HRVATSKI CRVENI KRIŽ

1452

Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (»Narodne novine«, broj 71/2010) i članka 13. Zakona o udrugama (»Narodne novine«, broj 74/2014), Skupština Hrvatskog Crvenog križa na 4. sjednici 21. saziva održanoj 22. ožujka 2016. godine donijela je

STATUT

HRVATSKOGA CRVENOG KRIŽA

Crveni križ djeluje na teritoriju današnje Republike Hrvatske od 1878. godine. Vlada Republike Hrvatske 26. listopada 1991. godine priznala je Hrvatski Crveni križ kao nacionalno društvo Crvenog križa Republike Hrvatske.

Sabor Republike Hrvatske Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu 9. studenoga 1991. godine »utvrđuje da je Hrvatski Crveni križ nacionalna, humanitarna, dobrovoljna društvena organizacija od opće koristi koja djeluje na osnovi misije i principa Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske«.

Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ svoje djelovanje temelji na odredbama Ženevskih konvencija (Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu, Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru, Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata) od 12. kolovoza 1949. godine i njihovim Dopunskim protokolima (Dopunski protokol o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i Dopunski protokol o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba od 8. lipnja 1977. godine te Dopunski protokol o dodatnom znaku raspoznavanja od 8. prosinca 2005. godine) kojih je Republika Hrvatska stranka.

Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ vođeno je u svom djelovanju načelom solidarnosti, načelima međunarodnog humanitarnog prava i temeljnim načelima Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca:

HUMANOST

Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, nastao u želji da bez diskriminacije pruža pomoć svim ranjenicima na bojnom polju nastoji u svim prilikama spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je zaštita života i zdravlja te osiguranje poštivanja ljudske osobe. On promiče uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir među svim narodima.

NEPRISTRANOST

Pokret ne pravi razliku s obzirom na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, već nastoji ublažiti njegove muke, isključivo vodeći računa o njegovim potrebama, dajući prednost najhitnijim slučajevima unesrećenih.

NEUTRALNOST

Da bi očuvao povjerenje svih, pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i ne upušta se u rasprave političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode.

NEOVISNOST

Pokret je neovisan. Nacionalna društva, iako su pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja, moraju očuvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s načelima Pokreta.

DOBROVOLJNOST

Pokret je dobrovoljan i ne pokreće ga želja za dobitkom.

JEDINSTVO

U svakoj zemlji može postojati samo jedno društvo Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca. Ono mora biti dostupno svima i provoditi humanitarnu djelatnost na cjelokupnom teritoriju.

UNIVERZALNOST

Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, u kojem sva društva imaju jednak položaj i dijele jednaka prava i dužnosti uzajamnog pomaganja, svjetski je pokret.

Opće odredbe

Članak 1.

Hrvatski Crveni križ je nacionalno društvo Crvenog križa koje djeluje na teritoriju Republike Hrvatske, nepristrano i bez diskriminacije radi promicanja i ostvarivanja humanitarnih ciljeva i programa od opće koristi i uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske.

Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ je jedino društvo Crvenog križa koje provodi aktivnosti na području Republike Hrvatske.

Nacionalno društvo nosi naziv: Hrvatski Crveni križ.

Skraćeni naziv je: HCK.

Sjedište Hrvatskoga Crvenog križa je u Zagrebu, Ulica Crvenog križa broj 14.

Hrvatski Crveni križ je neprofitna pravna osoba.

Članak 2.

Znak Hrvatskog Crvenog križa je crveni križ na bijelom polju, koji se koristi u skladu sa Ženevskim konvencijama (Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu, Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru, Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata) od 12. kolovoza 1949. godine i njihovim Dopunskim protokolima (Dopunski protokol o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i Dopunski protokol o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba od 8. lipnja 1977. godine te Dopunski protokol o dodatnom znaku raspoznavanja od 8. prosinca 2005. godine) kojih je Republika Hrvatska stranka (dalje u tekstu: Ženevske konvencije i Dopunski protokoli), Pravilima o upotrebi znaka Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca u nacionalnim društvima (izmijenjenim i dopunjenim 1991. godine), Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu i drugim propisima te rezolucijama Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodni pokret) o korištenju znaka i naziva crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala.

Znak Hrvatskog Crvenog križa kao nacionalnog društva je križ jednakih krakova crvene boje, koji se grafički izražava s pet jednakih kvadrata, na bijeloj podlozi s natpisom Hrvatski Crveni križ.

Znak Hrvatskog Crvenog križa oblikuje se kao logo vodoravnog i/ili kružnog oblika.

Vodoravni logo sadrži crveni križ na bijeloj podlozi i tekst: Hrvatski Crveni križ.

Kružni logo sadrži crveni križ na bijeloj podlozi, dvije koncentrične kružnice i tekst: Hrvatski Crveni križ. Crveni križ nalazi se u sredini, unutar dviju kružnica.

Zastava Hrvatskog Crvenog križa je bijele boje pravokutnog ili kvadratnog oblika sa znakom crvenog križa u sredini. Znak crvenog križa je veličine razmjerne veličini zastave. Naziv nacionalnog društva Hrvatski Crveni križ, upisuje se vodoravno u prostoru donje trećine zastave ili kružno oko znaka crvenog križa na sredini zastave.

Natpisi mogu biti i na jednom od jezika Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Pečat Hrvatskog Crvenog križa je okruglog oblika sa znakom crvenog križa u sredini, otisnut crvenom bojom, a uz rubni dio pečata je natpis: Hrvatski Crveni križ – Zagreb – Ul. Crvenog križa 14.

Rodna neutralnost izraza

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Ciljevi Hrvatskog Crvenog križa

Članak 4.

Osnovni ciljevi Hrvatskog Crvenog križa su:

– ublažavanje ljudskih patnji, a osobito onih izazvanih oružanim sukobima, velikim prirodnim, ekološkim, tehnološkim i drugim nesrećama, s posljedicama masovnih stradanja i epidemijama,

– doprinos unapređenju i zaštiti zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju zdravstvene i ekološke kulture građana,

– poticanje i unapređenje solidarnosti, promicanje volonterstva i međusobnog pomaganja te socijalne sigurnosti građana.

Ostvarenju ciljeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski Crveni križ pristupa poštujući prava i slobode svake osobe, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili bilo kojem drugom razlikovnom kriteriju.

Hrvatski Crveni križ, sukladno ciljevima, djeluje na području socijalne djelatnosti i zaštite i spašavanja.

Javne ovlasti i djelatnosti

Članak 5.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici pomažu tijelima javne vlasti na području humanitarnog djelovanja.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obavljaju sljedeće javne ovlasti:

1. izvršavaju obveze Republike Hrvatske iz Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola u dijelu poslova koji su mu povjereni;

2. zastupaju i promiču temeljna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodni pokret) kao i međunarodno humanitarno pravo te nadziru njihovu primjenu u oružanim sukobima; zalažu se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava;

3. organiziraju i vode Službu traženja koja obavlja poslove traženja te aktivnosti obnavljanja obiteljskih veza između članova obitelji razdvojenih zbog oružanih sukoba i drugih situacija nasilja, prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa, migracija i drugih situacija koje zahtijevaju humanitarno djelovanje; u Središnjem uredu Hrvatskog Crvenog križa ustrojava se i djeluje Nacionalni ured Službe traženja koji u slučaju oružanog sukoba obavlja zadaće Ureda za informiranje sukladno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine i članka 9. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu; obavljaju i aktivnosti u skladu sa Strategijom obnavljanja obiteljskih veza Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koju je usvojilo Vijeće izaslanika Međunarodnog pokreta 2007. godine;

4. traže, primaju i raspoređuju humanitarnu pomoć Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodna federacija), Međunarodnog odbora Crvenog križa, nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, međunarodnih organizacija i drugih donatora za potrebe na području Republike Hrvatske u izvanrednim situacijama;

5. pokreću, organiziraju, provode i sudjeluju u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi, žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća i epidemija u zemlji i svijetu, te osiguravaju čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe;

