Hrvatska liječnička komora
1100
Liječnička komora osnovana je 1893. godine za područje Istre.
Liječnička komora osnovana je 1903. godine za područje Splita i okolice.
Liječnička komora osnovana je 1923. godine za područje Hrvatske, Slavonije i Međimurja sa sjedištem u Zagrebu.
Od godine 1929. Komora obuhvaća i Dalmaciju, a djeluje pod imenom Liječnička komora za Savsku banovinu.
Od godine 1939. Komora djeluje pod imenom Liječnička komora Banovine Hrvatske.
Od godine 1941. Komora djeluje kao Liječnička komora Nezavisne Države Hrvatske.
Godine 1945. Komora mijenja ime u Liječnička komora Federativne države Hrvatske. Iste godine zabranjen je rad Komore.
Godine 1995. Komora obnavlja svoj rad na temelju članka 43. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 56/90) i članka 171. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br. 75/93., 11/94., 1/97 – pročišćeni tekst, 117/97., 95/00. i 129/00.) pod novim imenom Hrvatska liječnička komora.
Na taj način Hrvatska liječnička komora pravni je sljednik i nastavlja tradiciju Liječničke komore osnovane 1923. godine.
Na temelju članaka 43. i 44. Zakona o liječništvu (»Narodne novine« br. 121/03 i 117/08), Skupština Hrvatske liječničke komore donosi
STATUT
HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Statutom uređuju se poslovi i zadaće koje Hrvatska liječnička komora (u nastavku teksta: Komora) obavlja u sklopu svojih zakonskih ovlasti, djelokrug i organizacija rada Komore, tijela Komore te njihov sastav, način i postupak izbora, prava i obveze članova Komore, sadržaj, rokovi i način stručnog usavršavanja članova Komore, postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalni rad, disciplinski postupak i postupak utvrđivanja nedostojnosti obavljanja liječničke djelatnosti, opći akti Komore, financiranje Komore te sva druga pitanja važna za djelovanje Komore.
Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a koji imaju rodni izričaj, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod, bez obzira na to u kojem se rodu koristili.
Članak 2.
Hrvatska liječnička komora (dalje u tekstu: Komora) je samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija liječnika – doktora medicine, koja predstavlja liječnike u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
Komora štiti prava i zastupa interese liječnika, unaprjeđuje liječničku djelatnost te se brine o ugledu liječnika i liječničkog zvanja.
Članak 3.
Naziv Komore je: HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA.
Naziv Komore na engleskom jeziku je: CROATIAN MEDICAL CHAMBER.
Skraćeni naziv Komore je: HLK.
Sjedište Komore je u Zagrebu.
Članak 4.
Komora je pravna osoba i sukladno zakonu ima javne ovlasti.
U pravnom prometu Komora nastupa samostalno i neograničeno u svoje ime i za svoj račun te za svoje obveze odgovara svim svojim sredstvima.
Članak 5.
Komora ima pečat okruglog oblika promjera 30 mm sa sljedećim tekstom:
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA na obodu i znakom Komore u sredini.
Znak Komore je okruglog oblika s tekstom: Hrvatska liječnička komora, u sredini sa simbolom liječništva u grafičkom obliku štapa sa zmijom iznad koje se nalazi jedan crveni koso položeni kvadrat.
Službena mrežna stranica Komore je: www.hlk.hr.
Službeno glasilo Komore su »Liječničke novine«.
Na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za upravu, Komora koristi pečat s grbom Republike Hrvatske na aktima koje donosi ili izdaje na temelju dodijeljenih javnih ovlasti.
Članak 6.
Liječnici – doktori medicine koji rade na poslovima zdravstvene zaštite obvezatno se udružuju u Komoru.
Članovi Komore mogu biti i svi ostali liječnici – doktori medicine sukladno odredbama posebnog zakona, Statuta i drugih posebnih akata Komore.
Članak 7.
Komora obavlja sljedeće poslove s javnim ovlastima:
1. vodi Imenik liječnika u Republici Hrvatskoj,
2. daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad (licence),
3. vodi posebne upisnike za pripravnike, specijalizante te specijaliste i uže specijaliste,
4. vodi upisnik za posebne osposobljenosti liječnika,
5. vodi disciplinski upisnik,
6. obavlja stručni nadzor nad radom liječnika,
7. određuje najnižu cijenu rada privatnih liječnika,
8. odobrava pojedinačne cijene liječničkih usluga privatnih liječnika,
9. provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija,
10. obavlja i druge poslove s javnim ovlastima sukladno zakonu.
