Uzevši u obzir činjenicu da svaka osoba ima pravo na život u obitelji i na život u zajednici, veliku pozornost potrebno je usmjeriti na podršku roditeljstvu kao i obitelji u cjelini. Obitelji osoba s invaliditetom suočavaju se s različitim izazovima te je važno osigurati materijalnu i psihološku podršku, počevši od samog suočavanja s dijagnozama i promjenama koje invaliditet donosi za cijelu obitelj. Također još uvijek u društvu postoje stavovi pojedinaca da osobe s invaliditetom nemaju sposobnost sklapanja braka, pravo na slobodan izbor partnera ili pravo da slobodno donose odluke o rađanju djece. Stoga je važno poduzeti sve mjere radi suzbijanja takve vrste diskriminacije i osigurati osobama s invaliditetom pravo na podršku za uspostavljanje bliskih odnosa, zasnivanje braka, roditeljstvo i na zaštitu spolno-reproduktivnog zdravlja. Putem ustanova socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, centri za pružanje usluga u zajednici, domovi socijalne skrbi, obiteljski centri) osigurava se širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći obiteljima osoba s invaliditetom. Također, osim usluga u zajednici koje pružaju ustanove socijalne skrbi i domovi koji se počinju transformirati u centre podrške u zajednici, veliku ulogu imaju i organizacije civilnog društva koje u partnerstvu s tijelima državne uprave kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode niz projekata i programa usmjerenih podršci obitelji i promicanju prava djece.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sve se više usmjerava na razvoj obiteljskih oblika skrbi i razvoj usluga podrške u zajednici. Smještaj osoba s invaliditetom u ustanove socijalne skrbi treba biti iznimka i koristiti se samo u situacijama kada je to neophodno. Umjesto institucije, a u slučajevima kada obiteljska skrb za djecu s teškoćama u razvoju nije moguća, najprimjereniji zamjenski oblik je udomiteljstvo. U udomiteljskoj obitelji djeci se omogućuje odrastanje, razvoj i iskustvo života u obiteljskom okruženju, ali je također važno i da djeca ne budu udomljavana izvan sredine u kojoj žive jer u slučajevima odlaska u udaljenije krajeve postoji opasnost od smanjivanja učestalosti odnosa djeteta s biološkom obitelji.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je tijekom 2011. godine u suradnji s prof. dr. sc. Danielom Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provelo edukacije stručnjaka u obiteljskim centrima pod nazivom »Pružanje podrške mladim i odraslim osobama s invaliditetom u ostvarivanju spolno-reproduktivnih prava i uloga«. Ciljevi provedbe navedene edukacije bili su: educirati djelatnike obiteljskih centara za pružanje stručne savjetodavne pomoći na ovom području, odgajati i obrazovati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge, razvijati svijest o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja te osigurati dostupnost informacija djeci s teškoćama u razvoju, mladima i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Nadalje, Ministarstvo je tiskalo priručnik »Podrška osobama s intelektualnim i drugim razvojnim teškoćama u ostvarivanju partnerskih odnosa, roditeljstva i drugih prava na području spolnosti« autorice prof. dr. sc. Daniele Bratković.

– U kolovozu 2011. godine stupio je na snagu novi Zakon o udomiteljstvu (»Narodne novine«, br. 90/11 i 78/12) kojim su uređeni uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, način obavljanja i prestanak obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom. Njegovim izmjenama i dopunama 2012. godine stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj udomiteljstva u Republici Hrvatskoj te time ostvarivanja prava na obiteljsku skrb, jedne od najranjivijih skupina djece, zanemarivane i zlostavljane djece. Također ovoj skupini djece omogućilo se da nakon završetka obrazovanja i stjecanja punoljetnosti ostvare skrb u udomiteljskim obiteljima i godinu dana nakon završetka obrazovanja. Nadalje, pojednostavljen je postupak za izdavanje dozvole za udomiteljstvo, unaprijeđen sadržaj edukacija udomitelja te su preciznije definirani korisnici specijaliziranog udomiteljstva (djeca i mladi s problemima u ponašanju koji su učestali i jačeg intenziteta, grubo zanemarivana i zlostavljana djeca, djeca s težim ili višestrukim teškoćama u razvoju, HIV pozitivna djeca i mladi te roditelji s djetetom za koje je procijenjeno da je njihov zajednički smještaj u specijaliziranu udomiteljsku obitelj u njihovom najboljem interesu).

– Bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih je u okviru I. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) – Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, u suradnji s Uredom za mlade i obitelj grada Beča te saveznim Ministarstvom gospodarstva, obitelji i mladih Republike Austrije, tijekom 2013. godine provelo Twinning light projekt »Unapređivanje udomiteljstva djece i mladih u Republici Hrvatskoj«. U Izvješću su sadržane preporuke za poboljšanje nacionalnih dokumenata u području udomiteljstva, izrađeni su priručnici za udomiteljske obitelji za djecu i priručnik za udomljenu djecu, letci za zainteresiranu javnost te web-stranice za udomitelje.

– Tijekom 2013. godine bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s vanjskim stručnjakom, održalo 7 regionalnih radionica za udomitelje djece i stručne radnike koji obavljaju poslove udomiteljstva, a na kojima je provedena i edukacija udomitelja.

– U srpnju 2015. godine bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH radi utvrđivanja stanja u području udomiteljstva, s posebnim osvrtom na brojčane podatke o srodničkim i nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, slobodnim kapacitetima u nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, razlozima nepopunjenosti slobodnih kapaciteta te razlozima udomljavanja djece. Cilj analize udomiteljstva za djecu je bio definiranje prijedloga za daljnje unapređenje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj, uz naglasak na utemeljenost provedbe pojedinih aktivnosti (primjerice, kampanja za udomiteljstvo u suradnji Ministarstva socijalne politike i mladih i UNICEF-a temeljem 2-godišnjeg plana suradnje, provođenje kampanja na lokalnim razinama sa specifičnim ciljevima vezanim uz karakteristike pojedinih lokalnih/regionalnih područja, edukacija stručnjaka, edukacija udomitelja i drugo).

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2017. do 2020. godine

– Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj.

– Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

– Osigurane pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u svrhu poticanja ostvarivanja roditeljskih prava

– Osigurane i unaprijeđene kvalitetne usluge podrške kako bi se osobama s invaliditetom omogućio ostanak u vlastitoj obitelji.

– Osigurana regionalna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji.

– Povećan broj specijaliziranih udomiteljskih obitelji za djecu s teškoćama u razvoju.

– broj održanih predavanja/radionica te broj osoba s invaliditetom koje su prisustvovale na predavanjima/radionicama

– broj osoba kojima su distribuirani materijali

Nositelji:

MDOMSP, MZ, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Sunositelji: HZJZ, ERF, ustanove socijalne skrbi

– broj provedenih edukacija

– broj osoba koje su prošle edukaciju

Nositelj:

MDOMSP, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Sunositelji:

HZJZ, MZ, ERF

– broj dodatno educiranih stručnjaka

– broj održanih predavanja i edukativnih radionica

– broj osoba s invaliditetom koje imaju dozvolu za obavljanje udomiteljstva

– broj osoba s invaliditetom koje su posvojile djecu

Nositelj:

MDOMSP

– broj provedenih regionalnih radionica i broj stručnjaka koji su u njima sudjelovali

– broj specijaliziranih udomitelja

– broj djece s teškoćama u razvoju koja su posvojena tijekom kalendarske godine

– broj djece s teškoćama u razvoju koja su smještena u udomiteljsku obitelj tijekom kalendarske godine

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelj:

UNICEF

U 2015. godini posvojeno je 126 djece od čega 13 djece s teškoćama u razvoju. Ukupan broj djece s pretpostavkama za posvojenje na dan 31.12.2015. godine je 344 od čega je 153 djece s teškoćama u razvoju.

U 2015. godini u udomiteljskim obiteljima bilo je 282 djece s teškoćama u razvoju, s time da je razlog smještaja za 39 djece školovanje po posebnom programu izvan mjesta prebivališta jer se isto ne može osigurati u mjestu prebivališta, dok je 10 djece bilo privremeno smješteno radi provođenja kraćih rehabilitacijskih postupaka.

Republika Hrvatska, u svrhu unapređenja socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, posebice onih smještenih u domovima socijalne skrbi, provodi niz mjera s ciljem njihovog uključivanja u život zajednice. U tu svrhu potiče, koordinira, prati i nadzire razvoj usluga te provodi mjere usmjerene deinstitucionalizaciji korisnika i decentralizaciji usluga u zajednici usmjerenih svim korisničkim skupinama sukladno propisima, kao i nacionalnim i međunarodnim dokumentima. Iako je institucionalna skrb još uvijek najčešći oblik izvan obiteljskog zbrinjavanja djece u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj, daljnji razvoj slijedi smjer deinstitucionalizacije, restrukturiranja institucionalne skrbi, jačanja prevencije i mjera izdvajanja djece iz bioloških obitelji i razvijanja alternativnih oblika zbrinjavanja. Opredijeljenost Republike Hrvatske za proces transformacije i deinstitucionalizacije vidljiva je promjenom zakonske regulative i donošenjem strateških dokumenata. Razvoj adekvatnih službi podrške u zajednici od iznimnog je značaja za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije te je istaknuto kao jedno od značajnih područja socijalnog planiranja na državnoj i lokalnoj razini.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– 2010. godine donesen je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.), a slijedom navedenog Plana Ministarstvo socijalne politike i mladih je 18. lipnja 2014. godine donijelo »Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014. – 2016«. Provedbom navedenog Operativnog plana do kraja 2016. godine očekuje se transformacija 32 doma u pružatelje usluga u zajednici u različitim županijama, sukladno potrebama različitih korisničkih skupina, razvoj službi podrške u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti te deinstitucionalizacija ukupno 1 043 korisnika koji će ostvariti pravo na život u zajednici, od čega je 653 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom.

– Od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije koji je u RH započeo 1997. godine, a intenzivnije se provodi od 2012. godine, deinstitucionaliziran je ukupno 951 korisnik (stanje na dan 31. prosinca 2015.). Navedeni korisnici žive uz podršku u 257 stambenih zajednica, odnosno uključeni su u program organiziranog stanovanja, čime je bitno poboljšana kvaliteta njihovog života. Ukupni broj deinstitucionaliziranih osoba od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije je veći od navedenog (951) budući da deinstitucionalizacija pored usluge organiziranog stanovanja tj. regionalizacije obuhvaća i povratak u biološku obitelj te smještaj u udomiteljsku obitelj, a navedeni podaci se prate od 2014. godine. Tijekom 2014. i 2015. godine 175 osoba s invaliditetom se vratilo u biološke obitelji (većinom mlade osobe s invaliditetom nakon završetka školovanja zbog kojeg su bile smještene u ustanovama/centrima za odgoj i obrazovanje), a 30 osoba s invaliditetom je smješteno u udomiteljske obitelji.

– U svrhu daljnjeg intenziviranja ovih procesa Republika Hrvatska je osigurala sredstva Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj putem kojih će biti raspoloživo 160.598.235,30 eura.

– Putem ustanova socijalne skrbi dostupan je širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći. Također vrlo su značajni projekti udruga koji pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom za koje se još od 2006. godine osigurava financijska potpora iz Državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Ministarstvo socijalne politike i mladih je u svrhu osiguravanja održivosti ovih usluga, u 2013. godini odobrilo, po prvi puta, trogodišnje programe. Broj korisnika se kontinuirano povećavao, te je 2006. godine ova usluga bila osigurana za 78 korisnika, dok je 2012. godine bio uključen 631 korisnik. Kako bi se povećao broj i proširio krug korisnika i na osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima, u 2015. godini, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013., raspisan je natječaj »Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom« korištenjem sredstava Europskog socijalnog fonda. Kroz navedeni natječaj usluga je osigurana za 509 korisnika kroz projekte 51 udruge. Na dan 31. ožujka 2016. godine usluga osobne asistencije osigurana je za ukupno 1 153 osoba.

– 2008. godine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je u suradnji s udrugama gluhih i nagluhih osoba započelo s osiguravanjem tumača/prevoditelja na znakovni jezik, a 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih proširilo je uslugu asistencije i za slijepe osobe te je osiguravalo financijska sredstva za projekte kojima se osiguravaju usluge videćeg pratitelja za slijepe osobe koje su nesamostalne u kretanju.

– Kako bi se povećala uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni sustav, redovito se izdvajaju sredstva za uslugu asistenta u nastavi. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je 2008. godine, započelo s osiguravanjem usluge asistenta u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju redovne odgojno-obrazovne programe. Usluga je bila osiguravana putem natječaja za prijavu projekata udruga koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom korištenjem financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću. Broj udruga kao i broj korisnika se kontinuirano povećavao (od jedne udruge i 5 djece uključene 2008. godine do 41 udruge i 147 djece uključene 2013. godini).

– S ciljem razvoja i osiguravanja pristupačnosti usluge rane dijagnostike i intervencije za djecu s poremećajima iz autističnog spektra, pokrenuta je inicijativa međuresornog i transdisciplinarnog pristupa u osiguravanju podrške djeci i obiteljima uspostavljanjem jedinstvenog sustava podrške, kako za djecu, tako i za obitelji. U navedenu svrhu je između Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te UNICEF-a u travnju 2014. godine potpisan Sporazum o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta »Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra«.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura jednaku zaštitu djece s invaliditetom u legislativi, politici i mjerama koje se odnose na djecu i osnaži svoju politiku deinstitucionalizacije djece s invaliditetom.

Preporuka je Odbora da država stranka uvede jasnu strategiju za moratorij na nova primanja u ustanove i osnaži svoja nastojanja da se obiteljima osiguraju mjere psihološke i financijske podrške i podrške socijalne službe.

Preporuka je Odbora da se u proces deinstitucionalizacije uključe sve ustanove za sve osobe s invaliditetom, kao i obiteljski domovi za odrasle osobe s invaliditetom. Odbor preporuča donošenje pravnog okvira kojim se predviđa pravo na usluge osobnog asistenta u zajednici i pokretanje procesa u kojem lokalna zajednica i mainstream usluge postaju dostupne osobama s invaliditetom.

Preporuka je Odbora da država stranka poduzme mjere kojima se osiguravaju usluge rane intervencije svoj djeci s invaliditetom.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2017. do 2020. godine

– Unaprijeđen sustav rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju.

– Nastavljen proces transformacije domova i deinstitucionalizacije korisnika, djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom koji se nalaze na dugotrajnom smještaju.

– Nadograđen zakonodavni i institucionalni okvir za pružanje usluga koje doprinose neovisnom življenju.

– Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici.

Nositelji:

MDOMSP, MZ, MZO

Sunositelji:

UNICEF, ERF, udruge osoba s invaliditetom

Nositelji:

MDOMSP, MZ i MZO

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom

Nositelji:

MDOMSP, MZ i MZO

Sunositelji:

ERF, udruge osoba s invaliditetom

Nositelji:

MDOMSP, MZ i MZO

Sunositelji:

ERF, udruge osoba s invaliditetom

– povećan broj pružatelja usluge

– broj pružatelja usluge po županijama

Nositelji:

MDOMSP, MZ i MZO

Sunositelji:

ERF, udruge osoba s invaliditetom

– osiguran kontinuitet i dostupnost usluga djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom

– raspoloživost i regionalna pokrivenost uslugama

– osiguran udio financijskih sredstava koja se izdvajaju za ove usluge

Nositelji:

MDOMSP, MZO

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi, JPLS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, drugi pružatelji socijalnih usluga i znanstvene institucije

Usluge osobne asistencije, tumača znakovnog jezika i videćeg pratitelja osiguravaju se kroz trogodišnje programe za koje sredstva osigurava MDOMSP iz državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Usluga osobne asistencije osigurava se i putem jednogodišnjih projekata u okviru ESF-a.