6. sudjeluju u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti žrtvama oružanih sukoba i drugih situacija nasilja, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća i epidemija u zemlji i svijetu u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Međunarodnom federacijom, nacionalnim društvima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, humanitarnim agencijama Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugima;

7. oblikuju doktrinu prve pomoći, brinu se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na području Republike Hrvatske;

8. obavljaju osposobljavanje i obnovu znanja za pružanje prve pomoći: za građane u svakodnevnom životu, prometnim i drugim nesrećama; za djecu i mlade na školovanju; pripadnike spasilačkih ekipa; pripadnike vatrogasnih postrojbi i policije; volontere Hrvatskog Crvenog križa i druge; organiziraju i provode osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja instruktora, predavača i ispitivača prve pomoći i o tome vode evidenciju;

9. sudjeluju u provedbi programa prve pomoći za kandidate za vozače motornih vozila i vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći, organiziraju i provode osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja predavača i ispitivača iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći i o tome vode evidenciju;

10. provode osposobljavanje i obnovu znanja radnika za pružanje prve pomoći na radu;

11. promiču dobrovoljno davanje krvi, organiziraju i provode akcije dobrovoljnog davanja krvi, okupljaju davatelje i vode o njima evidenciju, utvrđuju mjerila za priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuju im potvrde i priznanja;

12. provode, na temelju međunarodno prihvaćenih standarda tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja; vode evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provode obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca; donose pravila i standarde za rad spasilačkih postaja i provode procjenu rizika na kupalištima;

13. ustrojavaju, obučavaju i opremaju ekipe za akcije pomoći u zemlji i inozemstvu u slučaju velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, epidemija te oružanih sukoba i drugih situacija nasilja za poslove: procjene situacije i koordinacije aktivnosti, prve pomoći, službe traženja, zaštite i spašavanja života na vodi, higijensko-epidemiološke zaštite, njege povrijeđenih i oboljelih, socijalnog rada, psihosocijalne potpore stanovništvu, pripreme i organizacije izmještajnih centara, pripreme i raspodjele hrane u terenskim uvjetima, prihvata i raspodjele humanitarne pomoći, osiguranja komunikacija, tehničke pomoći, logistike, osiguranja pitke vode i minimuma sanitarnih uvjeta, informiranja stanovništva, posebno djece i mladih, o ponašanju u slučaju izvanrednih situacija; ekipe se uključuju u educiranje u sustav civilne zaštite prema posebnim propisima;

14. provode kontinuirano informiranje i obučavanje stanovništva, a posebno djece i mladih o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obavljaju sljedeće djelatnosti:

1. sudjeluju u prihvatu, smještaju, organizaciji života i poduzimanju drugih mjera koje pridonose zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva;

2. rade na zdravstvenom odgoju, prosvjećivanju i informiranju svojih članova i drugih građana, a posebno djece i mladih; potiču i osposobljavaju ih za zdravstvenu samozaštitu i suzaštitu, kao i pružanje pomoći građanima; sudjeluju u promociji zdravog načina života te prevenciji bolesti ovisnosti, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika;

3. organiziraju prijevoz, pružaju usluge smještaja i prehrane osobama kojima je takav oblik pomoći potreban iz zdravstvenih, socijalnih ili drugih sličnih razloga (kuhinje Hrvatskog Crvenog križa, dostava hrane u kuću, usluge u centrima, odmaralištima i kampovima Hrvatskog Crvenog križa, škola u prirodi, obuka neplivača, oporavak djece i mladih iz socijalno ugroženih obitelji i članova Hrvatskoga Crvenog križa i dr.) te usluge iste vrste za svoje članove, članove Crvenog križa i Crvenog polumjeseca drugih država ili međunarodnih organizacija, osobito u sklopu međunarodne razmjene i programa edukacije, odgoja i osposobljavanja djece, mladih i stanovništva za obavljanje zadaća Crvenog križa; pružanje navedenih usluga bez obzira na vrijeme trajanja, ne smatra se turističkom ni ugostiteljskom djelatnošću;

4. organiziraju službu za njegu i pomoć u kući bolesnim i nemoćnim osobama, osposobljavaju djelatnike za rad u toj službi te obučavaju za njegu bolesnika članove obitelji i ostale građane;

5. organiziraju i provode prijevoz robe u humanitarne i druge svrhe, prijevoz osoba s invaliditetom, kroničnih bolesnika, starih i nemoćnih te osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, dobrovoljnih davatelja krvi i članova Crvenog križa;

6. provode programe pomoći i njege starijih i nemoćnih osoba, osoba s posebnim potrebama te osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju (osobni asistenti), putem mobilnih timova i ostalih vidova pomoći u lokalnim zajednicama te pružaju i druge organizirane oblike pomoći, kao što su poludnevni i cjelodnevni boravci, smještaj i prenoćišta za beskućnike i slično;

7. rade na prevenciji i edukaciji o sprečavanju nesreća u prometu (prijevoz u potrebi) s ciljem smanjenja broja prometnih nesreća;

8. organiziraju razne oblike solidarnosti i međusobnog pomaganja građana;

9. organiziraju i provode programe humanističkog odgoja djece i mladih, rade na usvajanju vrlina solidarnosti, nepristranosti i suosjećanja, promiču poštovanje ljudskog bića i života, potiču razvoj samopoštovanja te pridonose razvoju životnih vještina (dobre komunikacije, mirnog rješavanja sukoba, timskog rada i suradnje i slično), promiču značaj volonterskog rada, organiziraju provođenje slobodnog vremena djece i mladih kroz klubove, kampove, odmarališta, izletišta, igraonice, radionice i slično;

10. organiziraju i provode programe pomoći i zaštite tražitelja azila, azilanata i drugih skupina migranata u potrebi i žrtava trgovanja ljudima te informiranjem i edukacijom rade na podizanju svijesti stanovništva, posebno djece i mladih;

11. druge poslove, programe i projekte za opće dobro utvrđene zakonima i drugim propisima.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici ostvaruju navedene programske djelatnosti sukladno strategijama i rezolucijama Međunarodne federacije, Međunarodnog odbora Crvenog križa te tijela Međunarodnog pokreta (Međunarodna konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Vijeće izaslanika Međunarodnog pokreta i Stalna komisija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca).

Programske djelatnosti Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici provode za opće dobro, a dobit koja se ostvari koristi se isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika u skladu s ovim Statutom.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obavljaju javne ovlasti i djelatnosti utvrđene ovim Statutom sukladno potrebama lokalne zajednice i osiguranim sredstvima. Obavljaju i druge programe koji su posebno ugovoreni i za koje su osigurana dodatna sredstva, a koji nisu u suprotnosti s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta.

Članak 6.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici mogu, za obavljanje gospodarskih djelatnosti, osnivati trgovačka društva, sukladno posebnim propisima.

Društva Hrvatskog Crvenog križa mogu, za obavljanje gospodarskih djelatnosti, osnivati trgovačka društva, sukladno posebnim propisima i svojim statutima.

Članak 7.

Hrvatski Crveni križ, priznat od Međunarodnog odbora Crvenog križa 25. kolovoza 1993. godine i član Međunarodne federacije od 25. listopada 1993. godine, dio je Međunarodnog pokreta.

Hrvatski Crveni križ ispunjava uvjete iz članka 4. Statuta Međunarodnog pokreta, a suradnju s drugim sastavnicama Međunarodnog pokreta (nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Međunarodni odbor Crvenog križa i Međunarodna federacija) ostvaruje sukladno članku 3. Statuta Međunarodnog pokreta te rezolucijama Međunarodne konferencije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Vijeća izaslanika Međunarodnog pokreta.

Hrvatski Crveni križ ispunjava i obveze utvrđene Statutom Međunarodne federacije.