Članak 8.
Komora obavlja i sljedeće poslove:
1. čuva i unaprjeđuje društveni položaj i ugled liječničkog zvanja,
2. donosi Kodeks medicinske etike i deontologije te prati i nadzire njegovo poštivanje,
3. u suradnji s medicinskim fakultetima, stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora i drugim stručnim društvima te drugim pravnim i fizičkim osobama organizira, nadzire i vrednuje trajnu medicinsku izobrazbu liječnika,
4. zastupa liječnike kod sklapanja ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te s drugim društvima za osiguranje u cilju vrednovanja liječničkog rada u postupku formiranja cijena zdravstvenih usluga,
5. daje prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske struke, zdravstvene zaštite i liječničkog zvanja,
6. daje prethodno mišljenje na mrežu zdravstvene djelatnosti,
7. daje prethodna mišljenja na propise, sukladno odredbama zakona i podzakonskih akata koji uređuju zdravstvena područja,
8. daje prijedloge podzakonskih te drugih akata sukladno posebnom zakonu,
9. daje suglasnost na cijene zdravstvenih usluga iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja,
10. daje mišljenje u postupku osnivanja, proširenja i promjene djelatnosti pružatelja zdravstvenih usluga (zdravstvenih ustanova, privatnih praksi te trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti),
11. propisuje način isticanja naziva pružatelja zdravstvenih usluga kao i način obavještavanja javnosti o njihovom radu,
12. pruža zaštitu osobama koje nisu zadovoljne mjerama poduzetima po prigovoru na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja im se pruža, sukladno aktima Komore koji uređuju provođenje disciplinskog postupka,
13. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo u provođenju stručnog nadzora,
14. provodi disciplinski postupak i utvrđuje nedostojnost liječnika za obavljanje liječničke djelatnosti,
15. surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i drugim tijelima,
16. daje pravne savjete i drugu stručnu pomoć članovima Komore u vezi s obavljanjem liječničke djelatnosti,
17. izdaje liječničke iskaznice,
18. provodi izobrazbu kandidata za stalne sudske vještake,
19. dodjeljuje novčanu pomoć članovima Komore i ostalim ovlaštenicima sukladno posebnom aktu Komore,
20. brine o informiranju članova Komore putem glasila, publikacija i drugih sredstava javnog priopćavanja,
21. obavlja poslove vještačenja iz područja medicine,
22. obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, posebnim propisima i odredbama ovog Statuta.
Članak 9.
Prava članova Komore su:
1. pravo biranja tijela Komore i pravo da u njih budu birani,
2. pravo na savjetodavno-pravnu pomoć iz staleške i strukovne problematike,
3. pravo na stručno-medicinski savjet i podršku,
4. pravo korištenja pogodnosti koje Komora ugovori s drugim pravnim i fizičkim osobama,
5. pravo na novčanu pomoć članu Komore ili njegovoj obitelji prema posebnom aktu Komore,
6. pravo na besplatno primanje glasila o radu Komore,
7. druga prava koja proizlaze iz ovoga Statuta i drugih akata Komore.
Članak 10.
Obveze članova Komore su:
1. poštivanje i pridržavanje svih propisa koje donose tijela Komore, a posebice Kodeksa medicinske etike i deontologije,
2. poštivanje tijela Komore,
3. prijavljivanje svih promjena podataka vezanih uz zaposlenje, školovanje, stručno, znanstveno i nastavno napredovanje kao i promjenu osobnih podataka sukladno posebnom aktu Komore,
4. davanje podataka i obavijesti potrebnih za uredno obavljanje poslova Komore,
5. suradnja i sudjelovanje u stručnom nadzoru sukladno posebnom aktu Komore,
6. uredno plaćanje članarine i podmirivanje svih drugih financijskih obveza koje proizlaze iz članstva u Komori,
7. druge obveze koje proizlaze iz ovoga Statuta i drugih akata Komore.
II. USTROJSTVO HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE
Članak 11.
Tijela Komore su:
1. Skupština Komore,
2. Vijeće Komore,
3. Izvršni odbor Komore,
4. Stalna povjerenstva Izvršnog odbora Komore,
5. Predsjednik Komore,
6. Zamjenik predsjednika Komore,
7. Rizničar,
8. Nadzorni odbor Komore,
9. Sud Komore,
10. Županijska povjerenstva Komore,
11. Središnje izborno povjerenstvo.
Članak 12.
