MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
2010
Na temelju članka 8. stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10 i 22/13) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA POŠTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE (170224) U OBRAZOVNOM SEKTORU PROMET I LOGISTIKA
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA POŠTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE u obrazovnom sektoru PROMET I LOGISTIKA, koji je sastavni dio ove Odluke.
II.
(1) U skladu sa strukovnim kurikulumom koji je sastavni dio ove Odluke, obrazuju se učenici koji upisuju prvi razred srednje škole u programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge počevši od školske godine 2017./2018.
(2) Učenici koji su u školskoj godini 2017./2018. upisali prvi razred srednje škole u eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge, obrazuju se po strukovnom kurikulumu koji je sastavni dio ove Odluke.
(3) Iznimno od stavka 1. ove točke učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2017./2018. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada PT promet za zanimanje tehničar PT prometa (170104), (klasa: 602-03/05-05/0008, urbroj: 0533-09-05-10, od 10. ožujka 2005. godine), mogu se obrazovati po programu koji su upisali.
(4) Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada PT promet za zanimanje tehničar PT prometa (170104), (klasa: 602-03/05-05/0008, urbroj: 0533-09-05-10, od 10. ožujka 2005. godine), nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.
(5) Učenici koji su upisali prvi razred srednje škole školske godine 2016./2017. i ranije, sukladno eksperimentalnom programu obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge, nastavljaju obrazovanje po programu koji su upisali.
III.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti nastavni plan i program za stjecanje srednje stručne spreme u području rada PT promet za zanimanje tehničar PT prometa (klasa: 602-03/05-05/0008, urbroj: 0533-09-05-10, od 15. ožujka 2005.), osim za učenike iz točke II. stavka 3. i 4. ove Odluke.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 602-03/17-05/00068
Urbroj: 533-25-17-0013
Zagreb, 28. srpnja 2017.
Ministrica
prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA POŠTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE
Popis kratica
ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje
EU – Europska unija
FPZ – Fakultet prometnih znanosti
GSM – pokretni telefon
HP – Hrvatska pošta
HPB – Hrvatske poštanska banka
ISDN – Integrated Services Digital Network, digitalna mreža interferiranih usluga
ITS – inteligentni transportni sustavi
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja
NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NFC – New Feald Communication, nove generacije terenske komunikacije
NGN – Next Generation Network, mreže sljedeće generacije
NN – Narodne novine
PSTN – Public switched telephone network, javna komutirana telefonska mreža
RFDI – Radio Frequency Identification, identifikacija radijskih frekvencija
RH – Republika Hrvatska
VAS – usluge s dodatnom vrijednošću
WU – Western Union
Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini. |
1. OPĆI DIO
1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehničar za poštanske i financijske usluge
1.2. Cilj strukovnog kurikuluma
Cilj je strukovnog kurikuluma stjecanje kompetencija propisanih standardom kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge.
1.3. Trajanje obrazovanja
Četiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja
Završena osnovna škola
2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM
2.1. Nastavni plan
* Napomena: U prvom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U drugom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U trećem razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta. U četvrtom razredu polaznik bira jedan od dvaju ponuđenih izbornih nastavnih predmeta.
2.2. Nastavni program
2.2.1. Općeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Cilj predmeta: | ■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje ■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama ■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima ■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama ■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda |
Opis predmeta: | U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja: I. Slušanje i govorenje II. Struktura hrvatskog jezika III. Pisanje IV. Analiza književnih tekstova V. Analiza neknjiževnih tekstova. Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova. Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskoga jezika. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Slušanje i govorenje 1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja 2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno 3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju 4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza 5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom |
6. vrjednovati učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke Struktura hrvatskog jezika 1. objasniti jezikoslovne pojmove 2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika 3. usporediti značajke hrvatskoga standardnog jezika s drugim idiomima hrvatskog jezika 4. oprimjeriti jezična pravila 5. protumačiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini 6. analizirati jezične jedinice na sintagmatskoj razini 7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom | |
Pisanje 1. sastavljati različite vrste tekstova 2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije 3. planirati sadržaj teksta primjereno komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno 4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst 5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta 6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju 7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom 8. prosuditi napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost Analiza književnih tekstova 1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama 2. objasniti književnoteorijske pojmove 3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja 4. istražiti informacije o zadanim književnim tekstovima prikupljenim iz različitih izvora 5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima 6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini 7. obraniti stav argumentima o poznatome književnom tekstu Analiza neknjiževnih tekstova 1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora | |
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta 3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst 4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima 5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno 6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja 7. istražiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima prikupljenim iz različitih izvora 8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima 9. obraniti argumentima stav o neknjiževnom tekstu | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Slušanje – monološki oblici | Javni govor |
Govorenje – monološki oblici | Govor |
Govorenje – dijaloški oblici | Oluja ideja |
Hrvatski standardni jezik | Hrvatski standardni jezik Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika Hrvatski standardni jezik i narječja |
Jezik i komunikacija | Jezik kao sustav znakova Sporazumijevanje ili komunikacija |
Funkcija glasova u jeziku | Fonem, alofon, fon, fonetika i fonologija Fonem i grafem Prozodijska razlikovna sredstva |
Tvorba i podjela glasova | Podjela glasova prema otvoru Slogovi i slogovna struktura Podjela glasova prema mjestu tvorbe Podjela glasova prema zvučnosti |
Glasovne promjene | Jednačenje glasova po zvučnosti Jednačenje glasova po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Vokalizacija Nepostojano a |
Pravogovorna i pravopisna norma | Pravogovor ili ortoepija Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika Vrjednote govornog jezika Pravopis ili ortografija Pisanje velikog i malog slova Pravopisni i rečenični znakovi Pisanje glasova č/ć, dž/đ Alternacije ije/je/e/i |
Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća | Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici) |
Pisanje − opisivanje | Opisivanje kao postupak |
Pisanje – pripovijedanje | Pripovijedanje kao postupak Priča Tehničko izvješće Obavijest Životopis Molba |
Priča i novela | Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Ranko Marinković, Prah Giovanni Boccaccio, Chichibio Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza Dubravko Horvatić, Đavo u podne Vjekoslav Kaleb, Gost |
Roman | Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Pavao Pavličić, Večernji akt Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje Victoria Hislop, Otok Khaled Hosseini, Gonič zmajeva John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit |
Drama | Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona Plaut, Škrtac Pero Budak, Mećava Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina |
Lirika | Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi. Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević |
Ep | Polaznici čitaju pet pjevanja. Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja) |
Čitanje – opisivanje | Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova |
Čitanje – pripovijedanje | Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova Molba Životopis |
Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Slušanje – monološki oblici | Predavanje |
Slušanje – dijaloški oblici | Intervju |
Govorenje – monološki oblici | Predavanje |
Govorenje – dijaloški oblici | Anketa |
Morfem i morfologija | Morfem, alomorf, morfologija Vrste morfema |
Gramatičke kategorije | Kategorije vrsta riječi Kategorije oblika riječi |
Promjenjive riječi | Imenice Imenice i pravopis Zamjenice Zamjenice i pravopis Pridjevi Pridjevi i pravopis Brojevi Brojevi i pravopis Glagoli Glagoli i pravopis |
Nepromjenjive riječi | Prilozi Prijedlozi Veznici Čestice Usklici |
Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća | Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec) |
Pisanje − izlaganje | Izlaganje kao postupak Definicije Sažetak Bilješke i natuknice Zapisnik Stručno izvješće |
Cijeli se svijet igra | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Molière, Škrtac Pedro Calderón de la Barca, Život je san William Shakespeare, San ljetne noći William Shakespeare, Romeo i Julija Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka Tena Štivičić, Fragile |
Prometeji | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Eshil, Okovani Prometej Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote Johann Wolfgang Goethe, Prometej Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba Tin Ujević, Visoki jablani George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda |
Žena u književnom djelu | Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Milan Begović, Bez trećega Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke Biblija, Pjesma nad pjesmama Ivan Slamnig, Barbara Horacije, Lidiji Josip Kozarac, Tena Dinko Šimunović, Muljika Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života Sofoklo, Antigona |
Čitanje – izlagački tekstovi | Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova Sažetak Stručno izvješće Popularno-znanstveni članak |
Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Slušanje – monološki oblici | Izvješće |
Slušanje – dijaloški oblici | Razgovor na temu |
Govorenje – monološki oblici | Izvješće |
Govorenje – dijaloški oblici | Službeni razgovor |
Sintaksa | Sintaksa |
Spojevi riječi | Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi |
Ustrojstvo rečenice | Obavijesno ustrojstvo rečenice Gramatičko ustrojstvo rečenice |
Rečenice po sastavu | Jednostavne i složene rečenice Vrste sklapanja |
Nezavisno složena rečenica | Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica |
Zavisno složena rečenica | Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne |
Povezivanje rečenica u tekstu | Red riječi u rečenici |
Pravopisna pravila u sintaksi | Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova |
Hrvatski jezik u 19. stoljeću | Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja |
Pisanje – dokazivanje | Dokazivanje kao postupak Pismo za iskazivanje interesa Prikaz Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik) Školski esej |
Jureći vlak braće Lumière | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Janko Polić Kamov, Brada Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća Antun Gustav Matoš, Notturno Milan Begović, Kvartet Vladimir Vidrić, Pejzaž II. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare Arthur Schnitzler, Novela o snu |
Društveni angažman | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. August Šenoa, Prijan Lovro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva Honoré de Balzac, Otac Goriot Charles Dickens, Velika očekivanja |
Unutarnji svijet | Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. William Shakespeare, Hamlet Janko Leskovar, Misao na vječnost Henrik Ibsen, Nora Petar Preradović, Ljudsko srce Ralph Waldo Emerson, Ljubav Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg Ranko Marinković, Ruke Franz Kafka, Preobrazba |
Čitanje −dokazivački tekstovi | Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova Prikaz Pismo za iskazivanje interesa Problemski članak |
Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Slušanje – monološki oblici | Komentar |
Slušanje – dijaloški oblici | Debata |
Govorenje – monološki oblici | Komentar |
Govorenje – dijaloški oblici | Razgovor na temu |
Leksikologija | Uvod u leksikologiju |
Jezični sustav i jezični znak | Struktura jezičnog znaka Jednoznačnost i višeznačnost leksema |
Leksičko-semantički odnosi | Sinonimija Antonimija Homonimija |
Raslojenost leksika | Vremenska raslojenost leksika Područna raslojenost leksika Funkcionalna raslojenost leksika |
Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje | Posuđenice i vrste posuđivanja Vrste posuđenica |
Jezična norma i jezični purizam | Jezična norma Jezični purizam |
Onomastika | Podjela imena: antroponimi i toponimi (Podrijetlo hrvatskih imena i prezimena) |
Frazeologija | Frazem i frazeologija Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi |
Leksikografija | Vrste rječnika Leksikografski (rječnički) članak |
Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću | Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije |
Pisanje – dokazivanje | Školski esej |
Pisanje – upućivanje | Upućivanje kao postupak Tehnička uputa |
Stoljeće nemira | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi Ranko Marinković, Kiklop Ivan Goran Kovačić, Jama Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica William Golding, Gospodar muha Orhan Pamuk, Snijeg |
Globalno selo | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Albert Camus, Stranac Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom Antun Šoljan, Luka Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica Gabriel García Marquez, Sto godina samoće Raymond Carver, Katedrala Aldous Huxley, Divni novi svijet William Gibson, Neuromancer |
Hrvatska književna baština | Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Marko Marulić, Judita (ulomci) Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila Marin Držić, Dundo Maroje Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje) Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga |
Čitanje − dokazivački tekstovi | Kritika Komentar |
Čitanje − upućivački tekstovi | Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova Tehnička uputa Zakoni |
Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Cilj predmeta: | ■ osnovni je cilj suvremene nastave engleskog jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija prožeta elementima sociokulturne, interkulturne i čitalačke kompetencije. ■ polaznika treba osposobiti za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na engleskom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje. ■ učenjem engleskog jezika polaznici će razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada. ■ upoznavanjem polaznika s elementima kulture i civilizacije zemalja jezika cilja u korelaciji s onom vlastite zemlje razvija se svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, tolerancija i empatija prema drugom i drugačijem, ali i bolje razumijevanje, zanimanje, poštovanje te skrb za vlastiti jezik i kulturu ■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima ■ razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o tekućim događajima ili temama prema osobnom interesu i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo ■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove ■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori, bez pripreme uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta te ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije ■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima ■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura, prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika, isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti, kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih |
Opis predmeta: | Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polazničkih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novlm kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vrijemena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi povezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje 1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje 1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja 2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja Međukulturno djelovanje 1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika 2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Ja i svijet oko mene | Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji |
Stanovanje | Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta |
Slobodno vrijeme | Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti IzletiIgre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti |
Svakodnevica / stilovi života | Moda /Modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama |
Briga o zdravlju | Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje |
Prehrambene navike | Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (Piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani |
Vrijeme | Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of ■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti ■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne ■ VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd. ■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine ■ BROJEVI: glavni i redni ■ PRILOZI: mjesta, određenog i neodređenog vremena, načina ■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjektom i kao s objektom ■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama 2. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija) 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Putovanja i praznici | Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti |
Multikulturnost | Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade |
Mediji i suvremena komunikacija | Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, epošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) |
Škola i obrazovanje | Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav – usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama |
Sport i zdravlje | Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku |
Međuljudski odnosi | Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ■ IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice ■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica ■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) ■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of) ■ TVORBA RIJEČI: compounds ■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga ■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene ■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima 2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i proširen vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje 1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova 2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje 1. razumjeti razgovor izvornih govornika na poznatu temu 2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje 1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti 2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor 1. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama 2. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošta Međukulturno djelovanje 1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku 2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije 3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Europsko okruženje | Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem |
Javne službe | Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije |
Mladi i njihov svijet | Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) |
Mobilnost i migracije | Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu |
Društvo i svijet koji nas okružuje | Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima |
Kultura i civilizacija | Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU |
Znanost i tehnologija | Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije |
Strukovno usmjerene teme | Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne rečenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Nastavni nastavnog predmet: ENGLESKI JEZIK
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima 2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje 1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje 1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom izričaju Govor 1. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje 1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima 2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti 3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Posao i obrazovanje | Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost |
Svijet rada | Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu |
Potrošačko društvo | Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam |
Kultura i civilizacija | Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta |
Znanost, umjetnost i popularna kultura | Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji |
Građanski odgoj | Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada |
Strukovno usmjerene teme | Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ Pasivne rečenice, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, složenice, prijedlozi, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Cilj predmeta: | ■ osnovni je cilj suvremene nastave njemačkog jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija prožeta elementima sociokulturne, interkulturne i čitateljske kompetencije ■ polaznika treba osposobiti za usmenu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na njemačkom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje ■ učenjem njemačkog jezika polaznici će razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada ■ upoznavanjem polaznika s elementima kulture i civilizacije zemalja ciljnog jezika u korelaciji s kulturom vlastite zemlje razvija se svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, tolerancija i empatija prema drugom i drugačijem, ali i bolje razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu ■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima ■ razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o tekućim događajima ili temama prema osobnom interesu i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo |
■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove ■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori, bez pripreme uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta te ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije ■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima. ■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura. ■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika, isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti ■ kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih | |
Opis predmeta: | Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskog jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje 1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje 1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular Pisanje 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja 2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja Međukulturno djelovanje 1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika 2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Ja i svijet oko mene | Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji |
Stanovanje | Prostorije u kući / stanu Dijelovi namještaja Život u gradu / na selu / u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta |
Slobodno vrijeme | Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne / izvanškolske aktivnosti |
Svakodnevica/ stilovi života | Moda / Modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama |
Briga o zdravlju | Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje |
Prehrambene navike | Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (Piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani |
Vrijeme | Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ IMENICE: vrste, rod, broj ■ ČLANOVI: određeni, neodređeni ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva ■ BROJEVI: glavni i redni PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselpräpositonen ■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) ■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit ….) ■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II od haben. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama 2. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama Međukulturno djelovanje 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Putovanja i praznici | Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti |
Multikulturnost | Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade |
Mediji i suvremena komunikacija | Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) |
Škola i obrazovanje | Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav − usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama |
Sport i zdravlje | Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku |
Međuljudski odnosi | Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje i proširivanje: ■ IMENICE: složenice ■ ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana ■ ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica ■ PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva ■ PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom ■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj rečenici, namjerne ■ GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola i uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; rekcija glagola, kondicional, zu+infinitiv. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama 2. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama Međukulturno djelovanje 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Europsko okruženje | Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem |
Javne službe | Javno zdravstvo Nezgode, nesreće i bolesti Javne institucije |
Mladi i njihov svijet | Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) |
Mobilnost i migracije | Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu |
Društvo i svijet koji nas okružuje | Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima |
Kultura i civilizacija | Osnove povijesti Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU |
Znanost i tehnologija | Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije |
Strukovno usmjerene teme | Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva ■ Prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima 2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje 1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje 1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom izričaju Govor 1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst 2. prevesti jednostavne upute i naredbe Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija) 1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima 2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti 3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Posao i obrazovanje | Zanimanja Oglasi Životopis i europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost |
Svijet rada | Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu |
Potrošačko društvo | Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam |
Kultura i civilizacija | Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta |
Znanost, umjetnost i popularna kultura | Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji |
Građanski odgoj | Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada |
Strukovno usmjerene teme | Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom |
Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom tupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: ■ Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina ■ Usporedne rečenice, rekcija glagola, Partizip I, Konjunktiv II od pomoćnih i modalnih glagola; würde + Infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, Plusquamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder…oder; denn, nicht…sondern; ob; seit; um…zu; so…dass; obwohl, darum, deswegen, trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Nastavni predmet: TALIJANSKI JEZIK
Cilj predmeta: | ■ razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije ■ čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke ■ razumjeti opis događaja u osobnim pismima ■ identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme ■ napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu ■ komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme ■ jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje ■ usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima ■ usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura ■ prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika ■ uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura ■ ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti |
Opis predmeta: | Nastavom stranog jezika, uz uporabu kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na završetku pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj. ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (ZEROJ), Europskoga jezičnog portfolija, Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. |
Naziv nastavnog predmeta: TALIJANSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Vještina slušanja s razumijevanjem 1. razumjeti osnovne jezične strukture i vokabular 2. slijediti jednostavne upute i naredbe 3. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu 4. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnome jeziku 5. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije Vještina čitanja s razumijevanjem 1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom |
2. identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu 3. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku 4. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova 5. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja Govor 1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju 2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama 3. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama 4. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama 5. prevesti jednostavne upute i naredbe Pisano izražavanje 1. svrstati osnovne jezične strukture te osnovni vokabular u pisanom izričaju 2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama 3. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava 4. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom 5. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu Jezični sustav i sadržaji stranoga jezika 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke 2. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike 3. izdvojiti osnove jezičnoga sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima 4. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke 5. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima 6. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Međukulturno djelovanje 1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika 2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika 3. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa 4. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura 5. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku 6. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije 7. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture 8. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Ja i svijet oko mene Moja jezična putovnica | Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, nacionalnosti...) Ukusi, sklonosti, raspoloženja Članovi uže i šire obitelji Kućni ljubimci Stanovanje, život u gradu, na selu, u manjem mjestu Moj jezični portfolio |
Slobodno vrijeme | Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti Hobiji Zabava i izlasci Igre Sport Kućni ljubimci |
Škola i školske aktivnosti | Školski predmeti Školski pribor Raspored sati Život u školi |
Vrijeme | Dijelovi dana Koliko je sati? Kalendar: dani u tjednu, mjeseci, godišnja doba Blagdani, praznici, svetkovine prema kalendaru, obilježavanje važnih datuma |
Osobe koje me okružuju | Članovi obitelji Fizički izgled Karakterne osobine |
Zdrav način življenja | Zdravlje Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Briga za zdravlje PREHRANA Hrana i piće / obroci Zdrave / alternativne prehrambene navike |
Svakodnevica i stilovi života | Svakodnevan život i običaji Moda /modni trendovi |
Kupovanje | Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama Novac i plaćanje |
Napomene: | Obilježiti dolazeće blagdane/praznike prema kalendaru. Pripremati recitacije / kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima polaznika i izboru nastavnika, izrađivati tematske panoe, postere… U dodatku su naznačene gramatičke/jezične strukture kojima bi polaznici trebali ovladati na kraju svakog razreda srednjoškolskog obrazovanja: ■ pravilne i češće nepravilne imenice (rod i broj imenica) ■ određeni i neodređeni član (oblici i uporaba s posvojnim pridjevima) ■ osobne zamjenice (subjekt i uporaba), posvojne i upitne zamjenice ■ opisni, pokazni i posvojni pridjevi (rod, broj i mjesto pridjeva u rečenici) ■ glavni i redni brojevi ■ prilozi količine, vremena i načina ■ osnovni prijedlozi (oblici s članom i bez člana) ■ prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije i češćih nepravilnih, modalnih i povratnih glagola u potvrdnom i niječnom obliku ■ imperativ osnovnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u potvrdnom i niječnom obliku ■ glagol piacere (jednina i množina) ■ pravilno pisanje velikog slova, naglaska, apostrofa, duplih slova, konsonantskih skupina gli, sci, gn i interpunkcijskih oznaka. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TALIJANSKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Vještina slušanja s razumijevanjem 1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular 2. slijediti zahtjevnije upute i naredbe 3. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi 4. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku 5. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije Vještina čitanja s razumijevanjem 1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom 2. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom pismu 3. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku 4. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije Govor 1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju 2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama 3. izložiti svoje osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije 4. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama 5. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte 6. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst 7. prevesti jednostavne upute i naredbe Pisano izražavanje 1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju 2. izraziti svojim riječima osjećaje vezane uz svakodnevne i poznate situacije 3. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava 4. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom pisanom obliku 5. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti 6. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta 7. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 8. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj |
Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke 2. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike 3. izdvojiti osnove jezičnog sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima 4. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima 5. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke 6. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima 7. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Međukulturno djelovanje 1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika 2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika | |
3. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa 4. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura 5. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku cilju 6. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije 7. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture 8. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima 9. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Dom i stanovanje | Kuća i stan Prostorije i pokućstvo Orijentiranje u prostoru |
Prijevozna sredstva i gradski život | Prijevozna sredstva Moj grad / mjesto: važna mjesta i institucije u gradu / mjestu (banka, pošta, bolnica, policijska postaja...) Snalaženje u gradu |
Vrijeme i priroda | Vremenska prognoza Priroda i prirodne ljepote Zaštita okoliša i ponašanje u prirodi |
Putovanja i praznici | Vrste prijevoznih sredstava Putovanja vlakom, autobusom, zrakoplovom.. Prospekti i turističke brošure Praznici i kako ih provesti Kulturne i povijesne znamenitosti |
Sport i aktivan život | Vrste sportova Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji (Olimpijske igre) |
Zdravlje i briga o tijelu | Dijelovi tijela Briga o zdravlju i tijelu Posjet liječniku Bolesti i ovisnosti |
Škola i obrazovanje | Školski sustav u Hrvatskoj i zemlji jezika cilja Vrste škola, predmeti, ocjene Život u školi Školske aktivnosti |
Kulturni sadržaji | Kino Kazalište Koncerti Muzeji i izložbe |
Napomene: | Obilježiti dolazeće blagdane / praznike prema kalendaru. Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima polaznika i izboru nastavnika, izrađivati tematske panoe, postere... U dodatku su naznačene gramatičke / jezične strukture kojima bi polaznici trebali ovladati na kraju svakoga razreda srednjoškolskog obrazovanja: ■ imenice s nepravilnom množinom i osobitosti imenica pisanih u množini, tvorba imenica ženskoga roda ■ uporaba određenog člana s geografskim pojmovima, izostavljanje određenog i neodređenog člana ■ naglašene i nenaglašene osobne zamjenice u akuzativu; particella ne ■ stupnjevanje pridjeva (pravilni oblici) ■ glavni i redni brojevi (pisanje datuma) ■ prilozi vremena za izražavanje prošlosti (ieri, laltro ieri), uporaba ■ priloga mai, ancora, più i già s perfektom ■ prijedlozi s određenim članom (tvorba i uporaba) ■ prezent češćih nepravilnih glagola ■ imperativ češćih nepravilnih glagola (potvrdni i niječni oblik) ■ perfekt (tvorba participa prošloga) ■ tvorba gerunda i perifrastična konstrukcija (stare + gerund). |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Cilj predmeta: | ■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja ■ vrjednovati dokaze ■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize ■ interpretirati povijesne podatke ■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive |
Opis predmeta: | U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja. Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine: ■ poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba ■ razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda ■ o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom. Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina: ■ vještina kronološkog razmišljanja ■ vještina razumijevanja povijesne naracije ■ vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa ■ vještina povijesnog istraživanja ■ vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova. Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore. Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini. Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane. |
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Od lovca i sakupljača do stanovnika grada 1. opisati život lovca i sakupljača plodova starijega kamenog doba 2. raspraviti promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i stočarstvo 3. objasniti kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove karakteristike 4. identificirati podrijetlo, prostor i obilježja najstarijih stanovnika u metalno doba 5. usporediti svakodnevan život ljudi na određenoj lokaciji Uspon i pad starog svijeta 1. opisati život i običaje i običaje ilirskih kulturnih grupa neposredno prije rimskih osvajanja 2. izdvoidentificirati tijek i karakter ilirske talasokracije 3. razmotriti osnivanje grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana i njihove materijalne ostatke 4. odrediti prostor i karakter rimskih provincija i gradova na prostoru današnje Hrvatske 5. analizirati širenje kršćanstva na prostor današnje Hrvatske u rimsko doba Srednjovjekovne civilizacije 1. opisati društvene i kulturne promjene u razdoblju srednjeg vijeka u Europi i svijetu 2. usporediti temeljne procese rasta i zastoja u hrvatskom ranom srednjevjekovlju s procesima u širem okružju 3. izdvojiti promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća 4. razlikovati kulturna postignuća Hrvata i kulturna postignuća ostalih europskih naroda u srednjem vijeku 5. objasniti svakodnevniživot ljudi u gradu i na selu u razdoblju srednjeg vijeka u Hrvatskoj Temelji modernog društva 1. objasniti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture doveli do promjena u Europi, Hrvatskoj i svijetu 2. interpretirati uzorke, tijek, karakter i posljedice geografskih otkrića 3. identificirati vjersku, političku i društvenu transformaciju Europe od 15. do 17. stoljeća 4. odrediti kako su se promjene u Europi u 16. I 17. stoljeću odrazile na prilike u Hrvatskoj 5. opisati politička zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Turaka Doba građanskih revolucija 1. identificirati promjene u Europi, svijetu i Hrvatskoj u razdoblju globalne trgovine i europske premoći 2. razmatrati proces teritorijalne integracije i formiranja moderne hrvatske nacije u europskom kontekstu 3. objasniti jačanje građanstva i pojavu radništva u kontekstu razvoja kapitalističkog gospodarstva 4. raspraviti intelektualna kretanja i kulturne promjene u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća 5. ustanoviti uzorke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija do početka 20. stoljeća 6. opisati zbivanja u Hrvatskoj i njezinom širem okružju uoči Prvoga svjetskog rata |
Dvadeseto stoljeće 1. opisati uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj 2. objasniti položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji u kontekstu razvoja demokratskih i totalitarnih sustava u Europi 3. raščlaniti uzroke, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj 4. identificirati očekivanja Hrvata i proturječnosti u socijalističkoj Jugoslaviji 5. razmotriti raspad komunizma u Europi i raspad socijalističke Jugoslavije 6. izložiti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u 20. stoljeću | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Najranije čovječanstvo i prve kulture na prostoru današnje Hrvatske | Život paleolitskog lovca i sakupljača – krapinski pračovjek Neolitska revolucija – nagli napredak čovječanstva |
Metalno doba | Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija Metalno doba i nastanak prvih poznatih naroda Prostor današnje Hrvatske u prapovijesno doba – kulturne grupe i nalazišta |
Iliri | Život i običaji Ilira Ilirska talasokracija |
Prostor Hrvatske u antičko doba | Grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana Rimljani na tlu današnje Hrvatske Širenje kršćanstva u rimsko doba Život ljudi i rimska kultura na prostoru naše zemlje |
Raznorodnosti i spajanja | Preobrazba Europe u srednjem vijeku Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje Stoljeća sazrijevanja – organizacija države i društva |
Utjecaji, komunikacije središta | Jadranski i kontinentalni prostor – različita društvena i gospodarska područja Crkva i procvat kulture »Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja Svakodnevan život – prostor grada i sela |
Vrhunac srednjovjekovlja | Prijelomno četrnaesto stoljeće Prodor Turaka i propast srednjovjekovne države Sredozemlje i Jadran nakon geografskih otkrića |
Prema novome vijeku | Hrvatska između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike Širenje reformacije i protureformacija Znanost, filozofija, umjetnost i književnost Razvoj kulture do kraja 17. stoljeća |
Doba građanskih revolucija | Uspon građanskog društva i građanske revolucije u Europi Narodni preporodi u Hrvatskoj Hrvatska između Austrije i Ugarske – teritorijalna integracija i stvaranje moderne nacije |
Modernizacija Hrvatske | Počeci industrijskog razvoja i iseljavanje iz Austro-Ugarske Monarhije u prekomorske zemlje Znanost, kultura i umjetnost u Hrvatskoj |
Prvi svjetski rat | Uzroci, karakter i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja |
Međuratno razdoblje | Pojava i uspon fašizma u Italiji – Rijeka i Istra pod fašističkim režimom Hrvati u prvoj jugoslavenskoj državi Europa u znaku nacionalsocijalizma |
Drugi svjetski rat | Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat Završetak rata i stvaranje druge Jugoslavije |
Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljeća | Jugoslavija od diktature do samoupravljanja Raspad Jugoslavije i agresija Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države |
Napomene: | U prvom razredu polaznik će u šest skupova ishoda učenja Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad starog svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300. g.), Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.), Temelji modernog svijeta (oko 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti biološke i kulturne procese na prostoru Hrvatske i šire koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine na prostoru današnje Hrvatske i šire od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine. Također će biti u stanju razumjeti temeljne procese europskog srednjovjekovlja te kako su pojedine države i različite kulturne tradicije utjecale na društvene promjene i odnose u Hrvatskoj. Bit će u stanju razumjeti društvena i politička zbivanja, sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme rađanja modernog svijeta. Učenjem posljednjih dvaju skupova ishoda učenja polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa na hrvatskom prostoru u 19. stoljeću: formiranje modernih nacija, kapitalističko gospodarstvo te moderne znanosti i kulture u europskom kontekstu. Također će biti u stanju razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u 20. stoljeću. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Cilj predmeta: | ■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije ■ osposobiti ih za zanimanja u određenom strukovnom području |
Opis predmeta: | Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja. Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Geografski pristup 1. izreći definiciju geografije 2. nabrojiti grane, discipline i objekt istraživanja pojedinih disciplina geografije 3. opisati položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja 4. prepoznati važnost geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe 5. opisati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva 6. prepoznati ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru 1. izreći definicije osnovnih pojmova o svemiru 2. imenovati svemirska tijela 3. odrediti položaj Zemlje u Sunčevu sustavu 4. opisati postanak te prepoznati oblik i dimenzije Zemlje 5. razlikovati gibanja Zemlje i njihove posljedice 6. prepoznati utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti Orijentacija i geografske karte 1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata 2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata 3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru 4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju 5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora 1. navesti razlike među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini; imenovati primjere na geografskoj karti 2. prepoznati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini 3. izdvojiti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje 4. prepoznati utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora 5. opisati važnost racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava 6. prepoznati koncept održivog razvoja, važnost zaštite okoliša i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara Društveno-geografski procesi i organizacija prostora 1. prepoznati demografske strukture i vrste naselja u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu 2. primijeniti pravila određivanja sastavnica prirodnog i prostornog kretanja stanovništva na zadanim primjerima 3. prepoznati prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u mjestu, zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu 4. razvrstati države u skupine prema kriterijima za mjerenje razvijenosti i pokazateljima životnog standarda 5. opisati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo 6. imenovati na geografskoj karti sjedišta i primjere država članica najvažnijih međunarodnih organizacija i regionalnih integracija |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Geografski pristup | Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu |
Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru | Svemir – postanak i struktura Sunčev sustav Gibanja Zemlje |
Orijentacija i geografske karte | Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata Geografski informacijski sustavi |
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora | Elementi i oblici reljefa na Zemlji Geološka prošlost Zemlje Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere Globalna tektonika ploča Endogeni procesi i oblici reljefa Egzogeni procesi i oblici reljefa Vrijeme i klima te promjene klime Klasifikacija klima Povezanost klime, vegetacije i tla Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja) Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare) Prirodna bogatstva i odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima |
Društveno-geografski procesi i organizacija prostora | Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prirodno kretanje stanovništva i populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu Prostorno i opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš Važnost trgovine u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu Povezanost gospodarskih sustava, demografskih i ekonomskih procesa Onečišćenje zraka, voda i tla Zaštićena područja Opći pokazatelji gospodarskog razvoja Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj Prostor i položaj Republike Hrvatske Položaj Republike Hrvatske u regionalnim integracijama i međunarodnim organizacijama Europska unija Globalizacija i identitet |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Cilj predmeta: | ■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo ■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija ■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji ■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti ■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa ■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima ■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini ■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava ■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije |
Opis predmeta: | Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova. Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva. Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Politika 1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas 2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu 3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta 4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu 5. identificirati odrednice civilnog društva 6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju 7. navesti značajke i oblike države 8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam 9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka 10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Gospodarstvo 1. opisati razvoj ekonomske znanosti 2. izložiti osnovne ekonomske pojmove 3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja 4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama 5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija 6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva 7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata 8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta 9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces 10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije | |
Razrada | ||
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme | |
Politika i političko djelovanje | Razvoj političke znanosti Važnost zakona u svakodnevnom životu Vlast, moć i autoritet Političko djelovanje Civilno društvo Ljudska prava | |
Država | Država Oblici države Narod i nacija | |
Politički sustavi | Politički sustavi Demokracija – neposredna i predstavnička Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija Političke stranke Političke stranke u Republici Hrvatskoj | |
Izbori | Izbori Izborni sustavi Izborni zakon Republike Hrvatske | |
Ustrojstvo Republike Hrvatske | Ustav Republike Hrvatske Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast, izvršna i sudska vlast | |
Uvod u ekonomiju | Razvoj ekonomske znanosti Osnovni ekonomski pojmovi Temeljna ekonomska pitanja Vrste gospodarskih sustava | |
Tržište | Tržište i tržišni mehanizmi Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala Vrste poslovnih organizacija | |
Poduzetništvo i marketing | Poduzetništvo i poduzetnički pothvat Obilježja marketinga Marketinški splet Marketing i etika | |
Hrvatska i Europska unija | Gospodarski sustav Republike Hrvatske Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije Hrvatska i Europska unija | |
Ostalo | ||
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. | |
Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. | |
Literatura | ||
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Cilj predmeta: | ■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja ■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik / djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe ■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti |
Opis predmeta: | Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela. Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju. Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice. Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pozornost usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta. Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti. Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Kineziološka teorijska znanja 1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture 2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju 3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije 4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja) 5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unapređenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja Kineziološke aktivnosti 1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj 2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su međusobno povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja 3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su međusobno povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja 4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su međusobno povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja 5. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju. Transformacija kinantropoloških obilježja 1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo) 2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti) 3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost) 4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava, stabilnosti lokomotornog sustava) 5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti) |
Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja 1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva 2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija) 3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja 4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije) 5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine 6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti) 7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnog tkiva |
Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min 2. »Leteće« trčanje do 40 m 3. Trčanje do 100 m 4. Trčanje – motoričko postignuće 5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču) 6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak 7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka 8. Bacanje Vortex udalj 9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI 10. Različite varijante premeta strance 11. Stoj na glavi 12. Stoj na rukama, kolut naprijed 13. Odbočka III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE 14. Ljuljanje na karikama 15. Pomicanje u visu 16. Njihom strance premah odnožno 17. Klimom premah zgrčeno 18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda) 19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda) 20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA 21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju 22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču 23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima 24. Skok »kadet« 25. Skok »jelenji« V. PLES I AEROBIKA 26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada) 27. Disko foks plesovi 28. Aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI 29. Bočno bacanje tsuri goshi 30. Nožno bacanje de ashi braai 31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi 32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki) VII. KOŠARKA 33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge 34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom 35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta 36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3) 37. Igra (taktika i suđenje) |
VIII. NOGOMET 38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja) 39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika 40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti) 42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje) IX. ODBOJKA 43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte 44. Odbijanje podlakticama preko glave 45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte 46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) 47. Igra (taktika i suđenje) X. RUKOMET 48. Razne igre s loptom 49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen« 50. Jednostruka križanja 51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte 52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem 53. Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON 54. Bekend servis 55. Vodoravni (drive) udarac 56. Osnove taktike igre u paru 57. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS 58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica) 59. Forhend (spužvasta loptica) 60. Bekend (spužvasta loptica) 61. Igra (taktika i suđenje) | |
Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (opći razvoj i održavanje) 1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva) 2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase) 3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase) 4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase) II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje fleksibilnosti) 1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno) 2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera) 3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju) 4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija) 5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju) (razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava) 1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja) 2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja) 3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja) 4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja) 5. Vježbe pravovremenosti − timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima) 6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti) 1. Standardna metoda (trčanje 20' intenzitetom 50%) 2. Varijabilna metoda (trčanje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%) 3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 × 20" s odmorom 10") |
Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« kojie se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja, jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel, jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima ■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. |
Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena | |
2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu 3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag | |
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice): 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju | |
7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. | |
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
Metode i oblici rada: | Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) ■ složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Olimpizam 2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja 3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja 4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase 5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja 6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali,voda – postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani) |
Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Tehnika brzog hodanja 2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min 3. Trčanje dionica 150 − 200 m 4. Trčanje – motoričko postignuće 5. Skokovi odrazom svaki treći korak 6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće 7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm) 8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu 9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI 10. Leteći kolut 11. Raznoška uzduž sprave (kozlić) 12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE 13. Stoj na rukama u kolut naprijed 14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju 15. Klimom premah raznožni 16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed 17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji« IV. RITMIČKA GIMNASTIKA 18. Skokovi s udarcem noge o nogu 19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu 20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima 21. Otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju 22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku 23. »Leteći« skok vijačom 24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag V. PLES I AEROBIKA 25. Rock plesovi 26. Rumba (okreti, wisq, promenada) 27. Samba (okreti, wisq, promenada) 28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama) VI. BORILAČKI SPORTOVI 29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki 30. Bočno bacanje tsuri goshi 31. Nožno bacanje de ashi braai u kretanju 32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime VII. KOŠARKA 33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu) 34. Obrambeni skok i zagrađivanje 35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda) 36. Slobodna bacanja 37. Zonska obrana 38. Igra (taktika i suđenje) |
VIII. NOGOMET 39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika) 40. Udarci na vrata nakon dodane lopte 41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje) 42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar) 43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje) IX. ODBOJKA 44. Vršno odbijanje preko glave 45. Niski odbojkaški stav i obrana »oštrih« lopti poluupijačem 46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem 47. Obrana u prednjoj liniji − pojedinačni i grupni blok 48. Igra 6 : 6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje) X. RUKOMET 49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama | |
50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »polueret« 51. Povratna lopta – dupli pas 52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1 53. Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON 54. Smeč udarac 55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend) 56. Forhend i bekend, visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka) 57. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS 58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin) 59. Ravni servis | |
Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava) 1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju) 2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku) 3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci) 4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja) 5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava 6. Pilates s malim loptama II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje jakosti) 1. Vježbe relativne jakosti (sklek) 2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 −10 ponavljanja) 3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 − 3 ponavljanja) 4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze) 5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti) 1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 × 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2') 2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 × 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2') 3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6 × 400 m, intenzitet 80 – 90%, odmor 4') 4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3 × 6', 30" maksimalni intenzitet, 30" 50%, odmor 5') 5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50%) |
Kineziološki postupci unapređenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane u nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima ■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. |
Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRjEĐENJA ZDRAVLJA Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor | |
4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu 3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. | |
Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag 2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice): 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. | |
Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE Vježbe su sljedeće: 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore uz pružanje otpora suprotnom šakom. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala | |
2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
Metode i oblici rada: | Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) ■ složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj 2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju 3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja 4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja 5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje 6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda 7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika |
Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min 2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m 3. Trčanje dionica 200 – 300 m 4. Trčanje – motoričko postignuće 5. Troskok s mjesta 6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču) 7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće 8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI 9. Sastav po izboru polaznika (tlo) |
III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE 10. Sastav po izboru polaznika (tlo) 11. Sastav po izboru polaznika (greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA 12. »Jelenji« skok 13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela 14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima 15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima 16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju 17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno 18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka) 19. Sastav (vijača) − sastav prema izboru polaznica 20. Sastav (obruč) − sastav prema izboru polaznica V. PLES I AEROBIKA 21. Cha-cha-cha 22. Salsa 23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada) 24. Step aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI 25. Poluga ude garami 26. Udarac rukom naprijed pravocrtni 27. Udarac nogom naprijed pravocrtni 28. Donji, unutarnji i vanjski blok VII. KOŠARKA 29. Otvaranje za prijem lopte 30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija 31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu 32. Napad na presing čovjek na čovjeka 33. Igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET 34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar) 36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2 37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte 38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje) IX. ODBOJKA 39. Smeč iz zaleta varkom »kuhanjem« iza bloka 40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom 41. Vršno odbijanje u skoku 42. Taktika igre (napad trećom loptom) X. RUKOMET 43. Finta – varka s presvlačenjem 44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret« 45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1 46. Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON 47. Rezani forhend drop 48. Bekend dugi udarac (clear) 49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka) 50. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS 51. Forhend volej (spužvasta loptica) 52. Bekend volej (spužvasta loptica) 53. Smeč (spužvasta loptica) 54. Igra (taktika i suđenje) | |
Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava) 1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste) 2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak) 3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40) |
4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom) 5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja 6. Pilates s velikim loptama II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava) 1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj) 2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 × 5 m) 3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe) 4. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 × 5 m, odmor 30") 5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (optimizacija sastava tijela – smanjenje potkožnog masnog tkiva) 1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30' niskim intenzitetom) 2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20', 2' visoki intenzitet, 2' 3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60", a oporavak 20") | |
Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unapređenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. |
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima ■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. | |
Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRjEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu | |
3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag 2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice): 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE Vježbe su sljedeće: 1. stisnuti prste šake te opružiti | |
2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu što većega kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. | |
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
Metode i oblici rada: | Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) ■ složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja 2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane 3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata) 4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije 5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem 6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije – Polar, Omron ili Tanita vage) |
Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više 2. Trčanje dionica 300 – 400 m 3. Trčanje – motoričko postignuće 4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće 5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom – motoričko postignuće 6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće 7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. RITMIČKA GIMNASTIKA 8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem III. PLES I AEROBIKA 9. Bečki valcer (koreografija) 10. Quadrilla (koreografija) 11. Tae-bo aerobika IV. BORILAČKI SPORTOVI 12. Obrana od pljuske (udarca rukom) 13. Obrana od obuhvata 14. Obrana od hvata za kosu 15. Sprovođenje ključem na ruci 16. Obrana od napada nožem V. KOŠARKA 17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje 18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama 19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem 20. Igra (primjena timske taktike 5:5) VI. NOGOMET 21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela 22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir) 23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira) 24. Igra 4 + 1: 4 + 1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira) |
VII. ODBOJKA 25. Tenis servis 26. Tradicionalni sustav 4 – 2 (dizač u prednjoj zoni) 27. Povezivanje sustava obrane polja VI – naprijed 28. Povezivanje zaštite 1 : 2 : 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni) 29. Igra (taktika i suđenje) VIII. RUKOMET 30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne) 31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom 32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R) 33. Igra (taktika i suđenje) IX. BADMINTON 34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica 35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop) 36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima) X. TENIS 37. Spin servis 38. Igra mali tenis (taktička primjena osnovnih udaraca u igri) | |
Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. LOKOMOTORNI SUSTAV (prevencija lokomotornih ozljeda) 1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj) 2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora) 3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže) 4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (optimizacija sastava tijela − povećanje mišićne mase) 1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje) 2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama) 3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku) 4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije) 5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja) |
Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unapređenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: ■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja ■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika ■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima. Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. |
Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. | |
Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu 3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima: (ruke u priručenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag | |
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu: (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice) 1. s laktovima u visini ramena stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. | |
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu uz izvedbu što većeg kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog. 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu | |
5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
Metode i oblici rada: | Metode: ■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije ■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja ■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije ■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: ■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) ■ složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Cilj predmeta: | ■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja ■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika |
Opis predmeta: | Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo. Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu će steći sljedeće ishode učenja: | Religioznost i put religija 1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu 2. opisati temeljna obilježja religioznosti 3. razlikovati prirodne i objavljene religije 4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora 5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam 6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost Kršćanska objava i vjera 1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave |
2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja 3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu 4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život 5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega 6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas 7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija Kršćanska vjera u suvremenom svijetu 1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka 2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
U potrazi za smislom života | U vrtlogu svijeta i života Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe Smisao i besmisao života Kršćanska vjera kao odgovor smisla Živjeti kao protagonist – životna uporišta |
Čovjek – religiozno biće | Vjera – iskonska ljudska potreba Čovjek je po naravi religiozan Razvoj religije Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva Monoteističke religije Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije |
Kršćanska objava i Sveto pismo | Kršćanska objava i njezino prenošenje Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji Biblijski govor o Bogu Biblija u životu kršćana |
Isus Krist – vrhunac objave | Isus – povijesna osoba Isusov lik Navještaj kraljevstva Božjega Isusovo otkupiteljsko djelo Isus Krist − pravi Bog i pravi čovjek Zajedništvo s Kristom |
Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere | Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta Biblijsko-vjernički pristup stvaranju Odnos vjere i prirodnih znanosti |
Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Crkva u sadašnjosti i prošlosti 1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve 2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život 3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere 4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi 5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom 6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku 7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku 8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu 9. primijeniti načela ekumenizma Kršćanska antropologija 1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti 2. objasniti kršćansko poimanje slobode 3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Sloboda – izbor i odgovornost | Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti Ususret drugomu U potrazi za vrjednotama |
Život s Crkvom i u Crkvi | Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu Marija – uzor vjere i majka Crkve |
Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve | Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola Crkva kršćanskog služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.) Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva |
S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje | Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja |
Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Kršćanska antropologija 1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život 2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju 3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva Kršćansko razumijevanje morala 1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla 2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu 3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja 4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima 5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji 6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti 7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Kršćansko poimanje čovjeka | Čovjek kao stvorenje i slika Božja Isusov put kao paradigma kršćaninova puta |
Čovjek – moralno biće | Čovjek – polazište etičkog razmišljanja Kriteriji dobra i zla Odnos vjere i morala Savjest – norma etičkog djelovanja Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima |
Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti | Bog – temelj kršćanske moralnosti Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon Znakovi ljubavi prema Bogu Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu Evanđeoski zakon ljubavi |
»Muško i žensko stvori ih« | Čovjek – žena i muškarac Obitelj u Božjem naumu Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva Roditelji i obitelj − odgovorno roditeljstvo |
Dostojanstvo ljudskoga života | Svetost i dostojanstvo ljudskoga života Životom obdareni i u život pozvani Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti |
Živjeti u istini | Hoditi u istini »Istina će vas osloboditi« |
Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Kršćanska vjera u suvremenom svijetu 1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu 2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti 3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija 4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu 5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja Kršćanska objava i vjera 1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje Kršćansko razumijevanje morala 1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad 2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga | Poteškoće suvremenoga čovjeka s Bogom – izazov nevjere Suvremena religioznost i njezina pitanja Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost« Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu Dokazi o Božjoj opstojnosti |
Biblijska slika i iskustvo Boga | Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere |
Ljudski rad i stvaralaštvo | Čovjek sustvaratelj Kršćanski pogled na rad Opće dobro, pravda i solidarnost Etika poslovanja Kršćansko zauzimanje za mir |
Izazovi znanstveno-tehničkog napretka | Budućnost i moć znanja Informatizacija i globalizacija Znanost u službi poboljšanja života Briga za okoliš Zajedništvom do napretka |
Kršćanska nada u budućnost | Svjetovna očekivanja budućnosti Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji Čovjek pred pitanjem svršetka Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni |
Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Cilj predmeta: | ■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju ■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici |
Opis predmeta: | Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama. Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom. Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest 1. razlikovati osnovne etičke pojmove 2. ispitati različite perspektive samospoznaje 3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike 4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i učenja 5. identificirati granične situacije 6. procijeniti različita moralna načela djelovanja 7. suprotstaviti razoge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
U potrazi za identitetom | Različite perspektive samospoznaje Uloge, uzori, idoli Osjećanje, htijenje, mišljenje |
Prepreke u potrazi | Granične situacije Borba sa zlom ili s moći Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći |
Orijentacija i zamke na putu | Životni izbor Zloporaba moći Ispravnost / neispravnost individualnog puta |
Ciljevi: lažni, prividni, istinski | Potraga za nedostižnim Logika srca i logika uma Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota |
Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života | Savjest Moralni razvitak kroz konfliktne situacije Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima Etika kao svijest o moralu |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Etika socijalnog života 1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskom društvu 2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva 3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa 4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije 5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija 6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji 7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici | Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost) Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba Temelji kulturnog pluralizma Feministički pokret i ravnopravnost žena |
Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje) | Platonova utopija pravednosti Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike Ćudoređe kao temelj zajedništva. Etičke krjeposti i načelo sredine. Vrste pravednosti (komutativna i distributivna) Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More) Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau) Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham) Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa. Račun užitka. Hedonizam i pravednost Pojam ljudskog dostojanstva Ljudska prava i njihovo podrijetlo Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant) Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls) |
Izazovi suvremenog društva | Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije Imperativ beskonačnog napretka Tehnologija i znanost u službi moći Konzumerizam kao stil života Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Primijenjena etika 1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike 2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode 3. razlikovati različite ekološke teorije 4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja 5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi 6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Čovjek, priroda, etika | Čovjek i priroda Pojam i predmet bioetike Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam Čovjek i životinjski svijet Čovjek i svijet biljaka |
Kvaliteta života | Opstanak i preživljavanje Poboljšanje kvalitete života Održivi razvoj |
Smisao i granice tehnološkog razvoja | Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji Tehnološka izvedivost i etička dopustivost Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije |
Ekologija i zaštita okoliša | Ekološki pokret i ekološka etika Ekološka odgovornost Ekosustavi Ekološka svijest i osobna angažiranost |
Bioetika i biologijske znanosti | Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam Eugenika Genetika i biotehnologija |
Medicinska bioetika | Etika humanih reproduktivnih tehnologija Pobačaj Etika transplantacije organa i trgovina organima Etika umiranja i smrti Eutanazija |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Etika kao filozofija morala 1. ispitati odnos morala i etike 2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo 3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa 4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala 5. raščlaniti strukturu etike 6. izdvojiti osnovne etičke pojmove Etička argumentacija i etičke teorije 1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike 2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike 3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike 4. suprotstaviti različite etičke argumentacije 5. analizirati etičke tekstove |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Moral i etika | Moral kao predmet i sadržaj etike Moral kao predrefleksivno iskustvo Moral i ćudoređe Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje Etika kao filozofija morala Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika Temeljni etički pojmovi |
Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike | Razdioba etičkih teorija Etika pravila i etika dobrog života Aristotelovo utemeljenje etike vrline Kantova deontološka etika Utilitaristička etika (Bentham, Mill) Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam Habermasova etika diskursa Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls) Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam) Metafizičko opravdanje etike (teološka etika) Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe) Filozofsko-antropološko opravdanje / osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni / tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Cilj predmeta: | ■ usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze ■ biti osposobljen za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada ■ razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima ■ prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva ■ biti osposobljen za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje ■ učinkovito prezentirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima ■ učinkovito primjenjivati tehnologiju ■ steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja. |
Opis predmeta: | U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. računati u skupovima N, Z, Q i R 2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima 3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu 4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje 5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnos 6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta Algebra i funkcije 1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama 2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene 3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima 4. diskutirati o rješenju linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovih sustava koristeći linearnu funkciju Oblik i prostor 1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini 2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja 3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini Mjerenje 1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice 2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini 3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost 4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta) 5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom Podatci 1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode 2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju 3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Brojevi | Skupovi N, Z, Q i R Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje) Apsolutna vrijednost realnog broja Brojevni pravac Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu Procjena i zaokruživanje |
Algebra i funkcije | Postotci, omjeri i razmjeri Potencije i korijeni Algebarski izrazi i algebarski razlomci Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi Linearna funkcija |
Oblik i prostor | Pravokutni koordinatni sustav u ravnini Sukladnost i sličnost Geometrijski oblici u ravnini |
Mjerenje | Mjerne jedinice Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta Trigonometrija pravokutnog trokuta |
Podatci | Prikupljanje, obrada i predočavanje podataka |
Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama Algebra i funkcije 1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju 2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe Oblik i prostor 1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva Mjerenje 1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru Podatci 1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Brojevi | Logaritam pozitivnog broja |
Algebra i funkcije | Kvadratna jednadžba Kvadratna funkcija Kvadratna nejednadžba Eksponencijalna funkcija Logaritamska funkcija Eksponencijalna i logaritamska jednadžba Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba |
Oblik i prostor | Geometrija prostora |
Mjerenje | Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam |
Podatci | Analiza prikupljenih i obrađenih podataka |
Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima 2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima Algebra i funkcije 1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta 2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike Oblik i prostor 1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika 2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini 3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini Mjerenje 1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom 2. primijeniti skalarni umnožak vektora 3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini 4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka Podatci 1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka 2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Brojevi | Trigonometrijska kružnica Faktorijele |
Algebra i funkcije | Trigonometrijske funkcije realnog broja Trigonometrijske jednadžbe Binomni poučak Permutacije, kombinacije i varijacije |
Oblik i prostor | Vektori u ravnini Pravac u koordinatnom sustavu Kružnica u koordinatnom sustavu |
Mjerenje | Trigonometrija kosokutnog trokuta Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora |
Podatci | Vjerojatnost |
Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu Algebra i funkcije 1. koristiti nizove 2. istražiti elementarne funkcije Podatci 1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka Infinitezimalni račun 1. drediti limes niza koristeći teoreme o limesima 2. izračunati limes funkcije u točki 3. derivirati funkciju 4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije 5. prikazati graf racionalne funkcije 6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija 7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Brojevi | Brojevni sustavi |
Algebra i funkcije | Nizovi Funkcije |
Podatci | Statistika |
Infinitezimalni račun | Limes niza Limes funkcije Derivacija funkcije Primitivna funkcija i integral |
Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Cilj predmeta: | ■ dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za određeno zanimanje |
Opis predmeta: | Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija. Važan i karakterističan u fizici je eksperimentalni pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje. Stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Gibanja 1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja 2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu 3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine 4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije 5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje 6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad 7. primijeniti opis vertikalnog i horizontalnog hica pri rješavanju problema 8. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju 9. riješiti problem na primjeru jednolikog kružnog gibanja 10. analizirati razlike i sličnosti translacijskog i rotacijskog gibanja tijela Sile i polja 1. riješiti problem uporabom newtonovih zakona gibanja 2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima 3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila 4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanja satelita oko zemlje 5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona očuvanja količine gibanja 6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskog gibanja 7. prosuditi ravnotežu krutog tijela 8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima 9. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona 10. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Gibanja | Put i pomak Brzina Akceleracija Jednoliko pravocrtno gibanje Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje Slobodan pad Hici Jednoliko kružno gibanje |
Sile i polja | Sila i masa Sila teža, trenje, elastična sila Newtonovi zakoni gibanja Centripetalna sila Gravitacijska sila Sudari Rotacija krutog tijela Ravnoteža krutog tijela Tlak Uzgon Protjecanje fluida Coulombov zakon Električno polje Magnetsko polje |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Rad i energija 1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile 2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile 3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile 4. usporediti korisnosti različitih primjera rada 5. opisati različite vrste energije 6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima 7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije 8. primijeniti zakon očuvanja energije Termodinamika 1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu 2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica 3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama 4. istražiti plinske zakone 5. opisati načine prijenosa topline 6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici 7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima 8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike Elektrodinamika: 1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor 2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje 3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi 4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima 5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus 6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu 7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa 8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije | |
Razrada | ||
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme | |
Rad i energija | Mehanički rad i energija Kinetička i potencijalna energija Snaga i korisnost stroja Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima | |
Termodinamika | Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela Prijenos topline Plinski zakoni Prvi i drugi zakon termodinamike | |
Elektrodinamika | Električna struja Električni otpor Ohmov zakon za strujni krug Rad i snaga električne struje Oerstedov pokus Elektromagnetska indukcija Načelo rada generatora Zaštita od električnog udara | |
Ostalo | ||
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. | |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. | |
Literatura | ||
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Titranje, valovi zvuk 1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje 2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom 3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka 4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija) 5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova 6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala 7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova 8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova Elektromagnetski valovi i svjetlost 1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra 2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini 3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala 4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi 5. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva 6. primijeniti jednadžbu leće 7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti) |
