ostali gospodarski sadržaji mogu se smještati u dijelu zgrade stambene namjene ili u zasebnoj zgradi u skladu s odredbama ovog Plana za svako pojedino naselje te uz ishođenje posebnih uvjeta od strane nadležnog tijela koje se bavi poslovima trgovine, ugostiteljstva, uslužnih-turističkih djelatnosti i sl.

Članak 39.

(1) Zabranjuje se gradnja u vrtačama kao i njihovo zatrpavanje.

(2) Bilo kakva građevinska intervencija na parceli mora biti udaljena najmanje 6 m od ruba vrtače, u slučaju kad je vrtača najmanje 5 m duboka i/ili ima promjer od najmanje 15 m.

(3) Ukoliko se na građevinskoj parceli nalazi vrtača, njezina se površina uračunava u veličinu parcele kod izračunavanja koeficijenta izgrađenosti i koeficijenta iskorištenosti građevne čestice.

(4) Dozvoljava se korištenje vrtača u svrhe ekološke poljoprivrede uz uvjet da se vrtače zadrže u svojoj punoj dubini.

Članak 40.

(1) Unutar obuhvata Plana, naselja, dijelovi naselja i građevinska područja izdvojene namjene podijeljena su u četiri kategorije ovisno o njihovom smještaju u prostoru, veličini, broju stanovnika, udaljenosti od glavnih prometnica i opremljenosti infrastrukturom. Za svaku kategoriju definirane su moguće intervencije u prostoru koje su ovim Odredbama detaljno određene za svako pojedino naselje.

(2) U svim naseljima bez izgrađenog sustava odvodnje za rekonstrukciju postojećih, te nove ili zamjenske zgrade/grupe zgrada obvezno je napraviti odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti u funkciji do realizacije planiranog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno iznimno izgraditi nepropusne septičke jame za obiteljske kuće i seoska domaćinstva namijenjena isključivo stanovanju za koje se ne predviđa iznajmljivanje soba i apartmana te regulirati komunalni sustav odvoza otpadnih voda.

(3) U svim je naseljima za zgrade koje se rekonstruiraju te nove ili zamjenske zgrade obvezno ishoditi uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.

(4) Potrebno je uskladiti već izgrađene i nedovršene zgrade sa smjernicama za oblikovanje i uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

A1 naselja i dijelovi naselja u kojima se ne planira razvoj i koja nemaju određeno građevinsko područje

(5) Postojeće izgrađene zgrade mogu se zadržavati. Dopušteno je isključivo održavanje postojećih uporabljivih zgrada za osobne potrebe stanovništva te rekonstrukcija za potrebe Parka. Nije dozvoljena izgradnja zamjenskih zgrada.

(6) Minimalni kriterij za održavanje građevina: očuvanost zidova u punoj visini.

(7) Zabranjeno je uređenje turističkih smještajnih kapaciteta.

(8) Pri ishođenju dozvole za rekonstrukciju zgrade potrebno je uvjetovati izvedbu nepropusne sabirne jame ili uređaja za pročišćavanje sanitarnih voda.

(9) Naselja i dijelovi naselja kategorije A1 su: Matovinska Lisina, Vukovići, Rodić Poljana, Bigina Poljana, Borića Selište, Bijela Rijeka, Končarev Kraj, Plitvički Ljeskovac, Uvalica, Čorkova Uvala.

A2 naselja u kojima se planira ograničeni razvoj unutar određenog izgrađenog dijela građevinskog područja

(10) Dozvoljena je rekonstrukcija postojećih i izgradnja zamjenskih zgrada, izgradnja pomoćnih zgrada, rekonstrukcija i izgradnja nove infrastrukturne mreže.

(11) Uvjeti uređenja i rekonstrukcije zgrada:

a. Dozvoljava se korištenje zgrada u ugostiteljsko-turističke svrhe

b. Dozvoljava se smještaj manjih trgovačkih i ugostiteljskih lokala (maksimalna tlocrtna površina 120 m²)

c. Dozvoljava se iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava

d. U građevinskom području naselja Plitvica Selo, koje se nalazi u slivnom području jezera, na najosjetljivijim lokacijama (potok Plitvica, Veliki slap) navedene aktivnosti se ne dozvoljavaju i to u radijusu od 100 m od mosta uz Veliki slap odnosno 50 m od ruba korita potoka Plitvica. U naselju Plitvica Selo se na Velikom slapu dozvoljava uređenje mlinice s uređenjem pristupnog puta, a prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela

e. U naselju Plitvica Selo koje se nalazi na prostoru osjetljivog vodnog dobra, za zamjenske, pojedinačne i grupe zgrada koje se rekonstruiraju obvezno je napraviti odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti u funkciji do realizacije planiranog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

(12) Naselja i dijelovi naselja kategorije A2 su: Plitvica Selo, Mukinje, Korana I., Korana II., Drakulić Rijeka.

B naselja u kojima se planira daljnji razvoj sa određenim izgrađenim i neizgrađenim dijelom građevinskog područja

(13) Građevinska područja naselja formiraju se tako da se uz postojeću izgradnju omogući prostor za novu, na način da se uvažavaju smjernice zaštite prirodne i kulturne baštine. Zadržavaju se postojeće zgrade.

(14) Dozvoljena je rekonstrukcija postojećih zgrada, izgradnja zamjenskih zgrada, izgradnja novih stambenih i poslovnih zgrada, javnih i društvenih sadržaja te rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove infrastrukturne mreže.

(15) Uvjeti uređenja i rekonstrukcije građevina unutar građevinskih područja naselja:

a. Dozvoljava se korištenje zgrada u ugostiteljsko-turističke svrhe

b. Dozvoljava se smještaj manjih trgovačkih i ugostiteljskih lokala (maksimalna tlocrtna površina 120 m²)

c. Dozvoljava se iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava.

(16) Naselja i dijelovi naselja kategorije B su: Kuselj (naselje Saborsko), Sertić Poljana, Poljanak, Rastovača, Jezerce, Zaklopača, Prijeboj, Čujića Krčevina, Kapela Korenička, Rudanovac, Vrelo Koreničko, Homoljac, Gornji Babin Potok i Donji Babin Potok.

C građevinska područja izdvojene namjene u funkciji nacionalnog parka

(17) Površine namijenjene uređenju prostora i gradnji građevina nužnih za funkcioniranje Parka (ulazni punktovi, znanstvene građevine, infrastrukturne građevine, zgrade Uprave parka, ugostiteljsko-turistički sadržaji) uredit će se u skladu s ovim Odredbama.

(18) Izdvojena građevinska područja kategorije C su: Velika Poljana, Ulazni punkt – Prijeboj, Ulazni punkt – Kuselj, Ulazni punkt na lokaciji Donji ili Gornji Babin Potok, Vila Izvor, Kozjačka Draga, nekadašnja ugostiteljska građevina u Plitvica Selu.

5.2. Uvjeti gradnje i uređenja po naseljima

Članak 41.

Tablica 17: Pregledna tablica planerskih smjernica po naseljima

R.B.	T I P	NASELJE (statističko)	Min. veličina parcele (m²)	Maks. tlocrtna površina za razvijanje zgrade (m²)	Ukupni BRP na parceli (m²)	Maks. BRP za pomoćnu zgradu (m²)	Maks. izgrađenost parcele (kig) (%)
1	B	SABORSKO /Kuselj	1000	120	220	50	12
2	B	SERTIĆ POLJANA	1000	120	220	50	12
3	A2	KORANA I i II	1000	120	220	50	12
4	B	POLJANAK	1000	120	220	50	12
5	B	RASTOVAČA	1000	120	220	50	12
6	A2	PLITVICA SELO	1000	120	220	50	12
7	B	ZAKLOPAČA	1000	120	220	50	12
8	C	PLITVIČKA JEZERA/ Velika poljana
9	A2	PLITVIČKA JEZERA I JEZERCE / Mukinje*	1000	120	220	50	12
10	B	JEZERCE	1000	120	220	50	12
11	B	DONJI BABIN POTOK	1000	120	220	50	12
12	B	GORNJI BABIN POTOK	1000	120	220	50	12
13	A1	KONČAREV KRAJ	-	-	-		-
14	A1	PLITVIČKI LJESKOVAC	-	-	-		-
15	B	PRIJEBOJ	1000	120	220	50	12
16	B	ČUJIČA KRČEVINA	1000	120	220	50	12
17	B	KAPELA KORENIČKA	1000	120	220	50	12
18	A2	DRAKULIĆ RIJEKA	1000	120	220	50	12
19	B	RUDANOVAC	1000	120	220	50	12
20	B	VRELO KORENIČKO	1000	120	220	50	12
21	B	HOMOLJAC	1000	120	220	50	12

*Mukinje nisu naselje s određenim administrativnim granicama, a nalaze se unutar administrativnih granica naselja Plitvička Jezera i Jezerce

(1) U planskim kategorijama A2, B i C dozvoljava se izgradnja pomoćnih zgrada (funkcija: ljetna kuhinja, garaža, spremište alata, drvarnica, kotlovnica), koje mogu biti izvedene kao potpuno ukopane, podrum + prizemlje, maksimalne visine 2,8 m do vijenca građevine (7 m do sljemena građevine) te maksimalne tlocrtne površine 50 m². Pokrov; tamni crijep, lim ili šindra od autohtonih vrsta drveća. Nije dozvoljena prenamjena ovih zgrada.

(2) Dozvoljava se izgradnja poljoprivrednih zgrada (građevine za smještaj stoke i poljoprivrednih strojeva i alata) za domaćinstva koja se aktivno bave poljoprivrednom i stočarskom djelatnošću, maksimalne tlocrtne površine 80 m². Minimalna veličina parcele na kojoj se predviđa smještaj takvih zgrada iznosi 1200 m². Nije dozvoljena prenamjena ovih zgrada.

(3) Na jednoj građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja samo jedne stambeno-smještajne zgrade i jedne pomoćne ili poljoprivredne zgrade.

5.2.1. Saborsko – Kuselj (kategorija A1 i B)

Članak 42.

Dijelovi naselja Saborsko koji ulaze u granice Parka su Kuselj i Čorkova uvala.

Članak 43.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Spajanje parcela se dozvoljava na način da novo planirana parcela na kojoj se može graditi iznosi minimalno 1000 m².

(3) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(4) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža/vijenca 3 m (za poslovne i trgovačko – ugostiteljske građevine 3,20 m), visina nadozida; 60 cm, nagib krova; 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(5) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP po zgradi iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

(14) Tradicijski obrt proizvodnje šindre s prezentacijom proizvodnje je predviđen prema grafičkom prikazu 7.1 Građevinska područja naselja-naselje Saborsko-Kuselj.

Članak 44.

U dijelu naselja Saborsko – Čorkova Uvala ne dozvoljava se nova izgradnja već samo održavanje zgrada te rekonstrukcija i održavanje zgrada u vlasništvu Parka (zgrada lugarnice) u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.2. Sertić Poljana (kategorija B)

Članak 45.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta najviše 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža / vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m), visina nadozida: 60 cm: nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(6) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(7) Maksimalni BRP po zgradi iznosi 220 m².

(8) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(9) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(10) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(11) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(12) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.3. Korana I i Korana II (kategorija A2)

Članak 46.

Naselje Korana dijeli se na dva sela koja dijeli općinska i županijska granica. Tako se Korana Gornja (Gornje Selo ili Korana I) nalazi u općini Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji dok se Korana Donja (Donje Selo ili Korana II) nalazi u općini Rakovica u Karlovačkoj županiji.

Članak 47.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža / vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m), visina nadozida; 60 cm, nagib krova; 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće građevine od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje glavne zgrade iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(9) Zamjenske zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

(14) Dozvoljava se obnova i rekonstrukcija svih građevina na pogon vode, obnova mosta i seoskih putova u skladu s tradicijskim obilježjima.

5.2.4. Poljanak (kategorija B)

Članak 48.

U sklopu naselja Poljanak nalaze se i dijelovi naselja Vukovići i Matovinska Lisina.

Članak 49.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža / vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(6) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(7) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(8) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(9) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(10) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(11) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(12) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 50.

Zbog izloženosti naselja pogledu kod planiranja prometnica i putova potrebno ih je planirati na način da maksimalno slijede visinske slojnice terena te da se na taj način izbjegne izvođenje nasipa i usjeka.

Članak 51.

Izdvojeni dijelovi naselja – Vukovići i Matovinska Lisina napušteni su preseljenjem stanovništva u druga naselja i izgradnjom zamjenskih zgrada. Planom se ne dozvoljava rekonstrukcija i nova gradnja na ovom području.

5.2.5. Rastovača (kategorija B)

Članak 52.

U sklopu naselja Rastovača nalaze se i dijelovi naselja Luketići, Krizmanići, Cvetičani i skupina javnih građevina na Ulazu 1.

Članak 53.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje i spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža/vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m), visina nadozida; 60 cm, nagib krova; 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Minimalna veličina parcele u neizgrađenom građevinskom području iznosi 1000 m².

(5) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(6) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrada iznosi 120 m².

(7) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(8) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(9) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(10) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko – turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(11) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(12) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 54.

(1) Planom se predviđa izmještanje sadržaja ulaznog punkta Rastovača na lokaciju uz autokamp Korana izvan granice Parka na prostoru naselja Grabovac.

(2) Postojeće zgrade se zadržavaju uz mogućnost njihove prenamjene, a prema potrebama Javne ustanove.

(3) Restoran Medveđak prenamjenjuje se u Prezentacijski centar Parka.

(4) Kod rekonstrukcije i prenamjene zgrada potrebno je zadržati njihove gabarite, a kod oblikovanja primijeniti elemente i materijale tradicijske arhitekture.

(5) Propisuje se obveza izrade Urbanističkog plana uređenja za područje današnjeg ulaza Rastovača.

5.2.6. Plitvica Selo (kategorija A2)

Članak 55.

Današnje naselje Plitvica Selo uključuje nekoliko zaselaka koji su ranije imali status zasebnih naselja te se u sklopu naselja nalaze zaseoci: Osredak, Brdo, Šljemen, Bigina Poljana i Rodić Poljana.

Članak 56.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje i spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža/vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m), visina nadozida; 60 cm, nagib krova; 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće građevine od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(6) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(7) Zamjenske zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(8) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(9) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²). Na najosjetljivijim lokacijama (potok Plitvica, Veliki slap) navedene aktivnosti se ne dozvoljavaju i to u radijusu od 100 m od mosta uz Veliki slap odnosno 50 m od ruba korita potoka Plitvica. U naselju Plitvica Selo, na Velikom slapu dozvoljava se uređenje mlinice sa uređenjem pristupnog puta, a prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Planom se zadržava na prostoru naselja Plitvica Selo realizirana gradnja u funkciji etno eko sela.

(10) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(11) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

(12) Za zamjenske zgrade te grupe zgrada koje se rekonstruiraju obvezno je napraviti odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti u funkciji do realizacije planiranog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Iznimno, u cilju sanacije prostora Planom se određuje zgradu/grupe postojećih zgrada priključiti na odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te regulirati komunalni sustav odvoza otpadnih voda.

Članak 57.

(1) Planom se na prostoru zaseoka Bigina Poljana (kategorija A1) i Rodić Poljana (kategorija A1) predviđa zadržavanje postojećih zgrada za koje je moguće održavanje bez mogućnosti nove gradnje.

(2) Postojeće parcele ne mogu se dijeliti niti spajati.

(3) Dozvoljava se dogradnja sanitarnog čvora do max. 6 m² tlocrtne površine.

(4) Održavati se mogu postojeće, legalne zgrade.

(5) Nije dozvoljeno uređivanje smještajnih turističkih kapaciteta.

(6) Nije planirano dovođenje nove infrastrukturne mreže, osim rekonstrukcije postojeće infrastrukture i sanacije sustava postojeće odvodnje, uz primjenu najbolje dostupne tehnologije.

5.2.7. Zaklopača (kategorija B)

Članak 58.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta najviše 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža/vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(6) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(7) Maksimalni BRP po zgradi iznosi 220 m².

(8) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(9) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(10) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(11) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(12) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.8. Plitvička Jezera (kategorija A2 i C)

Članak 59.

U sklopu naselja Plitvička Jezera nalaze se izdvojeni dijelovi naselja: Velika Poljana, Mukinje, Labudovac i Rapajinka.

Članak 60.

(1) Na području Velike Poljane (kategorija C) predviđa se zadržavanje postojeće zone izgradnje hotela, bez mogućnosti izgradnje novih hotela u skladu s odredbama ovog Plana.

(2) Za zonu hotela na Velikoj Poljani određuje se obveza izrade Detaljnog plana uređenja.

(3) Omogućava se izgradnja nove zgrade/zamjenske zgrade/rekonstrukcija postojeće upravne zgrade Javne ustanove Nacionalnog parka, veličine cca 300 m2, visine P+1+Pk te s pomoćnim zgradama. Površinu/visinu je iznimno moguće povećati prema programu koji obuhvaća sadržaje i broj zaposlenika ovjerenom po nadležnom tijelu zaduženom za poslove zaštite prirode. Planom se određuje korištenje održivih ekoloških materijala i energenata te je za lokaciju potrebno raspisati urbanističko – arhitektonski natječaj. Lokacija treba zadovoljavati uvjete zaštite prirode i nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 61.

(1) Mukinje (kategorija A2) se dijelom nalaze unutar administrativnih granica naselja Plitvička Jezera, a dijelom unutar administrativnih granica naselja Jezerce.

(2) Postojeća izgrađenost odnosi se na izgrađenost prostora Mukinja.

(3) Ne dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela. Dozvoljava se spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela iznosi minimalno 1000 m² za planiranu izgradnju.

(4) Iznimno se dozvoljava manja površina građevinske parcele u već izgrađenim dijelovima naselja koja su građena prema planu i za potrebe Javne ustanove, poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele. Za te zgrade se potrebna veličina parcele određuje sukladno stvarnom stanju na terenu, odnosno površini koja se u naravi koristi.

(5) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(6) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(7) Maksimalna izgrađenost zgrade iznosi 12% (kig=0,12).

(8) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(9) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(10) Zamjenske zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(11) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(12) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe; manji ugostiteljski lokali u prizemlju zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²), iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava.

(13) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(14) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

(15) U Mukinjama se predviđa izgradnja nove sakralne zgrade – crkve i pratećih sadržaja unutar izgrađenog dijela građevinskog područja a prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(16) Spomen dom u Mukinjama moguće je prenamijeniti u hostel /edukacijski centar sa smještajem u funkciji usluga Parka.

(17) Za građevinsko područje Mukinja određuje se obveza izrade Urbanističkog plana uređenja.

5.2.9. Jezerce (kategorija A2 i B)

Članak 62.

U sklopu naselja Jezerce (kategorija B) nalazi se izdvojeni dio naselja s nazivom Mukinje (kategorija A2).

Članak 63.

(1) Minimalna veličina parcele za novu gradnju iznosi 1000 m².

(2) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(3) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(4) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža / vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(5) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(6) Maksimalni BRP po zgradi iznosi 220 m².

(7) Dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena nakon podjele zauzeta max.12%.

(8) Dozvoljava se spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela iznosi minimalno 1000 m² za planiranu izgradnju.

(9) Iznimno se dozvoljava manja površina građevinske parcele u već izgrađenim dijelovima naselja koja su građena prema PUP-u Jezerce iz 1988. godine. Za te zgrade se potrebna veličina parcele određuje sukladno stvarnom stanju na terenu, odnosno površini koja se u naravi koristi, poštujuću nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(10) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(11) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjenske zgrade.

(12) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe; manji ugostiteljski lokali u prizemlju zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²), iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava.

(13) U prometnom dijelu je kao plan ucrtana osnovna prometna mreža naselja Jezerce, a putem prijedloga odnosno stručnih podloga za lokacijsku dozvolu moguće je prometnu mrežu nadopuniti i drugim sabirnicama i pristupnim putovima do pojedinih zgrada i grupa zgrada.

(14) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(15) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

(16) Za dio naselja Jezerce u kojem se planiraju novi sadržaji određuje se obveza izrade Urbanističkog plana uređenja.

Članak 64.

(1) Unutar naselja određene su zone za izgradnju društvenih sadržaja (D) – škole, dječjeg vrtića i ambulante primarne zdravstvene zaštite u skladu s potrebama naselja.

(2) Ovi sadržaji trebaju biti smješteni u zgradama koji se svojom veličinom i oblikovanjem uklapaju u ambijent naselja.

(3) Zgrade se mogu graditi kao prizemni s potkrovljem. Maksimalni BRP za dječje vrtiće i škole iznosi 400 m², maksimalna tlocrtna površina 400 m², a minimalna veličina parcele 2000 m². Maksimalni BRP za škole iznosi 700 m² (uključivo sa sportskom dvoranom), maksimalna tlocrtna površina 700 m², a minimalna veličina parcele 3000 m².

(4) Parcelu oko zgrade potrebno je hortikulturno urediti autohtonim biljnim vrstama, uz mogućnost uređenja dječjeg igrališta.

Članak 65.

(1) Unutar poslovne zone K planira se smještaj uslužnih i trgovačkih sadržaja.

(2) Ovi sadržaji trebaju biti smješteni u zgradama koji se svojom veličinom i oblikovanjem uklapaju u ambijent naselja.

(3) Zgrade se mogu graditi kao prizemni s potkrovljem. Maksimalni BRP iznosi 250 m², maksimalna tlocrtna površina 250 m², a minimalna veličina parcele 1000 m².

Članak 66.

(1) Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene (R) dozvoljava se uređenje sportsko-rekreacijskih terena za potrebe naselja te škole i vrtića.

(2) Ne dozvoljava se izgradnja čvrstih građevina.

5.2.10. Donji Babin Potok (kategorija B)

Članak 67.

(1) Dijelovi naselja Donji Babin Potok su i Vukmirovići, Čudići, Borići Jarak, Borića Selište, Bige, Erori.

(2) U naselju se planira istraživanje varijanti kontrolnog ulaza/uređenje kontrolnog ulaza u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 68.

(1) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(2) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(3) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(4) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje i spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max.12%.

(5) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(6) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(7) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m, te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(8) Maksimalni BRP stambenog ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrada (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 69.

(1) Planom se na prostoru zaselaka Borići Jarak (kategorija A1) i Borića Selište (kategorija A1) predviđa zadržavanje postojećih zgrada za koje je predviđeno održavanje bez mogućnosti nove gradnje, u duhu tradicijske gradnje i u postojećim gabaritima.

(2) Postojeće parcele ne mogu se dijeliti niti spajati.

(3) Nije dozvoljena izgradnja zamjenskih zgrada.

(4) Dozvoljava se dogradnja sanitarnog čvora do max. 6 m² tlocrtne površine.

(5) Nije dozvoljeno uređivanje smještajnih turističkih kapaciteta.

(6) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama te očuvanjem izvorne vegetacije okućnice.

(7) Obnova ruševina ili izgradnja na starim temeljima dozvoljena je isključivo za potrebe Javne ustanove u edukativno-turističke svrhe.

(8) Do zaselaka se ne planira izgradnja infrastrukturne mreže.

5.2.11. Gornji Babin Potok (kategorija B)

Članak 70.

U naselju se planira istraživanje varijanti kontrolnog ulaza/uređenje kontrolnog ulaza u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 71.

(1) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(4) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrada iznosi 120 m².

(5) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(6) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(7) Najmanja udaljenost samostojeće građevine od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(8) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Uvjeti za pomoćne i poljoprivrede zgrade propisani su u članku 41., stavcima 1., 2. i 3. ovih Odredbi za provođenje Plana.

5.2.12. Končarev Kraj (kategorija A1)

Članak 72.

U sklopu naselja nalazi se i zaselak Draga.

Članak 73.

(1) Planom se na prostoru naselja predviđa održavanje postojećih zgrada.

(2) Postojeće parcele ne mogu se dijeliti niti spajati.

(3) Dozvoljava se dogradnja sanitarnog čvora do max. 6 m² tlocrtne površine.

(4) Nije dozvoljena izgradnja zamjenskih zgrada.

(5) Unutar naselja nije dozvoljeno formiranje turističkih smještajnih kapaciteta.

(6) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(7) Do naselja nije predviđena izgradnja nove infrastrukturne mreže osim rješavanja otpadnih voda i održavanja postojeće infrastrukture.

Članak 74.

(1) U dijelu naselja Draga postojeće parcele ne mogu se dijeliti niti spajati.

(2) Potrebno je maksimalno očuvanje postojeće organizacije okućnica.

(3) Očuvanje zgrada uz maksimalnu obnovu izvornih karakteristika gradnje i detalja.

(4) Zgradu i okućnicu na broju 1. moguće je urediti i koristiti za turističke i edukativne sadržaje za potrebe prezentacije u Parku. Pri uređenju potrebno je zadržati postojeće gabarite uz pridržavanje konzervatorskih uvjeta.

(5) Nije dozvoljena izgradnja zamjenskih zgrada.

(6) Dozvoljava se dogradnja sanitarnog čvora do max. 6 m² tlocrtne površine.

5.2.13. Plitvički Ljeskovac (kategorija A1)

Članak 75.

(1) Naselje Plitvički Ljeskovac u svom sastavu ima i naselja Bijela Rijeka, Uvalica i Kozjačka Draga.

(2) Planom je na prostoru naselja Plitvički Ljeskovac predviđeno održavanje postojećih zgrada bez mogućnosti interpolacije nove gradnje.

(3) Nije dozvoljena izgradnja zamjenskih zgrada.

(4) Postojeće parcele ne mogu se dijeliti niti spajati.

(5) Dozvoljava se dogradnja sanitarnog čvora do max. 6 m² tlocrtne površine.

(6) Nije dozvoljeno uređivanje smještajnih turističkih kapaciteta.

(7) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijskom organizacijom okućnice.

(8) Obnova ruševina ili izgradnja na starim temeljima dozvoljena je isključivo za potrebe Javne ustanove u edukativno-turističke svrhe, u skladu s konzervatorskim smjernicama.

(9) U naselje se neće dovoditi nova infrastruktura, osim rješavanja odvodnje otpadnih voda i održavanja postojeće infrastrukture.

5.2.14. Prijeboj (kategorija B)

Članak 76.

(1) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trgovačko-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(6) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrada iznosi 120 m².

(7) Maksimalni BRP stambeno ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(8) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(9) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(10) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrada (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(11) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(12) Dozvoljava se obnova mlinica na potoku Prijeboj u skladu s uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(13) Dozvoljava se obnova kapele Sv. Petra i Pavla u skladu s uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(14) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

(15) U naselju se planira uređenje glavnog ulaza u skladu s člankom 95. ovih odredbi za provođenje Plana.

5.2.15. Čujića Krčevina (kategorija B)

Članak 77.

Dijelovi naselja Čujića Krčevina su Draga Lalića, Gaj, Gešići, Juzbići i Zabrdom.

Članak 78.

(1) Dozvoljava se dijeljene građevinskih parcela na način da novoformirana ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena zauzeta max. 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Dozvoljava se spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela iznosi minimalno 1000 m² za planiranu izgradnju.

(4) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(5) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrada iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP po zgradi iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrada (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.16. Kapela Korenička (kategorija B)

Članak 79.

U naselju Kapela Korenička nalazi se i zaselak Podgora.

Članak 80.

(1) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje i spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(4) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je najvišoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(5) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrade (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.17. Drakulić Rijeka (kategorija A2)

Članak 81.

U naselju Drakulić Rijeka nalaze se i zaseoci Zečeva Draga, Dolovi i Žuti Dol.

Članak 82.

(1) Moguće je nekoliko zgrada tradicijske arhitekture staviti u funkciju turizma malog kapaciteta (seoska gospodarstva).

(2) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje i spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(3) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(4) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trgovačko-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(5) Najmanja udaljenost samostojeće zgrade od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP glavne zgrade iznosi 220 m².

(9) Zamjenske zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. Trgovačke i uslužne sadržaje moguće je smještati u prizemlje zgrada (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.18. Rudanovac (kategorija B)

Članak 83.

(1) U zaselku Žuti Dol obnova postojećih zgrada moguća je isključivo prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu je potrebno u potpunosti poštovati karakter naselja, sve zgrade zadržati u njihovim izvornim gabaritima, moguće obnoviti zgrade na postojećim starim temeljima.

(2) Dozvoljava se izgradnja zamjenskih zgrada u skladu s važećim propisima i konzervatorskim uvjetima propisanim za naselje kao evidentirano etnološko područje.

(3) Zbog izdvojenosti zaselka i njegove vrijednosti u očuvanju tradicijske gradnje moguće je njihovo korištenje u svrhu ekološkog turizma u sklopu seoskih imanja.

(4) Dozvoljava se dogradnja sanitarnog čvora do max. 6 m² tlocrtne površine.

(5) Do zaselaka se ne planira izgradnja nove infrastrukturne mreže, osim rješavanja odvodnje otpadnih voda i održavanja postojeće infrastrukture.

Članak 84.

Na području naselja primjenjuju se konzervatorski uvjeti sukladno konzervatorskoj podlozi.

Članak 85.

Dijelovi naselja Rudanovac su Staro Naselje i Novo Naselje.

Članak 86.

(1) Dozvoljava se spajanje građevinskih parcela, novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m².

(2) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(3) Najmanja udaljenost samostojeće građevine od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(4) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(5) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(6) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m² .

(7) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m² .

(8) Iznimno u dijelu naselja u kojem je provedena parcelacija zemljišta, može se graditi i na parceli površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Potrebno je uskladiti već izgrađene i nedovršene zgrade sa smjernicama za oblikovanje i konzervatorskim uvjetima.

(12) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. U prizemlje zgrada moguće je smještati trgovačke i uslužne sadržaje (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(13) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(14) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.2.19. Vrelo Koreničko (kategorija B)

Članak 87.

Dijelovi naselja su Drakulići, Štete i Zubovići.

Članak 88.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Dozvoljava se spajanje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela iznosi minimalno 1000 m² za planiranu izgradnju.

(3) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(4) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trg.-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(5) Najmanja udaljenost samostojeće građevine od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrade iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP po zgradi iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. U prizemlje zgrada moguće je smještati trgovačke i uslužne sadržaje (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovoga Plana

5.2..20. Homoljac (kategorija B)

Članak 89.

U naselju Homoljac nalaze se i zaseoci: Homoljački Klanac, Krge, Đerići, Lalići, Varićaci, Stanići.

Članak 90.

(1) Dozvoljava se dijeljenje građevinskih parcela na način da novoformirana parcela ne može biti manja od 1000 m², a već izgrađena parcela nakon podjele smije biti zauzeta max. 12%.

(2) Na neizgrađenoj parceli unutar izgrađenog dijela građevinskog područja može se graditi i ako je ona površine manje od 1000 m², poštujući nove parametre za gradnju koji se postotno umanjuju u odnosu na veličinu parcele.

(3) Visina zgrada: maksimalni broj etaža; podrum + prizemlje + potkrovlje, maksimalna visina etaže do gornje kote serklaža /vijenca 3 m (za poslovne i trgovačko-ugostiteljske građevine 3,20 m); visina nadozida: 60 cm; nagib krova: 45-55°. Donja kota konstrukcije prizemlja je na najvećoj visini od 1,2 m iznad konačno zaravnatog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zgrade, neovisno o tome da li zgrada ima podrum.

(4) Najmanja udaljenost samostojeće građevine od međe susjedne građevinske parcele je 6 m te od regulacijske linije 6 m (ili u skladu s lokalnim uvjetima).

(5) Minimalna veličina parcele iznosi 1000 m².

(6) Maksimalna izgrađenost parcele iznosi 12% (kig=0,12).

(7) Maksimalna tlocrtna površina za razvijanje zgrada iznosi 120 m².

(8) Maksimalni BRP stambene ili stambeno-poslovne zgrade iznosi 220 m².

(9) Nove zgrade graditi izduženog ili »L« tlocrta, prizemnice s podrumom ili prizemnice s povišenim potkrovljem, dvostrešno krovište nagiba 45-55°, pokrov od šindre ili tamnog utorenog crijepa, drveni trijem uz duže pročelje, moguća krovna kućica, podrum izvesti kamenom, prizemlje kamenom ili zidati suvremenim materijalom i opšiti piljenom daskom.

(10) Postojeće zgrade moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima ili ih dograditi u skladu s parametrima za novu izgradnju. Unutar građevinskog područja moguće je izvesti i zamjensku zgradu.

(11) Dozvoljava se korištenje zgrada u trgovačke i ugostiteljsko-turističke svrhe: manji ugostiteljski lokali, iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljskih kuća ili seoskih domaćinstava. U prizemlju zgrada moguće je smještati trgovačke i uslužne sadržaje (maksimalna tlocrtna površina 120 m²).

(12) Okućnice i ograde urediti u skladu s tradicijom i ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.

(13) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih i poljoprivrednih zgrada u skladu s odredbama ovog Plana.