Tijela Komore neovisna su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Kolegijalna tijela Komore donose odluke javnim glasovanjem.
Pravilnikom o izboru tijela Komore pobliže se uređuje način i postupak izbora članova za tijela Komore te njihovih predsjednika i zamjenika predsjednika.
Način rada tijela Komore uređuje se odgovarajućim poslovnicima o radu.
Članak 13.
Izborne jedinice u pravilu su bazirane na teritorijalnom principu, tj. po županijama. Iznimno se za liječnike – članove Komore, koji rade u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske – MORH-u organizira zasebna izborna jedinica.
Središnje izborno povjerenstvo provodi izbore za tijela Komore te utvrđuje osnovanost razloga za opoziv mandata članova tijela Komore. Središnje izborno povjerenstvo bira i razrješuje Vijeće Komore, a čine ga predsjednik i četiri člana te četiri zamjenika člana.
Pravilnikom o izboru tijela Komore uređuje se način i postupak izbora članova za tijela Komore, predsjednika i zamjenika predsjednika tijela Komore te način izbora, sastav i rad Središnjeg izbornog povjerenstva.
Članak 14.
Mandat članova tijela Komore traje pet godina.
Mandat članova tijela Komore prestaje:
– smrću
– ostavkom
– prestankom članstva u Komori
– opozivom
– razrješenjem
– privremenim ili trajnim oduzimanjem odobrenja za samostalan rad (licence)
– ako je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost
– ako je pravomoćnom odlukom utvrđena nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti.
1. Skupština
Članak 15.
Skupština je najviše tijelo Komore koju čine zastupnici članova Komore.
Broj zastupnika u Skupštini utvrđuje se po izbornim jedinicama na način da jedan zastupnik dolazi na svaki započeti broj od 150 (sto pedeset) članova Komore u svakoj izbornoj jedinici.
Članak 16.
Skupština obavlja sljedeće poslove:
1. donosi Statut Komore,
2. donosi Kodeks medicinske etike i deontologije,
3. donosi Pravilnik o stručnom nadzoru,
4. donosi Pravilnik o disciplinskom postupku,
5. donosi Pravilnik o izboru tijela Komore,
6. donosi Pravilnik o arbitraži,
7. donosi Pravilnik o postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija,
8. donosi Pravilnik o dodjeli novčane pomoći,
9. donosi Pravilnik o javnim knjigama,
10. donosi Pravilnik o odobrenju za samostalan rad (licenca),
11. donosi Pravilnik o stručnoj obuci kandidata za stalne sudske vještake,
12. donosi Pravilnik o odličjima i godišnjim nagradama,
13. donosi financijski plan i zaključni račun Komore,
14. bira Rizničara te predsjednike stalnih povjerenstava,
15. bira predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine,
16. bira članove Nadzornog odbora,
17. odlučuje o izvješćima svih tijela Komore,
18. bira revizorsko društvo ili samostalnog revizora,
19. donosi programe i planove rada tijela Komore,
20. donosi strateške odluke važne za rad Komore,
21. odlučuje o visini upisnine i visini članarine,
22. donosi odluku o sjedištu Komore,
23. donosi Poslovnik o radu Skupštine,
24. po potrebi osniva, zbog određene svrhe (ad hoc), povjerenstva ili radne skupine
25. donosi odluke o sklapanju poslova, čija neto vrijednost prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna.
Članak 17.
Redovita sjednica Skupštine održava se najmanje jednom godišnje.
Zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine mogu podnijeti predsjednik Komore, Vijeće Komore, Izvršni odbor Komore, najmanje tri županijska povjerenstva ili najmanje 30 (trideset) zastupnika Skupštine.
Zahtjev se podnosi predsjedniku Skupštine koji odluko o tome donosi u roku od 30 dana od dana njegova podnošenja.
Poslovnikom o radu Skupštine pobliže se uređuje način rada Skupštine.
2. Vijeće Komore
Članak 18.
Vijeće Komore čine predsjednici svih Županijskih povjerenstava, Povjerenstvo Grada Zagreba te povjerenstva MORH-a i HZZO-a.
Izbor članova Vijeća Komore, predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća obavlja se sukladno odredbama Pravilnika o izboru tijela Komore.
Predsjednik, dopredsjednik, rizničar i drugi članovi Izvršnog odbora Komore sudjeluju u radu Vijeća Komore bez prava odlučivanja.