Atomi i atomske jezgre 1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa 2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma 3. objasniti fotoelektrični efekt 4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari 5. navesti α, β i γ raspad i opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata te njihov doseg 6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja kod nuklearnih reakcija 7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada 8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom | |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Titranje, valovi, zvuk | Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje Rezonancija Energija titranja Nastanak valova i karakteristične valne veličine Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova Valovi zvuka Ultrazvuk |
Elektromagnetski valovi i svjetlost | Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova Spektar i brzina elektromagnetskih valova Zakoni geometrijske optike Ravno zrcalo Disperzija svjetlosti Leće Interferencija i ogib svjetlosti Polarizacija svjetlosti |
Atomi i atomske jezgre | Zračenje užarenog tijela Fotoelektrični efekt Dualizam u prirodi Razvoj modela atoma Struktura atomske jezgre Radioaktivnost Nuklearna energija Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALSTVO
Cilj predmeta: | ■ steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala ■ obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa ■ usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala ■ komunikacirati posredstvom različitih medija ■ usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija |
■ analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije ■ razviti logičke misaone procese ■ razviti algoritamski način razmišljanja ■ biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije ■ steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke ■ poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža ■ steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja. | |
Opis predmeta: | Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti te njezinu primjenu danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema. U takvu društvu, temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu potrebno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svog rada. Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALSTVO
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija 1. opisati prikaz različitih vrsta podataka u računalu 2. razlikovati mjerne jedinice količine podataka 3. razlikovati i opisati komponente računalnog sustava (središnja jedinica, memorije, ulazno-izlazne jedinice) 4. koristiti operacijski sustav računala i napraviti osnovnu prilagodbu svojim potrebama 5. rukovati datotekama i mapama u grafičkome korisničkom sučelju Računalne mreže i internet 1. objasniti razloge umrežavanja računala i vrste mreža 2. razlikovati načine spajanja na internet i pravila prijenosa podataka 3. komunicirati elektroničkom poštom 4. koristiti usluge interneta 5. sigurno koristiti računalo, mrežu i internet Obradba i prikaz podataka 1. koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini znaka, odlomka i stranice 2. koristiti i primijeniti program kojim će prilagoditi sliku, zvuk ili video potrebama korištenja u struci 3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te samostalno prikazati i izložiti prezentaciju 4. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web-stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet 5. radom u timu modelirati problem iz struke i svakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje Rješavanje problema pomoću računala 1. koristiti i primijeniti program tabličnog računanja za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone 2. opisati postupak nastajanja programa 3. objasniti pojam algoritma 4. opisati pseudokod 5. analizirati program zapisan u pseudokodu 6. osmisliti pseudokod koji rješava jednostavni problem | |
Razrada | ||
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme | |
Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija | 1. Prikaz podataka u računalu: ■ veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava ■ pojam količine podataka ■ prikaz znakova standardnim ASCII kodom. 2. Građa računala: ■ osnovni dijelovi računala ■ ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski uređaji i priključivanje ■ vanjske memorije. 3. Operacijski sustav: ■ grafičko sučelje ■ postavke korisničkog sučelja ■ rad s datotekama i mapama ■ osnovno uređivanje crteža. | |
Računalne mreže i internet | 1. Mreže računala: ■ mreže računala (pojam i vrste) ■ dijelovi mreže računala ■ mrežni protokoli i brzina prijenosa podataka ■ Internet ■ povezivanje na internet ■ usluge interneta. 2. Elektronička pošta: ■ e-pošta ■ komunikacija pomoću elektroničke pošte. 3. Usluga WWW-a: ■ web preglednik – korištenje ■ učinkovito pretraživanje i preuzimanje sadržaja s interneta ■ procjenjivanje kvalitete sadržaja na internetu. 4. Računalna sigurnost i etičnost: ■ sigurnost i zaštita osobnih podataka ■ štetni programi i zaštita ■ kultura ponašanja na internetu ■ autorska prava i njihova zaštita. | |
Obrada i prikaz podataka | 1. Obrada teksta: ■ osnovna obilježja odabranog programa za obradu teksta ■ unos teksta i osnovna podešavanja stila pisanja ■ oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice ■ jezična provjera teksta i pretraživanje dokumenta ■ umetanje i oblikovanje tablice ■ umetanje i oblikovanje slika ■ pisanje matematičkih izraza ■ izradba tablice sadržaja ■ oblikovanje cijelog dokumenta ■ priprema dokumenta za ispis ■ izradba zadanog dokumenta. 2. Obrada slike, zvuka i videa: ■ slika ■ zvuk ■ video. 3. Prezentacije: – slajd, predložak, dizajn ■ korištenje slika, crteža, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji ■ efekti na slajdu i prezentaciji ■ izradba prezentacije na zadanu temu. 4. Web stranice: ■ osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web-stranice ■ osnovna podešavanja ■ povezivanje stranica ■ organizacija sadržaja ■ postavljanje stranice na internet. 5. Projektni zadatak: ■ izradba projektnog zadatka ■ prezentiranje projektnog zadatka. | |
Rješavanje problema pomoću računala | 1. Program i algoritam: ■ algoritam – pojam i uloga ■ pseudokod ■ slijedna struktura ■ naredba grananja ■ analiza algoritma. 2. Tablično računanje: ■ osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje ■ unos i izmjena podataka ■ oblikovanje ćelija i tablica ■ adresiranje ćelija ■ formule i osnovne funkcije ■ izdvajanje podatka ■ grafikoni ■ priprema za ispis i ispis dokumenta. 3. Projektni zadatak: ■ analiza problema ■ izradba projektnog zadatka ■ prezentiranje projektnog zadatka. | |
Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. | |
Ostalo | ||
Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. | |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća. | |
Literatura | ||
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
Naziv modula | POŠTANSKI PROMET I LOGISTIKA |
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Poštanske usluge Tehnologija poštanskog prometa Logistika i ekspres usluge Kontrola i samokontrola u poštanskom prometu Prigovori i žalbe korisnika usluga Informiranje korisnika poštanskih usluga Organizacija rada u poštanskom uredu |
Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
Cilj modula: | ■ istražiti, analizirati i prodavati poštanske usluge i ekspres usluge ■ obavljati tehnološke operacije u prijenosu poštanskih pošiljaka ■ primjenjivati zakonske, podzakonske i ostale tehnološke propise koji se odnose na poštanski promet |
Opis modula: | Poštanski promet i logistika temelji se na relevantnim tehnološkim, zakonskim i ostalim propisima za čiju primjenu je potreban obrazovan kadar. Sadržaj modula namijenjen je polaznicima koji žele istražiti, analizirati te prodavati poštanske i kurirske usluge, poznavati logistiku i kulturno komunicirati s korisnicima. Izučavanjem ovog modula polaznici stječu znanja o poštanskim i ekspres uslugama, tehnološkim fazama u poštanskom prometu, tehnološkim, zakonskim i ostalim propisima, logistici za obavljanje usluga te usvajaju načine komuniciranja. Polaznici su sposobni prodavati poštanske i ekspres usluge, voditi prateću dokumentaciju, upravljati tehnološkim procesima, obavljati samostalno poslove prijama pošiljaka, poslove u fazi otpreme, prijevoza i prispijeća pošiljaka, obavljati samostalno pripremu i uručenje pošiljaka, primjenjivati tehnološke, zakonske i ostale propise. |
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Poštanski promet (1. razred, 2 sata, 3 boda) Poštanski promet (2. razred, 2 sata, 4 boda) Tehnologija poštanskog prometa (3. razred, 3 sata, 5,5 bodova) Tehnologija poštanskog prometa (4. razred, 3 sata, 5 bodova) Ekspres usluge (2. razred, 2 sata, 4 boda) Osnove prijevoza i prijenosa (2. razred, 2 sata, 4 boda) Logistika i poštanski promet (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) Kultura komuniciranja (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: POŠTANSKI PROMET
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći slijedeće ishode učenja: | 1. objasniti pojam, ulogu i važnost poštanske djelatnosti 2. opisati povijesni razvoj poštanske djelatnosti 3. izabrati poštansku pošiljku 4. navesti vrste pošiljaka u poštanskom prometu 5. razlikovati obične pošiljke od pošiljaka za koje se vodi pisana evidencija 6. pokazati postupak adresiranja, pakiranja i zatvaranja poštanskih pošiljaka |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Pojam, uloga i važnost poštanskog prometa | Pojam, uloga i važnost poštanskog prometa Osnovna obilježja poštanskog prometa Podjela poštanskog predmeta Cilj i zadaće poštanskog prometa |
Povijest pošte | Nastanak riječi pošta Počeci organiziranog prijenosa vijesti Cursus publicus Etatizacija pošta Reforma Rowlanda Hilla Osnivanje Svjetske poštanske udruge Europske poštanske udruge kojih je RH član Povijest pošte na teritoriju Republike Hrvatske Osnovne filatelije |
Vrste pošiljaka | Pojam i podjela pošiljka Pismovne pošiljke Prioritetno pismo Preporučena pošiljka Pošiljka s označenom vrijednosti Paket Sekogram Izravna pošta Tiskanica Pošiljka s plaćenim odgovorom (IBRS/CCRI) Pošiljka ubrzane pošte (EMS) HPexpress Pošiljka s dodanom vrijednošću |
Adresiranje pošiljaka | Osnovni pojmovi adresiranja Vrste adresiranja Poštanski broj i poštanski kod |
Pakiranje i zatvaranje pošiljaka | Pojam i vrste pakiranja Pojam i vrste zatvaranja pošiljaka Opće odredbe o pakiranju i zatvaranju Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju, Sadržaji zabranjeni za prijenos u poštanskim pošiljkama, Automatizirano pakiranje i zatvaranje pošiljaka |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POŠTANSKI PROMET
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. protumačiti ulogu regulatornog tijela za poštanske usluge u Republici Hrvatskoj 2. objasniti postupak registracije davatelja poštanskih usluga 3. razlikovati propise povezane s poštanskim uslugama 4. objasniti vrste poštanskih usluga 5. opisati postupak liberalizacije tržišta poštanskih usluga |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Poštanske usluge | Pojam i podjela poštanskih usluga Univerzalne poštanske usluge Dopunske usluge Zamjenske poštanske usluge Osnovne dopunske poštanske usluge Ostale dopunske poštanske usluge i dopunske usluge Ekspres usluge |
Poštansko pravo | Pojam i izvori poštanskog prava Zakon o poštanskim uslugama Pravilnik o univerzalnim uslugama Opći uvjeti davatelja poštanskih usluga Dužnosti i prava davatelja poštanskih usluga Dužnosti i prava korisnika, Etički kodeks i tajnost poštanskih pošiljaka Pojam, principi i izvori međunarodnog prava Svjetska poštanska konvencija i pravilnici Izvori europskog poštanskog prava Postupak liberalizacije tržišta poštanskih usluga u EU Postupak liberalizacije tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE PRIJEVOZA I PRIJENOSA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati prijevozne putove, prijenosne putove i terminale po granama prometa 2. razlikovati sredstva prijevoza i prijenosa po granama prometa 3. usporediti klasične energente i ekološki prihvatljive energente koji se koriste u prometu 4. opisati način održavanja sredstava prijevoza i prijenosa po granama prometa 5. navesti karakteristike prometnih grana 6. prikazati tehničko i komercijalno dovršenje procesa prijevoza i prijenosa 7. sastaviti plan prijevoza poštanskih pošiljaka 8. protumačiti važnost jedinstvenosti prijevoznog procesa |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Općenito o prometu | Pojam i važnost prometa Podjela prometa Definiranje prometnih grana |
Prijevozni i prijenosni putovi po granama prometa | Prijevozni put u cestovnom prometu Prijevozni put u željezničkom prometu Prijevozni put u zračnom prometu Plovni put u pomorskom prometu Plovni put u prometu na unutrašnjim vodama Prijenosni put u poštanskom prometu Prijenosni putovi u cjevovodnom prometu |
Stojne točke (terminali) po granama prometa | Terminali u cestovnom prometu Terminali u željezničkom prometu Terminali u prometu na vodi Terminali u zračnom prometu Terminali u poštanskom i telekomunikacijskom prometu Skladišta |
Sredstva prijevoza i prijenosa po granama prometa | Sredstva prijevoza u cestovnom prometu Sredstva prijevoza u željezničkom prometu Sredstva prijevoza u prometu na vodi Sredstva prijevoza u zračnom prometu Sredstva prijevoza i prijenosa u poštanskom i informacijsko- komunikacijskom prometu |
Pogonska energija i postrojenja | Potrošnja i korištenje energije u prometu Uporaba i potrošnja klasičnih oblika energije u prometu Uporaba i potrošnja ekološki prihvatljivih oblika energije u prometu |
Održavanje sredstava prijevoza i prijenosa i infrastrukture u prijevozu | Održavanje sredstava i infrastrukture u cestovnom prometu Održavanje sredstava i infrastrukture u željezničkom prometu Održavanje sredstava i infrastrukture u zračnom prometu Održavanje sredstava i infrastrukture u prometu na vodi Održavanje sredstava i infrastrukture u poštanskom i telekomunikacijskom prometu |
Osnove tehnologije prijevoza i prijenosa | Tehnologija prijevoza u cestovnom prometu Tehnologija prijevoza u željezničkom prometu Tehnologija prijevoza u zračnom prometu Tehnologija prijevoza u prometu na vodi Tehnologija prijevoza u poštanskom i informacijsko- komunikacijskom prometu |
Osnove prometnog gospodarstva | Ekonomičnost prijevoza Prijevozni kapaciteti Brzina prijevoza Točnost i redovitost prijevoza Udobnost prijevoza Prilagodljivost prometnim potrebama Sigurnost prijevoza |
Obilježja prometnih grana | Karakteristike cestovnog prometa Karakteristike željezničkog prometa Karakteristike zračnog prometa Karakteristike prometa na vodi Karakteristike poštanskog i telekomunikacijskog prometa |
Osnove jedinstvenosti prijevoznog procesa | Paletizacija Kontejnerizacija Multimodalni transport |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TEHNOLOGIJA POŠTANSKOG
PROMETA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati poštansku mrežu 2. raščlaniti tehnološke faze u poštanskom prometu 3. nabrojati sredstva prekrcajne mehanizacije i unutarnjeg prometa 4. opisati rad sustava za automatsku razradu pošiljaka 5. opisati sustav hibridne pošte 6. dati primjer tehnološkog procesa prijama pošiljaka u poštanskom uredu 7. izvesti postupak obračuna poštarine 8. nabrojati oblike plaćanja poštanskih usluga 9. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s tehnološkom fazom prijama pošiljaka |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Poštanska mreža | Ustroj poštanskih mreža RH Područja poštanske mreže Poštanski objekti Poštanska sredstva i oprema Mehanizacija i automatizacija Sustav za automatsku preradu pošiljaka − SARPP Hibridna pošta Tehnologija prijenosa poštanskih pošiljaka Tehnološke faze u procesu prijenosa poštanskih pošiljaka Itinerari pošiljaka kroz poštansku mrežu |
Tehnologija priajma pošiljaka u unutarnjem prometu | Organizacija i priprema radnog mjesta prijama poštanskih pošiljaka Pojedinačan prijam pismovnih pošiljaka u poštanskom uredu/sortirnici Prijam poštanskih pošiljaka preko poštonoše Prijam poštanskih pošiljaka preko poštanskog kovčežića, skupnog poštanskog kovčežića i samouslužnog aparata Prijam poštanskih pošiljaka sustavom e-PK Postupak s pošiljkama koje sadrže zabranjene predmete Prijam pošiljaka koje nude ostali davatelji poštanskih usluga |
Tehnologija prijama pošiljaka u međunarodnom prometu | Prijam poštanskih pošiljaka koje podliježu carinskom pregledu i deviznoj kontroli Prijam pismovnih pošiljaka Prijam preporučenih pošiljaka Prijam vrijednosnih pošiljaka Prijam paketa Prijam poštanskih pošiljaka za koje pošiljatelj zahtijeva dopunske usluge Prijam pošiljaka drugih davatelja poštanskih usluga Carinski postupak pri carinskom pregledu |
Obračun poštarine | Obračun poštarine u unutarnjem prometu Obračun poštarine u međunarodnom prometu Obračun poštarine kod drugih davatelja poštanskih usluga |
Plaćanje i evidentiranje prihoda od poštanskih usluga | Oznake na pošiljci o plaćenoj poštarini Strojevi za označivanje poštarine Rukovanje, uporaba i čuvanje poštanskog žiga Vraćanje poštarine Oslobađanje od plaćanja poštarine Krivotvorene poštanske marke Trebovanje poštanskih maraka i vrijednosnica od depoa poštanskih vrijednosti i od glavne blagajne Evidentiranje poštarine Račun poštanskih vrijednosti i ostali računi u poštanskom prometu, prikupljanje podataka u tehnološkoj fazi prijama Učinkovitost rada u poštanskom uredu Postupak i rokovi čuvanja poštanskih isprava Kontrola u poštanskom prometu |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TEHNOLOGIJA POŠTANSKOG
PROMETA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti postupak usmjeravanja pošiljaka 2. opisati postupak prijevoza poštanskih pošiljaka 3. objasniti tehnološki proces uručenja 4. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s tehnologijom poštanskog prometa 5. sastaviti prigovor/žalbu korisnika usluga 6. opisati načine samokontrole u poštanskom prometu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Otprema poštanskih pošiljaka | Otprema poštanskih pošiljaka Izradba svežnjeva i zaključaka Rad u poštanskom uredu Rad u sortirnici Razmjena zaključaka |
Prijevoz i prijenos poštanskih pošiljaka | Pojam, organizacija i razine prijevoza Alternativni načini prijenosa Funkcioniranje poštanskog prijevoza Izvanredni prijevoz i pretovar zaključaka / pošiljaka |
Prispijeće pošiljaka | Prispijeće pošiljaka Prerada pošiljaka Difuzija zaključaka prema odredišnim poštanskim uredima Utvrđivanje itinerara prolaska pošiljaka kroz poštansku mrežu Neispravnosti i nepravilnosti zaključka Prekartiranje zaključaka Postupak s predmetima čiji je prijenos zabranjen |
Uručenje pošiljaka | Pojam i podjela tehnološke faze uručenja Pripreme pošiljaka za dostavu Priprema pošiljaka za isporuku Zaduženje poštonoša Opće odredbe o dostavi i isporuci pošiljaka Razduženje s poštonošom po povratku s dostave Nadoslanje i vraćanje poštanskih pošiljaka Postupci s neuručenim pošiljkama |
Obavljanje ostalih dopunskih usluga | Obavljanje ostalih dopunskih usluga prema zahtjevu pošiljatelja Obavljanje ostalih dopunskih usluga prema zahtjevu primatelja Izdavanje naknadne potvrde o primitku Izdavanje preslike poštanske isprave Izvješće o sudbini poštanske pošiljke |
Prigovori i naknade štete | Prava i obveze iz ugovora o prijenosu pošiljke Komuniciranje s javnošću Podnošenje pritužbi za neuručenje pošiljke Podnošenje pritužbi za neispravnost pošiljke Naknada štete Odgovornost i oslobađanje od odgovornosti davatelja usluga Propisani iznosi isplate za naknadu štete Postupak za podnošenje naknade štete i povratak poštarine |
Kontrola | Vrste kontrole Razlozi kontrole |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KURIRSKE EKSPRESNE USLUGE
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. izraziti ponudu i potražnju za ekspresnim uslugama 2. objasniti postupak pakiranja, zatvaranja i adresiranja ekspresne pošiljke 3. protumačiti prijam ekspresnih pošiljaka 4. dati primjer uručenja ekspresnih pošiljaka 5. primijeniti propise povezane s ekspresnim pošiljkama 6. pokazati način vođenja dokumentacije povezane s ekspresnim uslugama |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Davatelji ekspresnih usluga | Zakonska regulativa i opći uvjeti davatelja ekspresnih usluga Struktura davatelja ekspresnih usluga u poštanskom sustavu Davatelji ekspresnih usluga Ekspresne usluge na poštanskom tržištu |
Pakiranje, zatvaranje i adresiranje ekspresnih pošiljki | Pakiranje ekspresnih pošiljaka Zatvaranje ekspresnih pošiljaka Adresiranje ekspresnih pošiljaka Posebni uvjeti za ekspresne pošiljke koje imaju sadržaj za koji je potrebna posebna dozvola državnih tijela |
Vrste ekspresnih pošiljaka | Vrste i tehnički uvjeti pošiljaka koje nude davatelji ekspresnih usluga Dokumenti Paketi Paletirane pošiljke |
Tehnološki procesi od prijama do uručenja ekspresnih pošiljke | Načini i postupci preuzimanja zahtjeva za obavljanje ekspresnih usluga Rokovi za prijenos i uručenje ekspresnih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom poštanskom prometu Prijam ekspresnih pošiljaka u domaćem i međunarodnom poštanskom prometu Carinjenje ekspresnih pošiljaka u odlaznom i dolaznom poštanskom prometu Praćenje ekspresnih pošiljaka u domaćem i međunarodnom poštanskom prometu (sustav track and trace) Usmjeravanje ekspresnih pošiljaka Prijenos ekspresnih pošiljaka Priprema i uručenje ekspresnih pošiljaka |
Aplikacija za ekspresnu uslugu i dokumentacija | Aplikacije ekspresne usluge Prateća dokumentacija Prigovori kod ekspresnih pošiljaka Naknada štete kod ekspresnih pošiljaka |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: LOGISTIKA I POŠTANSKI PROMET
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. upravljati elementima logističkog sustava 2. planirati korištenje inteligentnih transportnih sustava 3. razlikovati logističke distribucijske centre 4. koristiti logistički informacijski sustav 5. opisati unutarnje i vanjske čimbenike organizacije davatelja poštanskih usluga |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Općenito o logistici | Pojam, svrha i značenje logistike Poslovna logistika |
Logistička infrastruktura i suprastruktura | Elementi logističkih sustava Logistička infrastruktura davatelja poštanskih usluga u unutarnjem prometu Logistička infrastruktura davatelja poštanskih usluga u međunarodnom prometu Logistička suprastruktura davatelja poštanskih usluga u unutarnjem prometu Logistička suprastruktura davatelja poštanskih usluga u međunarodnom prometu Učinkovitost logističkog sustava davatelja poštanskih usluga |
Transportni lanci | Transportni lanci davatelja poštanskih usluga u unutarnjem prometu Transportni lanci davatelja poštanskih usluga u međunarodnom prometu |
Logistički informacijski sustav | Opće značajke informacijskih sustava Informacijska podrška logističkih procesa Elektronsko poslovanje davatelja poštanskih usluga |
Organizacija poslovne politike | Unutarnji čimbenici davatelja poštanskih usluga Vanjski čimbenici davatelja poštanskih usluga |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KULTURA KOMUNICIRANJA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti osnovne pojmove komunikacije i interpersonalne komunikacije 2. koristiti komunikacijske vještine 3. protumačiti fiziološke i psihološke vidove umora 4. primijeniti pravila bontona u komunikaciji s korisnicima 5. upotrijebiti norme ponašanja u skladu s etičkim kodeksom 6. preispitati odabir usluge povezane s potrebama korisnika 7. razviti komunikaciju sa suradnicima i poslovnim partnerima 8. upotrijebiti osnove prodajnih vještina 9. iskazati definiciju pojma rada 10. objasniti važnost organizacije rada u poštanskom uredu 11. nabrojiti općenite radne uvjete 12. prepoznati simptome stresa i znakove izgaranja na poslu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Komunikacijske vještine | Pojam i vrste komunikacije Elementi komunikacijskog procesa Sadržaj komunikacije Umor Pravila bontona u komunikaciji |
Prodajne vještine | Osnove prodajnih vještina Koncepti prodaje Promjene u prodaji Modeli prodaje Proces prodaje |
Organizacija rada | Rad i organizacija rada Ergonomski principi organizacije rada Opći radni uvjeti Radno mjesto i radna okolina Simptomi stresa i znakovi izgaranja na poslu |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv modula | FINANCIJSKO POSLOVANJE |
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije: | Pružanje financijskih usluga u poštanskom poslovanju Maloprodaja robe i usluga u poštanskim uredima i izvan njih Izradba obračuna i financijskih izvješća povezanih s poštanskim, telekomunikacijskim i financijskim uslugama Ponuda i potražnja za poštanskim, telekomunikacijskim i financijskim uslugama Pružanje bankarskih usluga i usluga osiguranja u poštanskom uredu i izvan njega |
Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
Cilj modula: | ■ istražiti, analizirati i prodavati financijske usluge, usluge i robu u maloprodaji |
Opis modula: | Modul Financijsko poslovanje složen je modul za stjecanje kompetencija u pružanju i prodaji financijskih usluga, maloprodaji robe i usluga, provođenju propisa pri izradbi obračuna i financijskih izvješća vezanih uz poštanske i financijske usluge te usluge elektroničkih komunikacija upravljanju ponudom i potražnjom u vođenju i izradbi odgovarajućih financijskih i ostalih pratećih dokumenata. Namijenjen je polaznicima koji žele raditi na poslovima pružanja usluga i prodaje financijskih usluga i robe u maloprodaji, kao i onima koji će sudjelovati pri izradbi obračuna i financijskih izvješća. Izučavanjem modula polaznici stječu znanja o svim vrstama financijskih usluga, bankarskom poslovanju, poslovima osiguranja, trgovini i maloprodaji robe i usluga. Polaznici će biti sposobni primjenjivati zakonske, podzakonske i provedbene akte, razlikovati financijske usluge, sudjelovati u prodaji usluga, maloprodaji robe i trgovini te koristiti odgovarajuću dokumentaciju i financijska izvješća potrebna za pružanje odgovarajućih usluga. |
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Novčano poslovanje u pošti (1. razred, 2 sata, 4 boda) Novčano poslovanje u pošti (2. razred, 2 sata, 4 boda) Novčano poslovanje u pošti (3. razred, 2 sata, 4 boda) Trgovinsko poslovanje u pošti (3. razred, 3 sata, 5,5 bodova) Bankarstvo i osiguranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: NOVČANO POSLOVANJE U POŠTI
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti pojam, ulogu i važnost novca i novčarstva 2. razlikovati vrste financijskih usluga 3. usporediti vrste i oblike novca 4. opisati platni promet u Republici Hrvatskoj 5. iskazati pravnu regulativu povezanu s obavljanjem novčarskih usluga u poštanskom uredu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Novac i novčarstvo | Pojam novčarstva i osnovne podjele novca Povijesni razvoj novca Vrste novca Funkcije novca Vrijednost novca Moderni novac Bankarski novac |
Novac i novčarski sustavi Republike Hrvatske | Novčarski sustavi Središnje novčarske ustanove Hrvatski novac Povijest novca u našim krajevima Osnovna obilježja hrvatskog novca Krivotvorenje novca Zamjena starih i istrošenih novčanica i kovanica Euro Ostali svjetski novac |
Platni promet u Republici Hrvatskoj | Općenito o platnom prometu Platne usluge Ovlašteni pružatelji usluga u platnom prometu Korisnici platnih usluga Vrste računa u platnom prometu Načini i oblici plaćanja u platnom prometu Instrumenti plaćanja |
Pravna regulativa i usluge novčarskog poslovanja u Hrvatskoj pošti | Pojam i ustroj novčarske regulative u Republici Hrvatskoj Novčarska regulativa u poštama Novčarski pojmovi u poštama Usluge novčarskog poslovanja u Hrvatskoj pošti |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NOVČANO POSLOVANJE U POŠTI
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati načine i postupke obavljanja financijskih usluga 2. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s financijskim uslugama 3. komunicirati s kupcima i potencijalnim kupcima na hrvatskom te stranim jezicima 4. protumačiti postupak prijama uputnica i postupaka mjenjačkih poslova 5. provjeriti ugovorne obveze iz međunarodnog prometa |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Uplata gotovinskoga platnog prometa | Opće odredbe o uplatama Instrumenti-nalozi platnog prometa Uplate u korist računa Obračun poštarine Dnevnik uplata Obračun uplata Čuvanje dokumentacije |
Prijam uputnica u unutarnjem prometu | Pojam i vrste uputnica Obilježja i uplata poštanske uputnice Obilježja i prijam brzojavne uputnice Dnevnik uplata uputnice Prijava uplata za uputnice Sravnjenje i otprema uputnica |
Prijam uputnica u međunarodom prometu | Međunarodna poštanska uputnica Uplata međunarodne poštanske uputnice Evidentiranje uplate međunarodnih poštanskih uputnica Western Union (WU) uputnice Sigurnost i uplata WU uplatnicama |
Mjenjački poslovi | Pojam mjenjačkih poslova Otkup efektivnog stranog novca Obračun kod mjenjačkih poslova Postupci prilikom otkrivanja krivotvorina Tax free čekovi Opće odredbe o otkupu tax free čekova Otkup tax free čekova Obračun kod otkupa tax free čekova Nove novčarske usluge u HP-u |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NOVČANO POSLOVANJE U POŠTI
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. protumačiti ponudu i potražnju za financijskim uslugama 2. primjenjivati zakonske i tehnološke propise, pravilnike i upute za financijske usluge u poštanskom poslovanju 3. prikupiti potrebnu dokumentaciju za izradbu obračuna i financijskih izvješća 4. izraditi periodične obračune 5. provesti periodičnu kontrolu izvješća |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Isplate putem pošte | Gotovinske isplate putem pošte Poslovi odredišnog poštanskog ureda Pregled ispravnosti isplatnih dokumenata Nalog za isplatu Mirovinska uputnica Poštanska i brzojavna uputnica unutrašnjeg i međunarodnog prometa Podjela isplatnih dokumenata Obračun isplatne poštarine Priprema isplatnih dokumenata za isplatu Zaduživanje poštonoše Isplata novca i utvrđivanje identiteta Razduživanje poštonoše Dnevnici isplata Obračun i prijava isplata Otprema isplatne dokumentacije |
Blagajničko poslovanje | Pojam i ustroj blagajničkog poslovanja u pošti Blagajnička sredstva Blagajne u poštanskim uredima Rukovanje blagajničkim sredstvima Blagajnički maksimum, novčana dotacija i novčani suvišak Pregled blagajne Manjak i višak u blagajni Razduživanje pomoćne blagajne |
Dnevni obračun poštanskog ureda | Dnevni obračun na glavnoj blagajni novčanog poslovanja Evidencija ukupnih uplata, isplata i prihoda Stanje kase |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TRGOVINSKO POSLOVANJE U POŠTI
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. razlikovati vrste usluga i roba u maloprodaji 2. opisati prodajni proces roba i usluga u poštanskom uredu 3. primjenjivati zakonske i tehnološke propise, pravilnike i upute povezane s maloprodajom robe i usluga u poštanskom uredu i izvan njega 4. prikazati načine i postupke obavljanja maloprodaje robe i usluga u poštanskom uredu i izvan njega 5. planirati prodaju / nabavu na tjednoj / mjesečnoj razini 6. izvršiti maloprodaju robe i usluga u poštanskom uredu i izvan njih 7. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s maloprodajom robe i usluga 8. analizirati prodaju i zalihe na tjednoj / mjesečnoj razini 9. analizirati ponudu i potražnju za uslugama i robom u maloprodaji robe i usluga u poštanskom uredu i izvan njega 10. prezentirati nove tržišne usluge povezane s maloprodajom robe i usluga u poštanskom uredu i izvan njega | |
Razrada | ||
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme | |
Osnovni pojmovi o tržištu i trgovini | Tržišno gospodarstvo Roba i trgovina robom Prednosti i nedostatci posredne i neposredne trgovine robom Funkcije trgovine Činitelji razvoja trgovine Vrste trgovine Načini povezivanja u trgovini Pojam asortimana robe Pojam i funkcija zalihe | |
Trgovačko poslovanje pošte | Trgovačko poslovanje u poštanskom uredu Pravna regulativa Poštanske vrijednosnice i trgovačka roba Zaliha poštanskih vrijednosnica i trgovačke robe Narudžba poštanskih vrijednosnica i trgovačke robe Preuzimanje i zaduženje u poštanskom uredu Poštanske vrijednosnice i trgovačka roba na pomoćnoj blagajni poštanskog poslovanja Vraćanje poštanskih vrijednosnica i robe Promjena prodajnih cijena robe Evidencija trgovačkog poslovanja | |
Prodaja robe i usluga | Prodaja robe i usluga u pošti Prodaja poštanskih vrijednosnica i trgovačke robe temeljem ugovora Prodaja poštanskih vrijednosnica i trgovačke robe narudžbenicom Pregled/lista prodane robe Načini i uvjeti plaćanja Evidencija izdanih računa Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe Novi tržišni trendovi | |
Osnove računovodstva i prihodi pošte | Temeljne računovodstvene kategorije Knjigovodstvene isprave Knjigovodstvena konta Poslovne knjige Financijska izvješća Prihodi u poslovanju pošte Računi prihoda | |
Ostalo | ||
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. | |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. | |
Literatura | ||
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: BANKARSTVO I OSIGURANJE
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. navesti institucije novčarskog sustava 2. razlikovati bankarske transakcije 3. izabrati transakcije povezane s bankarskim poslovanjem 4. klasificirati kreditne uvjete prema vrstama kredita 5. usporediti uvjete i vrste štednje 6. prepoznati zahtjeve korisnika povezane s bankarskim proizvodima i uslugama 7. objasniti temeljne pojmove iz osiguravateljske djelatnosti 8. razlikovati vrste osiguranja 9. primijeniti odredbe važećih zakona iz područja bankarskog poslovanja, osiguranja i platnog prometa |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Banke i bankarski poslovi | Institucije novčarskog sustava Pojam i podjela banaka Bankarski poslovi Bankarske usluge Hrvatske poštanske banke (HPB) u pošti |
Štedna služba u pošti | Poslovi sa štednim računima u pošti Prava raspolaganja štednim ulogom Štedni ulozi po viđenju Hrvatske poštanske banke Štedne knjižice Uplate po štednim računima Isplate štednih uloga po viđenju Oročeni štedni ulog Postupak ugovaranja u poštanskom uredu Dnevnici uplata i isplata štednih uloga Dnevni obračun po štednoj službi Ostale ugovorene usluge štedne službe |
Krediti | Pojam i vrste kredita Zahtjev za izdavanje kredita |
Tekući i žiro- računi građana | Tekući računi građana Žiro-računi građana/pravnih osoba Raspolaganje sredstvima na tekućem računu Debitne kartice po tekućem računu Uplate/isplate na tekući račun Isplate gotovine EFT POS uređajem Dnevnici uplata/isplata po tekućim računima |
Kreditne kartice | Kreditne kartice Upisnine i godišnje članarine Podizanje gotovine putem kartice |
Osiguranje | Pojam i funkcije osiguranja Vrste osiguranja Temeljni poslovi osiguranja Osnovni elementi osiguranja Polica osiguranja |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv modula | INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKI PROMET |
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Elektroničke komunikacijske usluge u poštanskom prometu Informacijsko-komunikacijske usluge u poštanskom prometu Komunikacijske mreže u informacijsko-komunikacijskom prometu |
Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
Cilj modula: | ■ prepoznati i primijeniti tehnološke procese u informacijsko- komunikacijskom prometu ■ prodavati usluge elektroničkih komunikacijskih mreža ■ razlikovati komunikacijske mreže ■ primjenjivati protokole za elektroničke komunikacije |
Opis modula: | Modul Informacijsko komunikacijski promet složen je modul za stjecanje kompetencija iz područja elektroničkih komunikacijskih mreža te s njima povezanih djelatnosti. Sadržaj modula namijenjen je polaznicima koji žele raditi na poslovima pružanja telekomunikacijskih usluga. Izučavanjem modula polaznici stječu znanja o svim vrstama usluga elektroničkih komunikacija, o komunikacijskim mrežama i elektroničkim komunikacijama. Polaznici će biti sposobni primjenjivati zakonske, podzakonske i provedbene akte, razlikovati usluge elektroničkih komunikacija i uređaje te sudjelovati u njihovoj prodaji. |
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Tehnologija informacijsko-komunikacijskog prometa (1. razred, 2 sata, 3 boda) Tehnologija informacijsko-komunikacijskog prometa (2. razred, 2 sata, 4 boda) Komunikacijske mreže (3. razred, 3 sata, 4,5 boda) Komunikacijske mreže (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: TEHNOLOGIJA INFORMACIJSKO-
-KOMUNIKACIJSKOG PROMETA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. prepoznati osnove tehnike i tehnologije informacijsko- komunikacijskog prometa 2. iskazati definiciju osnovnih pojmova u informacijsko- komunikacijskom prometu 3. opisati načela prijenosa informacijsko- komunikacijskog signala 4. objasniti tehnološke procese u informacijskom i komunikacijskom prometu 5. opisati proces razvoja komunikacija |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Pojam, važnost i podjela telekomuni-kacijskog prometa | Pojam tehnologije i tehnike Pojam informacije i komunikacije Pojam informacijskog i komunikacijskog prometa Podjela elektroničkih komunikacija |
Povijest telekomuni-kacija | Pojava telegrafije Morseov telegraf Pronalazak telefona Radovi Reisa i Bella Povijest komutacije i transmisije Povijest radiokomunikacija Povijest elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj: razvoj telegrafije Razvoj telefonije u Hrvatskoj |
Tehnologija prijenosa telekomunikacij-skih signala | Zvuk i glas Prijenos informacija elektromagnetskim valovima Prijenosni mediji Analogni telekomunikacijski sustavi Digitalni telekomunikacijski sustavi Radiokomunikacijski sustavi Modulacija signala Frekvencijska modulacija Amplitudna modulacija Pulsno-kodna modulacija Multipleksni sustavi TDM – Time division multiplexing sustavi − vremenski multipleks FDM – Frequency division multiplexing sustavi – frekvencijski multipleks WDM – Wavelength division multiplexing sustavi – valni multipleks; CWDM, DWDM Automatske telefonske centrale MPLS – Multiprotocol Label Switching − višeprotokolarno komutiranje priljepnica (labela) Usmjerivači i preklopnici |
Moderne elektroničke komunikacije | Komunikacija i elektroničke komunikacije Informacija Shannonov model komuniciranja Elektronički komunikacijski sustav Elektronička komunikacijska mreža Elektronički komunikacijski promet Elektroničke komunikacijske usluge Svojstva prometnica u elektroničkim mrežama |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TEHNOLOGIJA INFORMACIJSKO-
-KOMUNIKACIJSKOG PROMETA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. rukovati terminalnim uređajima u elektroničkim komunikacijskim mrežama 2. usporediti ponudu i potražnju za elektroničkim komunikacijskim uslugama u poštanskom prometu 3. razlikovati vrste elektroničkih komunikacijskih usluga u poštanskom prometu 4. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s elektroničkim komunikacijskim uslugama u poštanskom prometu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Tehnika terminalnih uređaja | Pojam i podjela terminalnih uređaja Telefonska garnitura Bežični telefonski aparat |
Pravna regulativa za elektroničke komunikacije | Izvori prava za elektroničke komunikacije Regulatorno tijelo za elektroničke komunikacije (HAKOM) Prava i dužnosti korisnika i operatera u elektroničkim komunikacijama Postupak zasnivanja pretplatničkog odnosa u nepokretnoj mreži Postupak zasnivanja pretplatničkog odnosa u pokretnoj mreži |
Elektroničke komunikacijske usluge | Elektroničke komunikacijske usluge u nepokretnoj mreži Noseće ili nosive mrežne usluge Teleusluge Dodatne usluge i usluge s dodanom vrijednošću Dodatne mogućnosti telefonske centrale Zakup telekomunikacijskih vodova Elektroničke komunikacijske usluge u pokretnoj mreži Komunikacija Zabava Info usluge Mobilno plaćanje Usluga pokretne televizije |
Usluge prijenosa brzojava i telefaks priopćenja | Vrste brzojava Posebne, dopunske i ostale usluge s brzojavima Adresa i sadržaj brzojava Predaja brzojava na šalteru Prodaja brzojava putem weba Opće odredbe o uručenju brzojava Potraživanje brzojava Faksimil brzojav |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. razlikovati vrste elektroničkih komunikacijskih mreža u informacijsko-komunikacijskom prometu 2. protumačiti postupak sklapanja ugovora za usluge u nepokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama 3. objasniti postupak sklapanja ugovora za usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama 4. opisati arhitekturu elektroničkih komunikacijskih mreža 5. opisati inteligentne mreže u informacijsko-komunikacijskom prometu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Osnove elektroničkih komunikacijskih mreža | Pojam i podjela informacijsko-komunikacijskih mreža Modovi prijenosa Organizacija elektroničkih komunikacijskih mreže Slojevita struktura elektroničkih komunikacijskih mreža Upravljanje elektroničkom komunikacijskom mrežom Transmisijski sustav elektroničkih komunikacijskih mreža Plan numeriranja u elektroničkim komunikacijskim mrežama Računalna mreža Inteligentna elektronička komunikacijska mreža Tarifiranje Kvaliteta elektroničkih komunikacijskih mreža |
Elektroničke komunikacijske mreže | Glavni dijelovi nepokretne elektroničke komunikacijske mreže Komutacijski i transmisijski dio elektroničke komunikacijske mreže Korisnički pristup i usluge u širokopojasnim elektroničkim nepokretnim mrežama Glavni dijelovi pokretne mobilne elektroničke komunikacijske mreže Glavni dijelovi pokretnih komunikacijskih sustava GSM, UMTS i HSDPA Glavni dijelovi pokretnih komunikacijskih sustava LTE Pokretni sustavi 5. generacije Postupak ugovaranja usluga u nepokretnim i pokretnim elektroničkim mrežama Podrška u nepokretnim i pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama od strane pružatelja usluga |
Internet i IP mreže | Pojam i struktura interneta Adresiranje – domene Pristupne mreže i transmisijski sustavi za internet Širokopojasni pristup |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti internetske protokole i intranetske usluge 2. opisati postupak sklapanja ugovora za usluge pristupa internetu 3. upotrijebiti lokacijske i navigacijske sustave 4. izabrati mobilne komunikacijske sustave 5. protumačiti ulogu i značaj mreža sljedećih generacija |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Internetske usluge | Internetske usluge i tehnološki aspekti Tipologija tržišta internetskih usluga Davatelj internetske usluge Internet u Hrvatskoj Intranetska mreža – privatna računalna mreža Extranetska mreža Privatnost i zaštita privatnosti Postupak ugovaranja usluga pristupa širokopojasnom internetu Podrška pristupa širokopojasnom Internetu od strane pružatelja usluga |
Bežične tehnologije | Princip rada Near Field Communication – NFC-sustava Dijelovi i primjena RFID – Radio Frequency Identificatio – sustava Primjena Bluetooth tehnologije WiFi – Wireless-Fidelity standardi Karakteristike i primjena WiMAX – Worldwide Interoperability for Microwave Access Međuoperabilnost u mikrovalnom pristupu na svjetskoj razini Karakteristike LTE sustava – Long term Evolution Sustavi za pozicioniranje i navigaciju |
Mreže sljedeće generacije: NGN − Next Generation Networks | Elektroničke komunikacijske mreže danas Karakteristike mreža sljedeće generacije Ciljano područje standardizacije NGN IMS (IP Multimedia Subsystem) Pokazatelji razvijenosti telekomunikacijske mreže Zastupljenost bežičnih tehnologija u Hrvatskoj |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv modula | INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE |
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Primjena informacijske tehnologije i sredstava rada Prodajna prezentacija Korištenje informacijskih aplikacija u poštanskom prometu Pisana komunikacija |
Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
Cilj modula: | ■ informirati korisnike o postojećim uslugama ■ prezentirati nove usluge ■ prezentirati ponudu korisnicima i kupcima ■ koristiti razne IT aplikacije i protokole u svrhu prezentacije, pružanja i realizacije poštanskih, elektroničkih komunikacijskih mrežnih i financijskih usluga |
Opis modula: | Izučavanjem modula Informacijske tehnologije polaznici stječu kompetencije za informiranje i prezentiranje usluga korisnicima i kupcima, samostalno izrađivanje i korištenje IT aplikacija i protokola, kao i kompetencije za pružanje poštanskih, elektroničkih komunikacijskih mrežnih i financijskih usluga. Izučavanjem ovog modula polaznici stječu znanja o poslovnom komuniciranju, naprednom korištenju MS Word-a i MS Excel-a, o radu u programu za obradu slika, programu za izradbu prezentacija te osnovama za izradbu WEB stranice. Polaznici će biti sposobni primjenjivati pravila poslovne komunikacije te izraditi pravilan dopis temeljem navedenih pravila, izrađivati zadatke iz struke u naprednom programu za obradu teksta Word i naprednom programu za izradbu tablica Excel, samostalno izrađivati prezentacije te izraditi jednostavnije primjere WEB stranice. Polaznici će biti kompetentni raditi na univerzalnom šalteru, napredno koristiti mrežne servise kao i SARPP sustav za automatsku razradu pismovnih pošiljaka. |
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Informacijske tehnologije u poslovanju (2. razred, 2 sata, 4 boda) Informacijske tehnologije u poslovanju (3. razred, 2 sata, 4 boda) Informacijske tehnologije u poštanskom uredu (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. prepoznati informacijske aplikacije uredske mehanizacije i elektroničkih komunikacija 2. razlikovati sredstva uredske mehanizacije i elektroničkih komunikacija 3. objasniti tijek odvijanja poslovnog komuniciranja 4. koristiti osnovna pravila pisane poslovne komunikacije 5. navesti oblike poslovnih komunikacija 6. sastaviti pisanu poslovnu komunikaciju 7. opisati postupke upravljanja informacijama 8. protumačiti rad u Windows okruženju 9. isplanirati antivirusnu zaštitu 10. primijeniti pravila zaštite na radu i ekologije |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Napredno korištenje MS Worda | Stilovi pisanja teksta Kreiranje i izradba tablica, grafikona i dijagrama Veze među dokumentima Makronaredbe Zaštita dokumenata Predlošci Izradba cirkularnog pisma Izradba tablice indeksa i tablice sadržaja Omotnice i naljepnice Izradba zadatka iz struke u naprednom programu za obradu teksta (Microsoft Word) |
Poslovno komuniciranje | Pojam i uloga poslovnih komunikacija Postanak i razvoj poslovnog dopisivanja Struktura i stil poslovne komunikacije Plan izradbe poslovne komunikacije Estetika poslovne komunikacije Podjela oblika poslovnih komunikacija Dopisivanje u komercijalnom poslovanju Prigodne komunikacije Lansiranje ponuda pomoću računala |
Zaštita računala i zdravlja čovjeka | Zaštita računala Zaštita zdravlja na radnom mjestu |
Napomene: | Izvođenje nastavnog predmeta Informacijske tehnologije u poslovanju planirati temeljem podataka i primjera koji se odnose na poštanski promet. Prilikom realizacije vježbi razredni odjeli dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. upravljati IT aplikacijama uredske mehanizacije i elektroničkih komunikacija 2. pokazati samostalno napravljen složeni tablični uradak s grafičkim prikazom 3. izraditi bazu podataka prema zadanim podatcima 4. primijeniti pravila izradbe prezentacije 5. osmisliti prezentaciju prema zadanim podatcima 6. prilagoditi prezentaciju različitim poslovnim partnerima 7. pripremiti okruženje za prodajnu prezentaciju 8. prezentirati uradak u poslovnim prostorijama i izvan njih 9. upravljati datotekama i arhivama 10. usporediti web-stranice u svrhu prezentacije usluga |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Napredno korištenje MS Excel-a | Korištenje matematičkih formula i funkcija Korištenje statističkih i logičkih funkcija Izradba grafikona Uvjetno oblikovanje ćelija Veze, rasporedi i filtri Zaštita lista i radne knjige Izradba zadatka iz struke u naprednom programu za tablično računanje (Microsoft Excel) |
Program za obradu baza podataka | Kreiranje složenije baze podatka i izvođenje osnovnih operacija s podatcima iz baze Izradba zadatka iz struke u naprednom programu za obradu baza podataka (Microsoft Access) |
Program za obradu slika | Osnove rada s programom za obradu slika Smanjivanje i povećanje slika Priprema za web-stranicu |
Program za izradbu prezentacija | Rad s tekstom i ilustracijama Kreiranje prezentacije Izradba grafikona i dijagrama Animacija Postavke tijeka prezentacije Postavke stranice i ispis dokumenta |
Program za izradbu web-stranica | Uvod u MS FrontPage Oblikovanje teksta i umetanje slika Hyperlink i bookmark Rad s tablicama Objavljivanje web-stranica |
Napomene: | Izvođenje nastavnog predmeta Informacijske tehnologije u poslovanju planirati temeljem podataka i primjera koji se odnose na poštanski promet. Pri realizaciji vježbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14 polaznika. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POŠTANSKOM UREDU
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti zajedničke resurse informacijsko-komunikacijskih mreža 2. izabrati aplikacije za on-line učenje 3. razlikovati softvere za zaštitu računala na mreži 4. usporediti poslovne softvere 5. objasniti način rada sustava za automatsku razradu pismovnih pošiljaka SARPP 6. pokazati e-post shop uslugu 7. izvesti spajanje korisničke opreme (Evo TV) 8. upotrijebiti (MIPS) aplikaciju za poštansko poslovanje |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Napredno korištenje mrežnih servisa | Korištenje zajedničkih mrežnih resursa Upotreba aplikacija za rad na internetu Korištenje aplikacije za online učenje Otvaranje korisničkog e-mail računa Sigurnost rada na mreži Pravila ponašanja na internetu |