U 2015. godini iz sredstava državnog proračuna osigurana je usluga za 631 korisnika usluge osobnog asistenta, zaposlena su 45 tumača znakovnog jezika i 7 prevoditelja za gluhoslijepe osobe te 16 videćih pratitelja.

Iz sredstava ESF-a osigurana je usluga osobne aistencije za 509 korisnika.

– provedena evaluacija osiguranih usluga uz poštivanje specifičnosti istih

– izrađeni novi prioriteti područja natječaja

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

provoditelji projekata

U 2015. godini ugovoreno je 28 projekata u okviru ESF natječaja »Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3«.

U 2015. godini ugovoren je 51 projekt u okviru ESF natječaja »Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom«.

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

MRMS, ZVPRZOSI, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– broj razvijenih programa edukacije osobnih asistenata

– broj pružatelja usluge

– broj razvijenih programa edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje)

– broj županija u kojima se provodi edukacija

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

MRMS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Postoje samo dva pružatelja usluge edukacije za uslugu asistencije za osobe s invaliditetom koji imaju odobreni program od strane MZO-a.

Postoji 1 pružatelj usluge edukacije intervenora i komunikacijskih posrednika za gluhoslijepe osobe – Učilište Dodir – ustanova za obrazovanje odraslih.

Nositelj:

ZVPRZOSI

Sunositelji:

MRMS, HZMO, HZZ, MDOMSP, centri za profesionalnu rehabilitaciju, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

MDOMSP

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

domovi predviđeni za transformaciju i deinstitucionalizaciju

– izrađeni instrumenti za praćenje i izvještavanje o provedbi procesa

– osigurana oprema

– osigurana informatička infrastruktura (aplikacija)

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga

Nedostatnost instrumenata za praćenje procesa.

Osigurana informatička infrastruktura nije prilagođena i usklađena s potrebama procesa.

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga

Nositelj:

MDOMSP

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

JLP(R)S

Nositelj:

MDOMSP

U srpnju 2015. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH.

S ciljem praćenja i evaluacije procesa deinstitucionalizacije provodi se znanstveno istraživanje pod nazivom »Neke determinante učinkovitosti procesa deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama« koje je povezano s provođenjem projekta »Transformacija i deinstitucionalizacija CZR Stančić i CZR Zagreb«.

– broj uspostavljenih stambenih zajednica za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja

– broj korisnika usluge organiziranog stanovanja

Nositelj: MDOMSP

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom

Obrazovanje kao cjeloživotni proces stjecanja znanja i vještina, odnosno razvoja sposobnosti, važan je aspekt života svakog pojedinca. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima te je unutar obrazovnog sustava osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost. Obrazovni sustav utemeljen je na znanstvenim spoznajama te osigurava poštivanje ljudskih prava i prava djece kao i pravo svakog pojedinca na inkluzivno obrazovanje. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva uvažavanje različitosti svakog pojedinca te prilagodbu obrazovnog sustava i školskih ustanova potrebama, mogućnostima, sposobnostima i interesima svojih korisnika, a kako bi osobnost svakog pojedinca došla do punog izražaja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nadležno ministarstvo za obrazovanje kontinuirano unapređuje provedbu inkluzivnog obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Kako bi se povećala uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni sustav, redovito se izdvajaju sredstva za uslugu asistenta u nastavi. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je 2008. godine, započelo s osiguravanjem usluge asistenta u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju redovne odgojno-obrazovne programe. Usluga je bila osiguravana putem natječaja za prijavu projekata udruga koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom korištenjem financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću. Broj udruga kao i broj korisnika se kontinuirano povećavao (od jedne udruge i 5 djece uključene 2008. godine do 41 udruge i 147 djece uključene 2013. godini).

– U školskoj godini 2013./2014. osiguravanje asistenta u nastavi preuzelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U 2015./2016. školskoj godini iz sredstava od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju dok je sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran rad 2 056 pomoćnika u nastavi za 2 464 učenika s teškoćama u razvoju.

– U cilju ostvarenja načela »škola za sve« odgojno-obrazovni sustav se kontinuirano prilagođava kako bi bio dostupan svima. Novi pravilnici koji se odnose na pomoć djeci s teškoćama u razvoju uređuju: djelovanje mobilne službe za savjetodavni rad pri posebnim centrima za odgoj i obrazovanje; obveze na lokalnoj razini koje uključuju materijalne i profesionalne potpore te programe rada za učenike s teškoćama u razvoju. U tijeku je izrada Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji definiraju primjerene programe i oblike odgoja i obrazovanja te oblike potpore učenicima s teškoćama. Donošenje navedenih podzakonskih akata omogućit će ravnomjernu pokrivenost na području cijele RH inkluzivnim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju.

– Do sada je u Republici Hrvatskoj od 2 119 osnovnoškolskih objekata, 7% objekata u potpunosti prilagođeno, a 26% objekata je djelomično prilagođeno. Prilagođeni ulaz u školsku zgradu ima 40% osnovnoškolskih objekata. Kako bi se učenicima omogućilo neometano kretanje između katova, 10% objekata na kat ima dizalo ili platformu. Pristup bez prepreka ima 55% školskih sportskih dvorana. U skladu s potrebama, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta provodilo je projekt »Mreža škola bez arhitektonskih barijera«, s ciljem prostornog prilagođavanja škola u svakoj županiji radi ravnomjerne dostupnosti školovanja učenicima s većim motoričkim teškoćama. Na interaktivnoj satelitskoj karti Hrvatske postavljena je e-Mapa odgojno-obrazovnih ustanova u RH koja sadrži detaljne podatke za više od 2 700 odgojno-obrazovnih ustanova.

– Sukladno odredbama točke XVI. Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole za školsku godinu 2014./2015. (Narodne novine, br. 54/14), učenici s teškoćama u razvoju mogli su ostvariti pravo na izravan upis u srednju školu, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije. U 2015. godini donesen je Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole temeljem kojeg se učenici s teškoćama u razvoju rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

– 2014. godine je donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, u sklopu koje se nalaze i mjere sustavne podrške osobama s invaliditetom, čija provedba će dovesti do veće dostupnosti i prilagođenosti odgojno-obrazovnih programa osobama s invaliditetom.

– U 2014. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 152/14) kojim su dodatno uređene odredbe vezane uz Mrežu školskih ustanova i djecu s teškoćama, a dodan je i članak 65.a i izmijenjen članak 99. koji definiraju prava učenika u riziku i učenika s problemima u ponašanju na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman te pravo učenika s teškoćama u razvoju na podršku pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika.

– Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, br. 67/14) propisuje se postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika zbog upisa u prvi razred osnovne škole, prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i zbog utvrđivanja primjerenog programa školovanja. Za učenike s teškoćama u razvoju, Stručno povjerenstvo ureda državne uprave u županiji nadležnog za odgoj i obrazovanje, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba provodi postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te predlaže primjeren program obrazovanja, a ured državne uprave nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba donosi rješenje o primjerenom programu obrazovanja na temelju kojeg se izrađuju i provode primjereni programi s učenicima s teškoćama u razvoju.

– Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, br. 24/15) osigurano je pravo učenika s teškoćama u razvoju na primjerene programe i oblike podrške te pedagoško-didaktičku prilagodbu potrebama učenika.

– U školskoj godini 2013./2014. uspostavljen je novi inovativni informacijski sustav prijava i upisa učenika u srednje škole koji omogućava ministarstvu nadležnom za obrazovanje bolju kontrolu upisnoga procesa i nadzor provođenja te dostupnost točnih podataka u svakoj fazi postupka, a učenicima s teškoćama olakšava postupak prijave i odabira srednjoškolskih programa te postupak upisa u željenu srednju školu. Od školske godine 2014./2015. uspostavljena je suradnja s Uredima državne uprave koji koordiniraju upis u prvi razred srednje škole za učenike s teškoćama u razvoju.

– Od početka provođenja državne mature 2010. godine, omogućena je prilagodba ispitne tehnologije uvažavajući individualne potrebe svakog pojedinog učenika.

– Tijekom 2015. godine, izrađen je Nacrt prijedloga pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji utvrđuje način uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka je Odbora da država stranka poduzme neposredne korake kojima će osigurati da sve osobe s invaliditetom imaju pristup inkluzivnom osnovnoškolskom, srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju te da se za njih unutar redovnog obrazovanja osigura razumna prilagodba³. Nadalje preporuča usvajanje načela da je isključujuće i odvojeno obrazovanje diskriminirajuće. Preporuča da se za učitelje/nastavnike i ostale stručnjake osigura edukacija o inkluzivnom obrazovanju te da svi objekti srednjoškolskog obrazovanja budu pristupačni osobama s nvaliditetom.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2017. do 2020.

– Osigurani uvjeti (programski, profesionalni, prostorni i sl.) inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju.

– Ustrojeni centri potpore i stručni (mobilni) timovi.

– Uključenost većeg broja djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog te visokoškolskog odgoja i obrazovanja u sredini u kojoj dijete/mlada osoba živi.

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u RH

U 2015./2016. školskoj godini upisano je:

– u predškolske programe 6 280 djece s teškoćama,

– u osnovnoškolske programe 18 492 učenika s teškoćama u razvoju,

– u srednjoškolske programe 1 575 učenika s teškoćama u razvoju u pomoćne i TES programe, a preko 6 000 učenika s teškoćama u razvoju svladava redovite programe uz individualizirane postupke ili prilagođene programe.

Nositelji:

AZOO, ASOO

Sunositelji:

osnovne i srednje škole u RH

Nositelj:

NCVVO

Sunositelji:

MZO, srednje škole u RH

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

ASOO, AZOO i UOSI

Nositelj:

HZZ

Snositelji:

MZO, osnovne i srednje škole

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

MDOMSP, MZ, AZOO, ASOO, osnivači škola i ustanova u RH

– broj ustrojenih centara potpore

– formirana mreža centara potpore

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

MDOMSP, MZ, AZOO, ASOO, osnivači škola i ustanova u RH

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

centri potpore – školske ustanove u RH

Nositelj:

MZO

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

JLP(R)S – osnivači osnovnih i srednjih škola u RH

Broj osiguranih pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u 2015./2016. školskoj godini:

– sredstvima od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju,

– sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran je rad 2.056 pomoćnika u nastavi za 2.464 učenika s teškoćama u razvoju.

– broj izrađenih tiskanih i elektroničkih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica na Braillovom pismu i uvećanom crnom tisku za učenike i studente s oštećenjem vida (slijepe i slabovidne)

– broj prilagođenih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica za učenike s teškoćama u razvoju

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

udruge registrirane za nakladništvo, nakladničke kuće

Nositelj:

MZO

Sunositelji:

OCD, odgojno-obrazovne ustanove u RH, JLP(R)S

Nositelj:

MZO

Republika Hrvatska poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurala pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim uz zdravstvenu zaštitu, vodeći računa o njihovom spolu, a posebno:

– pruža osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard besplatnih i dostupnih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga koje pruža ostalim građanima, uključujući usluge vezane za spolno i reprodukcijsko zdravlje te zdravstvene programe kojima je obuhvaćeno cijelo stanovništvo

– nastoji pružiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene potrebama osoba s invaliditetom upravo zbog njihova invaliditeta, uključujući, prevenciju invalidnosti, ranu identifikaciju i intervenciju te, kad je to potrebno i usluge namijenjene sprječavanju pogoršanja invaliditeta i najvećega mogućeg ograničavanja njegovih posljedica, uključujući usluge usmjerene na djecu i starije osobe i nastoji osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze što je moguće bliže zajednicama u kojima ljudi žive, uključujući ruralna područja

– traži od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pružaju zaštitu iste kvalitete koja se pruža drugima, uključujući i onu na temelju slobodnog informiranog pristanka, među ostalim podižući svijest o ljudskim pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etičkih standarda na svim područjima pružanja zdravstvene zaštite

– zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja, kada je takvo osiguranje dopušteno zdravstvenim zakonodavstvom te to osiguranje pruža pod poštenim i razumnim uvjetima

– sprječava svako uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta.

Provedbom mjera zdravstvene zaštite osigurano je ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osobama s invaliditetom (pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova, pravo na dentalno-protetsku pomoć i dentalno-protetske nadomjeske, pravo na ortopedska i druga pomagala i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu).

Ministarstvo zdravstva kontinuirano prati aktivnosti iz područja zdravstvene zaštite i surađuje s djelatnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i stručnjacima Hrvatskog liječničkog zbora i udrugama koje se bave osobama s invaliditetom.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Preventivni programi provode se u kontinuitetu u cilju promicanja zdravlja i sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja. Poticanjem preventive, uvođenjem dodatno bonificiranih preventivnih programa (u prosjeku 81% doktora u sve četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu PZZ) ponudilo je preventivne programe) i uvođenjem preventivnih panela, broj preventivnih pregleda u 2014. godini povećao se za 40% u odnosu na 2013. godinu. Također, uvođenjem i dodatnim poticanjem praćenja kroničnih bolesnika u djelatnosti opće/obiteljske medicine kroz uspostavljene panele za trajno praćenje kroničnih bolesnika (dijabetesa, hipertenzije, astme i KOPB-a), strukturirano praćenje kroničnih bolesnika udvostručeno je u odnosu na 2013. godinu. Uvedeni paneli ujedno su alat za sekundarnu prevenciju i sprječavanje komplikacija navedenih bolesti.

– Tijekom 2014. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je pratio 32 pokazatelja rada bolnica, od čega je 11 pokazatelja uspješnosti, a 21 pokazatelj kvalitete koji su dostupni bolničkim zdravstvenim ustanovama putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CEZIH). U studenome 2014. godine prvi puta javno su objavljeni podaci za pet pokazatelja: dva pokazatelja uspješnosti te tri pokazatelja kvalitete. Navedeni pokazatelji omogućit će usporedbu zdravstvenih ustanova iste kategorije, praćenje promjena ustanove kroz određeno vrijeme, a cilj je poticati međusobnu pozitivnu konkurenciju u postizanju kvalitete.

– Izrađene su smjernice za »Praćenje djece s neurorizicima« kao pripreme za praćenje zdravlja novorođene djece koja trebaju posebnu pažnju i medicinske intervencije u najranijoj dobi. Za potrebe pripreme daljnjih aktivnosti u suradnji s PBZ Card d.o.o. u okviru projekta »Činim dobro svaki dan« osigurana su sredstva u visini od 1.181.978,98 kuna čime se osigurala odgovarajuća oprema u 16 zdravstvenih ustanova i ujednačila kvaliteta zdravstvenih usluga za novorođenu djecu.

– Kontinuirano se provode Nacionalni preventivni programi za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i raka debelog crijeva i dr.