Poslovnikom o radu Vijeća Komore pobliže se uređuje rad Vijeća Komore.
Članak 19.
Vijeće Komore obavlja sljedeće poslove:
1. donosi akte Komore osim općih akata iz članka 16. ovog Statuta,
2. nadzire izvršenje zaključaka Skupštine,
3. na temelju prijedloga predsjednika Komore imenuje i razrješava predsjednika, zamjenika predsjednika te članove i zamjenike članova Časnog suda i Visokog časnog suda,
4. bira Središnje izborno povjerenstvo,
5. odlučuje o prigovorima protiv odluka Izvršnog odbora Komore koje nisu upravni akti, osim ako ovim Statutom ili općim aktom Komore nije drugačije određeno,
6. odlučuje o prijedlozima koji su od općeg značenja za uspješno obavljanje poslova Komore,
7. daje mišljenje o izvješćima predsjednika Komore o radu Izvršnog odbora Komore,
8. po potrebi osniva povjerenstva za pojedina pitanja iz svojeg djelokruga rada,
9. zahtijeva od predsjednika i Izvršnog odbora Komore da raspravi određenu problematiku,
10. prati i usklađuje rad izbornih jedinica te donosi zaključke na temelju njihovih izvješća,
11. donosi odluke o sklapanju poslova, čija neto vrijednost prelazi iznos od 300.000,00 kuna, zaključno do neto vrijednosti od 1.000.000,00 kn,
12. razmatra primjedbe i prijedloge Županijskih povjerenstava, Povjerenstva Grada Zagreba, te povjerenstva MORH-a i HZZO-a, te predlaže način djelovanja Izvršnog odbora Komore u pogledu strukovnih stručnih i organizacijskih pitanja kao i pitanja zdravstvene politike,
13. donosi odluku o raspisivanju izbora za tijela Komore,
14. obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština, sukladno Statutu i drugim općim aktima Komore.
3. Izvršni odbor
Članak 20.
Izvršni odbor čine predsjednik Komore, zamjenik predsjednika Komore, dopredsjednik Komore, rizničar Komore te predsjednici stalnih povjerenstava, a u prve dvije godine mandata i bivši predsjednik Komore.
Predsjednik Komore je po položaju predsjednik Izvršnog odbora.
Članove Izvršnog odbora – predsjednike stalnih povjerenstava – bira Skupština Komore, na prijedlog predsjednika Komore, sukladno odredbama Pravilnika o izboru tijela Komore.
Izvršni odbor donosi odluke većinom od ukupnog broja članova Izvršnog odbora.
Poslovnikom o radu Izvršnog odbora pobliže se uređuje rad Izvršnog odbora.
Članak 21.
Izvršni odbor osniva stalna povjerenstva:
1. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju,
2. Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor,
3. Povjerenstvo za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika,
4. Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu,
5. Povjerenstvo za bolničku djelatnost,
6. Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku djelatnost,
7. Povjerenstvo za javnozdravstvenu djelatnost,
8. Povjerenstvo za ostale liječničke djelatnosti,
9. Povjerenstvo za međunarodnu suradnju,
10. Povjerenstvo za mlade liječnike.
Izvršni odbor po potrebi može za pojedina pitanja osnovati radne skupine i povjerenstva, sukladno općim aktima Komore.
Članak 22.