Programski alati za izradbu tehničke dokumentacije | Poslovni softver Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehničkim poslovima Cilj, način i poslovni primjeri izradbe tehničke dokumentacije Osnove rada u alatima |
SARPP sustav za automatsku razradu pismovnih pošiljaka | Tehnološko-tehničke karakteristike SARPP-a Procesi tijekom razrade u stroju za usmjeravanje Najvažniji dijelovi stroja za usmjeravanje Postupak usmjeravanja pošiljaka u izlazne pretince |
E- post shop i e- pošta | Aplikacija e-post shop Prijava u aplikaciju e-post shop Internetsko naručivanje proizvoda putem aplikacije e-post shop Softverska podrška e-post shop usluge Aplikacija e-pošte Prijava u aplikaciju e-pošta Primanje i slanje pisama, poruka i dokumenata putem aplikacije e- pošte Plaćanje računa kreditnim i debitnim karticama putem aplikacije e- pošta Softverska podrška za uslugu e-pošte |
Nove usluge | Nova generacija digitalne televizije Prijenos i dostupnost signala Oprema, priključci i instalacije Korisničke postavke Fleksibilnost i prenosivost Programska podrška za pružatelja usluga |
Rad na univerzalnom šalteru | Aplikacija za rad u poštanskim uredima (MIPS) Rad s MIPS aplikacijom: ■ prijava djelatnika u sustav i otvaranje poštanskog ureda ■ povlačenje tečajne liste, cjenika usluga i usklađivanja sustavskih promjena u programu ■ otvaranje radnog mjesta i zaduživanje novca ■ prijam pošiljaka u poštanskom uredu ■ usmjeravanje pošiljaka u poštanskom uredu ■ isporuka pošiljaka u poštanskom uredu ■ primitak, odašiljanje i uručenje brzojava ■ maloprodajne usluge ■ prodaja osiguranja. Grupe novčanog poslovanja (rad u programu za novčano poslovanje i u MIPS aplikaciji) |
Napomene: | Izvođenje nastavnog predmeta Informacijske tehnologije u poštanskom uredu planirati temeljem podataka i primjera koji se odnose na poštanski promet. Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv modula | PRAKTIČNA NASTAVA |
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Tehnologija poštanskog prometa Poštanske usluge Logistika i ekspresne usluge Usluge elektroničkih komunikacija Informiranje korisnika Maloprodaja robe i usluga Financijske usluge Bankarstvo i osiguranje Kompjuterska daktilografija Organizacija rada Zaštita na radu, zaštita od požara i ekologija Dokumentiranje povezano s obavljanjem poštanskog prometa, elektroničkim komunikacijama i financijskim uslugama |
Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
Cilj modula: | ■ primijeniti sva stečena znanja i vještine u praksi |
Opis modula: | Kako bi se poštanski promet mogao sigurno i racionalno odvijati, potrebno je teorijske spoznaje povezati s praktičnim radom u školskoj radionici/praktikumu te u poduzećima i ustanovama koje se bave poštanskim prometom. Ovaj modul objedinjuje znanja koja je polaznik usvojio tijekom obrazovanja i radeći praktično u školskoj radionici/praktikumu. U poduzećima i ustanovama polaznici se aktivno uključuju u izvršavanje radnih zadataka. Polaznike je potrebno aktivno uključiti u realizaciju praktične nastave na radnim mjestima operatera poštanskog, financijskog, elektroničkog komunikacijskog i logističkog poslovanja te ih upoznati s opremom, aplikacijama i dokumentacijom koja se koristi u poslovanju. Modul treba provoditi u školskim praktikumima/radionicama te u poduzećima i ustanovama izvan škole. Školske praktikume/radionice potrebno je opremiti računalima, opremom i dokumentacijom kako bi se realizirali zadani ishodi. U poduzećima i ustanovama izvan škole polaznicima treba omogućiti neposredan rad na poslovima iz djelokruga rada poduzeća i/ili ustanova. Dio sadržaja dodatno se usavršava primjenom i rukovanjem suvremenom uredskom opremom i dokumentacijom te načelima djelotvornog rasporeda uredskog prostora (učionice) primjenjujući sigurnosne i izvedbene standarde kao pokazatelje kvantitete i kvalitete rada. |
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Praktična nastava (1. razred, 2 sata, 3 boda) Praktična nastava (2. razred, 2 sata, 3 boda) Praktična nastava (3. razred, 3 sata, 6,5 bodova) Praktična nastava (4. razred, 3 sata, 5 bodova) |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati razvoj strojeva za pisanje 2. objasniti ergonomiju radnog mjesta 3. koristiti korisničke karakteristike 4. rukovati tipkovnicom 5. demonstrirati vještinu pisanja |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Postanak i razvoj sredstava za pisanje/ komuniciranje | Razvoj sredstava za pisanje kroz povijest Pisaći stroj Računalo |
Ured, osobno računalo i poslovno komuniciranje | Ured i uredsko poslovanje kao dio suvremene organizacijske strukture Suvremena uredska oprema/suvremeni ured Rukovanje suvremenom uredskom opremom i zaštita pri rukovanju |
Višefunkcionalna tipkovnica | Zaštita računala (antivirusna zaštita) Zaštita zdravlja na radnom mjestu Upute za pisanje na tipkovnici Pripremni poslovi pri obradi teksta na računalu |
Desetoprstno slijepo pisanje ili računalna daktilografija | Temeljni položaj Obrada slova r/u Obrada slova e/i Obrada slova v/m Zahvat na slova g/h Slovo c i zarez Pisanje točke, crtice za rastavljanje i velikog slova Slova o/p Slova t/z Slova b/n Slova š/ć Slova ž/đ Slova w, x, q, y Pisanje arapskih i rimskih brojki Interpunkcijski znakovi, crtica za podcrtavanje i rastavljanje, zagrade, kosa crta i navodnici Znakovi za računske operacije |
Točnost i brzina | Tekstovi za vježbu točnosti i brzine |
Napomene: | Pri realizaciji praktične nastave razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja i sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti načela sigurnosti na radu 2. kategorizirati slučajeve opasnosti 3. provesti gašenje požara na radnom mjestu 4. pružiti osnovnu prvu pomoć 5. koristiti osnovna načela osobne sigurnosti, društvene odgovornosti i propise etičkog kodeksa 6. identificirati i zbrinuti ekološki opasan otpad 7. pokazati način izvođenja osnovnih financijskih usluga 8. demonstrirati postupak uplate pomoću uplatnica 9. rukovati poštanskim pošiljkama 10. provesti postupak uplate u poštanskom uredu i izvan njega |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Zaštita na radu | Uloga i važnost zaštite na radu Propisi i pravila zaštite na radu Pravila i dužnosti zaposlenika i poduzeća Vrste opasnosti i njihovo otklanjanje Profesionalna oboljenja Osobna zaštitna sredstva Uporaba i čuvanje sredstava osobne zaštite Opasnosti pri kretanju Opasnosti od štetnih i otrovnih tvari i mjere zaštite Tehnički plinovi Buka i vibracije Rasvjeta i mikroklima Opasnosti od štetnih zračenja Opasnosti od nepovoljnih klimatskih uvjeta |
Zaštita na radnom mjestu | Opasnosti od požara i eksplozija Prva pomoć na radnom mjestu Radni i životni čovjekov okoliš Zbrinjavanje otpada |
Pravila ponašanja | Zaštita osobnih podataka Društvena odgovornost poduzeća Etički kodeks |
Poštanske pošiljke | Poštanske pošiljke prema dimenzijama, sadržaju i masi Pakiranje i zatvaranje poštanskih pošiljaka Adresiranje poštanskih pošiljaka Označivanje usluga na pošiljkama |
Financijske usluge | Obilježja novca Krivotvorenje novca Gotovinske uplate Uplate poštanske i brzojavne uputnice Western Union usluga brzog prijenosa gotovog novca |
Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14 polaznika. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati »šaltersko« radno mjesto 2. provesti prodaju poštanskih usluga 3. izvršiti prodaju financijskih usluga u poštanskom uredu i izvan njega 4. analizirati dokumentaciju za izradbu obračuna i financijskih izvješća 5. provesti tehnološki proces prijama pošiljaka 6. izvesti prodaju usluga elektroničkih komunikacija u poštanskom uredu i izvan njega 7. usporediti ekspres usluge 8. provoditi poslove u pozivnim (call) centrima 9. prepoznati potrebnu dokumentaciju/obrasce u vezi s obavljanjem poštanskog prometa i financijskih usluga te usluga elektroničkih komunikacija 10. pripremiti dokumentaciju prema zahtjevu radnog mjesta |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Prodaja poštanskih usluga | Oprema i organizacija šalterskog radnog mjesta Prodaja poštanskih usluga u unutarnjem prometu Prodaja poštanskih usluga u međunarodnom prometu Carinski pregled i devizna kontrola poštanskih pošiljaka Odabir usluge vezane uz potrebe korisnika |
Prodaja poštanskih usluga s dodanom vrijednošću – ekspresne usluge | Prodaja poštanskih usluga s dodanom vrijednošću u unutarnjem prometu Prodaja poštanskih usluga s dodanom vrijednošću u međunarodnom prometu Carinski pregled i devizna kontrola pošiljaka s dodanom vrijednošću |
Mjenjački poslovi | Izvršiti transakciju stranih sredstava plaćanja Popuniti prateću dokumentaciju |
Usluge elektroničkih komunikacijskih mreža | Usluge u nepokretnoj fiksnoj mreži Info usluge Postupak ugovaranja usluga u elektroničkim komunikacijskim mrežama Postupci mobilnog plaćanja usluga |
Gotovinske isplate | Izvršiti gotovinske isplate Popuniti prateću dokumentaciju Slučajevi neisplate gotovine |
Brzojavni promet | Prijam brzojava i drugih usluga putem pozivnog (call) centra Planirati količinu i vrstu potrebne dokumentacije/obrazaca |
Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. provesti zahtjeve za bankarske proizvode i usluge 2. izvesti sklapanje polica osiguranja 3. sastaviti izvješće na temelju analize ponude i potražnje za usluge i robu u maloprodaji u poštanskim uredima i izvan njih 4. sastaviti polugodišnja i godišnja izvješća o prodaji 5. sastaviti periodička financijska i statistička izvješća 6. riješiti prigovor/žalbu korisnika usluga 7. voditi dokumentaciju prema zahtjevu radnog mjesta 8. izvršiti provjeru obrađene dokumentacije/obrazaca u vezi s obavljanjem poštanskog prometa i financijskih usluga te usluga elektroničkih komunikacija 9. organizirati arhiviranje dokumentacije/obrazaca u vezi s obavljanjem poštanskog prometa i financijskih usluga te usluga elektroničkih komunikacija 10. prezentirati nove usluge u elektroničkim komunikacijskim mrežama u poštanskom prometu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Priprema i vođenje dokumentacije | Priprema za otpremu zaključaka Provjera i arhiviranje obrađene dokumentacije Priprema dokumentacije za uručenje i isporuku pošiljaka Provjera i arhiviranje obrađene dokumentacije Načini uručenja pošiljaka s dodanom vrijednosti Zaduživanje pomoćne blagajne Računsko i stvarno stanje pomoćne blagajne Provjera i arhiviranje obrađene dokumentacije |
Analiza ponude i potražnje | Prikupljanje i unos statističkih podataka Formiranje statističkih podataka iz šalterskog poslovanja Promet po statističkim vrstama usluga Analiza ponude i potražnje za uslugama prema vrsti usluga |
Prigovori/žalbe | Pokretanje potražnog postupka Rješavanje potražnica Konačno rješenje potražnice |
Bankarstvo i osiguranje | Otvaranje tekućeg računa HPB Otvaranje žiro-računa HPB Ostale bankarske usluge Sklapanje polica osiguranja u poštanskim uredima Sklapanje polica dopunskog zdravstvenog osiguranja u poštanskim uredima |
Usluge elektroničkih komunikacijskih mreža | Postupak ugovaranja usluge elektroničkih komunikacijskih mreža Potpisivanje ugovara, obrasci i ugovorni odnosi za usluge elektroničkih komunikacijskih mreža |
Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, provjera vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
2.2.3. Izborni strukovni moduli
Naziv modula | IZBORNI STRUKOVNI MODUL |
Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Poštanski i informacijsko-komunikacijski sustavi Promet i ekologija Osnove komunikologije Osnove marketinga Logistika Primjena novih znanja i tehnologija Filatelija Inteligentni transportni sustavi |
Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
Cilj modula: | ■ steći kompetencije iz područja zakonitosti sustava, ekologije, normi poslovnog ponašanja i komuniciranja, marketinga, osnova logistike, elektroničkih komunikacija, filatelističkih cjelina i optimalizacije prometnih procesa. |
Opis modula: | Izborni strukovni modul zamišljen je jednim dijelom kao nadgradnja strukovnih sadržaja, a jednim dijelom kao nadopuna stečenih strukovnih znanja. Naglasak je stavljen na dijelove gradiva koji nisu dovoljno ili nisu uopće obrađeni u obveznim strukovnim modulima kao što su osnove komunikologije, ekologija u prometu, filatelija, inteligentni transportni sustavi. Bitno je istaknuti da polaznici stječu znanja o zakonitostima poštanskih i informacijsko-komunikacijskih sustava, osnovama ekologije i njezinoj primjeni u poštanskom prometu, normama ponašanja na poslu, osnovama dobre poslovne komunikacije, povezanosti logistike i poštanskog prometa, primjeni elektroničkih komunikacija, razlikovanju filatelističkih izdanja te optimaliziranju prometnih procesa. Sva stečena znanja mogu polaznicima omogućiti lakše uključivanje na tržište rada, ali ih i potaknuti na nastavak obrazovanja. |
Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Poštanski i informacijsko-komunikacijski sustavi (2. razred, 2 sata, 3 boda) Promet i ekologija (2. razred, 2 sata, 3 boda) Osnove komunikologije (1. razred, 2 sata, 3 boda) Logistika (4. razred, 2 sata, 3 boda) Osnove hi tech marketinga (3. razred, 2 sata, 3 boda) Telematika (4. razred, 2 sata, 3 boda) Filatelija (1. razred, 2 sata, 3 boda) Inteligentni transportni sustavi (3. razred, 2 sata, 3 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati osnovne modele komuniciranja 2. prezentirati komuniciranje s korisnicima usluga 3. prikazati faze komuniciranja 4. objasniti strah od komuniciranja 5. dati primjer rješavanja sukoba u malim grupama 6. kritički analizirati medijske poruke |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Osnove komuniciranja | Pojam i vrste komuniciranja Važnost komuniciranja Osnovni model komuniciranja Komuniciranje s korisnicima usluga |
Faze komuniciranja | Priprema za rad Prvi kontakt Utvrđivanje želja korisnika usluga Prezentacija vlastite ponude Prigovor i reklamacija Završetak i kraj kontakta |
Interpersonalno komuniciranje | Uloga neverbalnih i verbalnih poruka Strah od komuniciranja |
Komuniciranje u malim grupama | Uloga članova i vodstva grupe Sukobi u maloj grupi Uspješnost male grupe Obitelj kao mala grupa |
Jezik i kodovi | Neverbalno komuniciranje Oblikovanje prijenosa i tumačenja poruka |
Organizacijsko komuniciranje | Komunikacija između nadređenih i podređenih Rješavanje sukoba |
Masovno komuniciranje | Utjecaj poruka u masovnom komuniciranju Kritička analiza poruka u medijima |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FILATELIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. analizirati pojam filatelije 2. komentirati razvoj poštanske marke 3. usporediti ulogu poštanskih žigova 4. opisati proces izradbe poštanske marke 5. usporediti vrste poštanskih maraka 6. razlikovati filatelističke cjeline 7. prezentirati filatelistički pribor |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Hrvatska pošta – nacionalni javni operator | Zakon o poštanskim uslugama Pravilnik o poštanskim markama |
Povijest hrvatskih poštanskih maraka | Nastanak poštanske marke Povijest poštanskih maraka na području RH Dan marke Teme i motivi poštanskih maraka |
Vrste poštanskih maraka | Podjela poštanskih maraka prema obliku Podjela poštanskih maraka prema namjeni Franko poštanske marke Redovite poštanske marke Prigodne poštanske marke Komercijalne poštanske marke Podjela poštanskih maraka prema vrsti prometa Podjela poštanskih maraka prema vrsti materijala |
Tisak poštanske marke | Program izdavanja poštanskih maraka Postupak tiskanja poštanske marke |
Poštanska i filatelistička izdanja | Podjela poštanskih maraka prema obliku Podjela poštanskih maraka prema namjeni Podjela poštanskih maraka prema vrsti prometa Podjela poštanskih maraka prema vrsti materijala |
Poštanski i prigodni žigovi | Povijest poštanskih žigova Poštanski žigovi danas Prigodni poštanski žigovi |
Filatelija i filatelisti | Povijest filatelije Filatelistički materijal Tko su filatelisti Filatelistički pribor Formiranje zbirke poštanskih maraka Procjena filatelističkog materijala Filatelistička društva Filatelističke izložbe Filatelističke zbirke |
Filatelističke zanimljivosti | Zanimljivosti – izdanja hrvatske pošte Zanimljivosti – izdanja svjetskih pošta Nagrađene poštanske marke |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PROMET I EKOLOGIJA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti vezu prometa i ekologije 2. protumačiti ekologiju u poštanskom prometu 3. opisati recikliranje ekološkog otpada 4. navesti pozitivne učinke razvijanja ekološke svijesti naspram okoliša 5. imenovati električni i elektronički otpad 6. usporediti mjere smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš 7. opisati mjere sprječavanja i nadzora zaštite okoliša |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Osnovna načela ekologije | Podjela ekologije Značenje i uloga ekologije Abiotički ekološki čimbenici Biotički ekološki čimbenici Ekološka valencija |
Ekosustav | Podjela ekosustava prema izvorima i količini energije Osnovni biološki principi ekosustava Protok energije i hranidbene strukture Hranidbeni lanci Ekološke piramide Kruženje tvari u ekosustavu |
Utjecaj prometa na ekologiju | Utjecaj čovjeka na promjenu ekosustava Onečišćenje zraka Onečišćenje voda Onečišćenje tla i hrane Utjecaj prometa na okoliš Ekologija u poštanskom prometu |
Radioaktivno zračenje | Izvori radioaktivnog zračenja Umjetna i prirodna radijacija Učinci radijacije |
Iscrpljenje mineralnih i energetskih izvora | Mineralni izvori Izvori energije Energetska kriza Racionalna uporaba energetskih izvora Električni i elektronički otpad Energetska perspektiva Republike Hrvatske |
Mjere sprječavanja i zaštite od onečišćenja | Recikliranje Mjere sprječavanja onečišćenja Oprema za sprječavanje zagađivanja Nadzor nad postupcima sprječavanja onečišćenja Doprinos pojedinca očuvanju Zemlje |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POŠTANSKI I INFORMACIJSKO-
-KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. razlikovati prometni sustav od podsustava poštanskih i informacijsko-komunikacijskih sustava 2. objasniti elemente informacijsko-komunikacijskih sustava 3. koristiti pravnu nomenklaturu informacijsko-komunikacijskih sustava 4. navesti ekonomske pokazatelje poštanskih sustava 5. interpretirati ekonomske pokazatelje informacijsko- komunikacijskih sustava |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Prometni sustav i podsustavi | Teorija sustava i sustavski pristup Promet kao sustav Elementi prometnog sustava Prometni sustav i okruženje Elementi poštanskog sustava Povijesni pregled (kuriri, koncesionari, etatizacija, liberalizacija) Univerzalni poštanski sustav u okružju Povezanost poštanskog sustava sa sustavom javnih usluga (SGET) Razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava Usluge informacijsko-komunikacijskih sustava koje koriste građani i pravne osobe Sinergija informacijsko-komunikacijskih sustava i sustava elektroničkih komunikacija Povezanost informacijsko-komunikacijskih sustava s poštanskim sustavom Logistički informacijsko-komunikacijski sustav |
Pravna nomenklatura | Regulatorni okvir za poštanske sustave (svjetski, europski, nacionalni) Univerzalna poštanska mreža, promet i tehnologija Nacionalni, europski i svjetski poštanski savez Dionici poštanskog sustava Nacionalna poštanska uprava i regulatorno tijelo za poštanske usluge Poštanska djelatnost i tržište poštanskih usluga USO i zaštita prava korisnika poštanskih usluga Izvori prava za informacijsko-komunikacijske sustave Regulatorni okvir za informacijsko-komunikacijske usluge (svjetski, europski i nacionalni) Dionici informacijsko-komunikacijskog sustava Informacijsko-komunikacijska djelatnost i tržište informacijsko- komunikacijskih usluga Zaštita prava korisnika informacijsko-komunikacijskih usluga |
Ekonomski pokazatelji doprinosa poštanskog i informacijsko- komunikacijskog sustava gospodarstvu | Doprinos razvoja poštanskih sustava razvoju i napretku gospodarstva države Ekonomski pokazatelji poštanskog sustava u Republici Hrvatskoj Ekonomski pokazatelji poštanskog sustava u Europskoj uniji Razvojne perspektive poštanskih sustava Doprinos razvoja informacijsko-komunikacijskih sustava razvoju i napretku gospodarstva Ekonomski pokazatelji informacijsko-komunikacijskih sustava u Republici Hrvatskoj Ekonomski pokazatelji informacijsko-komunikacijskih sustava u Europskoj uniji Razvojne perspektive informacijsko-komunikacijskih sustava |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE HI TECH MARKETINGA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti pojam i razvoj hi tech marketinga kao suvremenu poslovnu koncepciju 2. protumačiti osnovna obilježja upravljanja hi tech marketingom 3. analizirati osnovnu zadaću hi tech marketinga 4. prepoznati ulogu i važnost istraživanja tržišta 5. povezati elemente hi tech marketinškog spleta 6. upotrijebiti elemente u procesu hi tech marketinškog planiranja 7. predvidjeti kontrolu hi tech marketinga |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Pojam i uloga hi tech marketinga | Uloga hi tech marketinga Institucionalne pretpostavke tržišnog sustava privređivanja Činitelji tržišnog poslovanja Uloga hi tech marketinga u ekonomskom razvoju Uloga hi tech marketinga u društvu Hi tech marketing kao poslovna funkcija |
Marketinško okruženje | Marketinško okruženje Mikrookruženje marketinga Makrookruženje marketinga |
Planiranje hi tech marketinga | Pojam i vrste planova Strateško planiranje |
Kontrola hi tech marketinga | Pojam kontrole hi tech marketinga |
Istraživanje tržišta | Pojam, zadaće i značenje istraživanja tržišta Marketinški informacijski sustav Istraživanje ponude i potražnje Proces i metode istraživanja |
Segmentacija tržišta | Pojam segmentacije Postupak segmentacije tržišta |
Elementi hi tech marketinškog spleta | Proizvod i usluga kao predmet hi tech marketinga Politika asortimana i usluga Životni ciklus proizvoda Politika cijena Popusti i diferenciranje cijena Izbor kanala distribucije Vertikalni hi tech marketing Poslovna logistika Suvremeni distribucijski kanali Promocija i promotivne aktivnosti |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: LOGISTIKA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti pojam logistike 2. opisati elemente logističkog sustava i podsustava 3. prikazati logističke organizacije 4. napisati logističke lance 5. upotrijebiti logističke informacijske sustave 6. primijeniti distribuciju logistike |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Općenito o logistici | Pojam logistike Čimbenici razvoja logistike Poslovna logistika Središnja uloga logistike |
Elementi logističkog sustava | Elementi logističkog sustava Mikro i makro logistički sustav |
Logističke organizacije | Upravljanje integriranom logistikom Strateško logističko planiranje Troškovi logistike |
Logistički transportni lanci | Logistički transportni lanac u cestovnom prometu Logistički transportni lanac u pomorskom prometu Logistički transportni lanac u željezničkom prometu Logistički transportni lanac u zračnom prometu Logistički transportni lanac u kombiniranom prometu Logistički transportni lanac u intermodalnom prometu Pojam distribucije. Mjesto distribucije Vrste kanala distribucije |
Pojam distribucije | Pojam distribucije Mjesto distribucije Vrste kanala distribucije |
Međunarodni logistički i distribucijski sustavi | Pojam i značenje međunarodne logistike i distribucije Modeli organizacije međunarodne logistike i distribucije |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: INTELIGENTNI TRANSPORTNI
SUSTAVI
Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati područja i usluge ITS-a 2. razlikovati inteligentne prometnice i sredstva prijevoza 3. organizirati multimodalni prijevozni proces 4. koristiti logistiku u održavanju sustava 5. objasniti inteligentne transportne sustave 6. prikazati inteligentne transportne terminale i sučelja 7. izraziti ITS funkcionalnosti za nacionalnu sigurnost i zaštitu |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Područja i usluge ITS-a | Temeljna zamisao i definicija ITS-a ITS usluge unutar pojedinih područja Inteligentni sustavi informiranja putnika i vozača |
Inteligentne prometnice i sredstva prijevoza | Razvoj inteligentnih prometnica Razvoj inteligentnih vozila Koncept inteligentnog vozila Prilagodba uređaja za upravljanje i zaustavljanje vozila |
Inteligentni transportni terminali i sučelja | Razvoj inteligentnih transportnih terminala Usklađivanje veličina kapaciteta i prometnog opterećenja Razvoj inteligentnoga lučkog sustava |
Lokacijske i navigacijske ITS usluge | Svrha sustava i korisnički zahtjevi Tehnologija za realizaciju sustava RGN (Route Guidance and Navigation) Satelitski pozicijski sustavi Primjena GPS-a u ITS aplikacijama |
ITS funkcionalnosti za nacionalnu sigurnost i zaštitu | Nacionalna sigurnost i zaštita kao funkcionalno područje ITS-a Analiza zaštite u transportu ljudi i roba Razvoj integralnog sustava sigurnosne supervizije i nadzora incidenata |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TELEMATIKA
Razred: četvrti (4.)