– U okviru prava na ortopedska i druga pomagala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vodi brigu o svojim osiguranim osobama, pa tako i osiguranim osobama s invaliditetom na način da kontinuirano prati potrebe za uvrštenjem novih pomagala u Popis pomagala, odnosno potrebe za izmjenom smjernica za ostvarivanje prava na pomagala, surađujući sa svim nadležnim institucijama, ali i brojnim udrugama te medicinskim stručnjacima. Osigurane osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na sav potrebni medicinski materijal s Popisa pomagala u dostatnim količinama. U 2014. godini uvedeni su brojni noviteti za osobe s invaliditetom. Osiguranim osobama s paraplegijom omogućena je opskrba antidekubitalnim madracima što omogućuje prevenciju dekubitalnih rana za više tisuća osiguranih osoba. Također, u 2014. godini postupkom javne nabave omogućena je ugradnja 103 inzulinske pumpe, koje su prvenstveno namijenjene osobama do 18. godine života, međutim 41 pumpa namijenjena je i osobama iznad 18. godine života s nezadovoljavajućom regulacijom šećerne bolesti. Važno je napomenuti da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava svim osobama kojima su ugrađene inzulinske pumpe opskrbu potrošnim materijalom za iste u potpunosti na trošak obveznog osiguranja. Za djecu s teškim deformacijama koštano zglobnog sustava omogućeno je ostvarivanje prava na inovativna invalidska kolica: »Modularna dječja invalidska kolica za prilagodbu i pozicioniranje«, koja među specijalnim mogućnostima prilagodbe i pozicioniranja imaju svojstvo prilagodbe rastu djeteta. Osiguranim osobama s teškim oblicima respiratorne insuficijencije, kojima je potrebna terapija kisikom i koje su opskrbljene koncentratorima kisika, omogućeno je i punjenje boca medicinskim kisikom za potrebe rezervne opskrbe kisikom. Osim navedenoga, u Popis su uvrštene i inovativne praškaste instant obloge namijenjene skrbi za kronične rane. Tijekom cijele 2014. godine u Popis pomagala dostupnih osobama s invaliditetom uvrštavana su brojna pomagala nove generacije, čime se podiže stupanj kvalitete pomagala u Popisu. Među takvim pomagalima može se izdvojiti sustave za brzo očitavanje šećera u krvi usklađene s najnovijim svjetskim standardima, injektore za davanje inzulina prvenstveno namijenjene djeci prilagođene davanju niskih doza inzulina, pelene za inkontinenciju koje omogućuju bolju prozračenost kože te naprednije oblike obloga za rane i dr.

– U 2014. godini, kao novina, uspostavljena je mogućnost provođenja kolegijalnog savjetovanja (tzv. »peer-grupe«) između najmanje tri nositelja tima (poželjno pet do šest) koji se sastaju jednom mjesečno, deset puta godišnje, dijeleći iskustva na temelju slučajeva iz svoje prakse s ciljem edukacije i poboljšanja procesa rada. Udruživanje u »peer-grupe« novi je pokazatelj kvalitete rada u četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.

– Također, izrađen je i Informacijski sustav za liječnike (HZZO ISL+), najveća hrvatska zatvorena društvena mreža namijenjena ugovornim doktorima putem koje izmjenjuju znanja, iskustva, stručne materijale, te obavijesti o raznim stručnim događanjima. U narednom razdoblju potrebno je edukacije usmjeriti prema rukovodećim tijelima u zdravstvenim ustanovama. Potrebno je osigurati dodatne informacije o posebnostima na području komunikacije s osobama s invaliditetom i pravima osoba s invaliditetom prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

– Zdravstvene ustanove kontinuirano, sukladno potrebama i mogućnostima investiraju sredstva radi uklanjanja građevinskih prepreka, za osiguravanje informacijske podrške te za nabavu medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unaprjeđenja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom. U proteklom razdoblju (od 2007. do 2014. godine) izdvojeno je sveukupno 357.977.916,05 kn za predmetne potrebe.

– Ministarstvo branitelja temeljem prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13 i 92/14) skrbilo je o zdravlju hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (HRVI) te nastoji, sukladno s ciljevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ostvariti najviše ostvarive standarde tjelesnog i mentalnog zdravlja koje će odgovarati potrebama u odnosu na sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata i specifične potrebe koje isto zahtjeva.

– Kao odgovor na povećane potrebe narušenog zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata i njihovu specifičnost, Ministarstvo branitelja je osmislio i provodilo niz aktivnosti, npr. osiguravanje ortopedskih pomagala koja odgovaraju oštećenjima najteže stradalih – HRVI 100% I. skupine, kao i omogućavanje medicinske rehabilitacije koja odgovara potrebama HRVI iz Domovinskog rata, s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja, ublažavanja posljedica i sprječavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma te podizanja cjelokupne neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima.

– S ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja HRVI I. skupine, ublažavanja posljedica i sprječavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma, a temeljem Sporazuma o suradnji u programu liječenja HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori, sklopljenog 2005. godine između Ministarstva obrane, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, omogućeno je liječenje u hiperbaričnoj komori. Liječenje se provodi u Vojnom zdravstvenom središtu u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu. U svrhu osiguranja smještaja za vrijeme liječenja uređena su i prilagođena tri apartmana za HRVI i pratnju u Hotelu »Zagreb« u Splitu. Ministarstvo branitelja je na liječenje u hiperbaričnu komoru upućivalo i HRVI s nižim postotkom oštećenja organizma (temeljem liječničke procjene o ispunjavanju medicinskih indikacija za liječenje u hiperbaričnoj komori).

– Program za poboljšanje kvalitete življenja u obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, HRVI i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a provodi se s ciljem prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata odnosno, prevencije i primjerenog odgovora na potrebe zdravstvenog stanja, između ostalih i HRVI iz Domovinskog rata. Sistematski pregledi se u sklopu Programa provode od 2008. godine, a obuhvaćali su, između ostalih i HRVI koji su status ostvarili temeljem zatočenja u neprijateljskom logoru. Pregledi se za svakog pojedinog korisnika razlikuju obzirom na spol, dob i medicinske indikacije. Ministarstvo je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu sklopilo sporazum o provođenju znanstveno-istraživačkog dijela programa za poboljšanje kvalitete življenja korisnika o kojima Ministarstvo skrbi s ciljem izrade komparativne studije njihovog zdravstvenog stanja. Medicinska dokumentacija dobivena sistematskim pregledima poslana je na obradu u Centar za razvoj informacijskog sustava za krizna stanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu radi izrade navedene studije. Medicinska dokumentacija prikupljena sistematskim liječničkim pregledima koristit će se za rad na znanstveno-istraživačkom projektu »Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji«.

– U svrhu osiguranja veće dostupnosti zdravstvenih ustanova HRVI iz Domovinskog rata, Ministarstvo branitelja je omogućilo korištenje smještaja u kući u Zaprešiću, bez naknade HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma, za vrijeme liječenja u Zagrebu. Kuća je u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

(a) donošenje hitnih izmjena i dopuna Zakona kojima se bezuvjetno zabranjuje sterilizacija dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuno informirani i slobodni pristanak

(b) osobe s invaliditetom trebaju dobiti podršku u donošenju informiranih izbora i odluka u odnosu na medicinske postupke i intervencije, i

(c) zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani u pristupačnim i alternativnim tehnikama komunikacije kako bi mogli komunicirati s osobama koje imaju intelektualna, mentalna i osjetilna oštećenja.

Preporuka je Odbora poduzimanje daljnjih napora na tome da se osigura da osobe s invaliditetom koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje imaju pristup zdravstvenim ustanovama. Odbor nadalje preporuča da pristup redovnim zdravstvenim uslugama te uslugama vezanim za spolno i reproduktivno zdravlje bude pristupačan osobama s invaliditetom, posebno u ruralnim područjima. Također preporuča da zdravstveni djelatnici u redovnoj zdravstvenoj službi budu hitno educirani o adekvatnom načinu pružanja usluga osobama s invaliditetom i poštivanju prava predviđenih Konvencijom.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2017. do 2020.

– Osigurane usluge zdravstvene zaštite koje se odnose na dijagnosticiranje i intervenciju u ranim stadijima bolesti i poremećaja radi sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja, uključujući invaliditet kod djece i starijih osoba.

– Provedeno usklađivanje Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala kako bi osobama s invaliditetom bila osigurana dostupnost kvalitetnim ortopedskim i drugim pomagalima pristupačnih cijena.

– Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom.

– Poduzete odgovarajuće mjere uklanjanja prepreka i barijera, osiguravanje informacijske podrške i nabava medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unaprjeđivanja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom.

– Osiguran nastavak provođenja zdravstvene skrbi koja će svojim aktivnostima odgovarati potrebama zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata, pružiti prevenciju od još težih oštećenja te biti u mogućnosti pravovremeno odgovoriti na potrebe i sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata.

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZZO, HZJZ, nadležne strukovne komore i stručna društva HLZ-a

Podaci HZJZ-a iz Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

http://www.hzjz.hr/sluzba-za-javno-zdravstvo/izvjesce-o-osobama-s-invaliditetom-u-hrvatskoj/ i

Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa

http://www.hzjz.hr/publikacije/statisticki-ljetopis/

Nositelj:

MZ

Sunositelj:

HZZO, zdravstvene ustanove

– broj posebnih programa/projekata

– broj zdravstvenih ustanova koje su uključene u posebne programe

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZJZ, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

HZZO

Sunositelji:

ugovorni provoditelji specifične dentalne zdravstvene zaštite

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZJZ, HZZO, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

HZZO, MZ

Sunositelji:

zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici

Podaci HZZO o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe (po broju ugovorenih timova/medicinskih sestara):

– fizikalna medicina i rehabilitacija – 194.62;

– fizikalna terapija u kući – 444.50;

– zdravstvena njega u kući – 1.236.

– broj sistematskih pregleda djece prije upisa u školu i u petom razredu

– broj sistematskih pregleda prije upisa na studij

– broj sistematskih, periodičnih i kontrolnih pregleda odraslih u općoj/obiteljskoj medicini i u dentalnoj medicini

– broj pregleda u djelatnosti medicine rada

Nositelji:

zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, MZ

Sunositelj:

HZJZ

– broj dijagnoza i bolesnih stanja koje se prate putem panela

– broj liječnika koji koriste panele

Nositelji:

zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, HZZO

Sunositelj:

HZJZ

Podaci HZZO-a o:

– broju dijagnoza i bolesnih stanja koje se prate putem panela – 7;

– o broju liječnika koji koriste panele – opća (obiteljska) medicina – 2.268 doktora; pedijatrija – 280 doktora; ginekologija – 278 doktora primarne zdravstvene zaštite.

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZZO, HZJZ, bolničke zdravstvene ustanove, primarna zdravstvena zaštita, stručna društva HLZ-a

Nositelj:

MHB

– broj novouvrštenih pomagala

– poboljšanje uvjeta i načina ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala

Nositelji:

HZZO, MZ

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom,

stručna društva HLZ-a, referentni centri MZ-a

Popis pomagala je sastavni dio Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima (uključujući i smjernice) koji se kontinuirano usklađuje temeljem mišljenja Povjerenstva za ortopedska pomagala i Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala HZZO-a na mjesečnim sjednicama.

U oba Povjerenstva uključene su i osobe s invaliditetom. Pri odabiru pomagala koje se želi uvrstiti na Popis pomagala kao novo pomagalo, obavlja se prezentacija, ali i funkcionalna provjera pomagala od strane članova Povjerenstva.

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZZO, HZJZ, stručna društva HLZ-a, županijski zavodi za javno zdravstvo, nadležne komore, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Edukacija zdravstvenih radnika nakon završenog formalnog obrazovanja je obvezna te se provodi putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora u kontinuitetu.

U 2015. godini provedena su 3 edukacijska programa izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom: na nastavi na Medicinskom fakultetu, na Sveučilištu u Osijeku na studiju psihologije te na studiju Sestrinstva.

Edukativni zdravstveni programi provodili su se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom koji su bili sufinancirani u okviru natječaja Ministarstva zdravstva.

Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba organizirala je akciju upoznavanja djelatnika Ministarstva zdravstva o preprekama u komunikaciji gluhoslijepih osoba.

– broj intervencija i prilagođenih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na plan

– broj pristupačnih građevina

Nositelji:

MZ, zdravstvene ustanove

Sunositelji:

HZJZ, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom

Tijekom 2015. godine za uklanjanje građevinskih prepreka izdvojeno je 25.258.374,00 kn.

Nekoliko ustanova je u potpunosti osiguralo pristupačnost građevina osobama s invaliditetom, dok je u većini ostalih ustanova ista provedena djelomično, ili je osigurana samo osnovna pristupačnost građevine u smislu prilaza zdravstvenim ustanovama ili dizala.

Nositelji:

MZ, zdravstvene ustanove

Sunositelji:

HZJZ, JLP(R)S

Tijekom 2015. godine za informacijsku podršku za gluhe i slijepe osobe izdvojeno je 159.077,00 kn.

U dvije zdravstvene ustanove uvedena je djelomična ili osnovna informacijska podrška za gluhe i slijepe osobe.

Nositelji:

MZ, zdravstvene ustanove

Sunositelji:

HZJZ, zdravstvene ustanove, JLP(R)S

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZJZ, HZZO, zdravstvene ustanove, stručna društva HLZ-a, i druga stručna društva zdravstvenih radnika, JLP(R)S

Nositelj:

MZ

– uspostavljeni županijski projektni timovi, koordinatori za palijativnu skrb i mobilni palijativni timovi, ambulanta za bol, posudionica pomagala, specijalistički bolnički timovi za palijativnu skrb

– daljnje ugovaranje palijativnih postelja

Nositelji:

JP(R)S

Nositelj:

MHB

Nositelj:

MHB

Nositelj:

MHB

Nositelj:

MHB

Izgradnja pristupačnog okruženja sukladno načelima univerzalnog dizajna ima ključnu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva te dodatnu vrijednost za sve članove društva budući da je namjera koncepta univerzalnog dizajna da pojednostavi život za svakoga tako što će izgrađenu sredinu, proizvode i sredstva komunikacije učiniti jednako pristupačnim, upotrebljivim i razumljivim za sve građane. Prema članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, države stranke obvezne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, i u urbanim i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Što se tiče pristupačnosti javnog prijevoza, prepreku predstavlja pitanje mogućnosti izravnog utjecaja na sunositelje kao izravne operativne izvršitelje zbog činjenice da je osiguravanje javnog prijevoza zakonskim propisima definirano kao vrsta komunalne djelatnosti (propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu) u značajnom dijelu u djelokrugu i nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također potencijalna prepreka postoji u mogućem nedostatku financijskih sredstava potrebnih za nabavku vozila budući da su prijevoznici koji pružaju usluge javnog prijevoza ili pravne osobe kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe/obrtnici u privatnom vlasništvu, slijedom čega se navedenim subjektima ne mogu samo administrativnim putem nametati obveze provođenja obligatornih mjera namijenjenih poboljšavanju pristupa usluga osobama s invaliditetom, a koje iziskuju njihova financijska ulaganja.

Razvoj i provedba politika vezanih uz pristupačnost preduvjet su za postizanje jednakih mogućnosti, neovisnog življenja i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je unaprijedilo zakonski okvir u svrhu osiguravanja pristupačnosti građevina te je donesen novi Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13) i Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, br. 78/13). Nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona te zakonitost rada i postupanja upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, ovlaštenih osoba itd., provodi navedeno Ministarstvo. Predviđene su prekršajne odredbe u svim fazama gradnje i za sve sudionike u gradnji (investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident) u slučaju kada se ne primjenjuju odredbe o pristupačnosti. U konačnosti građevine koje nisu izgrađene u skladu s odredbama o pristupačnosti ne mogu dobiti uporabnu dozvolu.