Hrvatski Crveni križ ostvaruje neposrednu suradnju i ima pravo, ali i obvezu zastupati članstvo i njegove interese pri Međunarodnom odboru Crvenog križa i Međunarodnoj federaciji, nacionalnim društvima i ostalim humanitarnim međunarodnim i nacionalnim organizacijama i njihovim agencijama i ustanovama.

Hrvatski Crveni križ može biti član i drugih međunarodnih udruga.

Hrvatski Crveni križ surađuje s diplomatskim i konzularnim predstavništvima u skladu s odredbama međunarodnih ugovora.

Članak 8.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici, u javnom životu Republike Hrvatske, djeluju na osnovu temeljnih načela Međunarodnog pokreta i neovisni su u svom djelovanju.

Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ surađuje s Vladom Republike Hrvatske i državnim tijelima na poslovima zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, obrane, zaštite i spašavanja i dr. u svojstvu povlaštenog partnera na temelju odredbi Statuta Međunarodnog pokreta te preuzetih međunarodnih ugovora i zaključaka Međunarodne konferencije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Područje djelovanja ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa (općinskih, gradskih i županijskih društava) je određeno statutima svakog pojedinog ustrojstvenog oblika s pravnom osobnošću. Društva djeluju na području utvrđenom svojim statutom. Iznimno, društvo može djelovati izvan navedenog područja, ukoliko je riječ o organiziranoj aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, zajedničkom programu dvaju ili više društava (uz suglasnost Središnjeg ureda) ili na poziv drugog društva, o čemu će izvijestiti Središnji ured.

U kriznim situacijama koordinaciju aktivnosti svih ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa vezano za otklanjanje posljedica krizne situacije obavlja Krizni stožer Hrvatskog Crvenog križa.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici surađuju s udrugama i institucijama koje promiču i ostvaruju srodne humanitarne ciljeve i programe.

Tijela iz stavka 2. i udruge i institucije iz stavka 5. ovog članka uvažavaju neovisnost Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika i djelovanje u skladu s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta.

Javnost rada

Članak 9.

Rad Hrvatskog Crvenog križa i njegovih tijela je javan. Javnost se osigurava objavom na internetskim stranicama Hrvatskog Crvenog križa, priopćenjima za javnost, izvješćivanjem članova ili na drugi prikladan način.

Iznimno, sjednice određenih tijela mogu biti zatvorene kad se raspravlja o osobnim podacima pojedinih članova, a koji bi tim članovima mogli nanijeti moralnu i materijalnu štetu.

Javnost se može isključiti i prilikom razmatranja predmeta Službe traženja i u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Članstvo

Članak 10.

Članovi Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika mogu biti fizičke i pravne osobe.

Članstvo u Hrvatskom Crvenom križu je dobrovoljno. Član može biti svaka osoba, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, političkom ili drugom uvjerenju, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Članovi Hrvatskog Crvenog križa su:

– aktivni članovi,

– dobrovoljni davatelji krvi,

– mladi članovi,

– potporni (pomažući) i

– počasni članovi.

Aktivni članovi su punoljetne poslovno sposobne osobe koje su spremne sudjelovati u radu društava Hrvatskog Crvenog križa i plaćati članarinu.

Dobrovoljni davatelji krvi su članovi bez obveze plaćanja članarine, ukoliko se svoga prava ne odreknu.

Mladi članovi Hrvatskog Crvenog križa su učenici, studenti, odnosno mlade osobe do 30 godina starosti (u daljnjem tekstu: mladi članovi) koji su spremni sudjelovati u radu društava Hrvatskog Crvenog križa i plaćati članarinu. Mlade osobe od 18 do 30 godina starosti mogu izabrati žele li biti aktivni ili mladi članovi Hrvatskog Crvenog križa.

Potporni (pomažući) članovi Hrvatskog Crvenog križa su fizičke i pravne osobe koje pomažu Hrvatskom Crvenom križu ili njegovim društvima u humanitarnom djelovanju (kroz pokroviteljstvo ili drugi oblik pomoći).

Počasni članovi Hrvatskog Crvenog križa su osobe koje su dobrotvornim radom i osobitim zaslugama pridonijele općem razvoju Hrvatskoga Crvenog križa i Republike Hrvatske. Način dodjeljivanja i druga pitanja vezana za počasno članstvo Hrvatskog Crvenog križa uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Svi članovi Hrvatskog Crvenog križa dužni su prihvatiti i poštivati Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Statut Hrvatskog Crvenog križa, Etički kodeks Hrvatskog Crvenog križa i temeljna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. U slučaju nepoštivanja navedenog pokreće se i provodi postupak odgovornosti.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici dužni su voditi popis članova, elektronički ili na drugi prikladan način. Podaci o članu se u popis članova unose s pristupnice. Popis članova obvezno sadrži podatke o:

– osobnom imenu (nazivu),

– osobnom identifikacijskom broju (OIB),

– datumu rođenja,

– datumu pristupanja Hrvatskom Crvenom križu ili njegovom ustrojstvenom obliku,

– kategoriji članstva,

– datumu prestanka članstva u Hrvatskom Crvenom križu ili njegovom ustrojstvenom obliku.

Za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

Članak 11.

Članove Hrvatskog Crvenog križa iz članka 10. stavka 4., 5. i 6., na području gdje imaju prebivalište odnosno boravište, učlanjuju općinska i gradska društva Hrvatskog Crvenoga križa sa svojstvom pravne osobe i izdaju im članske iskaznice.

Visina članarine, način plaćanja i druga pitanja vezana za članarine utvrđuju se odlukom Skupštine Hrvatskog Crvenog križa.

Potporne članove Hrvatskog Crvenog križa učlanjuju Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici i izdaju im članske iskaznice.

Počasne članove Hrvatskog Crvenog križa na prijedlog odbora društava Hrvatskog Crvenog križa imenuje Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa (dalje u tekstu: Glavni odbor). Iskaznice o počasnom članstvu izdaje Hrvatski Crveni križ.

Članak 12.

Članovi iz članka 10. stavka 4., 5. i 6. (mladi aktivni) koji redovito plaćaju članarinu, potporni i počasni članovi Hrvatskog Crvenog križa imaju sljedeća prava i dužnosti:

– birati i biti biran,

– sudjelovati u radu tijela društva Crvenog križa i u tijelima Hrvatskog Crvenog križa u koja su birani,

– pravo sudjelovati na sjednicama skupština i tijela nižih razina ukoliko su izabrani u skupštine i tijela na višoj razini organiziranosti, bez prava glasa,

– pravo govora i pravo predlaganja u okviru dnevnog reda na skupštini i drugim tijelima društava Crvenog križa,

– neposredan utjecaj na program rada i razvoj društva Crvenog križa,

– dužnost zaštite interesa društva Crvenog križa,

– dužnost osobnog osposobljavanja za izvršavanje zadaća i neposrednog sudjelovanja u aktivnostima i akcijama Crvenog križa,

– dužnost unapređenja i širenja temeljnih načela Međunarodnog pokreta,

– dužnost podmirivanja utvrđenog članskog doprinosa.

Članak 13.

Mladi Hrvatskog Crvenog križa imaju sljedeća prava i dužnosti:

– prema svojim mogućnostima sudjelovati u aktivnostima Crvenog križa i humanitarnim akcijama, a posebno akcijama solidarnosti i pružanja konkretne pomoći starim, bolesnim i osobama s invaliditetom, akcijama usmjerenima na zaštitu, očuvanje i unapređenje okoliša i promicanje zdravog načina života;

– redovno se osposobljavati za pomaganje u ostvarenju zadaća i ciljeva Crvenog križa u skladu s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta i razvoju humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti.

Učlanjivanje mladih Hrvatskog Crvenog križa te uključivanje i sudjelovanje u aktivnostima i humanitarnim akcijama Hrvatskog Crvenog križa uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi Glavni odbor.

Članak 14.