U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. prepoznati nove trendove u poštanskom prometu, elektroničkim komunikacijama i financijskim uslugama 2. primijeniti nova tehnološka/organizacijska rješenja i znanja 3. opisati nova IT rješenja 4. opisati nove e-usluge 5. izdvojiti nove usluge 6. postaviti prioritete u korištenju novih znanja i tehnologija 7. objasniti utjecaj primjene novih telematskih usluga na razvoj i osuvremenjivanje poštanskih usluga |
Razrada | |
Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Općenito o telematici | Područja telematike Elementi telematike Telematička sučelja Holografija Semantički Web |
Neuronske mreže | Umjetne neuronske mreže – definicija Povijesni razvoj umjetnih neuronskih mreža Primjena umjetnih neuronskih mreža Učenje umjetne neuronske mreže |
Umjetna inteligencija | Što je umjetna inteligencija? Razvoj umjetne inteligencije Područja umjetne inteligencije |
Sustavi prividne stvarnosti | Osnovni pojmovi Interakcija s računalom Podjela sustava prividne stvarnosti Arhitektura sustava prividne stvarnosti |
Usluge lokacijskog tipa | Definicije lokacijskih servisa Kategorije lokacijskih servisa Usluga ćelijskog razašiljanja (Cell Broadcast Service − CBS) |
Primjena telematike | Telematika u prijevoznim sredstvima Telemedicina Automatizacija zgrada − Facility Management Telematika obrazovanja – e-learning Elektronička uprava – e-government Elektronička uprava Elektroničko poslovanje Prikaz modela tržišne evolucije poslovanja Mobilno poslovanje Mobilni marketing Bluetooth marketing – Proximity marketing Telematika u poštanskom sustavu Hibridna pošta Web brzojav Sigurnosna telematika |
Ostalo | |
Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
Literatura | |
Literatura za polaznike: | Prema katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
2.2.3. Završni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 – isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) i Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (»Narodne novine«, broj 118/2009).
3. OKRUŽENJE ZA UČENJE
Ustanova za strukovno obrazovanje i prostori poslodavaca
4. KADROVSKI UVJETI
Nastavni predmet | Nastavnik | Izobrazba* |
Hrvatski jezik | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ profesor hrvatskog jezika i književnosti ■ profesor jugoslavenskih jezika i književnosti ■ diplomirani kroatolog ■ profesor hrvatske kulture ■ diplomirani komparatist književnosti ili profesor komparativne književnosti (pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) ■ profesor jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture (diplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu) ■ magistar hrvatskog jezika i književnosti ■ magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti ■ magistar kroatologije ■ magistar edukacije kroatologije ■ magistar kroatistike i južnoslavenskih filologija |
Engleski jezik | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ profesor engleskog jezika i književnosti ■ diplomirani anglist ■ magistar edukacije (nastavnički smjer) engleskog jezika (i književnosti) ■ magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu ■ magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu |
Njemački jezik | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ profesor njemačkog jezika i književnosti ■ magistar edukacije (nastavnički smjer) njemačkog jezika (i književnosti) ■ magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu ■ magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu |
Talijanski jezik | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ diplomirani profesor talijanskog jezika ■ magistar edukacije (nastavnički smjer) talijanskog jezika ■ magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu ■ magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu |
Povijest | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ diplomirani povjesničar ■ profesor povijesti ■ magistar edukacije povijesti ■ magistar povijesti ■ profesor geografije i povijesti ■ magistar edukacije geografije i povijesti |
Geografija | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ profesor geografije ■ profesor geografije i povijesti ■ profesor geografije i geologije ■ diplomirani geograf ■ profesor geografije i drugog predmeta ■ magistar edukacije geografije ■ magistar edukacije geografije i povijesti ■ magistar edukacije geografije i drugog predmeta |
Politika i gospodarstvo | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ profesor sociologije ■ magistar sociologije ■ diplomirani politolog ■ magistar politologije ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ diplomirani pravnik ■ magistar prava |
Tjelesna i zdravstvena kultura | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ magistar kineziologije ■ profesor kineziologije ■ profesor tjelesnog odgoja ■ profesor fizičke kulture ■ profesor fizičkog odgoja |
Katolički vjeronauk | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ diplomirani vjeroučitelj ■ diplomirani kateheta ■ profesor vjeronauka ■ magistar religiozne pedagogije i katehetike ■ diplomirani teolog ■ magistar teologije |
Etika | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ profesor filozofije ■ magistar edukacije filozofije ■ diplomirani filozof ■ magistar filozofije ■ profesor sociologije ■ magistar sociologije ■ diplomirani politolog ■ magistar politologije ■ diplomirani teolog ■ magistar teologije ■ diplomirani kateheta ■ magistar religiozne pedagogije i katehetike ■ profesor hrvatske kulture ■ magistar edukacije kroatologije ■ diplomirani kroatolog ■ magistar kroatologije ■ profesor religijske kulture ■ magistar edukacije religijskih znanosti ■ diplomirani religiolog ■ magistar religijskih znanosti |
Matematika | ■ nastavnik općeobrazovnog predmeta | ■ magistar edukacije matematike ■ magistar matematike ■ magistar edukacije matematike i informatike ■ magistar računarstva i matematike ■ magistar edukacije matematike i fizike ■ magistar edukacije fizike i matematike ■ profesor matematike ■ diplomirani inženjer matematike ■ profesor matematike i informatike ■ diplomirani inženjer računalstva i matematike ■ profesor matematike i fizike ■ profesor fizike i matematike |
Fizika | ■ nastavnik općeobrazovnog premeta | ■ magistar edukacije fizike ■ magistar fizike ■ magistar edukacije fizike i matematike ■ magistar edukacije fizike i politehnike ■ magistar edukacije fizike i informatike ■ magistar fizike – geofizike ■ magistar edukacije fizike i tehnike ■ magistar edukacije fizike i kemije ■ profesor fizike ■ diplomirani inženjer fizike ■ profesor matematike i fizike ■ profesor fizike i matematike |
Računalstvo | ■ nastavnik općeobrazovnih predmeta ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ magistar inženjer elektrotehnike ■ magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije ■ magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva ■ magistar inženjer računarstva ■ magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije ■ magistar inženjer automatike i sustava ■ magistar profesor matematike i informatike ■ magistar računarstva i matematike ■ magistar informatike ■ magistar edukacije informatike ■ magistar edukacije informatike i tehnike ■ magistar edukacije informatike i matematike ■ magistar edukacije fizike i informatike ■ magistar informacijskih znanosti ■ stručni specijalist inženjer računarstva ■ stručni specijalist inženjer elektrotehnike ■ stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija ■ diplomirani inženjer elektrotehnike ■ diplomirani inženjer računarstva ■ profesor matematike i informatike ■ profesor informatike ■ diplomirani informatičar ■ profesor elektrotehnike ■ stručni specijalist računarstva ■ stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava ■ stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija ■ sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije ■ sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike ■ sveučilišni prvostupnik inženjer računarstva ■ stručni prvostupnik inženjer računarstva ■ stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike ■ stručni prvostupnik inženjer informacijskih tehnologija ■ stručni prvostupnik informatike ■ inženjer elektrotehnike ■ inženjer računarstva ■ inženjer informatike |
Poštanski promet | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Tehnologija poštanskog prometa | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Logistika i poštanski promet | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer pošanskog prometa ■ magistar inženjer logistike ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Osnove prijevoza i prijenosa | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa ■ magistar inženjer prometa |
Ekspres usluge | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Kultura komuniciranja | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani komunikolog ■ diplomirani psiholog ■ diplomirani novinar ■ magistar komunikologije ■ magistar novinarstva ■ magistar novinarstva i odnosa s javnošću ■ magistar odnosa s javnošću ■ magistar javnih medija ■ magistar psihologije ■ diplomirani politolog ■ diplomirani ekonomist ■ profesor hrvatskog jezika i književnosti ■ magistar politologije ■ magistar hrvatskog jezika i književnosti ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije |
Tehnologija informacijsko komunikacijskog prometa | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer telekomunikacijskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Komunikacijske mreže | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer telekomunikacijskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Telematika | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer telekomunikacijskog prometa ■ magistar inženjer logistike ■ magistar inženjer inteligentnih transportnih sustava ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Novčano poslovanje u pošti | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije ■ magistar poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Bankarstvo i osiguranje | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije |
Trgovinsko poslovanje u pošti | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije |
IT u poštanskom uredu | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
IT tehnologije u poslovanju | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer pošanskog prometa ■ magistar inženjer inteligentnih transportnih sustava ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Praktična nastava | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije |
■ strukovni učitelj | ■ inženjer poštanskog prometa ■ sveučilišni prvostupnik poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet | |
Filatelija | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ inženjer poštanskog prometa ■ sveučilišni prvostupnik poštanskog prometa ■ diplomirani inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Osnove komunikologije | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani komunikolog ■ diplomirani psiholog ■ diplomirani novinar ■ magistar komunikologije ■ magistar novinarstva ■ magistar novinarstva i odnosa s javnošću ■ magistar odnosa s javnošću ■ magistar javnih medija ■ magistar psihologije ■ diplomirani politolog ■ diplomirani ekonomist ■ profesor hrvatskog jezika i književnosti ■ magistar politologije ■ magistar hrvatskog jezika i književnosti ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije |
Poštanski i informacijsko komunikacijski sustavi | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ inženjer poštanskog prometa ■ sveučilišni prvostupnik poštanskog prometa ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Promet i ekologija | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer ekologije ■ magistar ekologije ■ diplomirani inženjer biologije ■ profesor biologije ■ magistar biologije ■ diplomirani inženjer prometa ■ magistar prometa ■ diplomirani inženjer kemije ■ magistar kemijskog inženjerstva |
Inteligentni transportni sustavi | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa ■ magistar inženjer prometa ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer ITS-a ■ magistar inženjer logistike ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
Osnove hi tech marketinga | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ diplomirani ekonomist ■ magistar ekonomije ■ magistar poslovne ekonomije |
Logistika | ■ nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | ■ diplomirani inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer prometa, smjer PT promet ■ magistar inženjer poštanskog prometa ■ magistar inženjer logistike ■ stručni specijalist inženjer prometa, smjer poštanski promet |
* Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena naziva nastavnog predmeta, akademskog ili stručnog naziva, nastavnog plana i programa/strukovnog kurikuluma, uvođenje novog akademskog ili stručnog naziva i sl.), suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje može izdati ministarstvo nadležno za obrazovanje uz prethodno stručno mišljenje nadležne agencije.
5. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI
Nastavni predmet | Oprema | Prostor |
Hrvatski jezik | grafoskop, računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica |
Engleski jezik | računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, CD player, DVD player | standardna učionica, kabinet za strani jezik |
Njemački jezik | računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, CD player, DVD player | standardna učionica, kabinet za strani jezik |
Talijanski jezik | računalo s pristupom internetu i potrebnom programskom potporom, projektor, zaslon, CD player, DVD player | standardna učionica, kabinet za strani jezik |
Povijest | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, kabinet za povijest |
Geografija | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, geografske karte svijeta, kontinenata i Republike Hrvatske, topografske karte (broj listova dostatan radu u paru), satelitske snimke, reljefni modeli, zbirke minerala i stijena, prozirnice, multimedijalne prezentacije, kompas, krivinomjer, GPS uređaj (broj kompasa, krivinomjera i gps uređaja minimalno dostatan za rad u skupinama), grafički prikazi, tekstualni materijal | specijalizirana učionica za geografiju ili kabinet za geografiju, školsko dvorište |
Politika i gospodarstvo | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, specijalizirana informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema |
Tjelesna i zdravstvena kultura | nastavna sredstva i pomagala sukladno državnom pedagoškom standardu za opremanje sportskih igrališta, dvorana i ostalih pratećih prostora | otvoreni i zatvoreni sportski prostori s pratećim higijenskim prostorijama (sportska dvorana, teretana, igrališta, plivalište…), – sukladno državnom pedagoškom standardu |
Katolički vjeronauk | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, kabinet za vjeronauk |
Etika | računalo s pristupom internetu i potrebnim projektorom, projektno platno | standardna učionica kabinet za etiku |
Matematika | računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon, pametna ploča, geometrijski pribor, modeli geometrijskih tijela | standardna učionica, kabinet za matematiku, specijalizirana informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema |
Fizika | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, pribor za demonstracijske pokuse | specijalizirana ili standardna učionica, kabinet za pripremu nastave fizike s opremom |
Računalstvo | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu te instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS), pisač | informatička učionica |
Poštanski promet | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Tehnologija poštanskog prometa | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Logistika i poštanski promet | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Osnove prijevoza i prijenosa | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor,zaslon | standardna učionica |
Kultura komuniciranja | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Ekspres usluge | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Tehnologija informacijsko komunikacijskog prometa | računalo s pristupom internetu, web kamerom i slušalicama, projektor, zaslon, modeli telefona, plakati | specijalizirana učionica |
Informacijsko komunikacijske mreže | računalo s pristupom internetu, web kamerom i slušalicama, projektor, zaslon, primjeri vodova, plakati | specijalizirana učionica |
Telematika | računalo s pristupom internetu, web kamerom i slušalicama, projektor, zaslon, uređaji telematike | specijalizirana učionica |
Novčano poslovanje u pošti | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Trgovinsko poslovanje u pošti | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Bankarstvo i osiguranje | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
IT tehnologije u poslovanju | računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 računala s pristupom internetu, web kamera i zvučnici, projektor, zaslon, programska oprema (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), grafoskop | specijalizirana učionica |
IT tehnologije u poštanskom uredu | računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 računala s pristupom Internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon, programska oprema (operacijski sustav, ativirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika) | specijalizirana učionica |
Praktična nastava | računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 računala za polaznike s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon, dokumentacija, primjeri dokumenata, primjeri pošiljaka, | školska radionica školski praktikum poduzeća poštansko i telekomunikacijskog prometa |
Promet i ekologija | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Osnove komunikologije | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Poštanski i informacijsko komunikacijski sustavi | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Inteligentni transportni sustavi | računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, web kamerom i zvučnicima, projektor i zaslon, minimalno 14 računala za polaznike s odgovarajućim računalnim programima i pristupom internetu | specijalizirana učionica |
Osnove hi tech marketinga | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
Filatelija | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon, primjeri filatelističkog materijala, filatelistički pribor | standardna učionica |
Logistika | računalo s pristupom internetu, web kamerom i zvučnicima, projektor, zaslon | standardna učionica |
6. REFERENCE DOKUMENTA
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-1106/12-01-42/12-01
Naziv sektora: Promet i logistika
Šifra sektora: 11
6.2. Članovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma
6.2.1. Općeobrazovni dio
I. Jezično-komunikacijsko područje:
Ivana Lekić, prof., AZOO, Split − voditeljica
Jelena Matković, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-Šic, MZO, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Srećko Listeš, AZOO, Split
Tanja Marčan, prof., Hotelijersko-turistička škola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci, Rijeka
Linda Grubišić Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemački jezik
Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkvenčić, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovačević, prof., AZOO, Zagreb
Ninočka Truck-Biljan, prof., Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek
Livija Pribanić Katarinić, prof., Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Božanić, prof., X. gimnazija »Ivan Supek«, Zagreb
Talijanski jezik
Sanja Jelaković Kuhner, prof., Srednja škola »Bana Josipa Jelačića», Zaprešić – članica
Ana Dorešić, prof., XVIII gimnazija, Zagreb – članica
Silvana Luetić, prof., Filozofski fakultet, Zagreb – članica
II. Matematičko područje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb – voditeljica
Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Ilijić, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafička škola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belović, MZO, Zagreb
III. Prirodoslovno područje:
mr. sc. Diana Garašić, AZOO, Zagreb – voditeljica
Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroić Landekić, MZO, Zagreb
Geografija
Sonja Burčar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ružica Vuk, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Fizika
dr. sc. Željko Jakopović, AZOO, Zagreb
Tatjana Janeš, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnička škola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Sušec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehničko i informatičko područje:
Računalstvo
Željka Knezović, prof., AZOO, Split – voditeljica
Biljana Šoda, ASOO, Zagreb
Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb
Zlatka Markučić, dipl.ing., XV gimnazija, Zagreb
Predrag Brođanac, prof., V gimnazija, Zagreb
Latinka Križnik, prof., Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravne škola, Osijek
Stjepan Šalković, prof., Srednja škola Krapina, Krapina
V. Društveno – humanističko područje:
Ankica Mlinarić, dipl. teolog, AZOO, Osijek – voditeljica
Mateja Mandić, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko, dipl. fonetičar i lingvist, MZO, Zagreb
Katolički vjeronauk
prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudžija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan Čaplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasična gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinović, AZOO, Rijeka
dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simičić, dipl. sociolog i dipl. povjesničar, Medicinska škola, Rijeka
Mladen Stojić, prof., Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo, Rijeka
Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., Športska gimnazija, Zagreb
Zlata Paštar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetničko područje:
/
VII. Tjelesno i zdravstveno područje:
Tjelesna i zdravstvena kultura
Željko Štefanac, prof., AZOO, Zagreb – voditelj
Biljana Šoda, prof., ASOO, Zagreb
Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kineziološki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kineziološki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petrić, Kineziološki fakultet, Zagreb
Ana Matković, prof., Škola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio
Ivo Milanović, dipl. ing., Srednja tehnička prometna škola Split, Split
Stjepan Pisačić, dipl. ing., Strukovna škola Zlatar, Zlatar
Franjo Rimpf, dipl. ing. Prometna škola Rijeka, Rijeka
mr. sc. Andrej Sardelić, Hrvatske pošta d.o.o., Zagreb
Maja Tabak, dipl. ing., Poštanska i telekomunikacijska škola, Zagreb
Radmila Žuljević, dipl. oec, Prometna škola Rijeka, Rijeka
Kristina Miklaužić Černicki, dipl. ing., ASOO, Zagreb
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih