Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIB-2656/2014 od 18. lipnja 2014.

NN 81/2014 (4.7.2014.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIB-2656/2014 od 18. lipnja 2014.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1566

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Mato Arlović, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kojeg zastupa dekanica prof. dr. sc. Vesna Dragičević, a koje zastupa Zdenka Koharić, odvjetnica iz Zagreba, na sjednici održanoj 18. lipnja 2014. je donio

RJEŠENJE

I. Privremeno se odgađa izvršenje rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb klasa: UP/I-471-02/13-01/211, ur. broj: 513-07-01-13-14 od 8. studenoga 2013.

II. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a privremena odgoda izvršenja rješenja o ovrsi iz točke I. ove izreke ostaje na snazi do okončanja postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu na temelju ovlaštenja sadržanog u članku 63. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), prije nego što je protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak klasa: UP/II-471-02/14-01/123, ur. broj: 513-04/14-2 od 17. ožujka 2014. iscrpio dopušteni put pravne zaštite.

1.1. Na temelju članka 67. stavka 2. Ustavnog zakona podnositelj je u ustavnoj tužbi predložio odgodu izvršenja poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb klasa: UP/I-471-02/13-01/211, ur. broj: 513-07-01-13-14 od 8. studenoga 2013., do donošenja odluke o ustavnoj tužbi.

II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA

2. Podnositelj je Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv navedenog drugostupanjskog rješenja Ministarstva financija od 17. ožujka 2014., kojim je odbijena njegova žalba podnesena protiv prvostupanjskog poreznog rješenja od 8. studenoga 2013.

Prvostupanjskim poreznim rješenjem podnositelju je određena uplata poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada za 2009. godinu u iznosu od 11.139.023,74 kn i obveznih doprinosa u iznosu od 8.828.816,42 kn, što čini ukupni dug utvrđen u postupku nadzora u iznosu od 19.868.840,16 kn i kamate u iznosu od 11.926.649,82 kn, tako da ukupni dug iznosi 31.895.489,98 kn.

2.1. Uz tužbu Upravnom sudu u Zagrebu podnositelj je podnio prijedlog za odgodni učinak tužbe, o kojem do dana podnošenja ustavne tužbe nije riješeno.

2.2. Ministarstvo financija, Porezna uprava, Središnji ured, dopisom klasa: 410-01/14-01/1706, ur. broj: 513-07-21-06/14-02 od 22. svibnja 2014., odgovorilo je podnositelju na njegov zahtjev za odgodu izvršenja poreznog rješenja od 8. studenoga 2011., uputivši ga da, budući da je pokrenut upravni spor, porezni dužnik može na temelju Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine« broj 20/10. i 143/12.) zatražiti od suda odgodu izvršenja poreznog rješenja koje je u upravnom postupku postalo izvršno.

Podnositelj je ustavnom tužbom osporio i ovaj akt Ministarstva financija.

III. PRIGOVORI PODNOSITELJA

3. U ustavnoj tužbi podnositelj je naveo da su mu osporenim aktima povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 18., 19., 29. stavkom 1. i 65. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).

4. Istaknuo je da je Upravnom sudu podnio prijedlog za odgodni učinak, o kojem sud do podnošenja ustavne tužbe nije donio odluku, a da bi izvršenje osporenog poreznog rješenja podnositelju prouzročilo nepopravljivu štetu, ali i štetu u širem smislu i javnom interesu. Podnositelj je napomenuo da je prijedlog za odgodu poreznog rješenja, na temelju članka 140. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine« broj 47/09.), uputio i Ministarstvu financija, koje mu je odgovorilo aktom navedenim u točki 2.2. ovog rješenja.

Podnositelj je u ustavnoj tužbi istaknuo da je drugostupanjsko rješenje Ministarstva financija arbitrarno jer ne sadrži razborite razloge za odbijanje žalbe. Smatra da je mjerodavni članak 11. stavak 6. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 95/05. do 146/09.) pogrešno protumačen i primijenjen na način i u mjeri koji konkretni pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim.

5. U ustavnoj tužbi podnositelj je istaknuo da su mu navedenim aktom Ministarstva financija povrijeđena ustavna prava jer taj akt ne sadrži »niti jednu pravnorelevantnu činjenicu temeljem koje je odbijen prijedlog«.