– Postupak izvođenja radova na osiguranju pristupačnosti postojećih građevina je maksimalno pojednostavljen. Tako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju, ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima – »Narodne novine«, br. 79/14).

– Građevinska inspekcija nadzire građenje građevina i tijekom nadzora provjerava usklađenost izvođenja radova s dokumentacijom (građevinska dozvola, glavni projekt). Ukoliko se utvrde nepravilnosti u odnosu na primjenu pristupačnosti, daje se rok za usklađenje, a nakon roka se izriču novčane kazne sukladno Naputku o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori u provedbi Zakona o građevinskoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 122/14).

– Projektom rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom koje je Ministarstvo branitelja započelo provoditi 2004. godine nastojalo se sufinanciranjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prilagoditi što više objekata javne namjene. Dodatna vrijednost projekta je, osim što se odnosi na prilagodbu postojećih objekata za koje prilikom izgradnje nisu postojale zakonske obveze ugradnje elemenata pristupačnosti, što je također omogućio i prilagodbu objekata javne namjene u ruralnim sredinama. Navedeno Ministarstvo hrvatskih branitelja ima osiguranu posebnu proračunsku poziciju za provođenje Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom.

– Na željezničkim prugama u regionalnom prometu trenutno su u uporabi 24 elektromotorna niskopodna vlaka prilagođena korištenju od strane osoba s invaliditetom i osoba smanjene tjelesne pokretljivosti, te opremljeni odgovarajućim sredstvima komunikacije.

– Željeznički kolodvori danas su samo djelomično (i pretežito samo u većim gradskim središtima) opremljeni sredstvima komunikacije temeljenim na univerzalnom dizajnu namijenjenom olakšavanju komunikacije s osobama s invaliditetom (posebnim informativnim monitorima, sustavima indukcijske petlje i sl.).

– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je propisanim nastavnim planovima i programima/kurikulumima, kroz obvezne i izborne predmete, fakultativnu nastavu i/ili izvannastavne aktivnosti kontinuirano poticalo razvoj univerzalnog dizajna u srednjim strukovnim školama. Nastavni sadržaji vezani uz univerzalni dizajn učenicima omogućavaju stjecanje znanja, vještina i kompetencija za dizajniranje proizvoda, građevina i okoliša. Univerzalni dizajn je sastavni dio obrazovanja kroz nastavne predmete kao što su: kultura življenja, kultura stanovanja, oblikovanje prostora, projektiranje interijera, restauracija namještaja, dizajnersko crtanje, automatsko konstruiranje, arhitektonske konstrukcije, prostorni informacijski sustavi i još mnogi drugi.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka je Odbora da država stranka pristupa pristupačnosti u odnosu na zgrade, mjesta i prijevoz te pristupačnosti informacijskih i komunikacijskih usluga na način kako je navedeno u općem komentaru Odbora br. 2 (2014.) i donese planove za poboljšanje pristupačnosti s jasno definiranim i realističnim rokovima i pokazateljima. Organizacije osoba s invaliditetom trebaju biti uključene u planiranje i provedbu ovih planova. Nadalje je preporuka Odbora da se izdvajaju dostatni resursi za realizaciju pristupačnosti javnog i privatnog prijevoza.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2017. do 2020. godine:

– Donesen Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva kojim se zamjenjuje dosadašnji Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, br. 78/13). Obzirom da je »pristupačnost« u najnovijem EU zakonodavstvu uključena u temeljni zahtjev »sigurnost i pristupačnost tijekom korištenja«, sadašnji Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti uskladit će se sukladno načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva donošenjem tehničkog propisa. U tehničkom propisu, osim provođenja usklađenja, propisat će se i određene manje izmjene i/ili dopune u cilju poboljšane pristupačnosti građevina i prostora za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

– Osigurana pristupačnost pri svakoj gradnji novih i pri svakoj rekonstrukciji postojećih građevina.

– Evidentirane građevine u vlasništvu Republike Hrvatske s označenim djelatnostima koje se u građevini ili njezinom dijelu obavljaju⁴.

– Evidentirane sve građevine i prostori koje koriste tijela javne vlasti Republike Hrvatske i kod svake građevine/prostora označina razina pristupačnosti sukladno prostornim uvjetima (npr. pristupačan ulaz, komunikacije, dizalo, stube, wc, šalter, pult, oglasni pano, orijentacijski plan kretanja, induktivna petlja, radno mjesto).⁵

– Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti.

– Poboljšani načini pristupa informacijama o uslugama cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa.

– Osviještenost djelatnika srednjoškolskih strukovnih ustanova o primjeni univerzalnog dizajna.

– Primjena načela univerzalnog dizajna u svim područjima svakodnevnog života.

Nositelji:

MGIPU, JLP(R)S

Nositelji:

JLP(R)S – Upravni odjeli za graditeljstvo i prostorno uređenje svih županija i Grada Zagreba

Nositelj:

MGIPU

Podaci u Registru državne imovine⁶ i podaci u evidencijama bivšeg DUUDI-ja⁷ na dan 31.12.2015. godine.

(link na Registar: http://registar-imovina.gov.hr/default.aspx?action=nekretnine)

Podaci u Registru državne imovine6 i podaci u evidencijama DUUDI-ja7 na dan 31.12.2015. godine.

(link na Registar: http://registar-imovina.gov.hr/default.aspx?action=nekretnine)

Nositelji:

TDU i tijelo javne uprave koje je preuzelo nekretninu čiji se prostor prilagođava

Sunositelj: MDI

Nositelji:

TDU i tijelo javne uprave koje je preuzelo nekretninu čiji se prostor prilagođava

Sunositelj: MDI

Nositelji:

sva tijela državne uprave i JLP(R)S koja u tu svrhu ulažu sredstva

Nositelji:

JLP(R)S i ostali vlasnici stambenih objekata sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Nositelj:

MHB

– broj kolodvora i stajališta prilagođenih pristupu i korištenju od strane osoba s invaliditetom

– broj kolodvora i stajališta opremljenih sredstvima komunikacije temeljenih na univerzalnom dizajnu i prilagođenih osobama s invaliditetom

– broj cestovnih prijevoznih sredstava prilagođenih osobama s invaliditetom

Nositelj:

MMPI

Sunositelji:

JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

U RH trenutno postoje 63 autobusna kolodvora (A kategorija – 3, B kategorija – 21, C kategorija – 17, D kategorija – 22).

Autobusni kolodvori su djelomično (i pretežito samo u većim gradskim središtima) opremljeni sredstvima komunikacije temeljenim na univerzalnom dizajnu (posebnim informativnim monitorima, sustavima indukcijske petlje i sl.).

U međužupanijskom autobusnom linijskom prijevozu putnika postoji mali broj autobusa posebno opremljenih i prilagođenih za prijevoz osoba s invaliditetom.

– broj kolodvora i stajališta prilagođenih pristupu i korištenju od strane osoba s invaliditetom

– broj kolodvora i stajališta opremljenih sredstvima komunikacije temeljenih na univerzalnom dizajnu i prilagođenih osobama s invaliditetom

– broj željezničkih prijevoznih sredstava prilagođenih osobama s invaliditetom

Nositelj:

MMPI

Sunositelji:

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., HŽ infrastruktura d.o.o.

– broj brodova opremljenih pristupnim rampama za osobe u invalidskim kolicima

– broj brodova s posebnim sanitarnim prostorijama namijenjenim korištenju od strane osoba s invaliditetom

Nositelj:

MMPI

Sunositelji:

brodarske tvrtke koje će obavljati javni obalni pomorski promet putnika i vozila

– postojanje sustava za prihvat i otpremu putnika sa smanjenom pokretljivošću

– osiguravanje pristupačnosti terminala osobama smanjene pokretljivosti

– postojanje sredstava za prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošću

Nositelj:

MMPI

Sunositelji:

međunarodne zračne luke, zračne luke i zračna pristaništa

– broj ostvarenih oslobađanja od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća kod registracije osobnih vozila

– broj ostvarenih oslobađanja plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom (npr. most, tunel, vijadukt i sl.)

Nositelj:

ASOO

Sunositelji:

MZO, srednje strukovne škole u RH, udruge osoba s invaliditetom

Zapošljavanje je ključni element uključenosti i ekonomske neovisnosti svih građana i jedno od temeljnih ljudskih prava. Republika Hrvatska kao stranka Konvencije obvezala se poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenjujući načela antidiskriminacijske politike. Zabrana diskriminacije odnosi se na sve oblike zapošljavanja, počevši od odabira kandidata za zapošljavanje, obavljanja posla do osiguravanja sigurnih uvjeta rada, dok je korištenjem prava prednosti pri zapošljavanju u javnom sektoru osobama s invaliditetom olakšano zapošljavanje u odnosu na druge kandidate koji ostvaruju jednake stručne i druge uvjete koji se traže za radno mjesto.

Kako profesionalna rehabilitacija predstavlja preduvjet za povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, u zaštićenim uvjetima ili u nekom drugom modelu samozapošljavanja, razvoj modela sustavne i kvalitetne profesionalne rehabilitacije također predstavlja jedan od važnih društvenih prioriteta. Unapređenje položaja osoba s invaliditetom u svijetu rada ovisi o usklađenom djelovanju različitih sustava u čemu posebnu ulogu ima sustav obrazovanja koji priprema djecu s teškoćama u razvoju za uključivanje na tržište rada. Također je potrebno kontinuirano podizati razinu svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi mogle ispuniti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Donošenjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 157/13 i 152/14) i podzakonskih akata učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se stvori kvalitetan i učinkovit sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu, postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, a sam način provedbe uređuje se ugovorom kojeg sklapaju naručitelj usluge i centar za profesionalnu rehabilitaciju. O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Centri za profesionalnu rehabilitaciju su ustanove čija je zadaća sustavno i u skladu s potrebama na tržištu rada osposobljavati osobe s invaliditetom za rad, ali isto tako i pružati stručnu podršku poslodavcima prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tijekom 2015. godine u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osnovana su 4 centra za profesionalnu rehabilitaciji, u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Ujednačenost u pružanju usluga profesionalne rehabilitacije osigurana je donošenjem Standarda usluga profesionalne rehabilitacije. Osim Standarda usluga, donesen je i Cjenik usluga profesionalne rehabilitacije. Novi Zakon uveo je značajno drugačiji i poticajniji sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom u odnosu na stari Zakon. Zakonom je predviđeno da se osobe s invaliditetom mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima (u integrativnim i zaštitnim radionicama), te je propisana obveza poslodavca da osigura razumnu prilagodbu radnog mjesta. Najznačajnija novina uvedena Zakonom je kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom koji je u primjeni od 1. siječnja 2015. godine, a obvezuje sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika da na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima, zaposle određeni broj osoba s invaliditetom. Za razliku od starog Zakona koji je propisivao obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom samo za poslodavce u javnom sektoru, novim Zakonom ta obveza je proširena i na poslodavce iz realnog sektora, uz uspostavu odgovarajućeg sustava praćenja i kontrole zapošljavanja osoba s invaliditetom koji ranije također nije postojao. Zakonom je predviđeno da se kvotna obveza, osim zapošljavanjem osoba s invaliditetom, može ispuniti i na niz zamjenskih načina (primjerice sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama, primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, stipendiranjem redovnog obrazovanja osoba s invaliditetom i dr.). Zakon je predvidio i sustav nagrađivanja za one poslodavce koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak zaposle osobe s invaliditetom, kao i za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote. Oni poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, obveznici su plaćanja novčane naknade u visini 30% od iznosa minimalne plaće, mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni zaposliti. Sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koriste se isključivo namjenski u svrhu isplate poticaja i nagrada za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te za provođenje programa i projekata za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

– Iako je trend zapošljavanja osoba s invaliditetom u posljednjih deset godina u konstantnom rastu, najveći porast bilježi se upravo nakon primjene novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13 i 152/14). Tijekom 2015. godine iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 2 613 osoba s invaliditetom (39,21% više nego u 2014., kada je zaposleno 1 877 osoba s invaliditetom). Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2 503 (95,79%) osobe zaposlene su na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 110 osoba (4,21%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.). Na dan 31. prosinca 2015. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su ukupno 7 303 osobe s invaliditetom, što iznosi 2,6 % populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda. To je najveći broj prijavljenih osoba s invaliditetom u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u posljednjih deset godina. U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini uključeno je ukupno 1 668 osoba s invaliditetom, od čega su novouključene, od 1. siječnja 2015. godine 1 094 osobe. U istom razdoblju prošle godine novo uključenih osoba s invaliditetom bilo je 721, iz čega je vidljivo da je u istom razdoblju ove godine njihov broj povećan za 51,73 %.

– Ministarstvo nadležno za poduzetništvo svojim godišnjim programima poticanja poduzetništva i obrta kontinuirano provodi mjere za poticanje konkurentnosti subjekata malog gospodarstva i jačanja njihove tržišne pozicije. Posebno stimuliranje žena poduzetnica, poduzetnika s otežanim društvenim uvjetima i osoba s invaliditetom bilo je zastupljeno u »Poduzetničkom impulsu« kroz sustav preferencijalnog dodatnog bodovanja u svim dostupnim poticajnim mjerama.

– Ministarstvo turizma je kroz natječaje financiranja strukovnih udruga sudjelovalo u financiranju projekata usmjerenih na potrebe osoba s invaliditetom i njihovu integraciju na tržištu rada u sektoru turizma.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka je Odbora da država stranka pripremi i provede – u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom – akcijski plan za povećanje stope zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Također preporuča da sustav kvota bude nadopunjen i drugim poticajima za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Prepreke zapošljavanju osoba s invaliditetom valja analizirati i korigirati. Potrebno je regulirati i nadzirati razumnu prilagodbu radnog mjesta – uključujući zapošljavanje uz podršku – kao i pristupačnost radnog mjesta.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju 2017. – 2020.

– Zajednički cilj svih usluga u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom je unapređenje njihove integracije, povećanje zapošljivosti, olakšavanje izbora karijere i olakšani prijelaz na tržište rada.

– Kroz razvoj programa osposobljavanja osoba s invaliditetom poboljšana njihova mogućnost zapošljavanja.

– Redovito ažurirana evidencija broja zaposlenih osoba s invaliditetom u javnom sektoru (svaka tri mjeseca) na temelju koje se može pratiti rast/pad njihovog broja.

Nositelji:

MRMS, HZZ, MDOMSP

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– izrađeni godišnji planovi rada centara za profesionalnu rehabilitaciju

– izrađena godišnja izvješća ZVPRZOSI

– provedba profesionalne rehabilitacije

Nositelji:

MRMS, ZVPRZOSI, centri za profesionalnu rehabilitaciju

– broj provedenih edukacija

– broj educiranih radnika

Nositelj:

HZZ

Sunositelji:

MRMS, HZMO, MDOMSP, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

U ožujku 2015. godine u Zagrebu je održana edukacija savjetnika za zapošljavanje osoba s invaliditetom s ciljem unapređenja kompetencija savjetnika za utvrđivanje statusa osoba s invaliditetom vezano uz izmjene i dopune novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i izmjene i dopune pripadajućih Pravilnika, koje su stupile na snagu nakon edukacije za članove Povjerenstava za profesionalnu rehabilitaciju održane u rujnu 2014. godine. Na edukaciji je sudjelovalo 25 savjetnika za zapošljavanje.

Predstavnici HZZ-a sudjelovali su 2015. u Zadru na konferenciji »Osobe s invaliditetom i zapošljavanje: Uključivanje kroz posao i ostvarenje cilja«.

Nositelji:

MRMS, HZZ, centri za profesionalnu rehabilitaciju

Nositelji:

MRMS, HZZ, ZVPRZOSI, centri za profesionalnu rehabilitaciju

Sunositelji:

MDOMSP, MZO, MHB, HZMO, HZJZ

Nositelji:

ZVPRZOSI, HZMO, HZZ, 7MDOMSP

Sunositelj:

MF

Nositelji:

MRMS, HZZ, ZVPRZOSI

Sunositelji:

MDOMSP, MGPO, MHB, centri za profesionalnu rehabilitaciju (ustanove socijalne skrbi koje provode rehabilitaciju ili osiguravaju »radne centre«), znanstvene institucije, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Regionalni i područni uredi HZZ-a redovito informiraju javnost i poslodavce o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom, organiziraju različita događanja u svrhu promoviranja zapošljavanja osoba s invaliditetom te organiziraju radionice u svrhu pripreme samih osoba s invaliditetom za zapošljavanje.

ZVPRZOSI tradicionalno sudjeluje u organizaciji godišnjeg međunarodnog stručnog skupa kojem je tematika profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom. ZVPRZOSI također aktivno sudjeluje u projektima čiji je cilj senzibiliziranje društva u cijelosti, a prvenstveno poslodavaca, o potrebama osoba s invaliditetom i o njihovom radnom potencijalu. Osim toga, ZVPRZOSI kontinuirano informira poslodavce o mogućnosti ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

– broj/vrsta gospodarskih subjekata koji zapošljavaju osobe s invaliditetom u promatranoj godini u odnosu na prethodnu

– broj zaposlenih osoba s invaliditetom za koje su poslodavci ostvarili poticaj za zapošljavanje temeljem propisa, u promatranoj godini u odnosu na prethodnu

– povećana stopa zaposlenih osoba s invaliditetom za koje poslodavci ostvaruju poticaje za zapošljavanje u promatranoj godini u odnosu na prethodnu

Nositelji:

MRMS, ZVPRZOSI

Sunositelj:

HZZ

U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini bilo je uključeno ukupno 1 668 osoba s invaliditetom, od čega su novouključene 1 094 osobe, što u odnosu na broj novouključenih osoba u 2014. godini čini povećanje od 51,7%. Najviše osoba s invaliditetom je zaposleno financiranjem/sufinanciranjem putem Javnih radova, njih
1 093. Uz korištenje potpora za zapošljavanje zaposlene su 273 osobe s invaliditetom, pri čemu je najviše osoba uključeno u mjeru Sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, kojom su zaposlene 252 osobe s invaliditetom. Potpore za samozapošljavanje koristile su 24 osobe s invaliditetom, a u programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada uključeno je 120 osoba s invaliditetom. Kroz mjeru Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u 2015. godini uključeno je 135 osoba s invaliditetom.

ZVPRZOSI je tijekom 2015. isplatio 39.997.789,72 kn poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticaje su koristila 463 poslodavca za
1 427 osoba s invaliditetom (710 žena i 717 muškaraca).

U 2015. godini zabilježeno je povećanje broja poslodavaca korisnika poticaja, kao i povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom za koje su poslodavci ostvarili poticaje u odnosu na prethodnu godinu.

Nositelji:

MRMS, ZVPRZOSI, HZZ

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

ZVPRZOSI, HZZ, MRMS

Sunositelji:

MDOMSP, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Tijekom 2015. godine iz evidencije HZZ-a zaposleno je ukupno 2 613 osoba s invaliditetom. Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 2 503 (95,8%) osobe zaposlene su na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 110 osoba (4,2%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu i dr.).

Na dan 31. prosinca 2015. godine u evidenciji HZZ-a registrirane su ukupno 7 303 osobe s invaliditetom, što iznosi 2,6% populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda. Na dan 31.prosinca 2015. godine bilo je 8 530 obveznika kvotnog zapošljavanja, a u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom bilo je upisano 11 389 osoba s invaliditetom.

Nositelj:

MRMS

Sunositelji:

HZZ, ZVPRZOSI, udruge osoba s invaliditetom

Obzirom na spolnu strukturu nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZ-a prevladavaju muškarci, njih 4 214 ili 57,7%, dok je 3 089 ili 42,3% žena. Tijekom 2015. godine iz evidencije HZZ-a zaposlena su 1 664 muškarca s invaliditetom (63,7% od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom) i 949 žena (36,3%).

Od ukupnog broja uključenih osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike 984 su muškarci s invaliditetom (59%), a 684 (41%) žene.

Nositelji:

MRMS, MZO, ASOO, ERF

Sunositelji:

HZZ, ZVPRZOSI

U 2015. ZVPRZOSI je održao edukacije za članove stručnog tima u CPR Zagreb i CPR Osijek sa sljedećim sadržajem:

– Standardi usluga profesionalne rehabilitacije

– Profesionalna rehabilitacija (naručitelj usluge HZMO)

– Zakonska i podzakonska regulativa kojom je reguliran institut profesionalne rehabilitacije

– Prezentacija slučajeva stručnog tima ZVPRZOSI

– Oštećenje vida (rehabilitacija i asistivna tehnologija).

ZVPROSI kontinuirano pruža stručnu podršku i savjetovanje zaposlenicima CPR Zagreb i CPR Osijek, prvenstveno pri uspostavljanju novih metoda rada, provođenju rehabilitacijske procjene kao prve od usluga profesionalne rehabilitacije i usklađivanju sa zakonskom regulativom.

Nositelji:

MRMS, HZZ

Sunositelji:

MDOMSP, HZZ, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ustanove za cjeloživotno obrazovanje

U 2015. godini u svim područnim i regionalnim uredima HZZ-a evidentirane su ukupno 262 nezaposlene osobe koje su žrtve nasilja u obitelji. 17 žrtava nasilja u obitelji bilo je uključeno u radionice aktivnog traženja posla i psihosocijalne potpore, (6,5% od ukupnog broja žrtava nasilja u obitelji u evidenciji HZZ-a). 26 nezaposlenih osoba ove skupine (9,2%) bilo je uključeno u aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i procjene preostale radne sposobnosti. U cilju unapređenja kompetencija, stručnih znanja i poboljšanja zapošljivosti, 7 osoba iz ove skupine (2,7%) bile su uključene u obrazovne aktivnosti. Posredovanjem HZZ-a zaposleno je 108 osoba, žrtava nasilja u obitelji.

Kroz Mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je ukupno 49 nezaposlenih osoba, žrtava nasilja u obitelji, od toga u Javne radove 44 žrtve, od čega su 42 žene, te 2 muškarca, uz trošak od 1.086.750,65 kn.

Kroz mjeru Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, zaposleno je 5 osoba iz evidencije nezaposlenih, žrtava nasilja u obitelji, od čega 4 žene. Ukupan trošak iznosio je 119.600,00 kn.

U cilju povećanja senzibilizacije poslodavaca za zapošljavanje osoba – žrtava nasilja u obitelji predstavnici HZZ-a organizirali su 35 različitih aktivnosti koje su uključivale održavanje okruglih stolova, tribina i seminara za poslodavce, te prezentacije Mjera aktivne politike zapošljavanja.

40 nezaposlenih osoba, žrtava nasilja u obitelji iz evidencije HZZ-a bilo je uključeno u aktivnosti različitih projekata u zajednici.

– broj zaprimljenih izvješća

– broj upisanih osoba s invaliditetom u Očevidnik

Nositelji:

HZMO, MRMS, ZVPRZOSI

– dostupni primjeri dobre prakse samozapošljavanja osoba s invaliditetom

– raspoloživost edukacija za samozapošljavanje i broj sudionika takvih edukacija

– broj samozaposlenih osoba s invaliditetom korisnika poticaja ZOSI

Nositelji:

MRMS, MGPO, HZZ, ZVPRZOSI, JLP(R)S

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– broj samozaposlenih osoba s invaliditetom

– broj samozaposlenih žena osoba s invaliditetom

Nositelji:

MRMS, ZVPRZOSI, HZZ

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, JLP(R)S

Nositelj:

MT

Sunositelji:

obrazovne institucije, strukovne udruge, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

MRMS, HZZ

Sunositelji:

obrazovne institucije, strukovne udruge, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, zaštitne radionice koje su registrirane za izvođenje programa osposobljavanja osoba s invaliditetom

Nositelj:

MDOMSP

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom

– broj održanih edukacija djelatnika u sustavu socijalne skrbi

– postojanje suglasnosti korisnika kojima je oduzeta poslovna sposobnost prilikom smještaja u instituciju

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pružaju uslugu smještaja

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

bolničke zdravstvene ustanove koje imaju ugovorenu djelatnost psihijatrije

Nositelj:

Pravosudna akademija

Pravosudni dužnosnici su do sada bili uključeni samo u međunarodne edukacije. U 2013. godini 7 pravosudnih dužnosnika bilo je u Trieru na seminaru »Europsko pravo osoba s invaliditetom i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom«.

U 2014. godini, posredstvom Pravosudne akademije, 1 sudac upućen je u Trier na godišnju konferenciju o pravima osoba s invaliditetom Akademije za europsko pravo.

Nositelj:

Pravosudna akademija

Nositelj:

Pravosudna akademija

Nositelj:

MP

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom

Nositelj:

MP

Sunositelj:

MZ

Nositelj:

MP

Sunositelj:

MZ

Nositelj:

MP

Analiza ne postoji.

U razdoblju 2014.-2015. MP je rješavalo pristupačnost osobama s invaliditetom na zgradama pravosudnog sustava i to na 4 zgrade Općinskog suda, 3 zgrade Županijskog suda, 1 zgradi Državnog odvjetništva RH, 1 zgradi Županijskog državnog odvjetništva i 3 zgrade Općinskog državnog odvjetništva.

Nositelj:

MP

– izrađen plan građevinske prilagodbe za osobe s invaliditetom na objektima pravosudnih tijela

– povedena prilagodba pravosudnih tijela

Nositelj:

MP

2018. plan

2020. prilagodba

6. Izvršiti građevinske prilagodbe za osobe s invaliditetom na objektima pravosudnih i kaznenih tijela prema dinamici provedbe do 2017. godine:

– ugradnja lifta u zgradi E na Trgu pravde u Selskoj 2 Zagreb

– ugradnja lifta u zgradi Vrhovnog suda, Zagreb

– ugradnja lifta u ŽS Osijek

– ugradnja lifta u ŽS Sisak

– ugradnja lifta u OS Valpovo

– ugradnja lifta u OS Benkovac

– ugradnja lifta u ŽS Zagreb

– ugradnja lifta u OS Dubrovnik, Stalna služba u Metkoviću

– ugradnja lifta na zgradi u Puli u kojoj će biti smješteni ŽDO i ODO Pula i z.k.odjel u Puli

Nositelj:

MP

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva u okviru Projekta IPA 2011.

(cca 2.000.000,00 kn)

Nositelji:

MP

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom

Nositelj:

MP

– provedeno istraživanje

– korišteni rezultati istraživanja kao baza za daljnje djelovanje nadležnih tijela

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelj:

URSVRH

– izrađeni programi edukacije

– broj, vrsta i procjena kvalitete provedenih programa

– broj polaznika/ca programa

– kontinuirana procjena zadovoljstva ciljanih skupina provedenim programima

– kontinuirana procjena zadovoljstva žena s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju provedenim programima

Nositelji:

MDOMSP, MZO, MZ, MUP, MP, URSVRH, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ostale organizacije civilnog društva

– broj i vrsta izrađenog promotivnog materijala

– dionici i broj primjeraka kojima je materijal distribuiran

– broj, vrsta i kontinuirana procjena kvalitete ostalih aktivnosti osvještavanja javnosti

– broj i popis sudionika/ca navedenih aktivnosti, kao i procjena broja posrednih korisnika/ca prenesenih informacija

– kontinuirana procjena zadovoljstva ciljanih skupina promotivnim materijalom i provedenim aktivnostima

Nositelji:

URSVRH,

Sunositelji:

ULJPPNM, MDOMSP, MZ, MP, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ostale organizacije civilnog društva

URSVRH od 2012. godine sudjeluje u provedbi i sufinanciranju pojedinih aktivnosti Kampanje »Bijele vrpce« Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). Ured je na Brailleovom pismu tiskao po 50 primjeraka Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2006. – 2010. i 2011. – 2015. te je distribuirao udrugama slijepih i slabovidnih osoba.

Ured kontinuirano sudjeluje na tribinama, okruglim stolovima i drugim događanjima vezanim uz tematiku unapređenja položaja žena s invaliditetom te svake godine u suradnji sa SOIH-om obilježava «16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”.

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZZO, stručna društva, Pravni fakultet, udruge iz područja prava pacijenata i druga stručna društva, udruge osoba s invaliditetom

Tijekom 2015. godine provedena su 3 edukacijska programa – izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom i to na nastavi na Medicinskom fakultetu iz izbornog predmeta: »Kvaliteta života«; na Sveučilištu u Osijeku na studiju psihologije te na studiju Sestrinstva, u ukupnom trajanju od 8 sati. U edukaciju je bilo uključeno 14 studenata medicine, 22 studenta psihologije i 28 medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom koje se sufinanciraju u okviru natječaja MZ-a.

Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba tijekom 2015. godine organizirala je akciju »Budi ja«. Cilj akcije između ostaloga jest kroz informiranje i senzibiliziranje, djelatnicima državnih, lokalnih i javnih ustanova, posebice onima koji djeluju na području socijalne skrbi i zdravstva, omogućiti iskustveni doživljaj gluhosljepoće.

Pristup informacijama i komunikaciji jedan je od najvažnijih oblika sudjelovanja građana u društvu. Stoga je obveza države da osobama s invaliditetom omogući slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje javnih informacija i informacija o javnim uslugama, kao i da im osigura pristup osobnim podacima i elektroničkoj komunikaciji u javnom sektoru na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva. Veliku ulogu u komunikaciji ima i razvoj tehnologije koja omogućava osobama s invaliditetom lakši pristup različitim informacijama ali i ostvarivanje lakše komunikacije, stoga je vrlo važno poticati razvoj, izradu i distribuciju novih tehnoloških dostignuća. Također obveza je svih, kako tijela javne vlasti, tako i privatnog sektora, da u prosljeđivanju informacija uzmu u obzir činjenicu da informacije trebaju biti omogućene svim građanima odnosno da budu usklađene sa standardima pristupačnosti.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– U cilju izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju za gluhe i gluhoslijepe osobe te priznavanja prava na korištenje znakovnog jezika, 2015. godine donesen je Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 82/15).

– Uspostavljen je sustav e-Građani (Odluka o pokretanju Projekta e-Građani; »Narodne novine«, br. 52/13 i 31/14) putem kojeg je osiguran pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, te osiguran pristup osnovnim osobnim podacima putem elektroničke komunikacije. Ujedno su uspostavljeni ključni preduvjeti razvoja e-usluga: e-identitet, sigurni pretinac za komunikaciju s javnom upravom, jedinstveno mjesto pristupa i identifikacije/autentifikacije te sustav javnih i temeljnih registara.

– Na web-stranici središnjeg državnog portala www.gov.hr slabovidnim osobama je omogućena prilagodba pristupačnosti.

– Sukladno Strategiji e-Hrvatska 2020, poglavlje »e-Uključivost« izričito navodi da se za izradu internetskog mjesta za središnji državni portal traži osiguranje veće dostupnosti sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka je Odbora da država stranka u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom i ostalim dionicima poduzme kampanje podizanja razine svijesti javnosti kako bi se unaprijedila pozitivna slika osoba s invaliditetom kao nositelja svih ljudskih prava priznatih u Konvenciji. Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura edukaciju za sva tijela s javnim ovlastima i javne ili privatne stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom o pravima predviđenim u Konvenciji.

Preporuka je Odbora državi potpisnici da uloži napore u prilagodbu projekta e-građani kako bi se izašlo ususret potrebama osoba s invaliditetom te kako bi im se osigurao pristup informacijama na ravnopravnoj osnovi s drugima, kroz promicanje i korištenjem easy to read formata, Brailleovog pisma, audio formata te ostalih augmentativnih i alternativnih komunikacijskih metoda u službenim odnosima te kroz pristupačnost javnih web-stranica. Nadalje preporuča da država stranka donese i predvidi mjere za učinkovitu i pravovremenu provedbu Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba, uključujući njegovu regulaciju, u bliskim konzultacijama i s aktivnim angažmanom osoba s invaliditetom. Također je preporučeno osigurati da se gluhim osobama osiguraju usluge tumača za znakovni jezik u svim sudskim postupcima.

Ciljevi i očekivani rezultati od 2017. do 2020. godine

– Osiguran veći stupanj dostupnosti web-a u skladu sa smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0.

– Javne informacije, odnosno sadržaji kojima raspolažu tijela javne vlasti su prihvatljivi, raspoloživi i dostupni osobama s invaliditetom.

– Omogućen je pristup internetskom sadržaju i Projektu e-Građani, odnosno pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija svih građana i javnog sektora.

– U daljnjem razvoju i širenju e-usluga u IKT sustavu javne uprave naglasak je na osiguravanju pristupačnosti osobama s invaliditetom.

– dostupni sadržaji tijela državne i javne uprave u pristupačnom obliku

– senzibilizirana javna uprava, odnosno službenici, u odnosu prema osobama s invaliditetom prema Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o dostupnosti internetskih stranica tijela u javnom sektoru

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MZ, MZO, MHB, MDOMSP, MGPO, MP, MK, MUP, MVEP, znanstvene i stručne institucije, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

tijela javne vlasti

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

sva tijela javne vlasti

– stranice središnjeg državnog portala www.gov.hr prilagođene sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja (Web Content Accessibility Guidelines) WCAG 2.0.

– prošireni projekt e-Građani s većim brojem e-usluga koji omogućuje veći pristup javnim informacijama na jednom mjestu, te siguran pristup osobnim podacima uz elektroničku komunikaciju u što većem području javnog sektora

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MMPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZO, MHB, MDOMSP, MGPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– osiguran veći broj e-usluga

– slabovidnim osobama omogućen viši stupanj prilagodbe sadržaja na web-stranicama https://www.gov.hr/

– senzibilizirana javna uprava, odnosno službenici, u odnosu prema osobama s invaliditetom prema Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o dostupnosti internetskih stranica tijela u javnom sektoru

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MMPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZO, MHB, MDOMSP, MGPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MMPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZO, MHB, MDOMSP, MGPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

ULJPPNM, URSVRH, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, DŠJU

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

DŠJU, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

MDOMSP Sunositelji:

tijela središnje državne vlasti (ministarstva) i JLP(R)S,

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– dostupne publikacije, preporuke i smjernice Vijeća Europe na hrvatskom jeziku i u pristupačnim formatima

– dostupne druge publikacije i dokumenti

Nositelj:

MDOMSP Sunositelji:

MVPEU

Nositelji:

MDOMSP, HZJZ

Sunositelji:

MRMS, ZVPRZOSI, HZZ, CPR, udruge osoba s invaliditetom

Važan dio kvalitete života svakog građanina čini pristupačnost kulturnih sadržaja, ali i mogućnost vlastitog sudjelovanja u stvaranju istog. Sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnim sadržajima pridonosi raznolikosti društva i afirmira njihove kreativne i umjetničke mogućnosti i senzibilizira javnost za umjetnički rad osoba s invaliditetom. Integracija osoba s invaliditetom u društvo, poticanje i afirmiranje osoba s invaliditetom kao stvaratelja kulture i korisnika kulturnih usluga, jedna je od važnih smjernica djelovanja Ministarstva kulture. Putem javnog poziva financiraju se programi udruga unutar kojih djeluju osobe s invaliditetom, ali i programi kulturnih institucija koji su namijenjeni povećanju dostupnosti umjetničkih sadržaja osobama s invaliditetom, edukaciji osoblja ili organizaciji umjetničkih sadržaja prilagođenih osobama s invaliditetom. Posebno se podupiru i investicijska ulaganja namijenjena uklanjanju arhitektonskih barijera te danas, bez poštivanja standarda dostupnosti, muzeji, galerije i kazališta ne mogu dobiti odobrenja projekata.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– U sklopu programskih djelatnosti Ministarstva kulture (dramske, glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti, glazbenog i folklornog amaterskog stvaralaštva, književnog nakladništva, kazališnog amaterizma, muzejsko-galerijske, arhivske, vizualne djelatnosti i dr.), a na temelju Poziva za predlaganja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture redovito sufinancira i programe udruga osoba s invaliditetom čije sudjelovanje u kulturnom životu predstavlja doprinos kulturnim aktivnostima. Broj takvih programa isključivo ovisi o broju i kvaliteti natječajnih prijava, a one se razmatraju bez ograničenja, temeljem umjetničkih i kulturnih vrijednosti. Osobe s invaliditetom uživaju punu ravnopravnost i jednake mogućnosti u skladu s provedbom nacionalne antidiskriminacijske politike.

– Ministarstvo kulture kontinuirano potpomaže i financira knjižnične programe čiji je cilj promicanje i osiguravanje prava osoba s invaliditetom. Nadalje, financira i sufinancira projekte, javne manifestacije i inicijative koje provode udruge i institucije, a koji afirmiraju kreativne, edukativne i umjetničke mogućnosti osoba s invaliditetom na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, kontinuirano financira okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva te kontinuirano financira rad Hrvatske knjižnice za slijepe. Ministarstvo kulture sufinancira izdavanje knjiga putem natječaja za potporu izdavanju knjiga i otkupa knjiga za narodne knjižnice u okviru kojih redovito sufinancira i programe udruga osoba s invaliditetom. Broj sufinanciranih programa ovisi isključivo o broju i kvaliteti prijavljenih programa. Uočene su prednosti projektnog financiranja.

– Ministarstvo kulture pokrenulo je 2009. godine program širenja knjižničnih usluga u narodne knjižnice većih gradova (Split, Slavonski Brod, Osijek, Rijeka, Pula, Split, Koprivnica, Karlovac) kojima gravitira veći broj slijepih i slabovidnih osoba. Tim je knjižnicama nabavljena posebna računalna oprema za pružanje usluga slijepim i slabovidnim osobama. Ministarstvo kulture osigurava sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe u narodnim knjižnicama, ali ne utječe na plan nabave – daljnja izgradnja zbirki s građom prilagođenom osobama s invaliditetom ovisi o potrebama svake pojedine knjižnice.

– Ministarstvo kulture sufinancira izdavanje knjiga putem natječaja za potporu izdavanju knjiga i otkupa knjiga za narodne knjižnice u okviru kojih redovito sufinancira i programe udruga osoba s invaliditetom. Broj sufinanciranih programa ovisi isključivo o broju i kvaliteti prijavljenih programa. Uočene su prednosti projektnog financiranja.

– Ministarstvo kulture obavlja osnivačka prava u ime Republike Hrvatske, u pogledu Tiflološkog muzeja u Zagrebu, jedinstvene muzejske ustanove ovog tipa u Europi koji upoznaje društvenu zajednicu sa svijetom osoba oštećena vida i omogućava aktivno uključivanje osoba s invaliditetom u muzejske aktivnosti. Muzej je bio uključen u projekt Europske unije Art for All koji je pokrenut u sklopu Europske godine jednakih mogućnosti 2007. godine, a razvio je strategije približavanja umjetničkih djela slijepima i slabovidnim osobama. Putem stalnog postava i kontinuiranim priređivanjem izložaba koje su prilagođene osobama oštećena vida, Tiflološki muzej u europskim i međunarodnim okvirima prezentira posebne vještine i znanja s područja defektologije i muzeologije.

– Ministarstvo kulture potiče Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih BIT (Blind in Theatre), jedini festival kazališta slijepih u svijetu, koji ruši predrasude i predstavlja visoke umjetničke dosege osoba s invaliditetom kao ravnopravnih sudionika nacionalne i međunarodne kulturne scene (organizator: Kazalište slijepih i slabovidnih osoba »Novi život«, Zagreb). Isto se odnosi na »Festival jednakih mogućnosti« (organizator: Društvo tjelesnih invalida Zagreb) i njegov doprinos dinamičnoj javnoj urbanoj sceni u okviru koje se promoviraju raznoliki kreativni dosezi osoba s invaliditetom.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Odbor preporuča državi potpisnici da poduzme odgovarajuće korake kako bi osigurala pristupačnost glavnim kulturnim objektima i poduzme odgovarajuće mjere poput umjetničkih festivala osoba s invaliditetom kako bi osobama s invaliditetom dala priliku da razvijaju i koriste svoj kreativni, umjetnički i intelektualni potencijal. Preporuča se da država stranka potvrdi Ugovor iz Marakeša.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2017. do 2020.

– Narodne knjižnice svim svojim korisnicima omogućuju jednak i neposredan pristup izvorima znanja, informiranja i cjeloživotnog učenja.

– Umrežavanje i uključenost osoba s invaliditetom na projektima u kulturi, na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

– Osigurani uvjeti za kreativni i umjetnički razvoj osoba s invaliditetom kroz inkluzivne programe.

– Kontinuirano se potiče profesionalizacija umjetnika s invaliditetom.

Nositelji:

HAVC, JLP(R)S

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

MK, JLP(R)S

Osiguran pristup ima 35 muzeja/zbirki, djelomično osiguran pristup 23 muzeja/zbirki, a bez pristupa je 137 muzeja/zbirki.

Osiguran pristup imaju 3 arhiva, djelomično osiguran pristup 9 arhiva, a bez pristupa je 7 arhiva.

Što se tiče knjižnica, osiguran pristup ima njih 165, djelomično osiguran pristup ima njih 39, a bez pristupa je 95 knjižnica. Polazne vrijednosti za ostale prostore će se utvrditi u narednom razdoblju.

Nositelji:

MK, JLP(R)S

Sunositelji:

MZO, MDOMSP, UZUVRH, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– opis poduzetih aktivnosti usklađivanja programske koncepcije javne televizije

– učestalost sudjelovanja osoba s invaliditetom u općim programima i u specijaliziranim programima HRT i drugih medija u promatranoj godini u odnosu na prethodnu

Nositelji:

HRT, Vijeće za elektroničke medije

Sunositelji:

MK, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

DZIV

Sudjelovanje svih građana u javnom i političkom životu temelj je demokracije. Ustavom Republike Hrvatske propisano je da država posebnu skrb posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život, dok je Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom propisano da će države potpisnice jamčiti osobama s invaliditetom njihova politička prava i mogućnost njihova uživanja na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ukoliko želimo inkluzivno društvo važno je promicati okruženje koje će odražavati raznolikost svojih građana i njihovo pravo da sudjeluju u kreiranju javnih politika i zagovaranju potrebnih promjena u društvu. Pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojećih, od iznimno velike važnosti je uloga osoba s invaliditetom i njihovih organizacija, te su oni prepoznati kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politika.

Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Zakona o procjenama učinaka propisa, te donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama učinjeni su značajni iskoraci u unapređenju normativnog okvira za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u Republici Hrvatskoj. Kako bi što veći broj građana, posebno osoba s invaliditetom, bio u mogućnosti predlagati mjere javne politike intenzivno se razvijaju i mrežni sustavi komunikacije sa zainteresiranom javnošću.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Zakonom o registru birača iz 2012. godine osobama lišenim poslovne sposobnosti omogućen je upis u registar birača i ostvarivanje biračkog prava na ravnopravnoj osnovi sa svim građanima.

– U zakonodavstvo je uključeno niz novina kojima se regulira i unaprjeđuje glasovanje osoba s invaliditetom. Na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike održanima u 2013. godini, prvi put su bili u primjeni zakoni doneseni krajem 2012. godine, a kojima je ostvareno poboljšanje normativnog okvira kojim se osigurava ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovog biračkog prava. To su Zakon o registru birača, odnosno Zakon o lokalnim izborima (oba objavljena u »Narodnim novinama«, br. 144/12). Zakon o lokalnim izborima podrobno uređuje glasovanje birača koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, te birača koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto. Ujedno su prihvaćeni prijedlozi isticani od strane Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske i GONG-a te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora vezano uz birače kojima je zbog invaliditeta otežan pristup biračkom mjestu. U svrhu osiguranja zaštite biračkog prava tih birača u članak 61. Zakona o lokalnim izborima uvrštena je odredba kojom je uređeno ostvarivanje biračkog prava birača koji pristupi na biračko mjesto, ali mu je zbog invaliditeta onemogućena pristupačnost biračkom mjestu. U tom slučaju provest će se postupak propisan za birača koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto.

– Glasovanje osoba s invaliditetom, nepismenih birača i glasovanje izvan biračkog mjesta uređeno je i Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 92/10, 23/13 i 143/13), te je u navedenom Zakonu posebno propisano glasovanje slijepih osoba uz pomoć druge osobe (pratitelja) koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samostalno glasovanje.

– U Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99, 109/00, 53/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15 – pročišćeni tekst i 104/15 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-1397/2015 od 24. rujna 2015.) u 2015. godini su, vezano uz ostvarivanje biračkog prava osoba s invaliditetom, izmijenjeni članci 4. i 83. Zakona. U članku 4. Zakona usklađeno je biračko pravo sa Zakonom o registru birača kojim aktivno biračko pravo imaju i osobe lišene poslovne sposobnosti. Nadalje, izmijenjene su i dopunjene odredbe članka 83. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor o posebnim načinima izjašnjavanja birača; birača koji zbog tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način kako je to predviđeno Zakonom, birača koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, te birača koji pristupi na biračko mjesto, ali mu je zbog tjelesne mane ili iz drugog razloga onemogućena pristupačnost biračkom mjestu.

– Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske za svake izbore propisuje obvezatne upute o načinu glasovanja osoba s invaliditetom i nepismenih birača te birača koji ne mogu pristupiti na biračko mjesto. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske naputkom za određivanje biračkih mjesta upućuje nadležna izborna povjerenstva da kod određivanja biračkih mjesta, koliko je to god moguće, vode računa da ista budu dostupna i osobama s invaliditetom.

– Ministarstvo uprave svake godine na temelju podataka dostavljenih od svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sačinjava analizu dostupnosti temeljnih dokumenata od značaja za političko sudjelovanje na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini osobama s invaliditetom. U tu svrhu jedinice samouprave osiguravaju određena sredstva za financiranje udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom pa na taj način doprinose njihovom uključivanju u društveni život gradova i općina, a akte i dokumente jedinica objavljuju na službenim web-stranicama i u službenim glasilima kako bi bili dostupni i osobama s invaliditetom.