5.3. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru izdvojenih zona u naselju i izvan građevinskog područja naselja

Članak 91.

(1) Izvan građevinskog područja naselja iznimno se dopušta izgradnja, rekonstrukcija i uređenje površina i građevina u funkciji upravljanja i za potrebe posjetiteljske infrastrukture, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima Uprave za zaštitu prirode i nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Za navedene sadržaje potrebno je izraditi stručnu podlogu temeljem prostorno-programskog rješenja.

5.3.1. Zone na Velikoj Poljani

Zona hotela (T1)

Članak 92.

(1) Zona Velika Poljana (T1), u kojoj se nalaze postojeći hoteli s pratećim sadržajima, prikazana je na kartografskom prilazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000 i na kartografskom prikazu 7.8 Građevinska područja naselja – Naselje Plitvička Jezera – Velika Poljana u mjerilu 1:5 000.

(2) Planom se ne dozvoljava povećanje postojećih smještajnih kapaciteta u ovim zgradama, niti izgradnja novih ili zamjenskih zgrada.

(3) Radi podizanja standarda i nivoa usluga dozvoljava se rekonstrukcija postojećih zgrada.

(4) Kod uređenja okoliša hotela potrebno je zadržati prirodnu konfiguraciju terena te kao sadni materijal koristiti isključivo autohtone vrste/sorte. Materijali koji se koriste moraju u skladu sa lokalnom tradicijom.

(5) Unutar zone se dozvoljava uređenje pješačkih staza, postavljanje klupa, koševa za smeće, edukativnih panoa, putokaza i druge urbane opreme koja mora biti izvedena u skladu s jedinstvenim konceptom urbane opreme za cijelo područje Parka.

(6) Sve pješačke staze na cijelom području Parka u dijelovima gdje je denivelacija u odnosu na okolni teren veća od 1 m kao i pješačke staze koje prelaze preko jezera moraju biti osigurane zaštitnom ogradom koja je oblikovno i materijalom usklađena s načinom građenja na području Parka.

(7) Rekonstrukcija hotela moguća je isključivo prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(8) Za zonu hotela na Velikoj Poljani određuje se obveza izrade Detaljnog plana uređenja.

(9) Omogućava se rekonstrukcija/dogradnja pristana u skladu s uvjetima zaštite prirode i vodnog gospodarstva prema grafičkom prikazu 7.8 Građevinska područja naselja-naselje Plitvička Jezera – Velika Poljana.

Znanstveno-stručni centar »dr. Ivo Pevalek«

Članak 93.

(1) Zona u kojoj se nalazi postojeća zgrada Znanstveno-stručnog centra »dr. Ivo Pevalek« prikazana je na kartografskom prilazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000 i na kartografskom prikazu 7.8 Građevinska područja naselja – Naselje Plitvička jezera – Velika Poljana u mjerilu 1:5 000.

(2) Postojeća zgrada se zadržava te se omogućava njezino održavanje i rekonstrukcija u postojećim gabaritima.

5.3.2. Turistički punktovi: Rastovača i Kozjačka Draga

Članak 94.

(1) Ovim Planom izmješta se ulaz iz ove zone na prostor uz autokamp Korana koji se nalazi izvan obuhvata Plana te će se rješavati kroz Prostorni plan uređenja općine Rakovica.

(2) Unutar zone planira se zadržavanje postojećih zgrada bez mogućnosti nove gradnje. One se mogu održavati ili rekonstruirati u postojećim gabaritima te se mogu prenamijeniti u sadržaje posjetiteljske i edukacijske namjene, bez mogućnosti uređenja smještajnih kapaciteta.

(3) Postojeća zgrada restorana Medveđak ovim planom se predviđa za rekonstrukciju i prenamjenu u Prezentacijski centar Parka.

(4) Pitanje postojećih parkirališta riješit će se Prometnom studijom i Urbanističkim planom uređenja.

(5) Za navedene sadržaje potrebno je izraditi stručnu podlogu temeljem prostorno-programskog rješenja.

(6) Na području Kozjačke Drage zadržava se postojeća izgradnja koju je moguće rekonstruirati, uz obveznu izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Dozvoljava se i rekonstrukcija /uređenje pristana i pristupnog puta. Iznimno je za potrebe usluge posjetitelja moguće na mjestu /mjestima postojećih zgrada planirati i zamjenske uz obvezu očuvanja središnjeg otvorenog prirodnog prostora za posjetitelje. Na lokalitetu Kozjačke Drage omogućava se rekonstrukcija /dogradnja pristana u skladu s uvjetima zaštite prirode i vodnog gospodarstva prema grafičkom prikazu 7.6 Građevinska područja naselja-naselje Plitvica Selo.

5.3.3. Ulazni punktovi

Glavni ulazi

Članak 95.

(1) Na lokaciji uz naselje Prijeboj uz križanje buduće izmještene trase državne ceste D1 i postojeće državne ceste D1 predviđa se uređenje zone Glavnog južnog ulaza u Park sa svom potrebnom pratećom infrastrukturom. Lokacija zone ulaza Prijeboj kao i površina obuhvata urbanističkog plana uređenja određeni su ovim Planom i prikazani na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25 000 te na kartografskom prikazu broj 7.12 Građevinska područja naselja – naselje Prijeboj u mjerilu 1:5 000.

(2) Za zonu Glavnog ulaza Prijeboj određuje se obveza izrade prostorno-programske studije prije izrade urbanističkog plana uređenja.

(3) U zoni glavnog ulaza Prijeboj potrebno je smjestiti veći informativni punkt s pratećim ugostiteljsko – turističkim sadržajima u funkciji posjećivanja kao što su prodaja ulaznica, informacije, ugostiteljski sadržaji, prezentacijski i izložbeni prostori te veća prihvatna parkirališta sukladno podacima i pokazateljima iz Prometne studije, čija izrada je propisana odredbama ovog Plana. Parkirališta moraju biti izvedena u skladu s odredbama ovog Plana.

(4) Veličina građevina unutar zone i arhitektonska tipologija bit će određeni Urbanističkim planom uređenja Glavnog ulaza Prijeboj.

(5) U zoni glavnog ulaza Prijeboj nije moguća izgradnja i uređenje smještajnih kapaciteta.

(6) U zoni glavnog ulaza Prijeboj moguće je izgraditi etno-eko selo koje bi prezentiralo graditeljsku tradiciju ovog kraja ili čitave Like, a čije bi se građevine koristile za smještaj sadržaja u funkciji ulaznog punkta.

(7) Za glavni ulaz Korana koji se nalazi izvan obuhvata Plana propisuje se izrada prostorno-programske studije kojom će se utvrditi točan položaj i veličina obuhvata glavnog ulaza te navesti i dimenzionirati sve vrste sadržaja i aktivnosti koje će se tamo odvijati. Obvezni prilog prostorno – programskoj studiji biti će konzervatorske smjernice za oblikovanje zgrada te podaci i pokazatelji iz Prometne studije, propisane člankom 105., stavkom 20. ovih Odredbi za provođenje Plana temeljem kojih će se dimenzionirati potrebne prometne površine. Predmetna studija ugradit će se u Prostorni plan uređenja općine Rakovica.

Kontrolni ulaz 1 – Saborsko/Kuselj

Članak 96.

(1) Na lokaciji naselja Saborsko/Kuselj, na trasi državne ceste D42, koja služi kao sjeverni, sporedni ulaz predviđa se formiranje novog ulaza u svrhu kontrolnog punkta za posjetitelje Parka.

(2) Zona ulaza smještana na samoj granici Parka predviđa kontrolno informativni punkt s pratećim sadržajima za posjetitelje.

(3) Dozvoljava se izgradnja zgrade u skladu sa smjernicama za naselje Saborsko/Kuselj u kojoj bi se smjestili svi potrebni sadržaji koji bi obuhvaćali prodaju ulaznica, informativni centar, nadzornu postaju, sanitarije za posjetitelje, manji ugostiteljski prostor i sl.

(4) Ispred zgrade potrebno je urediti prostor za parkiranje sukladno podacima i pokazateljima iz Prometne studije, čija izrada je propisana odredbama ovog Plana. Parkirališta moraju biti izvedena u skladu s odredbama ovog Plana.

Kontrolni ulaz 2 – Gornji Babin Potok/Donji Babin Potok

Članak 97.

(1) Konačna optimalna lokacija Kontrolnog ulaza 2 – (Gornji Babin Potok/Donji Babin Potok) istražiti će se temeljem stručne podloge i prostorno programskog rješenja.

(2) Zona ulaza predviđa kontrolno informativni punkt s pratećim sadržajima za posjetitelje.

(3) U zoni istraživanja varijantnih rješenja (V1 i V2) Kontrolnog ulaza 2 – Gornji Babin Potok/Donji Babin Potok moguća je izgradnja zgrada u skladu sa smjernicama za naselja Gornji Babin Potok i Donji Babin Potok u kojem bi se smjestili svi potrebni sadržaji u funkciji Javne ustanove.

5.3.4. Vila »Izvor«

Članak 98.

(1) Do privođenja konačnoj namjeni određuje se obaveza uređenja vanjskog prostora Vile Izvor, uključivo pomoćne zgrade. Dozvoljava se kontrolirani pristup širem prostoru vile u turističke svrhe.

(2) Vila Izvor, zajedno s pomoćnim i pratećim objektima u njenoj neposrednoj okolici, nalazi se u građevinskom području izdvojene namjene u funkciji Parka.

(3) Određuje se obaveza konzervacije zgrade za što će posebne uvjete izdati nadležni Konzervatorski odjel. Nakon toga Vilu je potrebno uključiti u sustav posjećivanja.

(4) Namjena Vile Izvor je međunarodni ekološko – znanstveno – edukacijski centar s istraživačkim, ugostiteljsko – turističkim namjenama s pratećim sadržajem i smještajem, uz održavanje stručno – znanstvenih i drugih skupova.

(5) Na lokaciji Vile Izvor osigurati će se odgovarajući broj parkirnih mjesta prema projektnom rješenju. Sanirat će se vodoopskrba i odvodnja u skladu s revidiranim projektnim rješenjem.

5.3. Izgradnja izvan građevinskih područja naselja za potrebe posjetiteljske infrastrukture i Javne ustanove

Članak 99.

(1) Planom se zadržavaju postojeće legalno izgrađene stambene i pomoćne zgrade koje se nalaze izvan građevinskih područja naselja. Te zgrade se mogu održavati i rekonstruirati za nužne potrebe poboljšanja života ili prenamijeniti u funkciji posjećivanja te druge funkcije upravljanja Parkom, uz obvezno zbrinjavanje otpadnih voda pomoću odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje sanitarnih voda.

(2) Pri rekonstrukciji zgrada može se nadograditi najviše 10 m² radi uređenja sanitarnog čvora. Visina zgrada ne smije se povećavati.

(3) Stambene zgrade koji se nalaze izvan građevinskih područja naselja u područjima uz jezera i dijelove stroge zaštite prirode ne mogu se rekonstruirati.

(4) Do zgrada koje se nalaze izvan građevinskih područja naselja i zona izdvojene namjene ne planira se izgradnja infrastrukturne mreže.

Članak 100.

(1) Izvan građevinskog područja naselja iznimno se dopušta izgradnja, rekonstrukcija i uređenje površina i zgrada u funkciji upravljanja Parkom i za potrebe posjetiteljske infrastrukture, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima tijela nadležnog za poslove zaštite prirode, nadležnog Konzervatorskog odjela i tijela nadležnog za poslove vodnog gospodarstva.

(2) Površinama i zgradama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se građevine komunalne i turističke infrastrukture, pješačke staze i odmorišta, ceste, parkirališta, mostovi, sanitarni čvorovi, manje uslužne građevine u zonama intenzivnog posjećivanja, nadstrešnice za sklanjanje ljudi i opreme, vidikovci i urbana oprema (edukativni panoi i putokazi, koševi za smeće, klupe i sl.).

(3) Sve pješačke staze na cijelom području Parka u dijelovima gdje je denivelacija u odnosu na okolni teren veća od 1 m kao i pješačke staze koje prelaze preko jezera moraju biti osigurane zaštitnom ogradom koja je oblikovno i materijalom usklađena s načinom građenja na području Parka.

Članak 101.

(1) Unutar zone Parka nalaze se dvije značajnije zgrade izvan građevinskih područja naselja, Lugarska kuća u Čorkovoj uvali i Vila Izvor iznad izvora rijeke Plitvice, koje se mogu održavati i rekonstruirati u funkciji posjećivanja i upravljanja Parkom (edukacijskih, istraživačkih, prezentacijskih i sličnih sadržaja), i uz poštivanje svih kriterija zaštite prirode.

(2) Sanacija i rekonstrukcija zgrada moraju biti provedene po smjernicama i pod stalnim nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela.

(3) Posjet i pristup ovim zgradama, zbog njihovog smještaja u najvrjednijim dijelovima Parka, mora biti kontroliran, a u skladu sa smjernicama i zoniranjem iz Stručne podloge zaštite prirode.

Članak 102.

(1) Izvan granica građevinskih područja naselja mogu se održavati, rekonstruirati prometnice te rekonstruirati i graditi građevine opće infrastrukture u skladu s odredbama ovog Plana.

(2) Građevine koje se u skladu s važećom zakonskom regulativom grade izvan građevinskih područja naselja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne narušavaju temeljna polazišta o zaštiti prirode i kulturne baštine kako bi se isključio štetan utjecaj na okoliš.

Članak 103.

Izvan građevinskih područja naselja nove građevinske čestice mogu se iznimno formirati samo u funkciji Parka (za potrebe nadzornih postaja i info-punktova) dok se ostale postojeće parcele i posjedi ne mogu povećavati, usitnjavati niti parcelirati u svrhu formiranja građevinskih parcela za gradnju novih zgrada ili rekonstrukciju postojećih.

6. UVJETI RAZVOJA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

6.1. Prometni sustav

6.1.1. Cestovni promet

Članak 104.

Trase cestovne, pješačke i željezničke infrastrukture te šumskih putova određene su na grafičkom prikazu broj 6.A Infrastrukturni sustavi i mreže – promet u mjerilu 1:25 000, a način njihove gradnje i uređenja propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i standardima.

Članak 105.

(1) Planom se određuje izgradnja novih cesta unutar građevinskog područja naselja i građevinskog područja u funkciji Parka i rekonstrukcija postojećih cesta u cilju poboljšanja ukupne cestovne mreže te osiguranja boljeg prometnog povezivanja i kvalitetnijeg pristupa do pojedinačnih područja.

(2) Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđene cestovne mreže razvrstanih i nerazvrstanih javnih cesta i putova.

(3) Zaštitni pojasevi uz državne i javne ceste, te režimi gradnje i uređenja prostora određeni su važećim Zakonom o javnim cestama, a za nerazvrstane ceste na području Plana temeljem odluke nadležne općine.

(4) Održavanje cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o javnim cestama te u skladu s Planom upravljanja.

(5) Građevno zemljište za javne ceste čine građevinske čestice svih površina uz cestu: usjeka, nasipa, potpornih i obložnih zidova, rigola, bankina, pješačkih staza, te kolnika.

(6) Nivelete cesta, površina i građevina u sklopu cesta određuju se u skladu s oblikovnim, tehničkim i posebnim uvjetima (za građevine i cjeline pod zaštitom) te prema postojećim i budućim površinama.

(7) Minimalni poprečni nagibi cesta i površina su 2%, a maksimalni 5% s riješenom odvodnjom.

(8) Sve ceste unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevinskih parcela, ili su uvjet za formiranje građevinske parcele, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

(9) Prilaz s građevinske parcele na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. Najveća dozvoljena dužina pristupnog puta iznosi 75 metara, a širina 3,50 metra.

(10) Sve nove ceste koje se planiraju unutar naselja planske kategorije »A2«, »B« i »C« moraju omogućiti odvijanje dvosmjernog prometa sa širinom kolnika 5,50 m. Na području gdje je jedino moguće organizirati jednosmjerni promet širina kolnika mora biti minimalno 4,50 m. Na županijskim i državnim cestama koja prolaze kroz naselja potrebno je osigurati površinu za kretanje pješaka (nogostup) minimalne širine 1,50 m obostrano. Na svim ostalim planiranim cestama osigurati površinu za kretanje pješaka minimalne širine 1,50 m najmanje sa jedne strane. Iznimno je koridor ceste unutar dijela zatečene gradnje moguć i manji.

(11) Slijepi završetci novih cesta unutar naselja moraju imati okretište na kraju za interventna odnosno komunalna vozila, a njihova maksimalna dužina smije iznositi 200 m.

(12) U sklopu naselja planske kategorije »A1« postojeće prometnice unutar naselja se zadržavaju u postojećim gabaritima.

(13) Za rekonstrukcije i interpolacije novih građevina omogućava se spoj na postojeće prometnice bez njihove rekonstrukcije.

(14) Sve parkirališne potrebe u budućnosti će se zadovoljiti na lokacijama novih glavnih ulaza te Kontrolnog ulaza Donji Babin Potok ili Gornji Babin Potok (zone istraživanja).

(15) Plan predviđa uz već postojeće parkirališne prostore Rastovača – info punkt, turistička zona uz hotele te parkirališni prostor Borje, realizaciju novih površina za parkiralište i to: Glavni ulaz Prijeboj te Kontrolni ulazi Donji Babin Potok ili Gornji Babin Potok (zone istraživanja) i Kuselj čiji će se parkirališni kapaciteti odrediti Prometnom studijom.

(16) Na temelju postojećih prometnih podataka nije moguće odrediti i dimenzionirati obujam budućeg prometa i površina za mirovanje na ulazima u Park te određuje se obveza izrade Prometne studije koja će točno utvrditi prometno opterećenje, smjerove i vrstu prometa (osobni automobili, autobusi itd.), te veličinu površina za promet u mirovanju.

(17) Režim kretanja i parkiranja svih vozila propisat će nadležno tijelo za poslove cestovne infrastrukture, a u okviru svoje nadležnosti Uprava Parka, a na temelju rezultata Prometne studije.

(18) Parkiranje na postojećim parkiralištima na području današnjeg ulaza Rastovača definirat će se Prometnom studijom i Urbanističkim planom uređenja.

(19) Predviđa se izgradnja obilaznice Parka, Grabovac – Ličko Petrovo selo čiji je cilj ukloniti sav tranzitni promet sa područja Parka, a koja prolazi njegovom istočnom granicom.

(20) Kapacitet parkirališta Glavnog ulaza Korana odredit će se prostorno – programskom studijom u skladu s odredbama ovog Plana.

(21) Planom se predlaže prekategorizacija županijske ceste Ž5150 (dionica Gornji Babin Potok – Bijela Rijeka – Plitvički Ljeskovac – D1) u nerazvrstanu cestu s obzirom na područje kojim prolazi (područje stroge zaštite).

(22) Na području GP Jezerce planira se prometnica u kategoriji 2, ostale ceste, a čiji je cilj osigurati pristup građevinskom području. Također, na ovom dijelu se planira rekonstrukcija i poboljšanje tehničkih elemenata postojećeg šumskog puta.

(23) Cestovni promet u naselju Jezerce riješit će se u sklopu Urbanističkog plana uređenja naselja Jezerce.

(24) U Mukinjama se planira izgradnja parkirališta za 5 autobusa i 50 osobnih automobila za potrebe posjetitelja skijališta i rekreacijskog centra i javnog prometa naselja.

(25) Minimalni parkirališni standardi na građevnim česticama se predviđaju za novu gradnju kako slijedi:

Stambene zgrade do 100 m2	2 PM
Stambene zgrade preko 100 m2	3 PM
Ugostiteljsko-turističke zgrade	1 PM na 4 mjesta za sjedenje
Obiteljske kuće/seoska domaćinstva	1 PM po sobi 2 PM po apartmanu
Uprava, znanstvene ustanove i sl.	1 PM na četiri zaposlena

(26) Nije dozvoljeno betonirati ili asfaltirati parkirališna mjesta već se predviđaju alternativna rješenja za parkirališne površine (npr. drvene oblice, granitne kocke, pošljunčana površina, betonski ili plastični opločnici u travi) uz mogućnost građenja/postavljanja nadstrešnice, koje se mogu graditi/postavljati isključivo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(27) Za sva parkirališta kapaciteta većeg od 15 parkirališnih mjesta potrebno je parkirališne i manipulativne površine izvesti kao nepropusne sa sistemom prikupljanja oborinske vode i pročišćavanjem na separatoru.

(28) Ukoliko zgrada ima garažu dozvoljava se izgradnja rampe (max. 10 % nagiba) ili pristupnog puta koji nije betoniran ili asfaltiran (dozvoljava se upotreba prirodnih materijala, betonskih ili plastičnih opločnika u travi i sl.) maksimalne širine 3 metra sa potpornim zidovima.

(29) Potrebno je čuvati koridore planiranih cesta te poštivati zaštitni pojas državne ceste sukladno odredbama važećeg Zakona o cestama.

Članak 106.

(1) Za posjetitelje Parka treba urediti odgovarajuće parkiralište za osobna vozila i autobuse te daljnju distribuciju posjetitelja prema programima.

(2) Opće smjernice u odnosu na interni promet u Parku su sljedeće:

■ Prijevoz posjetitelja vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš

■ U pojedinačnim obilascima ili u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju biciklom, jahanje

■ Servisni promet cestovnim vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila.

(3) Na svim šumskim cestama te šumskim i poljskim putovima predviđa se mogućnost kretanja pješaka, biciklista i drugih primjerenih vozila, a režim korištenja istih bit će određen Pravilnikom o zaštiti i očuvanju.

(4) Nije dozvoljena izgradnja biciklističkih staza. Biciklističke staze moguće je urediti na postojećim lokalnim cestama, postojećim šumskim cestama, šumskim i poljskim putovima te uz postojeće javne prometnice gdje je moguće osigurati sve standarde za odvijanje prometa i sigurnosne zahtjeve.