Izvršni odbor obavlja sljedeće poslove:
1. izvršava zaključke Skupštine i Vijeća Komore,
2. priprema materijale, informacije, analize i prijedloge za Vijeće i Skupštinu Komore,
3. utvrđuje prijedloge općih akata i provedbene propise Komore,
4. izrađuje i daje mišljenja kod pripreme nacrta propisa iz područja zdravstva,
5. razmatra i donosi odluke o značajnijim zaključcima stalnih povjerenstava te razmatra i donosi odluke o prijedlozima Rizničara Komore,
6. razmatra problematiku ugovaranja između liječnika koji obavljaju privatnu praksu i HZZO-a i drugih osiguravajućih društava,
7. odlučuje po prigovorima i žalbama, osim ako nije drugačije određeno ovim Statutom i drugim općim aktima Komore,
8. donosi stavove o pojedinim značajnim pitanjima iz djelatnosti Komore,
9. ostvaruje suradnju Komore s ministarstvom nadležnim za zdravstvo, Hrvatskim liječničkim zborom, Hrvatskim liječničkim sindikatom, medicinskim fakultetima, HZZO-om, drugim osiguravajućim društvima i zainteresiranim ustanovama, kao i s drugim strukovnim komorama u zdravstvu,
10. predlaže ministarstvu nadležnom za zdravstvo donošenje rješenja o prestanku rada privatne prakse, zdravstvene ustanove i trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti,
11. vodi financijsko poslovanje i upravlja sredstvima Komore te donosi odluke o pravnim poslovima čija neto vrijednost prelazi iznos 75.000,00 kn zaključno do neto vrijednosti od 300.000,00 kn,
12. brine se o stručnom usavršavanju članova Komore,
13. donosi troškovnike i cjenike usluga Komore,
14. donosi cjenik zdravstvenih usluga liječnika,
15. brine o izvorima i načinu informiranja članova Komore,
16. bira i razrješuje dopredsjednika Komore na prijedlog predsjednika Komore,
17. bira i razrješuje savjetnike predsjednika Komore na prijedlog predsjednika Komore,
18. odlučuje o sklapanju ugovora o radu za radna mjesta u stručnim službama prema Pravilniku o ustroju i radu stručnih službi Komore,
19. bira i razrješuje zamjenike predsjednika i članove stalnih povjerenstava na prijedlog predsjednika tog Povjerenstva,
20. daje suglasnost nakladniku na temeljni akt službenog glasila Komore,
21. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom ili općim aktima Komore.
4. Stalna povjerenstva Izvršnog odbora Komore
Članak 23.
Stalna povjerenstva Izvršnog odbora Komore čine: predsjednik, zamjenik predsjednika te 5 (pet) članova povjerenstva, osim Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor kojeg čine predsjednik, zamjenik predsjednika te 7 (sedam) članova povjerenstva.
Povjerenstva mogu osnovati stručne odnosno ekspertne radne skupine za obavljanje određenih poslova.
Način rada povjerenstava uređuje se Poslovnikom o radu povjerenstava.
4.1. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju
Članak 24.
Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju obavlja sljedeće poslove:
1. predlaže nacrt Kodeksa medicinske etike i deontologije,
2. prati i nadzire provođenje pravila medicinske etike i deontologije te poduzima odgovarajuće mjere u slučaju njihovog kršenja,
3. raspravlja i daje mišljenje odnosno tumačenje o pojedinim pitanjima iz medicinske etike i deontologije,
4. nadzire poštivanje etičkih principa u ostvarivanju prava građana na zdravstvenu zaštitu,
5. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
6. poduzima potrebne prethodne radnje za provođenje postupka pred Sudom Komore,
7. obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
4.2. Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor
Članak 25.
Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor vodi brigu i nadzor o opsegu i kvaliteti stručnog rada liječnika, te o drugim stručnim pitanjima.
Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor obavlja sljedeće poslove:
1. sudjeluje pri utvrđivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga,
2. daje stručna mišljenja kod pripreme propisa koji utječu na razvoj zdravstvene struke,
3. prati i nadzire stručni rad liječnika,
4. sudjeluje u pripremi prijedloga mreže zdravstvene djelatnosti s ministarstvom nadležnim za zdravstvo,
5. razmatra, daje mišljenje i utvrđuje stajalište i o drugim stručnim pitanjima,
6. pruža zaštitu građanima u ostvarivanju prava s obzirom na kakvoću, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja im se pruža,
7. predlaže mjere za unapređivanje stručnog rada liječnika i organizacije zdravstvene zaštite,
8. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom u provedbi stručnog nadzora,
9. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
10. poduzima potrebne prethodne radnje za provođenje postupka pred Sudom Komore,
11. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
4.3. Povjerenstvo za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika
Članak 26.
Povjerenstvo za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika obavlja sljedeće poslove:
1. brine se za postizanje i održavanje stručne osposobljenosti liječnika prema standardima suvremene medicinske znanosti,
2. razmatra prijedloge grana specijalizacije, trajanja i programa specijalizacija i užih specijalizacija
3. razmatra prijedloge o uvjetima, sadržaju i načinu provođenja pripravničkog staža,
4. nadzire, vrednuje i kategorizira oblike trajne medicinske izobrazbe,
5. predlaže sadržaj, rokove i postupak provjere stručnosti liječnika,
6. određuje sadržaj i način provođenja disciplinske mjere dodatne izobrazbe izrečene na temelju odluke Suda Komore u disciplinskom postupku.
7. predlaže načine provođenja trajne medicinske izobrazbe,
8. donosi pravila postupanja za provjeru stručnosti liječnika,
9. koordinira svoj rad s ostalim tijelima Komore,
10. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
4.4 Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu
Članak 27.
Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu obavlja sljedeće poslove:
1. brine se o kvaliteti, organizaciji i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite te njezinoj integraciji u cjelokupni sustav zdravstvene zaštite,
2. sudjeluje u pripremi i donošenju standarda i normativa te mjera i mreže primarne zdravstvene zaštite u mreži zdravstvene djelatnosti,
3. brine o interesima privatnih liječnika primarne zdravstvene zaštite kod ugovaranja s HZZO-om i drugim osiguravajućim društvima te pred ministarstvom nadležnim za zdravstvo,
4. sudjeluje u postupku davanja mišljenja o opravdanosti osnivanja, proširenja i promjene djelatnosti pružatelja zdravstvenih usluga u mreži zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini,
5. sudjeluje u davanju mišljenje Komore na prijedloge zakonskih i podzakonskih akata koji utječu na rad liječnika na području primarne zdravstvene zaštite,
6. podnosi izvješća Izvršnom odboru Komore o uočenim nepravilnostima ili problemima te o pojedinim pitanjima iz primarne zdravstvene zaštite,
7. priprema prijedlog godišnjeg plana potrebnih specijalizacija koji Komora daje ministarstvu nadležnom za zdravstvo,
8. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
9. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktima Komore.
4.5. Povjerenstvo za bolničku djelatnost
Članak 28.
Povjerenstvo za bolničku djelatnost obavlja sljedeće poslove:
1. brine se o kvaliteti, sadržaju i organizaciji bolničke djelatnosti i njezine integracije u cjelokupni sustav zdravstvene zaštite,
2. sudjeluje u pripremi i donošenju standarda, normativa i mjera bolničke djelatnosti,
3. zastupa interese liječnika bolničke djelatnosti pred HZZO-om i drugim osiguravajućim zavodima te ministarstvom nadležnim za zdravstvo,
4. sudjeluje u postupku davanja mišljenja o opravdanosti osnivanja, proširenja i promjene djelatnosti pružatelja zdravstvenih usluga u mreži zdravstvene djelatnosti na sekundarnoj i tercijarnoj razini,
5. sudjeluje u davanju mišljenje Komore na prijedloge zakonskih i podzakonskih akata koji utječu na rad liječnika na području sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite,
6. razmatra prijedloge akata na koje Komora, sukladno odredbama zakona koji uređuju zdravstvena područja, daje prethodno mišljenje,
7. priprema prijedlog godišnjeg plana potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija koji Komora daje ministru nadležnom za zdravstvo,
8. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
9. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
4.6. Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku djelatnost
Članak 29.
Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku djelatnost obavlja sljedeće djelatnosti:
1. brine se o kvaliteti, opsegu i organizaciji privatne prakse i ugovorne specijalističke izvanbolničke djelatnosti (dalje u tekstu: privatna praksa) te njihovoj integraciji u cjelokupnu zdravstvenu zaštitu,
2. daje mišljenja o opravdanosti osnivanja, proširenja i promjene djelatnosti pružatelja zdravstvenih usluga u mreži zdravstvene djelatnosti i izvan nje,
3. predlaže podnošenje zahtjeva ministarstvu nadležnom za zdravstvo za donošenje rješenja o prestanku rada privatne prakse, zdravstvene ustanove i trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti,
4. sudjeluje u davanju suglasnosti na pravilnik ministarstva nadležnog za zdravstvo kojim se određuju uvjeti pod kojima liječnici koji obavljaju privatnu praksu mogu u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, obavljati poslove iz svoje struke na temelju posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom, odnosno trgovačkim društvom,
5. prethodno razmatra zaprimljene prijedloge izmjene i dopune cjenika zdravstvenih usluga liječnika,
6. sudjeluje u davanju suglasnosti na cijene zdravstvenih usluga iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja koje određuje društvo za osiguranje,
7. zastupa interese svojih članova kod sklapanja ugovora s HZZO-om i drugim osiguravajućim društvima,
8. sudjeluje u postupku donošenja pravilnika koji uređuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse, zdravstvene ustanove i trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti,
9. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
10. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
4.7. Povjerenstvo za javnozdravstvenu djelatnost
Članak 30.