Članstvo u Hrvatskom Crvenom križu prestaje:

– istupom iz članstva po osobnoj volji,

– nepodmirivanjem članskog doprinosa duže od dvije godine,

– smrću člana,

– isključenjem zbog ponašanja štetnog za ugled Hrvatskog Crvenog križa i ponašanja suprotnog odredbama ovog Statuta te kršenja temeljnih načela Međunarodnog pokreta i Etičkog kodeksa Hrvatskog Crvenog križa.

Istup iz članstva po osobnoj volji mora biti u pisanom obliku.

Prestankom članstva i isključenjem člana prestaju i sva prava vezana uz članstvo u Hrvatskom Crvenom križu.

O isključenju člana odlučuje odbor društva Crvenog križa u koje je učlanjen, odnosno Glavni odbor kad je član imenovan.

Na odluku o isključenju isključeni član ima pravo žalbe. Rok za podnošenje žalbe iznosi 30 dana od dana dostave odluke o isključenju.

O žalbi isključenog člana odlučuje skupština društva, odnosno Skupština Hrvatskog Crvenog križa kada je član imenovan. Odluka skupštine društva, odnosno Skupštine Hrvatskog Crvenog križa je konačna. O odluci skupštine društva, odnosno Skupštine Hrvatskog Crvenog križa član će biti obaviješten u pisanom obliku.

Članak 15.

U Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima posebna pažnja se posvećuje volontiranju.

Volonteri Hrvatskog Crvenog križa su osobe koje dobrovoljno ulažu svoje vrijeme, trud, znanje i vještine u aktivnosti Crvenog križa za opću dobrobit ili dobrobit druge osobe, bez postojanja uvjeta isplate novčane naknade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje.

U odnosu na volontiranje neposredno se primjenjuju odredbe posebnih propisa i ovoga Statuta.

Način rada volontera u Hrvatskom Crvenom križu i druga pitanja vezano za volontiranje uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Glavni odbor.

Unutarnji nadzor

Članak 16.

Članovi općinskih, gradskih i županijskih društava Hrvatskog Crvenog križa sami nadziru rad društva.

Ako član smatra da je općinsko, gradsko, županijsko društvo ili Hrvatski Crveni križ povrijedilo statut ili drugi opći akt društva ili Hrvatskog Crvenog križa, ovlašten je na to upozoriti odbor društva, odnosno Glavni odbor te zahtijevati da se nepravilnosti otklone u roku 30 dana.

U suprotnom član može poduzeti mjere sukladno Zakonu o udrugama.

Unutarnji ustroj Hrvatskog Crvenog križa

Članak 17.

Ustrojstveni oblici Hrvatskog Crvenog križa su općinska, gradska i županijska društva koja se osnivaju za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Općinska, gradska i županijska društva Hrvatskog Crvenog križa pravne su osobe i na temelju javnih ovlasti obavljaju djelatnosti sukladno potrebama lokalne zajednice na području za koje su osnovani i sukladno osiguranim sredstvima.

Općinska i gradska društva Hrvatskog Crvenog križa udružuju se u županijska društva Hrvatskog Crvenog križa prema pripadajućoj županiji.

Općinska društva Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe (9) su: Darda, Donji Lapac, Dvor, Gračac, Gvozd, Lastovo, Plitvička jezera (sjedište u Korenici), Topusko, Vojnić. Udruga nosi naziv: Hrvatski Crveni križ Općinsko društvo Crvenog križa _________. Skraćeni naziv je: ODCK ________.

Gradska društva Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe (102) su: Beli Manastir, Benkovac, Biograd na moru, Bjelovar, Buje, Buzet, Crikvenica, Čabar, Čakovec, Čazma, Daruvar, Delnice, Donja Stubica, Donji Miholjac, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Hvar, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kaštela (sjedište u Kaštel Sućurcu), Klanjec, Knin, Koprivnica, Korčula, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Labin, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Našice, Nova Gradiška, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novska, Obrovac, Ogulin, Omiš, Opatija, Orahovica, Osijek, Otočac, Ozalj, Pag, Pakrac, Pazin, Petrinja, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Senj, Sinj, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Slunj, Solin, Split, Supetar, Sv. Ivan Zelina, Šibenik, Trogir, Valpovo, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vodice, Vrbovec, Vrbovsko, Vrlika, Vrgorac, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zaprešić, Zlatar (sjedište u Zlatar Bistrici), Županja. Udruga nosi naziv:. Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa ____________. Skraćeni naziv je: GDCK _________.

Županijska društva Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe (20) su društva Crvenog križa: Bjelovarsko-bilogorske županije, Brodsko-posavske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Istarske županije, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Ličko-senjske županije, Međimurske županije, Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske županije, Primorsko-goranske županije, Sisačko-moslavačke županije, Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije, Varaždinske županije, Virovitičko-podravske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Zadarske županije, Zagrebačke županije. Zajednica udruga nosi naziv: Hrvatski Crveni križ Društvo Crvenog križa________. Skraćeni naziv je: DCK _____________ županije.

Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb ima i položaj županijskog društva.

Članak 18.

Društva Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe mogu imati ustrojstvene oblike bez pravne osobnosti (gradska, općinska, mjesna, osnovna i područna društva Crvenog križa, aktive, aktive dobrovoljnih davatelja krvi, klubove, klubove dobrovoljnih davatelja krvi, skupine, sekcije, terenske jedinice i dr.) koji djeluju tamo gdje žive, rade ili se školuju njezini članovi. Ovi ustrojstveni oblici društava Crvenog križa ne moraju imati Statutom utvrđena tijela, osim predsjednika, kao osobu ovlaštenu za predstavljanje.

Članak 19.

Mladi Hrvatskog Crvenog križa posebno se organiziraju po školama, višim i visokim učilištima u osnovna društva Crvenog križa mladih. Osnovna društva Crvenog križa mladih tvore ogranci članova nižih i viših razreda osnovnih škola, odnosno ogranci razreda srednjih škola, a na višim i visokim učilištima ogranci pojedinih godina studija.

Mladi Hrvatskog Crvenog križa svojim aktivnostima mogu sudjelovati u radu drugih ustrojstvenih oblika društava Crvenog križa bez pravne osobnosti odnosno u društvima Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnosti.

Članak 20.

Odnosi ustrojstvenih oblika i Hrvatskog Crvenog križa temelje se na međusobnoj suradnji i vertikalnoj odgovornosti.

Središnji ured Hrvatskog Crvenog križa obavlja savjetodavnu funkciju i unutarnji nadzor nad radom ustrojstvenih oblika.

Svrha tako ustanovljenog odnosa je očuvanje jedinstva Hrvatskog Crvenog križa i njegovog programskog djelovanja te kadrovsko i materijalno jačanje.

Članak 21.

Statutom Hrvatskog Crvenog križa utvrđuju se ustrojstveni oblici te unutarnje ustrojstvo, članstvo, djelokrug i način rada tijela i službi, imovina, zastupanje općinskih, gradskih i županijskih društava i druga pitanja značajna za rad i djelovanje.

Detaljniji uvjeti za osnivanje društava Hrvatskog Crvenog križa kao ustrojstvenih oblika sa svojstvom pravne osobe, kao i način prestanka rada i postojanja istih, uredit će se posebnim pravilnikom kojeg donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 22.

Prema utvrđenom unutarnjem ustroju Hrvatskog Crvenog križa, programske djelatnosti i zadaće navedene u članku 5. ovog Statuta, neposredno se ostvaruju kroz rad općinskih i gradskih društava Crvenog križa, a prema potrebama građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i osiguranim sredstvima.

Županijska društva Hrvatskog Crvenog križa prioritetno, kao zajednice udruga općinskih i gradskih društava Crvenog križa obavljaju:

– unapređenje razvoja društava Crvenog križa i koordinaciju njihovog rada na području županije; edukaciju djelatnika i volontera Crvenog križa za sve djelatnosti;

– pripremu, edukaciju i opremanje za djelovanje u kriznim situacijama i drugim izvanrednim stanjima;

– rad s mladima Hrvatskog Crvenog križa u dijelu provođenja zdravstveno-odgojnih programa, natjecanja mladih, ekipa prve pomoći, programa prevencije bolesti ovisnosti i drugo;

– rješavanje pitanja od zajedničkog interesa kroz ciljane programe i zajedničke akcije u suradnji s mjerodavnim subjektima na razini županije i osiguranim sredstvima.

Hrvatski Crveni križ uz provedbu programa i djelatnosti iz članka 5. ovoga Statuta, posebno brine o zaštiti i poštivanju pravila koja se odnose na korištenje znaka i naziva crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala. Brine o statusu Hrvatskog Crvenog križa u cjelini, međunarodnoj suradnji s nacionalnim i međunarodnim subjektima, zakonskoj regulativi, ostvaruje suradnju s nadležnim subjektima na državnoj razini i vodi razvojnu politiku Hrvatskog Crvenog križa u skladu s preporukama Međunarodnog pokreta i potrebama građana u Republici Hrvatskoj.

U županijskim društvima djeluju koordinacije ravnatelja koju čine svi ravnatelji društava Crvenog križa s područja županije.

Tijela društava Hrvatskog Crvenog križa

Članak 23.

Društva Hrvatskog Crvenog križa (općinska, gradska i županijska) imaju ova tijela:

– skupštinu,

– predsjednika i potpredsjednike,

– odbor,

– ravnatelja,

– nadzorni odbor.

Djelokrug rada navedenih tijela utvrđuje se statutima društava Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe, navedenima u članku 17. ovog Statuta.

Članak 24.

Izbor, kandidacijski postupak, etička izjava, sukob interesa, opoziv i druga pitanja vezana za izbor članova i zastupnika u tijela Hrvatskog Crvenog križa i tijela ustrojstvenih oblika uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Članovi izabrani u tijela Hrvatskog Crvenog križa odnosno njegovih ustrojstvenih oblika djelovat će stalno u interesu Hrvatskog Crvenog križa. U slučaju da član tijela Hrvatskog Crvenog križa odnosno njegovih ustrojstvenih oblika bude izabran na visoku funkciju u tijelu javne vlasti ili političke stranke, osigurat će da njegov rad nije u sukobu interesa (stavljanje funkcije u mirovanje) s djelovanjem Hrvatskog Crvenog križa.

Ukoliko nije moguće osigurati rad koji nije u sukobu interesa, član tijela iz stavka 2. ovog članka će podnijeti ostavku na funkcije koje obnaša u Hrvatskom Crvenom križu odnosno njegovim ustrojstvenim oblicima.

Do podnošenja ostavke i u prijelaznom razdoblju, član će učiniti najviše što može kako bi osigurao da njegova funkcija ne izazove sukob interesa. U slučaju sukoba interesa, član će se suzdržati od sudjelovanja u donošenju odluka i sukob interesa će riješiti isključivo u interesu Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 25.

Skupština je najviše tijelo upravljanja i odlučivanja svakog društva Hrvatskog Crvenog križa, čiji se rad odvija na sjednicama i u kojem sudjeluju članovi putem izabranih predstavnika – zastupnika. Svaki zastupnik ima jedan glas.

Sastav i broj zastupnika skupštine utvrđuju se statutom društva. Rokove za provođenje izbora za zastupnike u skupštini utvrđuje skupština prije početka izbora za novo mandatno razdoblje.

Mandat zastupnika skupštine traje četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora.

Članak 26.

Sjednice skupštine saziva predsjednik društva.

Sjednice skupštine se sazivaju kao redovne i izvanredne.

Redovna sjednica se održava najmanje jedanput godišnje.

Izvanredna sjednica se saziva po potrebi.

Izvanredno sazivanje sjednice skupštine može pokrenuti predsjednik, odbor društva, jedna trećina zastupnika u skupštini i Glavni odbor.

Izborna konstituirajuća sjednica se održava svake četiri godine, a saziva ju osoba ovlaštena za zastupanje upisana u registar udruga.

Izbornu konstituirajuću sjednicu u slučaju prijevremenog prestanka mandata članovima skupštine saziva ravnatelj.

Skupština može odlučivati kad je na sjednici prisutna natpolovična većina zastupnika skupštine, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika.

U izvanrednim situacijama, u slučaju da nije prisutno dovoljno zastupnika, skupština će se sastati ponovno unutar 48 sati, i u tom slučaju odluke se donose ako je prisutna jedna trećina zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju.

Skupština donosi statut društva natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.

U slučajevima propisanim statutom za pojedine odluke utvrđuje se kvalificirana većina.

Način rada skupštine ustanovljuje se poslovnikom.

Članak 27.

Skupština u okviru svoga djelokruga rada:

– donosi statut društva i njegove izmjene i dopune,

– donosi programsku orijentaciju i razvojne programe za mandatno razdoblje,

– usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu,

– usvaja izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu i godišnje financijsko izvješće,

– razmatra i usvaja izvješća o radu i poslovanju za mandatno razdoblje,

– donosi odluku o rokovima za provođenje izbora za zastupnike,

– bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike društva, članove odbora i nadzornog odbora,

– donosi odluke o statusnim i drugim pitanjima unutarnjeg ustroja, djelovanja i radnim tijelima,

– odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine društva,

– donosi odluke o fondovima društva i prati njihovu učinkovitost i namjensko korištenje sredstava fondova,

– donosi odluku o osnivanju službi za obavljanje stručno-administrativnih poslova,

– donosi poslovnik o radu skupštine i druge dokumente,

– odlučuje o drugim pitanjima za koja statutom društva nije utvrđena nadležnost drugih tijela društva.

Članak 28.

Predsjednik društva je predsjednik skupštine i predsjednik odbora društva, a svoju funkciju obavlja na volonterskoj osnovi.

Predsjednik društva se bira iz redova zastupnika skupštine na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine, s mogućnošću ponovnog izbora, a najviše tri uzastopna puta. Predsjednik društva se bira natpolovičnom većinom glasova prisutnih zastupnika skupštine.

Predsjednik pojedinačno predstavlja i zastupa društvo, saziva i predsjedava sjednicama skupštine i odbora, potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela te obavlja i druge poslove koje mu povjere skupština i odbor.

Društvo može imati dva potpredsjednika. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika na duže vrijeme, sa svim ovlastima zamjenjuju ga potpredsjednici redoslijedom kojeg odredi skupština društva.

Za izvršenje određenih poslova predsjednik može ovlastiti jednog od potpredsjednika.

Odredbe o izboru i trajanju mandata predsjednika primjenjuju se i na funkciju potpredsjednika.

Članak 29.

Odbor je izvršno tijelo skupštine odgovorno za rad društva između sjednica skupštine koje brine o provođenju opće politike društva i nadzire operativno rješavanje svih pitanja tijekom poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama skupštine.

Članove odbora bira skupština na konstituirajućoj sjednici iz redova zastupnika skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine, s mogućnošću ponovnog izbora, a najviše tri uzastopna puta. Sastav i broj članova odbora utvrđuju se statutom društva.

Odbor saziva predsjednik društva, prema potrebi ili na zahtjev jedne trećine članova odbora. Odbor odlučuje ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke i zaključke donosi većinom glasova prisutnih članova odbora.

Za svoj rad odbor je odgovoran skupštini.

Članak 30.

Nadzorni odbor društva je tijelo koje nadzire financijsko-materijalno poslovanje društva i namjensko trošenje sredstava društva.

Nadzorni odbor bira skupština na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora, najviše tri uzastopna puta, vodeći računa da u njegovom sastavu budu i financijski stručnjaci. Sastav i broj članova nadzornog odbora (iz redova zastupnika i drugih) utvrđuju se statutom društva.

Nadzorni odbor između svojih članova bira predsjednika.

O svom radu izvješćuje odbor i skupštinu.

Članak 31.

Skupština i odbor društva Hrvatskog Crvenog križa mogu za obavljanje određenih poslova i zadaća osnivati stalna i povremena radna, savjetodavna i stručna tijela (savjete, komisije, sekcije, klubove i drugo).

Stalna tijela skupštine osnivaju se za područja:

– zdravstveno-socijalnih djelatnosti i pomoći (prva pomoć, dobrovoljno davanje krvi, dobrosusjedska pomoć, humanitarna pomoć, promocija zdravih načina življenja i prevencija ovisnosti i drugo);

– promicanja znanja o Ženevskim konvencijama, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te Službi traženja;

– rada s mladima;

– pripreme i djelovanja u kriznim situacijama, drugim masovnim nesrećama i oružanim sukobima;

– razvoja društva u cjelini (organizacijski ustroj, članstvo, razvojni programi i drugo);

– međuopćinske, međugradske, međužupanijske, odnosno međunarodne suradnje.

Odlukom skupštine odnosno odbora o osnivanju navedenih tijela određuju se njihov sastav, djelokrug, način rada i obveze.

Članak 32.

Ravnatelj društva Crvenog križa predstavlja i zastupa društvo, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana, priprema plan rada i financijski plan, provodi odluke tijela društva, rukovodi radom stručne službe odnosno zaposlenicima i za svoj rad odgovara odboru i skupštini svog društva i Glavnom odboru.

Ravnatelja po provedenom javnom natječaju imenuje odbor društva uz prethodnu suglasnost Glavnog odbora ako obnaša funkciju profesionalno ili na drugi način (primjerice volonterski).

Ravnatelj obnaša funkciju na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog imenovanja.

S ravnateljem se zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Ravnatelj društva ne može biti član izvršnog tijela društva iste razine već sudjeluje u savjetodavnom svojstvu bez prava glasa na sastancima tijela društva.

O postupcima imenovanja, ponovnog imenovanja, stegovnom postupku, postupku razrješenja ravnatelja društava Crvenog križa i drugim pitanjima donijet će se poseban pravilnik koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Odbor može odlučiti da društvo ima zamjenika ravnatelja što se utvrđuje statutom ili aktima stručne službe.

Članak 33.

Za obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova u ustrojstvenim oblicima Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe i njihovih tijela, mogu se osnovati stručne službe, zasnivati radni odnos ugovorom o radu sa zaposlenicima ili osigurati obavljanje poslova na drugi način.

Zaposlenici u ustrojstvenim oblicima Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe ne mogu biti članovi izvršnih tijela istih.

Članak 34.

Područje djelovanja, sadržaj rada, pitanja imovine i financiranja te prestanak rada i određivanje pravnih slijednika imovine i arhivske građe, kao i druga pitanja uređuju se statutima ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnošću u skladu s posebnim propisima i ovim Statutom.

Visoki pokrovitelj Hrvatskog Crvenog križa

Članak 35.

Hrvatski Crveni križ za rad i djelovanje u svojoj humanitarnoj misiji može imati visokog pokrovitelja.

Visoki pokrovitelj Hrvatskog Crvenog križa je osoba od najvišeg ugleda i časti s posebnim zaslugama za Republiku Hrvatsku.

Ukoliko je visoki pokrovitelj osoba koja obnaša visoku funkciju, pokroviteljstvo u pravilu prestaje prestankom obnašanja te funkcije.

Visoki pokrovitelj Hrvatskog Crvenog križa ne može birati, ni biti biran u tijela Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika.

Nakon što osoba prestane biti visoki pokrovitelj, ista može biti imenovana počasnim članom Hrvatskog Crvenog križa.

Zamolbu za prihvaćanje visokog pokroviteljstva upućuje Glavni odbor. Odluka o prihvaćanju visokog pokroviteljstva proglašava se na Skupštini Hrvatskog Crvenog križa na svečani način.

Tijela Hrvatskog Crvenog križa

Članak 36.

Tijela Hrvatskog Crvenog križa su:

– Skupština,

– predsjednik i potpredsjednici,

– Glavni odbor,

– izvršni predsjednik,

– Nadzorni odbor.

Skupština Hrvatskog Crvenog križa

Članak 37.

Skupština je najviše tijelo upravljanja i odlučivanja Hrvatskog Crvenog križa čiji se rad odvija na sjednicama i to najmanje jedanput godišnje, u kojem sudjeluju članovi putem izabranih predstavnika – zastupnika. Svaki zastupnik ima jedan glas.

Skupština Hrvatskog Crvenog križa broji ukupno do 145 zastupnika i to po jednog zastupnika biranog iz svakog društva Hrvatskog Crvenog križa navedenih u članku 17. ovog Statuta i do 13 počasnih članova koje predlaže Glavni odbor.

Mandat zastupnika Skupštine traje četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora.

Članak 38.

Sjednice Skupštine se sazivaju kao redovne i izvanredne.

Redovna sjednica se održava najmanje jedanput godišnje.

Izvanredna sjednica se saziva po potrebi.

Izborna konstituirajuća sjednica se održava svake četiri godine.

Sjednice Skupštine saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Izbornu konstituirajuću sjednicu u slučaju prijevremenog prestanka mandata članovima Skupštine saziva izvršni predsjednik.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa dužan je sazvati Skupštinu na zahtjev Glavnog odbora ili jedne trećine zastupnika Skupštine, a ako Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa ne sazove Skupštinu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za sazivanjem Skupštine, sjednicu Skupštine može sazvati predlagatelj.

U slučaju isteka mandata tijelima Hrvatskog Crvenog križa, Skupštinu saziva zadnja osoba za zastupanje upisana u Registar udruga Republike Hrvatske ili najmanji broj članova propisan za osnivanje udruge.

Skupština može odlučivati kad je na sjednici prisutna natpolovična većina zastupnika Skupštine, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika.

U izvanrednim situacijama, u slučaju da nije prisutno dovoljno zastupnika, Skupština će se sastati ponovno unutar 48 sati, i u tom slučaju odluke se donose ako je prisutna jedna trećina zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju.

Izuzetno, u slučajevima propisanim ovim Statutom za pojedine odluke utvrđuje se kvalificirana većina.

Članak 39.

Skupština u okviru svoga djelokruga rada:

1. donosi Statut Hrvatskog Crvenog križa i njegove izmjene i dopune,

2. donosi Etički kodeks Hrvatskog Crvenog križa,

3. donosi programsku orijentaciju i razvojne programe za mandatno razdoblje,

4. usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu,

5. usvaja izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu i godišnje financijsko izvješće,

6. razmatra i usvaja izvješća o radu i poslovanju za mandatno razdoblje,

7. donosi odluku o rokovima za provođenje izbora za zastupnike, odluku o broju zastupnika Skupštine za budući mandat i odluku o broju članova Glavnog odbora za tekući mandat,

8. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Hrvatskog Crvenog križa, članove Glavnog odbora i Nadzornog odbora,

9. donosi odluke o statusnim i drugim pitanjima unutarnjeg ustroja, djelovanja i radnim tijelima,

10. odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine Hrvatskog Crvenog križa,

11. donosi odluke o fondovima Hrvatskog Crvenog križa i prati njihovu učinkovitost i namjensko korištenje sredstava fondova,

12. donosi odluku o zajedničkim akcijama Hrvatskog Crvenog križa,

13. donosi odluku o članarinama,

14. donosi odluku o načinu rada Hrvatskog Crvenog križa u oružanom sukobu i drugim izvanrednim situacijama,

15. donosi odluku o osnivanju Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa,

16. donosi Pravilnik o Službi traženja i Pravilnik o ustroju, pripremi i djelovanju Hrvatskog Crvenog križa u kriznim situacijama,

17. donosi Pravilnik o priznanjima Hrvatskog Crvenog križa, osniva Komisiju za priznanja i imenuje njezine članove,

18. donosi pravilnik iz članka 10. stavka 8.,

19. donosi pravilnik iz članka 24. stavka 1.,

20. donosi pravilnik iz članka 21. stavka 2.,

21. donosi pravilnik iz članka 32. stavka 6.,

22. donosi poslovnik o radu Skupštine i druge dokumente,

23. odlučuje o drugim pitanjima za koja ovim Statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela Hrvatskog Crvenog križa.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa

Članak 40.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa je predsjednik Skupštine i predsjednik Glavnog odbora.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa je časna funkcija koju može obnašati osoba koja je svojim radom pridonijela razvoju humanosti i solidarnosti sukladno načelima Crvenog križa.

Predsjednik se bira iz redova zastupnika Skupštine na konstituirajućoj sjednici Skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine, uz mogućnost ponovnog izbora, a najviše dva uzastopna puta. Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa se bira natpolovičnom većinom glasova prisutnih zastupnika Skupštine.

Funkcija predsjednika Hrvatskog Crvenog križa se obavlja na volonterskoj osnovi.

Predsjednik pojedinačno predstavlja i zastupa Hrvatski Crveni križ u zemlji i inozemstvu, saziva i predsjedava sjednicama Skupštine i Glavnog odbora, potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela te obavlja i druge poslove koje mu povjere Skupština i Glavni odbor.

Hrvatski Crveni križ ima dva potpredsjednika.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika na duže vrijeme, sa svim ovlastima zamjenjuju ga potpredsjednici redoslijedom kojeg odredi Skupština.

Za izvršenje određenih poslova predsjednik može ovlastiti jednog od potpredsjednika.

Odredbe o izboru i trajanju mandata predsjednika primjenjuju se i na funkciju potpredsjednika.

Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa

Članak 41.

Glavni odbor je izvršno tijelo Skupštine odgovorno za rad između sjednica Skupštine, koje rješava sva pitanja u tijeku poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama Skupštine.

Glavni odbor ima najviše do 23 člana.

Glavni odbor čine predsjednik, dva potpredsjednika i izabrani članovi.

Članove Glavnog odbora bira Skupština na konstituirajućoj sjednici iz redova zastupnika Skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine, uz mogućnost ponovnog izbora, a najviše dva uzastopna puta.

Članak 42.

Konstituirajuću sjednicu Glavnog odbora saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Redovne ili izvanredne sjednice Glavnog odbora saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, prema potrebi ili na zahtjev jedne trećine članova Glavnog odbora.

Glavni odbor odlučuje ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke i zaključke donosi većinom glasova prisutnih članova Glavnog odbora.

Glavni odbor održava najmanje četiri sjednice godišnje.

Za svoj rad Glavni odbor je odgovoran Skupštini.

Druga pitanja vezana za rad Glavnog odbora uredit će se poslovnikom o radu.

Članak 43.

Glavni odbor, kao izvršno tijelo Skupštine:

– brine o provođenju odluka, zaključaka i preporuka Skupštine,

– nadzire korištenje i raspolaganje sredstvima u skladu s financijskim planom, donosi odluku o otvaranju i zatvaranju žiro računa i drugih računa za redovno poslovanje,

– razmatra i ocjenjuje plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu i upućuje Skupštini na usvajanje,

– upućuje Skupštini na usvajanje godišnje financijsko izvješće,

– imenuje i razrješava izvršnog predsjednika na mandatno razdoblje ili kraće kao vršitelja dužnosti na šest mjeseci,

– daje prethodnu suglasnost za imenovanje i razrješenje ravnatelja društava Crvenog križa,

– predlaže, imenuje i razrješava počasne članove Hrvatskog Crvenog križa,

– odlučuje o nabavi osnovnih sredstava,

– razmatra aktualna pitanja iz rada pojedinih društava i Hrvatskog Crvenog križa u cjelini, zauzima stavove te donosi preporuke, zaključke, smjernice i upute za rad društava (savjetodavna i nadzorna funkcija),

– donosi odluku o osnivanju pravnih subjekata za obavljanje gospodarske djelatnosti, domova, odmarališta, prenoćišta i druge tome odgovarajuće odluke te daje suglasnost na odluku o osnivanju kad je osnivač općinsko, gradsko ili županijsko društvo,

– donosi odluku o uvjetima korištenja fondova, praćenju i nadzoru namjenskog trošenja,

– osniva stalna i povremena radna tijela,

– donosi pravila rada za pojedine djelatnosti (pravilnik iz članka 13. stavka 2. i članka 15. stavka 4.) i druge normativne akte,

– ocjenjuje stanje i djelatnosti društava Crvenog križa i saziva njihova tijela za rješavanje konkretnih pitanja,

– osniva etičko povjerenstvo, imenuje njegove članove i donosi poslovnik o radu povjerenstva te donosi konačnu odluku u pojedinom postupku,

– bira predstavnike i izaslanike za druga međunarodna i nacionalna tijela,

– donosi normativne akte o sistematizaciji, radnim odnosima i plaćama zaposlenih u Središnjem uredu Hrvatskog Crvenog križa,

– izvješćuje i odgovara za svoj rad Skupštini,

– rješava i druga pitanja organizacije i rada te donosi pravilnike i druge akte.

Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa

Članak 44.

Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa pojedinačno predstavlja i zastupa Hrvatski Crveni križ u zemlji i inozemstvu, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana te odgovara za zakonitost rada, rukovodi Središnjim uredom i odgovoran je za provedbu zadataka koji su povjereni Središnjem uredu te je ovlašteni predstavnik Hrvatskog Crvenog križa u odnosu na treće strane i pred sudom.

Izvršni predsjednik obnaša funkciju na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog imenovanja.

Postupak imenovanja izvršnog predsjednika provodi Glavni odbor po provedenom javnom natječaju sukladno uvjetima propisanim aktom o sistematizaciji Središnjeg ureda. S izvršnim predsjednikom se zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Za svoje djelovanje izvršni predsjednik odgovara Glavnom odboru i Skupštini.

Izvršni predsjednik provodi odluke tijela Hrvatskog Crvenog križa, priprema proračun i financijska izvješća, priprema plan rada i financijski plan, odgovoran je za podnošenje Skupštini godišnjeg financijskog izvješća, izvještava tijela Hrvatskog Crvenog križa o radu Hrvatskog Crvenog križa. Prati rad svih društava Hrvatskog Crvenog križa, pokreće konzultativni i kontrolni nadzor i o istom obavještava Glavni odbor. Odlučuje o potrebi zapošljavanja u Središnjem uredu, dostavlja zapisnik s redovne sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga te druge potrebne dokumente.

Izvršni predsjednik ne može biti član Skupštine ni Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa već sudjeluje u njihovom radu u savjetodavnom svojstvu bez prava glasa.

Izvršni predsjednik imenuje jednog zamjenika i potreban broj pomoćnika za pojedine djelatnosti. Zamjenik i pomoćnici izvršnog predsjednika imenuju se najduže na vrijeme trajanja mandata izvršnog predsjednika.

Zamjenik izvršnog predsjednika je osoba koja zamjenjuje izvršnog predsjednika sa svim ovlastima u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti. Mandat zamjenika izvršnog predsjednika može trajati najduže do imenovanja novog izvršnog predsjednika.

Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa

Članak 45.

Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa:

– razmatra plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu,

– prati izvršenje odnosno korištenje sredstava u okviru financijskog plana,

– razmatra prijedlog Statuta, prijedlog izmjena i dopuna Statuta te svih općih akata koji mogu imati utjecaj na materijalno-financijsko poslovanje,

– razmatra financijska izvješća koja se predaju sukladno propisima kojima je uređeno financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i

– na druge načine nadzire financijsko-materijalno poslovanje.

Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa ima pravo uvida u financijsko-materijalno poslovanje svih društava Hrvatskog Crvenog križa, posebice u trošenje namjenskih sredstava i raspodjelu humanitarne pomoći uključujući i namjenska sredstva dodijeljena društvima Crvenog križa. U tu svrhu surađuje i pomaže nadzornim odborima svih društava Hrvatskog Crvenog križa.

Nadzorni odbor ima 7 članova. Članove Nadzornog odbora bira Skupština na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine uz mogućnost ponovnog izbora, a najviše dva uzastopna puta, vodeći računa da u njegovom sastavu budu i financijski stručnjaci.

Nadzorni odbor između svojih članova bira predsjednika te donosi poslovnik o svom radu.

O radu izvješćuje Glavni odbor i Skupštinu.

Središnji ured Hrvatskog Crvenog križa

Članak 46.

U Hrvatskom Crvenom križu osniva se Središnji ured za obavljanje sljedećih poslova: savjetodavno–stručnih, programskih, koordinacijskih, edukacijskih, administrativno–tehničkih, nadzornih i drugih poslova. Radom Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa rukovodi izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Ustroj i djelokrug rada Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa uređuje se aktima koje donosi Glavni odbor.

Zaposlenici Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa ne mogu biti članovi izvršnog tijela Hrvatskog Crvenog križa.

Imovina i financiranje

Članak 47.

Prihodi i rashodi Hrvatskoga Crvenog križa ustanovljuju se financijskim planom.

Financijski plan svake godine donosi Skupština temeljem godišnjeg programa rada prije početka godine u kojoj će se financijski plan primjenjivati.

Skupština donosi i izmjene i dopune financijskog plana.

Izuzetno, ako se ne donese financijski plan prije početka godine, može se izvršiti privremeno financiranje temeljem financijskog plana iz prethodne godine, ali najdulje za prva tri mjeseca naredne godine.

Po završetku godine donosi se godišnji obračun kojim se ustanovljuju rezultati financijskog poslovanja.

Glavni odbor dužan je, putem Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa, osigurati vođenje knjigovodstva, reviziju i evidencije o financijskom poslovanju Hrvatskog Crvenog križa i njegovih tijela u skladu sa zakonom. Reviziju financijskog poslovanja Hrvatskog Crvenog križa obavlja vanjski neovisni revizor u rokovima i na način propisan zakonom.

Članak 48.

Za ostvarivanje ciljeva i izvršavanje djelatnosti, Hrvatski Crveni križ stječe imovinu temeljem Zakona o Hrvatskom Crvenom križu, Zakona o udrugama i drugih propisa.

Hrvatski Crveni križ financijsko poslovanje obavlja putem žiro računa i ostalih računa propisanih zakonom.

Hrvatski Crveni križ može osnivati trgovačka društva, za obavljanje gospodarskih djelatnosti, sukladno odredbama posebnih propisa.

Djelatnosti iz stavka 3. ovog članka ne mogu biti u suprotnosti s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta.

Prihodi iz stavka 3. ovog članka koristit će se isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih ovim Statutom, za financiranje rada i programa Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika.

Članak 49.

Hrvatski Crveni križ može imati u vlasništvu nekretnine i pokretnine.

Imovinu Hrvatskog Crvenog križa čine i novčana sredstva koja Hrvatski Crveni križ stječe na osnovu Zakona o Hrvatskom Crvenom križu.

Hrvatski Crveni križ neće primati donacije koje proizlaze od prihoda stečenih aktivnostima koje su u suprotnosti s temeljnim načelima ili ciljevima Međunarodnog pokreta.

Način uporabe financijskih sredstava, raspolaganja imovinom i druga pitanja vezana uz financijsko-materijalno poslovanje uređuju se u skladu sa zakonom i drugim propisima i temeljem odluka Skupštine i Glavnog odbora.

Odluku o otuđivanju nepokretne imovine Hrvatskog Crvenog križa donosi Skupština dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Postupak mirenja i arbitraža

Članak 50.

Za rješavanje sukoba interesa i sporova među članovima i društvima Hrvatskog Crvenoga križa određuje se postupak mirenja.

Ukoliko postupak mirenja iz stavka 1. ovog članka ne bude uspješan, provest će se arbitražni postupak.

Odluku o formiranju arbitražnog tijela donosi Glavni odbor te imenuje članove.

Arbitražno tijelo u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju. Odluka arbitražnog tijela je konačna.

Prestanak rada

Članak 51.

Hrvatski Crveni križ prestaje s radom kad nastupi neki od uvjeta ustanovljenih zakonom i kad odluku o prestanku rada Skupština donese na sjednici na kojoj je prisutno dvije trećine zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju.

Prestankom rada Hrvatskog Crvenog križa, ukoliko Skupština Hrvatskog Crvenog križa ne odluči drukčije, cjelokupna imovina Hrvatskog Crvenog križa pripast će Republici Hrvatskoj.

Arhivsko gradivo Hrvatskog Crvenog križa zbog svoje važnosti i nedjeljivosti u cijelosti će pripasti Hrvatskom državnom arhivu, na način sukladan sa zakonom i drugim propisima o arhivskom gradivu i arhivima.

Postupak likvidacije i likvidator

Članak 52.

U slučaju provođenja postupka likvidacije primjenjivat će se odredbe Zakona o udrugama i ostalih važećih propisa.

U postupku likvidacije likvidator zastupa Hrvatski Crveni križ te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga. Likvidator obavlja i druge poslove predviđene Zakonom o udrugama.

Likvidatora imenuje i opoziva Glavni odbor.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 53.

Glavni odbor imenuje Statutarnu komisiju za izradu Statuta i upućuje Nacrt statuta na razmatranje društvima Hrvatskog Crvenog križa.

Županijska društva – odbori organiziraju i koordiniraju javnu raspravu svih odbora općinskih i gradskih društava s pravnom osobnošću na svom području. Javna rasprava se provodi u roku 30 dana, a rezultate javne rasprave županijski odbori upućuju Statutarnoj komisiji Hrvatskog Crvenog križa.

Statutarna komisija sažima primjedbe i prijedloge javne rasprave i iznosi ih Glavnom odboru koji utvrđuje Prijedlog statuta.

Prijedlog Statuta, odnosno izmjena i dopuna Statuta dostavljaju se na mišljenje Zajedničkom povjerenstvu Međunarodnog odbora Crvenog križa i Međunarodne federacije za statute nacionalnih društava. Preporuke Povjerenstva uzet će se u obzir prije prihvaćanja na Skupštini Hrvatskog Crvenog križa.

Statut Hrvatskog Crvenog križa donosi Skupština natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika. U slučaju da nije prisutno dovoljno zastupnika, Skupština će se sastati ponovno unutar sljedećih 48 sati, i u tom slučaju odluke se donose ako je prisutna jedna trećina zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju.

Izmjene i dopune Statuta Hrvatskog Crvenog križa donose se na način i po postupku ustanovljenom za njegovo donošenje.

Članak 54.

Odredbe članaka ovog Statuta vezane za odredbu o najdužem uzastopnom trajanju mandata primjenjuju se na sve osobe kojima mandati započinju nakon stupanja na snagu ovog Statuta.

Članak 55.

Pravilnik iz članka 10. stavka 8. donosi Skupština u roku godine dana.

Pravilnik iz članka 13. stavka 2. donosi Glavni odbor u roku 6 mjeseci.

Pravilnik iz članka 15. stavka 4. donosi Glavni odbor u roku 6 mjeseci.

Pravilnik iz članka 21. stavka 2. donosi Skupština u roku godine dana.

Pravilnik iz članka 24. stavka 1. donosi Skupština u roku godine dana.

Pravilnik iz članka 32. stavka 6. donosi Skupština u roku godine dana.

Članak 56.

Mandati zastupnika 21. saziva Skupštine, članova Glavnog odbora i Nadzornog odbora Hrvatskog Crvenog križa od 27. ožujka 2013. godine ostaju na snazi do njihova isteka.

Članak 57.

Statut Hrvatskog Crvenog križa stupa na snagu danom donošenja.

Njegovim donošenjem prestaje važiti Statut Hrvatskog Crvenog križa od 2. srpnja 2015. godine.

Sva društva Hrvatskog Crvenog križa dužna su uskladiti svoje statute s ovim Statutom.

Statut Hrvatskog Crvenog križa bit će objavljen u »Narodnim novinama«.

Urbroj: 11-1/2016
Zagreb, 22. ožujka 2016.

Predsjednik
Skupštine Hrvatskog Crvenog križa
prim. Josip Jelić, dr. med., v. r.