(5) Na svim tranzitnim cestama (D1, D42, D52), na dionicama koje prolaze kroz Park, moraju se jasno istaknuti zabrane skretanja te obavijestiti o uređenim parkiralištima i dati druga uputstva koja će ograničiti/zabraniti nekontrolirano kretanje vozila kroz Park. Na svim lokalnim cestama moraju se postaviti jasni znakovi zabrane kretanja svih vozila s obavijestima o iznimkama za vozila Javne ustanove, domaćeg stanovništva i posjetitelja sa smještajem unutar pojedinog naselja.

Članak 107.

Međunarodna priključna željeznička pruga M604 (Oštarije – Gospić – Knin – Split) koja prolazi uz sjeverozapadnu granicu Plana zadržava se u postojećem stanju, a postojeća željeznička stajališta Javornik i Rudopolje se mogu staviti i u funkciju posjetitelja Parka (mogućnost uređenja infopunkta, prodaja ulaznica i sl.).

Članak 108.

(1) U građevinskom području naselja obavezno se na novoplaniranim cestama, po mogućnosti i na postojećim, mora osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama na kolovozu i zaštitnim ogradama.

(2) Najmanja širina nogostupa iznosi 1,50 m.

6.2. Sustav telekomunikacija i pošta

Članak 109.

(1) Planom je na kartografskom prikazu 6.B Infrastrukturni sustavi i mreže – Pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25 000 prikazan sustav telekomunikacija i pošta.

(2) Glavne telekomunikacijske građevine u granicama obuhvata Plana su RSS, RSM i UPS centrale, poštanski centar Plitvička Jezera, magistralni svjetlovodni i korisnički kablovi te postojeće i planirane bazne postaje mobilne telefonije u skladu s važećim propisima.

(3) Za naselja iz planske kategorije A2, B i C planirana je rekonstrukcija, dogradnja i izgradnja nove telekomunikacijske mreže u vidu kabelske kanalizacije ili zračnog priključka ovisno o kapacitetu potrebnih priključaka.

(4) Kabelska kanalizacija se gradi do svake građevinske čestice. Trase za gradnju telekomunikacijske mreže odabiru se principijelno po javnim površinama: cestama, ulicama, pločnicima, parkiralištima, zelenim površinama i sl. Kabelska kanalizacija se izvodi od PVC, PEHD i sl. cijevi ø 110, 75 i 50 mm te montažnih zdenaca.

(5) Dubina ukopavanja elemenata telekomunikacijske mreže na uređenim površinama predviđenim za promet vozila treba iznositi 0,8 m, a na ostalim površinama 0,6 m.

(6) Postavljanje samostojećih ormara i drugih elemenata telekomunikacijske mreže moguće je na javnim površinama (koridori prometnica, zelene površine), kao i na zemljištu građevinskih čestica.

(7) Za sva područja koja su označena planskom kategorijom »A1« ne planira se nova telekomunikacijska mreža.

(8) Planom je iznimno predviđeno lociranje nove bazne postaje mobilne telefonije kako bi se osigurala bolja pokrivenost signalom pri čemu koncesionari na području mobilnih telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mreža uz poštivanje sljedećih uvjeta građenja:

■ Na lokaciji areala naselja Homoljac dozvoljava se izgradnja samostojećeg antenskog stupa sjeverno od postojeće državne ceste D52 odnosno južno od lokalne ceste L59043. Visinu antenskog stupa uskladiti s posebnim uvjetima zaštite prirode.

■ Nije dozvoljena izgradnja antenskog stupa u Zonama stroge zaštite (1a i 1b) niti u blizini turistički najopterećenijih dijelova.

■ Iznimno se dozvoljava izmještanje antenskog stupa u Mukinjama.

■ Nije dozvoljena izgradnja antenskog stupa na krajobrazno izloženim lokacijama.

6.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

6.3.1. Vodoopskrba

Članak 110.

(1) Planom je na kartografskom prikazu 6.D Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodoopskrbni sustav u mjerilu 1:25 000 definiran sustav vodoopskrbe za područje Parka.

(2) Razvoj vodoopskrbnog sustava područja Parka u suradnji s nadležnim tijelom za upravljanje vodama potrebno je temeljiti na vodozahvatima izvan sliva jezerskog sustava. Iznimno, mogu se dozvoliti i vodozahvati unutar jezerskog sustava ako se dokaže da nemaju utjecaja na njegova hidrološka obilježja, ali crpljenje vode iz samih jezera nije dozvoljeno.

(3) Glavne postojeće vodospreme za distribuciju pitke vode u sjevernom dijelu Parka su vodosprema Velika Poljana, Rapajinka i Medveđak, dok se južni dio Parka opskrbljuje vodom iz vodospreme Jezerce i Bilce.

(4) Planom se predviđa gradnja novih vodosprema na Maloj Lisini te u Kuselju, Gornjem Babinom Potoku i Vrelu Koreničkom, nadogradnja vodospreme Bilce te zadržavanje u funkciji vodocrpilišta Vrelo Koreničko i Čujića Krčevina odnosno svih vodosprema iz idejnog rješenja vodoopskrbe izrađenog po Hrvatskim vodama. Također se Planom osigurava izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda te rekonstrukcija dotrajalih kako bi se smanjili gubici u mreži.

(5) Za naselja u planskoj kategoriji »A2«, »B« i »C« planirana je izgradnja nove vodovodne mreže, a do njezine izgradnje za opskrbu pitkom vodom koristiti će se cisterne izgrađene na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.

(6) Za sva područja koja su označena planskom kategorijom »A1« ne planira se nova vodoopskrbna distributivna mreža.

(7) Planom se određuje obveza priključenja svih naselja, zaseoka, stambenih i turističkih zona na području obuhvata plana na javnu vodovodnu mrežu, osim za područja iz stavka (6) ovog članka.

(8) Razvodna mreža gdje god je moguće treba biti prstenasta. Granati sistem može se primijeniti samo na pojedinim dionicama gdje bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost.

(9) Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe. Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice smrzavanja. Načelno, dubina polaganja treba biti oko 1,5 – 1,7 m od površine terena.

(10) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu) te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije, a utvrđuje se posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima ili trgovačkih društava koja grade i održavaju vodoopskrbnu infrastrukturu s ciljem sprečavanja mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.

(11) Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda trebaju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunske komore.

(12) Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog sustava, radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta ne trebaju biti manje od profila ø 100 mm. Izuzetno na kraćim dionicama mogu se upotrijebiti i cijevi profila ø 80 mm.

(13) Postojeći lokalni izvori (bunari, cisterne i sl.) trebaju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati na drugi način.

(14) U naseljima uz javne prometnice obvezno se mora izvesti mreža protupožarnih hidranata prema pravilima struke.

(15) Zgrade turističke namjene čija je površina bruto izgrađenosti veća od 2000 m² i/ili parcela veća od 1000 m² moraju biti pokriveni hidrantskom internom mrežom s uređajima za protupožarnu zaštitu.

6.3.2. Odvodnja

Članak 111.

(1) Planom je na kartografskom prikazu 6.E Infrastrukturni sustavi i mreže – Odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25 000 definiran sustav odvodnje na području Parka. Konačno rješenje odvodnje i pročišćavanja će se definirati etapno, po nadležnom resoru, ovisno o osjetljivosti, zoni sanitarne zaštite te načinu ispuštanja u prijemnik. Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Rastovača izvan granica Parka te postojeći ispust u mjestu Rastovača.

(2) Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav. Kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode prema budućem uređaju.

(3) Sve sanitarne otpadne vode koje se upuštaju u kanalizacijski sustav treba odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda planiran na lokaciji Rastovača izvan granica Parka te ih pročistiti do razine koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (prema važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda).

(4) Komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno mjesto u skladu sa posebnim propisom.

(5) Za naselje Kuselj Planom se predviđa da se spoji na kanalizacijski sustav koji gravitira prema Općini Saborsko. Naselja Donji Babin Potok i Gornji Babin Potok se rješavaju u sklopu kanalizacijskog sustava Vrhovine, dok se naselja Rudanovac i Vrelo Koreničko trebaju priključiti na kanalizacijski sustav Korenice.

(6) Za naselja u planskim kategorijama »A2«, »B« i »C« obvezna je izgradnja javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

(7) U svim naseljima bez izgrađenog sustava odvodnje za rekonstrukciju postojećih, te nove ili zamjenske zgrade /grupe zgrada obvezno je napraviti odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti u funkciji do realizacije planiranog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno iznimno izgraditi nepropusne septičke jame za obiteljske kuće i seoska domaćinstva namijenjena isključivo stanovanju za koje se ne predviđa iznajmljivanje soba i apartmana te regulirati komunalni sustav odvoza otpadnih voda.

(8) Odvodnju otpadnih voda sa građevinskih područja izdvojene namjene – planska kategorija »C« treba riješiti putem zasebnog sustava sa odgovarajućim uređajem za pročišćavanje do izgradnje sustava javne odvodnje. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda treba biti takav da ne bude osjetljiv na temperaturne promjene i ulazno opterećenje otpadnih voda.

(9) Za sva područja koja su označena planskom kategorijom »A1« ne planira se sustav javne kanalizacije, ali je planom predviđeno da se otpadne vode moraju prikupljati u nepropusne sabirne jame i kontrolirano prazniti u skladu s Pravilnikom nadležnog komunalnog poduzeća ili kao donji minimum zaštite podzemlja dozvoljena je ugradnja sustava za pročišćavanje sanitarnih voda (pojedinačnog ili zajedničkog za više zgrada) koji pročišćava vodu do razine propisane kriterijima za ispuštanje otpadne vode u okoliš (prema važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama). Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda treba biti takav da ne bude osjetljiv na temperaturne promjene i ulazno opterećenje otpadnih voda.

(10) Sve vodonepropusne sabirne jame kao i gnojišta uz gospodarske građevine na odnosnoj parceli treba graditi bez mogućnosti ispuštanja sadržaja u okolni prostor. Sabirne jame potrebno je smjestiti u prostoru na način, da su u ravnini najniže točke konačno zaravnatog terena, nepropusnog pokrova, sa otvorima za povremeno čišćenje i zračenje te prekrivene humusom ili drugim primjerenim materijalom. Smjestiti ih na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m od susjedne međe. Gnojišta se u pravilu grade iza gospodarskih zgrada, ako to lokalne prilike omogućuju. Sela i naselja na osjetljivom vodonosniku primarno treba opremati sa biološkim ili drugim odgovarajućim pročistačem otpadnih voda.

(11) Oborinske vode zbrinjavati izgradnjom jednostavnih sabirnih jama na kraju naselja/zaselaka za pročišćavanje oborinskih voda (mehaničkim pročistačem) do kategorije određene važećim propisom (važeći Pravilnik za ispuštanje u okolinu), a u skladu sa uvjetima zaštite prirode.

(12) Za sve veće parkirališne i manipulativne površine (preko 500 m² i parkirališta sa više od 15 parkirnih mjesta) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja, kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

(13) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje obavljati će se u skladu s odredbama važećeg Zakona o vodama i ostalih važećih propisa.

(14) Za odvodnju otpadnih voda iz turističkih zgrada obavezno predvidjeti predtretmane /pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u zajednički komunalni sustav.