Povjerenstvo za javnozdravstvenu djelatnost obavlja sljedeće djelatnosti:
1. brine se o kvaliteti, organizaciji i dostupnosti javnozdravstvene djelatnosti te njezinoj integraciji u cjelokupni sustav zdravstvene zaštite,
2. sudjeluje u pripremi i donošenju standarda i normativa te mjera javnozdravstvene djelatnosti,
3. zastupa interese liječnika u javnozdravstvenoj djelatnosti kod ugovaranja s HZZO-om i drugim osiguravajućim društvima te pred ministarstvom nadležnim za zdravstvo,
4. daje mišljenja o opravdanosti osnivanja, proširenja i promjene djelatnosti javnozdravstvenih ustanova,
5. sudjeluje u davanju mišljenja Komore na prijedloge zakonskih i podzakonskih akata koji utječu na rad liječnika na području javnozdravstvene djelatnosti,
6. podnosi izvješća Izvršnom odboru Komore o pojedinim nepravilnostima ili problemima u javnozdravstvenoj djelatnosti,
7. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
8. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktima Komore.
4.8. Povjerenstvo za ostale liječničke djelatnosti
Članak 31.
Povjerenstvo za ostale liječničke djelatnosti obavlja sljedeće djelatnosti:
1. brine se o kvaliteti, sadržaju i organizaciji liječničkih djelatnosti izvan sustava zdravstvene zaštite,
2. zastupa interese liječnika ovih djelatnosti pred ustanovama, trgovačkim društvima te drugim pravnim osobama,
3. sudjeluje u pripremi i donošenju standarda i normativa na područjima liječničkih djelatnosti izvan sustava zdravstvene zaštite,
4. podnosi izvješća Izvršnom odboru Komore o pojedinim nepravilnostima ili problemima u radu liječnika izvan sustava zdravstvene zaštite,
5. daje stručna mišljenja kod pripreme propisa na područjima svojih djelatnosti,
6. promiče znanstveno-istraživački rad na područjima svojih liječničkih djelatnosti,
7. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
8. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktima Komore.
4.9. Povjerenstvo za međunarodnu suradnju
Članak 32.
Povjerenstvo za međunarodnu suradnju obavlja sljedeće djelatnosti:
1. održava stalne kontakte s drugim komorama radi razmjene iskustava,
2. za predsjednika Komore priprema materijale vezane uz sastanke na međunarodnoj razini,
3. proučava rad Stalnog komiteta europskih liječnika (CPME) te ostalih međunarodnih liječničkih udruga i o njima izvješćuje predsjednika Komore,
4. priprema održavanje međunarodnih sastanaka vezanih uz djelovanje Komore koji se održavaju u Republici Hrvatskoj,
5. članovi Povjerenstva sudjeluju kao delegati Komore na međunarodnim sastancima,
6. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
7. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
4.10. Povjerenstvo za mlade liječnike
Članak 33.
Povjerenstvo za mlade liječnike obavlja sljedeće poslove:
1. prati i proučava status, uvjete rada i usavršavanja mladih liječnika u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osobito unutar Europske unije, te kreira prijedloge za usklađivanje s dobrim praksama,
2. održava stalne kontakte i aktivnu suradnju s udrugama i organizacijama mladih liječnika i studenata u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, te s mladim liječnicima u Republici Hrvatskoj općenito,
3. podnosi izvješća Izvršnom odboru Komore o poteškoćama i problemima s kojima se susreću mladi liječnici, te predlaže i zagovara potencijalna rješenja,
4. razmatra, utvrđuje stajalište i sudjeluje u davanju mišljenja Komore na prijedloge zakonskih i podzakonskih akata, kao i o drugim pitanjima koja utječu na status, rad i usavršavanje mladih liječnika,
5. samostalno te u suradnji s drugim povjerenstvima Komore organizira domaće i međunarodne sastanake, okrugle stolove i tribine vezane uz problematiku mladih liječnika,
6. sudjeluje u realizaciji i provedbi stručnih i znanstvenih istraživanja koja provodi Komora,
7. organizira i aktivno sudjeluje u projektima od važnosti za mlade liječnike,
8. svoj rad koordinira s ostalim tijelima Komore,
9. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom te drugim općim aktima Komore.
5. Predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore
Članak 34.
Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore biraju članovi Komore neposredno po načelu jedan član – jedan glas.
Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika Komore traje pet (5) godina.
Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore ne može biti biran više od dva mandata uzastopce.