– Podaci o broju osoba s invaliditetom koje su zaposlene u tijelima državne uprave te njihov prijam u službu utvrđuju se i planiraju Planom prijama u državnu službu za tijela državne uprave, stručne službe i urede Vlade Republike Hrvatske. Ministarstvo uprave kontinuirano kontrolira da li je u svim tekstovima natječaja/oglasa za prijam u državnu službu navedeno da osobe s invaliditetom imaju pravo prilikom prijave na natječaj/oglas pozvati se na pravo prednosti pri zapošljavanju, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13 i 152/14).

– Zakonom o Registru zaposlenih u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 34/11) uspostavljen je Registar koji sadrži podatke o svim zaposlenima u javnom sektoru, uključujući i podatke o osobama s invaliditetom.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Odbor preporuča poduzimanje mjera kako bi izborni postupak postao u cijelosti pristupačan svim osobama s invaliditetom i kako bi se olakšalo sudjelovanje osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2017. do 2020. godine

– Osiguravanje pristupačnosti izbornog postupka u cijelosti svim osobama s invalidiiteom.

– Olakšanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u predstavničkim i izvršnim tijelima kroz dostupnost temeljnih dokumenata od značaja za političko sudjelovanje na loklanoj, regionalnoj ili nacionalnoj razni.

– Povećano uključivanje žena s invaliditetom u politički i javni život zajednice kao i doprinos osiguravanju njihovih jednakih mogućnosti u odnosu na druge društvene skupine.

– Unapređenje kvalitete života žena i mladih osoba s invaliditetom te poticanje i osnaživanje istih za povećano uključivanje u sve oblike javnog života i u sve razine političkog odlučivanja i djelovanja kroz partnersku suradnju s organizacijama osoba s invaliditetom sukladno članku 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

– Nastaviti podupirati rad organizacija civilnoga društva kroz financiranje kvalitetnih programa i projekata iz područja zaštite, poštivanja i promicanje ljudskih prava žena i mladih s invaliditetom, kao i jačanje senzibilizacije javnosti o mogućnostima uključivanja žena i mladih s invaliditetom u javni i politički život.

Nositelj:

MU

Sunositelji:

JLP(R)S

– povećana dostupnost dokumenata

– osigurana potrebna oprema u predstavničkim i izvršnim tijelima u svrhu pristupačnosti osobama s invaliditetom

Nositelj:

MU

Sunositelji:

JLP(R)S

– izrađena analiza izbornog zakonodavstva

– donesene izmjene zakona kojima se osigurava pristupačnost izbornog postupka svim osobama s invaliditetom

Nositelj:

MU

Sunositelj:

DIP

Nositelj:

ULJPPNM

U 2015. godini ULJPPNM je proveo Natječaj za financijsku potporu projektima organizacija civilnoga društva u RH iz područja zaštite, poštivanja i promicanje ljudskih prava u okviru raspoloživih sredstava iz Državnoga proračuna u kojemu je bilo obuhvaćeno pet prioriteta za financiranje, od čega se jedan prioritet odnosi na poticanje uključenosti žena i mladih s invaliditetom u javni i politički život.

Financirana su 2 projekta organizacija civilnoga društva u ukupnom iznosu od 45.000,00 kn.

– broj održanih javnih rasprava, okruglih stolova, seminara

– broj sudionika na javnim raspravama, okruglim stolovima, seminarima

Nositelj:

MDOMSP, URSVRH

Sunositelji:

ULJPPNM,

JLP(R)S,

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

– broj izrađenih programa

– broj lokaliteta gdje su uvedeni ti programi

– broj sudionika provedbe programa

Nositelji:

URSVRH, županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova

Sunositelji:

MDOMSP, JLP(R)S, OCD

– kontinuirana procjena zadovoljstva krajnjih korisnika provedenim programima

– povećana dostupnost informacija/edukacije o sudjelovanju i uključivanju osoba s invaliditetom u politički i javni život

Nositelji:

županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova

Sunositelji:

MDOMSP, JLP(R)S, OCD

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZJZ, MZO, MHB, MDOMSP, MRMS, HZMO, HZZO, ZVPRZOSI

Nositelj:

HZJZ

Sunositelji:

MZ, HZZO

Nositelj:

HZJZ

Sunositelji:

MZ, MZO, MHB, MDOMSP, MRMS, HZMO, HZZO, HZZ

Nositelj:

HZJZ

Sunositelji:

MUP, MDOMSP, MZ, HZZO, udruge osoba s invaliditetom

Nositelj:

HZJZ

Nositelj:

HZJZ

Nositelj:

HZJZ

Sunositelji:

MZ, HZZO, zdravstvene ustanove u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti

Nositelji:

HZJZ, MZ, MDOMSP

Nositelji:

MDOMSP, HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada i znanstvene institucije u području društvenih istraživanja

Sunositelji:

MZ, MZO, MHB, MRMS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada, znanstvene institucije u području društvenih istraživanja

Sunositelji:

MZ, MDOMSP, MZO, MHB, MRMS, OCD

Nositelji:

HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada i znanstvene institucije u području društvenih istraživanja

Sunositelji:

MZ, MDOMSP, MZO, MHB, MRMS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

HZJZ, MDOMSP, znanstvene institucije u području društvenih istraživanja

Sunositelji:

ERF, učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, medicinski fakultet, MZ, MZO, MHB, MRMS

Nositelji: sveučilišta, veleučilišta

Sunositelji:

HZJZ, ERF, učiteljski fakulteti, medicinski fakulteti, MZ, MDOMSP, MZO, MHB, MRMS

Nositelji:

HZJZ, ERF, učiteljski i medicinski fakulteti, Studijski centar socijalnog rada, znanstvene institucije u području društvenih istraživanja

Sunositelji:

MZ, MZO, MHB, MDOMSP, MRMS, HZMO, HZZO, HZZ, ZVPRZOSI

Nositelj:

HZJZ

Internetske stranice HZJZ

http://www.hzjz.hr/

Socijalni turizam, odnosno »turizam za sve« kako ga sve češće zovu, jedan je od važnih proizvoda razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, a naročito u kontekstu stvaranja uvjeta za cjelogodišnje poslovanje. Sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine potrebno je u tu svrhu osigurati turističku infrastrukturu i suprastrukturu koja će ranjivim socijalnim skupinama osigurati kvalitetu i raznovrsnost odmora primjerenog njihovim potrebama i uobičajenim standardima Europske unije.

U prvom redu, a sukladno mjerama i aktivnostima predviđenim u Strategiji, neophodno je pokretanje kampanje osvješćivanja pružatelja usluga u turizmu o važnosti i relevantnosti socijalnog turizma, razvoj baze podataka o socijalnom turizmu te izrada detaljnih smjernica za potrebe nužne prilagodbe postojećih turističkih objekata i proizvoda. Zajedno s nadležnim institucijama iz Malte i Finske, predstavnice Ministarstva turizma sudjelovale su u okviru navedene inicijative u projektu Kultura dostupna svima (Accessible Culture for All) s ciljem razvoja kulture koja će olakšati provedbu socijalnog turizma, razmjene primjera dobre prakse te identificiranja najvažnijih nedostataka i eventualnih mogućnosti razvoja u smislu poboljšanja uvjeta i mogućnosti putovanja osoba s invaliditetom.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Ministarstvo turizma je 2008. godine kroz tehničku pomoć financiranu iz programa PHARE 2005. izradilo Nacrt strategije socijalnog turizma u Hrvatskoj, a nakon toga je, prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, aktivno sudjelovalo u inicijativi Europske komisije pod nazivom CALYPSO Turizam za sve. Tako je, u okviru navedene inicijative, 2010. godine od strane konzultanata Europske komisije izrađen profil zemlje Calypso Study on Social Tourism in Croatia.

– Ministarstvo turizma je u razdoblju od 2008. do 2011. godine provodilo program »Turizam bez zapreka« s ciljem poticanja ulaganja u osiguranje pristupačnosti javnim površinama i objektima turističke namjene za osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivosti. U navedenom razdoblju za tu namjenu izdvojeno je ukupno 2,28 milijuna kuna.

– Tijekom 2012. godine Ministarstvo turizma je kroz program unapređenja turističkog sektora »Korak više«, sufinanciralo, između ostalog, i prilagođavanje javnih površina i prostora turističke namjene osobama s invaliditetom (plaže, šetnice, bazeni, smještajne jedinice) s ukupno 980.625,00 kuna.

– Kroz program »Inovativni turizam« u 2012. godini Ministarstvo turizma je sufinanciralo u ukupnom iznosu od 255.000,00 kuna, inovativna rješenja osiguranja pristupačnosti javnim površinama i objektima turističke namjene kao što su: Osjetilno-didaktička šetnica »Gradina«, »Poseidon« – rehabilitacijsko ronjenje osoba s invaliditetom te film »Turizam bez zapreka«.

– Ministarstvo turizma je u 2015. i 2016. godini provodilo Program razvoja javne turističke infrastrukture za uređenje plaža, centara za posjetitelje i interpretacijskih centara u kojima su se projekti vrednovali i dodatnim bodovima za kriterij: »Pristupačnost projekta osobama s invaliditetom: omogućen pristup i kretanje osoba s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću (rampe/liftovi za invalide, sanitarni čvorovi za invalide, oznake na Brailleovom pismu, taktilne crte vodilje, pristupačnost projekta informacijama i komunikaciji za gluhe i slijepe osobe) i prilagođenost projekta drugim ranjivim skupinama«. Na taj način sufinancirani projekti, bilo kroz sufinanciranje projektne dokumentacije, bilo kapitalne izgradnje, prilagođeni za korištenje osobama s invaliditetom gdje god je to građevinski bilo izvedivo.

– Ministarstvo turizma Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekta iz skupine hoteli (Narodne novine, br. 88/07, 58/08, 62/09, 63/13, 33/14 i 92/14) propisuje uvjete za osobe s invaliditetom kao i posebni standard za osobe s invaliditetom.

– Hrvatski školski sportski savez kao krovna organizacija školskog sporta u Republici Hrvatskoj, ima za cilj uključiti što veći broj učenika u svoje programe. Kad se govori o učenicima s teškoćama u razvoju i njihovoj uključenosti u pojedine programe Hrvatski školski sportski savez organizira Državno prvenstvo školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama. Državno prvenstvo organizira se sedam godina zaredom i u njemu sudjeluju sve osnovne i srednje škole te centri za odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj koji obrazuju učenike s intelektualnim teškoćama. Ukupan broj sudionika Državnog prvenstva u školskoj godini 2008./2009. iznosio je 24 škole/centra sa 134 učenika i 47 voditelja, da bi zadnje organizirano Državno prvenstvo u školskoj godini 2014./2015. brojalo 32 škole /centra sa 197 učenika i 70 voditelja.

– Program Univerzalne sportske škole namijenjen je djeci s teškoćama u razvoju od 1. do 4. razreda osnovne škole, a provodi se u školama u trajanju od osam mjeseci u kojem učitelji tjelesne i zdravstvene kulture rade s učenicima dva školska sata tjedno.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2017. do 2020. godine

– Osigurane javno dostupne informacije o pristupačnosti objektima i uslugama u turističkim odredištima radi korištenja prava osoba s invaliditetom na pristup uslugama koje pružaju organizatori turističkih aktivnosti.

– Povećana razina osviještenosti o važnosti razvoja pristupačnog turizma i povećanja razine tolerancije, prihvaćanja i poštovanja prema osobama s invaliditetom od strane svih turističkih dionika u javnom i privatnom sektoru.

– Uključen što veći broj učenika s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske programe te državna i međunarodna natjecanja.

– Povećan broj sportova na Državnom prvenstvu odnosno uključivanje u Državno prvenstvo učenika s različitim teškoćama u razvoju, te ostvarena suradnja s Hrvatskim paraolimpijskim odborom i Hrvatskim sportskim savezom gluhih u organizaciji Državnog prvenstva.

– Povećan broj ustanova koje provode Program Univerzalne sportske škole (namijenjen je djeci s teškoćama u razvoju od 1. do 4. razreda osnovne škole), očekuje se povećanje na 10 odjeljenja od sadašnjih 2.

– Osiguran veći broj prilagođenih dječjih igrališta, sportskih terena i parkova djeci s teškoćama u razvoju.

Nositelj: MT

Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, JLP(R)S, sustav turističkih zajednica

Nositelj: Glavni ured HTZ-a, MT

Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, strukovne udruge u turizmu i ugostiteljstvu, JLP(R)S, sustav turističkih zajednica

Nositelj:

HŠSS

Sunositelj:

SDUŠ

– organizacija Državnog prvenstva školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama

– programi Univerzalne sportske škole za učenike s teškoćama u razvoju

Nositelj:

HŠSS

Sunositelj:

SDUŠ

U školskoj godini 2014./2015. na Državnom prvenstvu za djecu s intelektualnim poteškoćama sudjelovalo je 197 učenika.

U školskoj godini 2014./2015. program Univerzalne sportske škole provodio se za djecu s teškoćama u razvoju u dva odjeljenja.

– broj škola i centara za odgoj i obrazovanje i broj učenika uključenih u sustav Državnog prvenstva školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama

– broj odjeljenja uključenih u program Univerzalne sportske škole za učenike s teškoćama u razvoju

Nositelj:

HŠSS

Sunositelj:

SDUŠ

U školskoj godini 2014./2015. uključene su:

– 32 škole/centra,

– 197 učenika,

– 70 nastavnika/voditelja.

U školskoj godini 2014./2015. program Univerzalne sportske škole provodio se za djecu s teškoćama u razvoju u dva odjeljenja.

Nositelj:

HPO

Sunositelji:

nacionalni, županijski i gradski sportski savezi osoba s invaliditetom

Nositelj:

HPO

Sunositelji:

nacionalni, županijski i gradski sportski savezi osoba s invaliditetom

Nositelj:

HSSG

Sunositelj:

SDUŠ

– broj prilagođenih postojećih sadržaja

– broj novoizgrađenih sadržaja

Nositelj:

JLP(R)S

Republika Hrvatska ima moderan sustav civilne zaštite te je svim raspoloživim resursima sposobna odgovoriti potrebama u zaštiti ljudi, dobara i okoliša u ugrozama, stradanjima i drugim izazovima suvremenog društva, ali i prema potrebi pružiti pomoć drugim ili primiti pomoć od drugih zemalja. Pomoć se pruža bez diskriminacije svim stanovnicima, vodeći računa o njihovim potrebama i dajući prednost najhitnijim slučajevima. Sustav i djelovanje civilne zaštite u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine«, br. 85/15). U sustavu civilne zaštite pruža se potrebna pomoć svima kojima je potrebna, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Zakonom o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15) koji je stupio na snagu u kolovozu 2015. godine, a koji je zamijenio Zakon o zaštiti i spašavanju, kvalitetnije su uređeni odnosi između različitih razina sustava i uporaba operativnih snaga što su pretpostavke za podizanje razine učinkovitosti kapaciteta za odgovor na posljedice sve češćih prirodnih katastrofa. No međutim, osobe s invaliditetom u planovima za evakuaciju u slučajevima katastrofa još uvijek nisu posebno istaknute.