(15) Unutarnju mrežu odvodnih sustava za odvodnju otpadnih voda od turističkih zgrada projektirati i izvoditi tako da bude omogućeno uzimanje uzoraka i mjerenje količine otpadne vode prije ispusta u komunalni odvodni sustav.

(16) Zbog jednostavnije izvedbe, te lakšeg pristupa mehanizaciji pri izvedbi i održavanju kanalizacijskog sustava, preporučuje se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu u mjeri u kojoj je to moguće.

(17) Svijetli razmak između kanalizacijskih cjevovoda i ostalih instalacija utvrđuje se posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima ili trgovačkih društava koja grade i održavaju kanalizacijsku infrastrukturu.

(18) Minimalni profili cijevi utvrđivat će se hidrauličkim proračunom, ali ne bi trebali biti manji od ø 250 za razdjelni sustav odvodnje.

(19) Na svim lomovima trase kod projektiranja obavezno je predvidjeti reviziona okna. Reviziona okna treba predvidjeti također i na mjestima priključaka pojedinih značajnijih zgrada.

(20) Visinski položaj odvodne mreže treba projektirati i izvoditi tako da bude visinski smještena ispod vodoopskrbnih cjevovoda.

(21) U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

■ Vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih

■ Vode koje sadrže materije koje razvijaju opasne ili upaljive plinove

■ Vode koje imaju temperaturu veću od 30 ºC

■ Vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju.

(22) Cijevni materijali za izvedbu kanalizacije trebaju biti tako odabrani da u potpunosti osiguravaju vodonepropusnost sistema.

(23) Za sve građevine koje se grade na području gdje postoji izgrađen kanalizacijski sustav obavezno je kod izdavanja dozvole za gradnju uvjetovati priključenje na kanalizacijski sustav.

(24) U svim naseljima na kojima ne postoji izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda obavezno je kod izdavanja dozvole za gradnju uvjetovati priključenje na pojedinačni ili grupni odgovarajući uređaj za pročišćavanje, odnosno iznimno izgradnju nepropusne septičke jame za obiteljske kuće i seoska domaćinstva namijenjena isključivo stanovanju za koje se ne predviđa iznajmljivanje soba i apartmana).

(25) Sanirati površinu postojećeg uzgajališta na lokalitetu Drakulić Rijeka (kartografski prikaz br. 1., 7.13 i 7.16.), u skladu s posebnim uvjetima, bez mogućnosti privođenja prvobitnoj namjeni.

6.4. Energetski sustav

6.4.1. Elektroopskrba

Članak 112.

(1) Planom je na kartografskom prikazu 6.C Infrastrukturni sustavi i mreže – »Energetski sustav« u mjerilu 1:25 000 prikazan energetski sustav za područje Parka sa položajem transformatorskih i rasklopnih postrojenja te trasama postojećih i planiranih 110 kV, 35 kV i 10 kV dalekovoda. Zbog uništenog katastra vodova moguća su odstupanja ucrtanih trasa pa se pri postavi novih ili zamjeni starih mora ishoditi suglasnost Javne ustanove i nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Postojeći 110 kV, 35 kV i 10 kV dalekovodi, koji prolaze područjem ovog Plana, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.

(3) Planom je definirana nova trasa 110 kV dalekovoda od RS 35/10 kV Plitvička Jezera do TS 35/10 kV Rastovača, čiji koridor je potrebno istražiti izvan granica Parka, kao i trasa novog 10 kV dalekovoda Bijela Rijeka-Plitvički Leskovac (kartografski prikaz br. 6.C. Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi).

(4) Izgradnja građevina ispod dalekovoda, ili u njihovom koridoru, ograničena je posebnim propisom.

(5) Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljena je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih trafostanica kao i trase VN i NN mreže te javne rasvjete.

(6) Nove transformatorske stanice moraju se smještat izvan građevinskog područja naselja.

(7) Planom se predviđa izgradnja nove trafostanice 110/35/20/10 Plitvice u Prijeboju.

(8) Oblikovna rješenja novih transformatorskih stanica stupova niskonaponske mreže i javne rasvjete u sklopu Parka potrebno je vizualno uklopiti u okoliš, u skladu sa posebnim uvjetima središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove kulturne baštine i zaštite prirode.

(9) Za naselja iz planske kategorije »A2«, »B« i »C« planira se izgradnja podzemne niskonaponske mreže i javne rasvjete.

(10) Za sva područja koja su označena planskom kategorijom »A1« dozvoljene su rekonstrukcije mreže i održavanje postojećeg stanja.

(11) Kao dodatni energent uz struju, tekuća i kruta goriva na području Parka se dozvoljava korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) za grijanje i pripremu tople vode. UNP se može koristiti kako u domaćinstvima i seoskim gospodarstvima, tako i turističkim i ugostiteljsko-turističkim namjenama. Veće spremnike ukapljenog naftnog plina unutar Parka predlaže se ukopati ispod površine terena ukoliko to uvjeti na terenu omogućavaju i ukoliko spremnik nije moguće adekvatno uklopiti u okolicu građevine.

(12) 35 kV dalekovodi i oni niže snage u slučaju kad prolaze kroz građevinsko područje moraju se kablirati.

7. UVJETI RAZVOJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

7.1. Posjetiteljski turizam

Članak 113.

Unutar granica Parka ne dozvoljava se izgradnja novih smještajnih kapaciteta u hotelima.

Članak 114.

Unutar građevinskih područja naselja mogućnost za izgradnju smještajnih kapaciteta definirana je posebno za svako naselje.

7.2. Poljoprivreda i stočarstvo

Članak 115.

(1) Planom se dozvoljava bavljenje stočarstvom i poljoprivredom unutar granica Parka na način da se ne ugrožavaju njegove prirodne vrijednosti. Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo potiču se prema načelima održivog razvoja.

(2) Planom se omogućava razvoj poljoprivredne djelatnosti u skladu s ekološkim načelima i bez primjene sredstava koja bi mogla ugroziti prirodu.

(3) Planom se potiče razvoj pčelarstva te prerada i organizirani otkup pčelarskih proizvoda.

(4) Poljoprivredno – ekološku proizvodnju i stočarstvo usmjeravati prvenstveno na uzgoj autohtonih sorti i pasmina.

Članak 116.

(1) U naseljima se dozvoljava držanje stoke u poljoprivrednim zgradama u sklopu okućnice, ili kao samostalnih zgrada na parceli.

(2) Izvan građevinskih područja naselja ne dozvoljava se izgradnja nadstrešnica s čvrstim temeljima za trajno ili privremeno držanje stoke.

(3) Planom se omogućava držanje stoke na otvorenom (ispaša na pašnjacima i livadama) uz posebne uvjete kojima će se osigurati njihovo održavanje i održivo korištenje (način, vrijeme, mjesto).

7.3. Ostale djelatnosti unutar Parka

Članak 117.

(1) Koncept razvoja djelatnosti temelji se na potrebi za maksimalnim očuvanjem prirodnih karakteristika područja. Stoga su dozvoljene isključivo djelatnosti koje nemaju štetnih utjecaja na okoliš u skladu s važećim Pravilnikom o zaštiti i očuvanju.

(2) Prvenstveno se potiču tradicijske djelatnosti koje svoje proizvode mogu plasirati u svrhu proširenja turističke ponude kao što su prerada mlijeka, vune, mesa, drva, pčelarstvo.

Članak 118.

Izgradnja poslovnih i poljoprivrednih zgrada u sklopu okućnice moguća je u skladu s odredbama ovog Plana.

8. OBVEZA I OBUHVAT TE SMJERNICE I POKAZATELJI ZA ELEMENTE DETALJNIJIH PROSTORNIH PLANOVA UŽIH CJELINA

Članak 119.

(1) Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave dužni su za dio njihovog teritorija koji je u obuhvatu ovog Plana preuzeti smjernice ovih odredbi.

(2) Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave dužni su za dio teritorija koji se nalazi unutar granica obuhvata ovog Plana uskladiti grafičke prikaze sa grafičkim prikazima ovog Plana.

8.1. Obveze i smjernice za izradu urbanističkih i detaljnih planova uređenja

Članak 120.

Planom se propisuje izrada sljedećih planova užih područja:

■ Urbanistički plan uređenja Glavnog ulaza Prijeboj s obveznom izradom urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor obuhvata

■ Detaljni plan uređenja Velika poljana

■ Urbanistički plan uređenja Rastovača

■ Urbanistički plan uređenja Mukinje

■ Urbanistički plan uređenja Jezerce.

Članak 121.

(1) Obuhvati urbanističkih planova uređenja prikazani su na kartografskim prikazima br. 7. Građevinska područja naselja, u mjerilu 1:5 000.

(2) Obuhvat urbanističkog plana uređenja za Glavni ulaz Prijeboj načelno je prikazan na kartografskom prikazu broj 7.12. Građevinska područja naselja – naselje Prijeboj te će konačno biti definiran Prostornim planom općine Plitvička jezera nakon detaljnog definiranja lokacije i potrebne površine ulaznog punkta.

(3) Sastavni dio urbanističkog plana uređenja za ulazni punkt Prijeboj treba biti idejno arhitektonsko rješenje planiranih građevina i idejni projekt infrastrukture.

Članak 122.

Prostornom planovima uređenja općina mogu se propisati obveze izrade detaljnijih planova koji ovim Planom nisu propisani, a njihova obveza izrade proizlazi iz važeće zakonske regulative (npr. za proširenje groblja).

9. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Članak 123.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim se Planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode čime se izravno štite i izvorne vrijednosti krša i čuva bioraznolikost te geomorfološki i hidrogeološki fenomeni, mjere zaštite od prekomjerne buke, osobito od prometa i mjere posebne zaštite.

9.1. Mjere zaštite tla

Članak 124.

(1) Zaštita tla provodi se održavanjem sklopa šumskih sastojina u okviru upravljanja šumama kako ne bi došlo do degradacije šuma, osobito na strmim padinama Parka (zaštita od erozije). Iz istog razloga treba štititi i pašnjake od zarastanja.

(2) Za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na tlo ovim se Planom određuju sljedeće smjernice i mjere:

■ Potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati održive funkcije tla (ekološku, prirodnu, kulturnu i gospodarsku)

■ Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije, nepovoljne promjene strukture tla i na smanjivanje unošenja štetnih tvari.

(3) Zaštita tala šumskih površina i travnjaka odredit će se sljedećim mjerama:

■ Održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog upravljanja

■ Povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja

■ Održavati postojeće travnjake, livade košenice i dr. od zarastanja korištenjem zemljišta za tradicionalne poljoprivredne grane, biološko poljodjelstvo bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva.

9.2. Mjere zaštite zraka

Članak 125.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak. Postojeći i planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:

■ Praćenje kakvoće zraka i oborina s praćenjem stanja relevantnih parametara osobito opasnih za šumske ekosustave, a posebno lebdećih čestica (količine i njihovog kemijskog sastava) teških metala u oborini, ozona te ultraljubičastog zračenja, praćenje učinaka imisija te drugih nizova kvalitetnih podataka koji omogućavaju praćenje trenda zagađenja

■ Zahvatom se ne smije izazvati "značajno" povećanje opterećenja, gdje se razina "značajnog" određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

■ Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je važećom Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.

■ Prevoženje vozila Javne ustanove (panoramska vozila, servisna i sl.) i opreme tehničke i drugih službi na pogon ekološki prihvatljivim gorivima.

9.3. Mjere zaštite vode

Članak 126.

(1) Vodni resursi Parka, podzemne i površinske vode, predstavljaju temeljnu vrijednost i njihova zaštita je ključna za održavanje procesa stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapištima Parka.

(2) Sve mjere zaštite voda temelje se na važećem Zakonu o vodama i podzakonskim propisima. One proizlaze iz osnovnih ciljeva zaštite na području Parka: očuvanje procesa stvaranja sedre i sedrenih barijera, kakvoće vode za piće, osiguranje pravilne i sigurne odvodnje otpadnih voda radi postizanja higijensko-zdravstvenog standarda, održavanje vodnog režima primjerenim upravljanjem šumama.

(3) Provođenjem mjera za zaštitu voda potrebno je posebno:

■ Sačuvati kvalitetu voda Parka, sustavno nadzirati izvore onečišćenja voda te zaustaviti zagađivanje vodotoka uvođenjem suvremenih metoda i tehnologija u odvodnji i sprečavanjem zagađenja onim sadržajima i pripadajućim kapacitetima koji mogu ugroziti kvalitetu voda

■ Vodoopskrbni resursi na zaštićenim područjima prirode moraju se ispitati te njihovo potencijalno korištenje uskladiti s potrebama opskrbe vodom na način da se koriste na održiv način da se ne naruši vodni režim jezera i pritoka

■ Na području Parka prioritetno je potrebno riješiti odvodnju za naselja koja se nalaze u zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika te za naselja u slivnom području jezera

■ Uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika kako bi se smanjile količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi

■ Sanirati i ukloniti izvore onečišćenja i mogućih izvanrednih zagađenja, uvesti preventivne mjere, prvenstveno na postojećim izvorištima pitke vode koja se tretiraju kao posebno štićena područja

■ Uspostavljanje monitoringa vodnih ekosustava (kakvoća vode, biljni i životinjski svijet) s mjernim postajama, informatičkog sustava i vodnog katastra.

(4) Za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na vode Planom se određuju sljedeće smjernice i mjere:

■ Osigurati vodoopskrbu izvan slivnog područja Plitvičkih jezera i optimizirati vodoopskrbni sustav Parka

■ Odrediti biološki optimum protoka jezera

■ Osigurati kvalitetnu odvodnju na cjelokupnom području Parka te pročišćavanje otpadnih voda na suvremen način

■ Sve intervencije na prostorima vodonosnika potrebno je obavljati na način da se maksimalno čuva kvaliteta podzemnih voda i voda jezera

■ Svako građenje i obavljanje djelatnosti unutar zone sanitarne zaštite mora biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite, odnosno važećim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite.

(5) Širina vodotoka obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita.

9.4. Mjere zaštite od buke

Članak 127.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama važećeg Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa za zonu korištenja primjenjuje se važeći Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a za zone stroge zaštite i aktivne zaštite prostora Parka, a osobito unutar cjelovitog šumskog kompleksa treba preventivnim mjerama spriječiti stvaranje buke.

(2) Mjere za sprečavanje buke u zaštitnim zonama propisane ovim Planom su sljedeće:

■ Sprečavanje tranzitnog kamionskog prometa kroz Park, smanjenje intenziteta lokalnog prometa izmještanjem državnih cesta D1, D52 i D42 van hidrološki i biološki osjetljivih područja te zatvaranjem većine lokalnih cesta za sav promet osim za potrebe lokalnog stanovništva i Javne ustanove

■ Upotrebom strojeva i transportnih sredstava koji nisu bučni

■ Kontroliranje aktivnosti posjetitelja edukativnim i drugim mjerama.

(3) Za nove građevine – sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja i građenja, osigurati minimalnu emisiju zvuka.

(4) Za pojedine postojeće izvore buke za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni, boljom zvučnom izolacijom i sl. dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili dislocirati.

(5) Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.

9.5. Gospodarenje s otpadom

Članak 128.

(1) Gospodarenje s otpadom potrebno je provoditi u skladu sa važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i vezanim propisima, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te sljedećim mjerama:

■ Izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada

■ Sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom

■ Iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

■ Prikupljanjem i odlaganjem otpada na odlagališta koja se nalaze izvan granica Parka

■ Saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Zabranjeno je trajno ili privremeno zbrinjavanje svih vrsta otpada, sve vrste emisija tvari i energije te mikrobiološko onečišćenje, a sva naselja u Parku uključena su u sustav organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada pripadajućih jedinica lokalne samouprave.

(3) Posjetitelji Parka dužni su sve otpatke odložiti na za to predviđena i označena mjesta. Javna ustanova je dužna odrediti i označiti mjesta za prikupljanje otpada do odvođenja na odlagalište neopasnog otpada.

(4) Odlaganje komunalnog otpada obavljat će se na postojećem odlagalištu neopasnog otpada u Korenici uz provođenje sanacije i mjera zaštite okoliša. Ovo odlagalište ostaje u funkciji dok se ne izgradi Županijski centar za zbrinjavanje otpada, odnosno dok se ne izgradi planirana pretovarna stanica na lokaciji sadašnjeg odlagališta otpada u Korenici.

(5) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava nadležna općina, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(6) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(7) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

9.6. Mjere posebne zaštite

Članak 129.

Procjena utjecaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu provodit će se za zahvate koji su određeni važećim Zakonom o zaštiti okoliša i važećim Zakonom o zaštiti prirode.

9.6.1. Mjere zaštite od požara i eksplozija

Članak 130.

(1) Mjere zaštite od požara organiziraju se i provode temeljem važećeg Zakona o zaštiti od požara, a u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama s područja Parka te predstavničkim tijelima Ličko-senjske županije i Karlovačke županije i jedinicama lokalne samouprave.

(2) Radi preventivne zaštite od požara Javna ustanova provodi preventivne mjere zaštite od požara sukladno Planu zaštite od požara.

(3) Na području Parka zabranjeno je loženje vatre izvan naselja, osim na mjestima koja su posebno označena i namijenjena za tu svrhu.

(4) Ne dozvoljava se izgradnja građevina u kojima se skladište i koriste zapaljive tekućine i plinovi, a postojeće, u funkciji drugih djelatnosti, potrebno je prilagoditi i održavati u skladu s odredbama važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

(5) U slučaju da zahvat u prostoru predviđa korištenje zapaljivih tekućina i plinova gdje postoje ugroženi eksplozivnom atmosferom zbog čega se pojedini uređaji, oprema i instalacije projektiraju u protueksplozijski zaštićenoj izvedbi, prije ishođenja suglasnosti na mjere zaštite od požara primijenjene u Glavnom projektu potrebno je, sukladno važećem Pravilniku o tehničkom nadzoru električnih postrojenja, instalacija i uređaja namijenjenih za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom od ovlaštene javne ustanove pribaviti dokumente s pozitivnim mišljenjem o obavljenom tehničkom nadzoru dokumentacije.

(6) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema važećem Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, a prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža prema važećem Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara koji se primjenjuje temeljem važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

(7) Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u prostoru primijeniti propise vezane za zaštitu od požara koji su važeći u trenutku izrade projektne dokumentacije.

(8) Za sve zone zaštite i korištenja potrebno je izraditi procjene ugroženosti i planove zaštite od požara u skladu s posebnim propisima i na navedene planove zatražiti suglasnost nadležne policijske uprave ili Ministarstva unutarnjih poslova.

(9) Na poljoprivrednim i šumskim zemljištima (privatnim i državnim) nalaže se obvezno provođenje svih mjera zaštite od požara propisanih zakonskim odredbama, pravilnicima i planovima zaštite od požara na pojedinim područjima, uz uvažavanje specifičnosti otvorenih prostora županije, odnosno iskazivanjem pojačanih mjera zaštite od požara na ovim prostorima tijekom čitave godine, a osobito tijekom protupožarne sezone.

(10) Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica koji se primjenjuje temeljem važećeg Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

(11) Ugostiteljske prostore projektirati i izvoditi prema odredbama važećeg Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih građevina.

(12) Kod projektiranja i građenja novih građevina primjenjuje se posebni propis koji uređuje otpornost na požar te druge zahtjeve koje građevina mora zadovoljiti u slučaju požara u svrhu sprječavanja širenja vatre i dima unutar građevine, sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, omogućavanje da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno osiguravanje njihovog spašavanja i zaštite spašavatelja.

(13) Izlazne putove iz građevina potrebno je projektirati sukladno priznatim smjernicama (NFPA 101 i sl.), koje se koriste kao priznato pravilo tehničke prakse temeljem važećeg Zakona o zaštiti od požara.

(14) Sustave za dojavu požara projektirati i izvesti prema važećem Pravilniku o sustavima za dojavu požara.

(15) Stabilni sustav za gašenje požara vodom (sprinkler) projektirati i izvoditi prema njemačkim smjernicama Vds (izdanje 1987.) ili drugim priznatim propisima, koji se u ovom slučaju temeljem važećeg Zakona o zaštiti od požara rabe kao pravila tehničke prakse.

(16) Skladište je potrebno projektirati i izvesti sukladno odredbama važećeg Pravilnika o zaštiti od požara u skladištima, s obzirom da se predmetnim propisom propisuju najmanji zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi zaštite skladišta od požara i eksplozija, a koji je donesen na temelju Zakona o zaštiti od požara.

9.6.2. Mjere zaštite od potresa

Članak 131.

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno važećem zakonu koji se bavi poslovima prostornog uređenja i postojećim tehničkim propisima.

9.6.2. Mjere zaštite i spašavanja

Članak 132.

U cilju zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda treba se pridržavati svih važećih zakonskih regulativa:

■ Trebaju sudjelovati sve zaštitne službe, vatrogasne jedinice i jedinice posebne namjene (npr. nadzornici i sl.)

■ Prilikom opasnosti od požara potrebno je primjenjivati Plan zaštite od požara Nacionalnog parka Plitvička jezera.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 133.

Plan će se provoditi etapno s prioritetima osposobljavanja postojećih površina i zgrada u funkciji posjećivanja, sanacijom ugroženih dijelova, rekonstrukcijom, poboljšanjem organizacije posjećivanja i postupnom realizacijom novih zgrada.

Članak 134.

Javna ustanova potiče revitalizaciju naselja i pomaže domicilnom stanovništvu kod uključenja u raznolike turističke ponude te razvoj tradicionalne poljoprivrede i obrta, sukladno smjernicama ovog Plana.

11. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 135.

(1) Prostorne planove uređenja općina (PPUO) čija naselja ulaze u prostor Parka potrebno je uskladiti s odredbama ovog Plana u dijelu u kojem nisu usklađeni.

(2) Prostornim planom uređenja grada ili općine (PPUG/O) može se odrediti viši prostorni standard od prostornog standarda određenog ovim Planom.