Podnositelj je naveo da će provedbom ovrhe biti u nemogućnosti izvršavati svoje obveze kako prema zaposlenicima, dobavljačima i vjerovnicima, tako i prema svojim studentima. Zbog nemogućnosti poslovanja podnositelj smatra da bi bilo povrijeđeno i ustavno pravo zajamčeno člankom 65. Ustava, kojim se građanima Republike Hrvatske jamči dostupnost visokoškolskog obrazovanja.

U ustavnoj tužbi podnositelj je nadalje naveo:

»Provedbom ovrhe podnositelj će biti onemogućen podmirivati redovne materijalne troškove nužne za poslovanje, a koje u dijelu većem od 35% podmiruje iz vlastitih prihoda, te će posljedično biti spriječen u izvođenju nastave.

Podnositelj ima na dan 14. svibnja 2014. godine 186 zaposlenih, više od 1500 studenata, izvodi nastavu na preddiplomskom, diplomskom, poslijediplomskom specijalističkom i poslijediplomskom doktorskom studiju. Podnositelj ustrojava i izvodi i združeni poslijediplomski doktorski studij sa sveučilištima u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, što znači da bi posljedice nemogućnosti izvođenja nastave sezale i izvan Republike Hrvatske, a posebno štetna i nepopravljiva posljedica bi bio narušen ugled ne samo Fakulteta kao izvoditelja nastave već i Republike Hrvatske kao članice Europske unije.

Nepopravljive štetne posljedice kao nemogućnost održavanja nastave nastupile bi i za Arhitektonski i za Geodetski fakultet, jer Građevinski fakultet sa sjedištem u Ulici fra Andrije Kačića Miošića 26 posluje u zgradi koja je u suvlasništvu triju Fakulteta te podmiruje troškove režija u 4/9 dijela ukupnog iznosa, koji trošak zasigurno ne bi mogao biti podmiren od strane Arhitektonskog i Geodetskog fakulteta. Isto vrijedi i za srednju Školu za montažu instalacija i metalnih konstrukcija na lokaciji Sveti duh 129, Zagreb. Podnositelj djelatnost obavlja i na lokaciji Savska 16 (Zavod za hidrotehniku) i na lokaciji Sveti Duh 129 gdje se izvodi stručno usavršavanje, tako da podnositelj podmiruje troškove režija i redovnog održavanja cca 9.800 m poslovnog prostora. Notorna je činjenica da nemogućnost plaćanja troškova električne energije, grijanja, vode, telefona i drugih režijskih troškova bi onemogućilo izvođenje nastave, a što predstavlja nepopravljivo štetne posljedice. Zbog nepostojećeg prostora podnositelj ima sklopljene ugovore o izvođenju nastave iz Fizike i Tjelesne i zdravstvene kulture na drugim fakultetima (FER, FFK), te podmiruje troškove najamnine iz vlastitih sredstava.

Podnositelj također, u akademskoj godini 2013/2014 iz vlastitih sredstava plaća 27 nastavnika i suradnika koji nemaju zaključen ugovor o radu s Fakultetom, već se naknade isplaćuju putem ugovora o djelu. S istim suradnicima morao bi se raskinuti ugovor, a bez njih se redovna nastava ne bi mogla izvoditi.

S obzirom da se radi o fakultetu iz područja tehničkih znanosti, polja građevinarstva, za studente je neophodna i terenska nastava i stručne ekskurzije, a koje izdatke podnositelj također podmiruje iz vlastitih prihoda.

U izvođenju nastave angažirani su demonstratori iz reda najuspješnijih studenata kojima isplaćuje demonstrature (u ovoj akademskoj godini na preddiplomskom studiju angažirano je 97 studenata, a na diplomskom studiju angažirano je 39 studenata)

Ovrhom žiro-računa podnositelju bi bio u nemogućnosti raspolagati i uplaćenim sredstvima od strane studenata, a vezana uz podmirivanja troškova upisa u semestar odnosno godine studija, izdavanja diploma, potvrda o prije stečenim akademskim nazivima i stupnjevima i zvanja i dr.

Podnositelj iz vlastitih sredstava podmiruje i troškove licenci potrebnih računalnih programa (software) te neophodnog materijala u laboratorijima, redovito održavanje i popravak opreme koju nastavnici i studenti koriste u izvođenju nastave (laboratorijska oprema). Podnositelj financira (sufinancira) izdavanje novih udžbenika i skripata i drugih nastavnih pomagala koja se koriste u izvođenje nastave i za potrebe studenata pri pripremi ispita.«

Podnositelj je naveo da je ugovorna strana u tri višegodišnja značajna međunarodna projekta, a na dva projekta je koordinator, te da bi mu provođenjem ovrhe bio onemogućen i daljnji rad na projektima, a na projektima na kojima je Fakultet koordinator štetne posljedice bi se proširile i na rad partnera iz gospodarstva. Štetna i nepopravljiva posljedica blokade žiro računa za podnositelja bi bila i ta što se ne bi mogao prijavljivati za nove projekte, što znači da bi u cijelosti bio onemogućen u budućem stjecanju vlastitih prihoda. Istaknuo je da za obavljanje gore navedene djelatnosti ima sklopljene ugovore o radu s 19 zaposlenika za koje se plaće i ostala davanja osiguravaju iz vlastitih sredstava te bi se u slučaju provedbe ovrhe morali raskinuti ugovori s tim zaposlenicima. Podnositelj je naveo da je upravo u tijeku postupak zapošljavanja novih asistenata na temelju odluke Sveučilišta u Zagrebu te da se podnositelj prijavio za jedanaest pristupnika. S obzirom da je dužan prema donesenoj odluci snositi dio troškova za njihove plaće, nije u mogućnosti niti pristupiti raspisu natječaja i sklapanju ugovora o radu.

Zaključno je naveo da bi iz svih navedenih razloga izvršenje poreznog rješenja prouzročilo nepopravljivu štetu ne samo za podnositelja nego bi nanijelo i tešku i nepopravljivu štetu upravo višem javnom interesu, a to je omogućavanje visokoškolskog obrazovanja.

V. OCJENA USTAVNOG SUDA

6. Člankom 67. stavkom 2. Ustavnog zakona određeno je:

»Članak 67.

(...)

Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta.«

7. Ustavni sud ocjenjuje da konkretni ustavnosudski postupak zahtijeva uvid u spis predmeta koji je u tijeku pred Upravnim sudom u Zagrebu radi razmatranja dopuštenosti ustavne tužbe, a poslije toga, utvrdi li ustavnu tužbu dopuštenom, i s aspekta mogućih povreda ustavnih prava podnositelja, koja su u ustavnoj tužbi opširno argumentirana.

Ocjena je Ustavnog suda da je riječ o prima facie složenom predmetu, pri čemu s ustavnog aspekta osobito važnom smatra postojeću praksu Upravnog suda u istovrsnim slučajevima (koju je potrebno ispitati), ali i narav subjekta koji je podnio ustavnu tužbu.

Naime, podnositelj je fakultet u sastavu Sveučilišta, za koja su u članku 67. Ustava Republike Hrvatske predviđena posebna ustavna jamstva. U Republici Hrvatskoj postoji i izrijekom propisana pozitivna obveza države da potiče i pomaže razvitak znanosti u okviru posebnog jamstva slobode znanstvenoga stvaralaštva.

U tim ustavnim okvirima podnositelj obavlja jednu od najvažnijih javnih službi u suvremenom društvu. Na tu se službu neposredno primjenjuju načelo kontinuiteta (trajnosti), prema kojem javna služba mora funkcionirati neprekidno, načelo primata i načelo dužnosti pružanja usluga iz djelatnosti za koju je podnositelj (fakultet) osnovan.

Stoga ovaj slučaj ima ustavnu dimenziju koju Ustavni sud ne smije zanemariti.

8. Polazeći od svih navedenih činjenica i smatrajući očitim da odgoda ovrhe u konkretnom slučaju nije suprotna javnom interesu niti bi se tom odgodom nekome nanijela veća šteta, a da bi izvršenje poreznog rješenja o ovrsi podnositelju moglo prouzročiti štetu koja bi se teško mogla popraviti s aspekta načela na kojima se temelji javna služba koju podnositelj obavlja, Ustavni sud prihvatio je prijedlog za odgodu ovrhe osporenog poreznog rješenja u ovom slučaju.

Riječ o privremenoj odgodi koja traje do donošenja odluke Ustavnog suda o dopuštenosti, odnosno osnovanosti ustavne tužbe. Ovo rješenje ni na koji način ne prejudicira odluku o tim pitanjima.

9. Sukladno navedenom, na temelju članka 67. stavka 2. Ustavnog zakona doneseno je rješenje kao u izreci.

10. Točka III. ovog rješenja temelji se na članku 29. stavku 1. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIB-2656/2014

Zagreb, 18. lipnja 2014.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica

dr. sc. Jasna Omejec, v. r.