– Kao primjer dobre prakse osiguravanja usluge pomoći građanima ističe se besplatna mobilna aplikacija »Sigurnost na dlanu« na pametnim telefonima, koja ima preventivnu, edukativnu svrhu i uz pomoć koje osobe na jednostavan način dobivaju upute kako postupati prilikom elementarnih nepogoda, odnosno ekstremnih vremenskih pojava. Navedeno je primjereno gluhim i nagluhim osobama, a aplikacija je namijenjena korisnicima mobilnih uređaja s Android i iPhone operativnim sustavom.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2017. do 2020. godine

– Konkretnim normativnim, planskim i operativnim mjerama osigurano je nediskriminatorno postupanje sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite prema osobama s invaliditetom u svrhu njihove zaštite i sigurnosti u slučaju katastrofe, prirodne ili tehničko – tehnološke, kao i u slučajevima oružanih sukoba i humanitarnih kriza.

– Planovi djelovanja sustava civilne zaštite uvažavaju specifične potrebe svake osobe s invaliditetom, a ne skupina ili kategorija osoba s invaliditetom.

– Procesi javnog uzbunjivanja uređeni su na način da, što je više moguće, obuhvate pojedinačne potrebe osoba s invaliditetom i sve kapacitete za smještaj osoba s invaliditetom.

– Postupci iz planova djelovanja civilne zaštite razrađeni na način da se izbjegne diskriminacija osoba s invaliditetom u svim fazama (slučajeve diskriminacije treba rješavati brzo i pravedno).

– Privremeni smještaj nakon katastrofe za osobe s invalidtetom dostupan je i dizajniran na način da zadovolji njihove osnovne potrebe do trenutka osiguravanja uvjeta za njihov povratak na mjesta iz kojih su evakuirani.

Nositelji:

DUZS, JLP(R)S, tijela i operativne snage sustava civilne zaštite

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

DUZS, JLP(R)S

Sunositelji:

MDOMSP, ustanove čija je redovna djelatnost skrb o osobama s invaliditetom, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

DUZS, JLP(R)S

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

DUZS, JLP(R)S

Sunositelji:

MDOMSP, ustanove čija je redovna djelatnost skrb o osobama s invaliditetom

Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Djelovanje udruga osoba s invaliditetom prvenstveno je usmjereno na zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom te pružanje socijalnih usluga radi njihove integracije u društvo poboljšanjem kvalitete njihova života. Organizacije civilnoga društva zagovaraju prava osoba s invaliditetom utječući na javne politike te uvode novine u područje pružanja socijalnih usluga; mobiliziraju dodatne ljudske i financijske resurse, pri čemu posebno valja istaknuti potencijal koji predstavlja volonterski rad.

Pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojećih, od iznimno velike važnosti je uloga organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom, gdje su iste prepoznate kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politike.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Predstavnici udruga osoba s invaliditetom uključeni u rad Savjeta za razvoj civilnoga društva, savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske, od njegovog osnutka 2002. godine.

– Vlada Republike Hrvatske je u studenome 2009. godine donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (»Narodne novine«, br. 140/09).

– Važan korak u unaprjeđenju normativnog okvira za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ostvaren je donošenjem novog Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 25/13) u veljači 2013. godine, čime su ispunjene mjere iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016., kao i mjere iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. Zakonom se, između ostalog, predviđa da su sva tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

– U 2014. godini započeo je rad na uspostavljanju portala e-savjetovanja, kao jedinstvenog internetskog sustava za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja novih zakona, drugih propisa i akata, u sklopu stranice savjetovanja.gov.hr. Sustav omogućuje građanima praćenje tijeka izrade pojedinačnog dokumenta – od radne skupine do njegova usvajanja i objave u »Narodnim novinama«, kao i mogućnost da se tijekom javnog savjetovanja izravno uključe u izradu svojim komentarima na predloženi tekst. Od pokretanja središnjeg državnog portala za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću krajem travnja 2015. godine, putem e-Savjetovanja je pokrenuto više od 400 savjetovanja od strane 35 tijela državne uprave i ostalih javnih institucija. Početkom ožujka 2015. je u aplikaciji e-Savjetovanja bilo registrirano 4 033 korisnika. Od 202 udruge registrirane u sustavu, 8 je udruga osoba s invaliditetom. Dodatne napore treba usmjeriti na animiranje udruga osoba s invaliditetom u sudjelovanje u savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću.

– Sukladno novom Zakonu o udrugama (»Narodne novine«, br. 74/14), Vlada Republike Hrvatske je u ožujku 2015. godine donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (»Narodne novine«, br. 26/15). Radi koordiniranog postupanja svih davatelja financijskih sredstava i izobrazbe o potrebi i važnosti dosljedne primjene Uredbe, Ured za udruge: koordinira pripremu, provedbu i praćenje javnih natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz javnih izvora; svim davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora na nacionalnoj razini daje prethodno mišljenje o usklađenosti područja financiranja i postupka provedbe natječaja s Uredbom, a za natječaje čija je vrijednost veća od 10 milijuna kuna obavlja i prethodnu kontrolu kvalitete natječajne dokumentacije i ostalih uvjeta koje moraju ispuniti davatelji financijskih sredstava vezano uz primjenu kriterija financiranja i ugovaranja programa i projekata; priprema objedinjeni godišnji plan natječaja i drugih programa financiranja udruga iz javnih izvora na nacionalnoj razini u svrhu usklađivanja i boljeg zajedničkog planiranja sredstava iz nacionalnih javnih izvora i sredstava iz fondova Europske unije namijenjenih financiranju programa i projekata udruga; početkom svake godine organizira Info dane na kojima svi davatelji financijskih sredstava programima i projektima udruga na nacionalnoj razini potencijalnim i zainteresiranim korisnicima predstavljaju natječaje koje će raspisati u tekućoj godini; prikuplja i objavljuje informacije o raspisanim natječajima na nacionalnoj i lokalnim razinama te ih objavljuje na mrežnim stranicama Ureda za udruge; osigurava pravodobnu razmjenu informacija među davateljima financijskih sredstava o udrugama koje nenamjenski troše dodijeljena im sredstva ili se na drugi način ne pridržavaju ugovornih obveza; priprema i na svojim mrežnim stranicama objavljuje Priručnik za postupanje u primjeni Uredbe, s oglednim obrascima natječajne dokumentacije, kao uputu davateljima financijskih sredstava; provodi savjetovanje i izobrazbu zaposlenika davatelja financijskih sredstava koji rade na dodjeli financijskih sredstava udrugama o primjeni ove Uredbe. U 2015. godini, održano je 26 radionica i predavanja o primjeni Uredbe s ukupno 1 260 polaznika.

– Ured za udruge priprema godišnje izvještaje o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz državnog proračuna iz kojega je vidljivo koliko je financijskih sredstava utrošeno za projekte i programe udruga osoba s invaliditetom odnosno za projekte i programe usmjerene ovoj kategoriji građana.

– Ured za udruge u svojim natječajima dodatno promovira načelo partnerstva i međusektorske suradnje organizacija civilnoga društva, dodatno vrednujući partnerstvo na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

– Usvojena je Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, u kojoj je istaknuta važna uloga organizacija civilnoga društva u odnosu na aktualne promjene pristupa pružanju socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj, pri čemu se RH opredijelila za decentralizaciju i deinstitucionalizaciju usluga za koje država nema dovoljno ljudskih resursa ili postoji nejednaka regionalna pokrivenost socijalnim uslugama u lokalnim zajednicama. Socijalne usluge koje pružaju organizacije civilnog društva potrebno je uskladiti s rastom kompleksnosti potreba korisnika, uspostavom uravnotežene mreže institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi (socijalne usluge utemeljene u zajednici), razvojem usluga koje potiču zapošljavanje osoba s invaliditetom razvojem socijalnog planiranja na lokalnim razinama, razvojem standarda kvalitete socijalnih usluga te isticanjem potrebe za integracijom socijalnih usluga.

– Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, članku 195. (»Narodne novine«, br. 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) donose se socijalni planovi o djelatnosti socijalne skrbi za područja jedinica područne (regionalne) samouprave koji pridonose regionalnoj raspoređenosti usluga za osobe s invaliditetom te kontinuiranim osiguravanjem financijskih sredstava putem natječaja namijenjenih organizacijama civilnog društva i socijalnog ugovaranja s organizacijama civilnog društva čime se osigurava održivost socijalnih usluga.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Preporuka je Odbora da organizacijama osoba s invaliditetom i organizacijama civilnog društva osigura odgovarajuće resurse za cjelovito i učinkovito sudjelovanje u provedbi i nadzoru.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2017. do 2020. godine

– Organizacije civilnog društva su aktivni dionici u kreiranju javnih politika usmjerenih osobama s invaliditetom.

– Osiguran transparentan i učinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruge osoba s invaliditetom.

– Osiguran transparentan i učinkovit sustav financiranja institucionalne podrške nacionalnim savezima i udrugama osoba s invaliditetom

– Postignut je veći sinergijski učinak djelovanja udruga osoba s invaliditetom na kvalitetu života osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici.

– Povećan broj udruga osoba s invaliditetom koje koriste sredstva iz Europskih investicijskih i strukturnih fondova za programe usmjerene poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom.

– Udruge osoba s invaliditetom su važni partneri u razvoju i pružanju usluga socijalne skrbi koje su socijalnim planovima županija prepoznate kao prioritetne.

– predstavnici udruga osoba s invaliditetom (član i zamjena člana) imenovani u Savjet za razvoj civilnoga društva

– broj održanih sjednica Savjeta na kojima su sudjelovali predstavnici udruga osoba s invaliditetom (član i zamjena člana) u odnosu na ukupan broj održanih sjednica

Nositelj: UZUVRH

Sunositelji:

TDU, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelj:

UZUVRH Sunositelj:

TDU

Nositelj:

TDU

Nositelj:

UZUVRH

Sunositelj:

DŠJU

Nositelj:

UZUVRH

Sunositelji:

TDU, JLP(R)S i drugi davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora

9 izvješća objavljenih (od 2006. do 2014.).

U 2014. godini za područje potpore osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama dodijeljeno je gotovo 23% ukupnog iznosa, odnosno 142.912.017,56 kn.

Nositelj:

UZUVRH

Sunositelji:

TDU, JLP(R)S i drugi davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora

Nositelj:

UZUVRH

Sunositelji:

MDOMSP, NZRCD

– broj tijela koja su UZUVRH dostavile sektorske analize

– izrađen godišnji plan natječaja

– održani Info dani

– broj tijela koja su definirala prioritete

Nositelj:

UZUVRH

Sunositelji:

TDU koja dodjeljuju financijska sredstva za programe i projekte udruga osoba s invaliditetom, NZRCD

– broj financiranih projekata i programa udruga za čiju se provedbu su/financiraju i plaće osoba s invaliditetom

– broj zaposlenih osoba s invaliditetom u financiranim projektima i programima udruga

Nositelji:

nadležna tijela TDU koja raspisuju natječaje, JLP(R)S

Planirana

financijska sredstva

Nositelj:

MDOMSP

Nositelji:

sva tijela koja su davatelji financijskih sredstava za programe/projekte udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe, te u skladu sa suvremenim standardima na području ljudskih prava, aktivno promiče i štiti ljudska prava osoba s invaliditetom. Hrvatska je svoje djelovanje potvrdila potpisivanjem UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda (kao treća država u svijetu 2007. godine) te njezinom ratifikacijom. Također, Hrvatska se obvezala i prema nizu drugih međunarodnih instrumenata koji promiču pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima, te je njihov sadržaj uključen u nacionalne politike, strategije i programe s ciljem izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Daljnje razvijanje odnosa na području promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom s međunarodnim tijelima i organizacijama, kao i poticanje i koordiniranje bilateralne i multilateralne suradnje te suradnja na pripremi međunarodnih projekata vrlo je značajno jer se na taj način osiguravaju mehanizmi za uspješno provođenje politika prema osobama s invaliditetom.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015. godine

– Republika Hrvatska izradila je 2011. godine Inicijalno izvješće o provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te su temeljem dodatnih pitanja UN Odbora za prava osoba s invaliditetom, u studenome 2014. godine izrađene i njegove dopune. Izaslanstvo Republike Hrvatske je predvođeno nositeljem izrade izvješća, tadašnjim Ministarstvom socijalne politike i mladih, 30. i 31. ožujka 2015. godine predstavilo Inicijalno izvješće o provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pred UN Odborom za prava osoba s invaliditetom, u Ženevi. U otvorenom dijalogu članovi/ce Odbora i izaslanstva razmotrili su i određene probleme i izazove na području ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom kao i postignuća za koje je Odbor pohvalio Hrvatsku.

– Republika Hrvatska bila je korisnica te je provela niz projekata korištenjem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), integriranog pretpristupnog fonda Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007. – 2013. godine da bi pristupanjem u članstvo Europske unije, dobila pristup široj »lepezi« podprograma za financiranje uz značajno veće izvore i iznose financiranja te postala korisnica sredstava iz europskih fondova.

– Sporazumom o partnerstvu 2014. – 2020. koji je Republika Hrvatska zaključila s Europskom komisijom (usvojen u listopadu 2014. godine) postavljen je okvir za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom

Odbor poziva na uključivanje pristupa utemeljenog na pravima osoba s invaliditetom, u skladu s odredbama Konvencije, i sve napore koji su usmjereni postizanju Milenijskih ciljeva razvoja te post -2015. razvojne agende.

Preporuka je Odbora da država stranka osigura postojanje neovisnog nadzornog tijela u skladu s Pariškim načelima na način da donese odgovarajuće zakonodavstvo o pravobranitelju, odnosno Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Nadalje, preporučeno je da se organizacijama osoba s invaliditetom i organizacijama civilnog društva osiguraju odgovarajući resursi za cjelovito i učinkovito sudjelovanje u provedbi i nadzoru.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2017. do 2020. godine

– Unaprijeđen nacionalni i strateški okvir u svrhu potpune primjene UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

– Nastavljena međunarodna suradnja u svrhu razmjene i dijeljenja informacija, sustava i primjera dobre prakse.

– Redovito izvještavanje o provedbi međunarodnih instrumenata u RH sukladno preuzetim obvezama.

– osvrt na postignuća i odstupanja temeljem izvješća o provedbi Nacionalne strategije

– izvješća o provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i konzultacije drugih relevantnih izvješća (uredi pravobranitelja)

Nositelji:

MDOMSP, PVRHOSI, MVEP u okviru svoje koordinacijske nadležnosti

Sunositelji:

uredi pravobranitelja, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

Nositelji:

MDOMSP, PVRHOSI

Sunositelji:

nadležna TDU, udruge osoba s invaliditetom

Nositelj:

MDOMSP

Sunositelji:

PVRHOSI, nadležna TDU, JLP(R)S

– Inicijalno izvješće Republike Hrvatske o provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (srpanj 2011.)

– Dopuna Izvješća o provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom(studeni 2014.)

– Izvješće o provedbi hitnih preporuka UN Odbora za prava osoba s invaliditetom u odnosu na članak 9. i 15. (travanj 2016.)

– Redovito podnošenje godišnjih izvješća Europskoj komisiji o implementaciji UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u RH

– unaprijeđen sustav za prikupljanje podatka

– broj podnesenih izvješća i analiza vezanih uz prava osoba s invaliditetom u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem te zatraženim upitima

Nositelj:

MDOMSP

Nositelj:

MDOMSP

Nositelji:

nadležna tijela državne uprave i JLP(R)S

Sunositelji:

Uredi Vlade RH

Nositelj:

MVEP