Predsjednik Komore zastupa i predstavlja Komoru.
Zamjenik predsjednika Komore neposredno surađuje u radu s predsjednikom Komore, zamjenjuje predsjednika Komore u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik.
Ako predsjednik Komore ne može više obavljati svoju dužnost, obavlja je zamjenik predsjednika sve do novih izbora za predsjednika Komore.
Ako zamjenik predsjednika ne može obavljati dužnost predsjednika Komore u slučaju iz stavka 6. ovog članka, dužnost predsjednika Komore obavlja predsjednik Skupštine Komore, a najdulje šest (6) mjeseci.
Članak 35.
Predsjednik, zamjenik predsjednika, dopredsjednik te članovi Izvršnog odbora Komore mogu poslove iz svog djelokruga obavljati zasnivanjem radnog odnosa na puno ili nepuno radno vrijeme ili bez zasnivanja radnog odnosa.
Članak 36.
Predsjednik Komore obavlja sljedeće poslove:
1. zastupa i predstavlja Komoru u svim pravnim i financijskim poslovima,
2. izvršava zaključke i odluke Skupštine i Vijeća Komore,
3. saziva i vodi sjednice Izvršnog odbora te provodi njihove zaključke i odluke,
4. sklapa pravne poslove u neto vrijednosti do iznosa od 75.000,00 kuna, a preko tog iznosa, ovisno o vrijednosti iznosa, na temelju suglasnosti Izvršnog odbora odnosno Vijeća Komore,
5. predlaže Izvršnom odboru poduzimanje aktivnosti u cilju provođenja politike Komore,
6. predlaže Izvršnom odboru kandidate za savjetnike i dopredsjednika Komore,
7. održava redovite kontakte i surađuje s predstavnicima o tijela državne vlasti, radi ostvarivanja ciljeva Komore,
8. podnosi zahtjeve za pokretanje disciplinskog postupka odnosno postupka za utvrđivanje nedostojnosti liječnika, Časnom sudu Komore,
9. daje priopćenja za javnost,
10. potpisuje upravne akte i javne isprave,
11. obavlja i druge poslove određene ovim Statutom ili posebnim aktima Komore.
Članak 37.
Za obavljanje poslova iz svog djelokruga, predsjednik Komore odgovara članovima Komore.
Predsjednik je dužan o svome radu i o radu Izvršnog odbora izvješćivati Vijeće i Skupštinu Komore na sjednicama.
Predsjednik može biti opozvan prije isteka mandata u skladu s odredbama Pravilnika o izboru tijela Komore.
6. Rizničar
Članak 38.
Rizničar je tijelo Komore koji se brine o financijskom i materijalnom poslovanju Komore.
Rizničar Komore obavlja sljedeće poslove:
1. predlaže godišnji plan i program financijskog i materijalnog poslovanja Komore,
2. sudjeluje u izradi propisa iz područja financiranja zdravstva,
3. sudjeluje u pripremi periodičnih i godišnjeg financijskog izvješća,
4. sudjeluje u izradi prijedloga cijena usluga Komore,
5. koordinira rad Službe financijsko-ekonomskih poslova Komore,
6. koordinira rad s povjerenstvima izbornih jedinica u financijskim pitanjima,
7. surađuje s ostalim tijelima Komore po pitanjima financijskog poslovanja Komore,
8. obavlja i druge poslove sukladno dodijeljenim ovlastima i općim aktima Komore.
7. Nadzorni odbor
Članak 39.
Nadzorni odbor je tijelo Komore koje nadzire obavljanja zadaća i poslova Komore te razmatra pravilnost odluka koje donese tijela Komore.
Nadzorni odbor čine predsjednik i dva člana.
Nadzorni odbor dužan je najmanje dva puta godišnje pregledati i razmotriti financijsko poslovanje Komore i razmotriti godišnja financijska izvješća.
Nadzorni odbor može staviti izvan snage odluku tijela Komore ako smatra da je njome povrijeđena kakav propis ili opći akt Komore.
Nadzorni odbor može staviti izvan snage odluku iz prethodnog stavka koja je nezakonita do iduće izvanredne sjednice tijela Komore koje je donijelo tu odluku.
O svom radu Nadzorni odbor svake godine podnosi izvješće na Skupštini te predlaže usvajanje zaključnog računa.
8. Sud Komore
Članak 40.
Sud Komore čine Časni sud i Visoki časni sud Komore.
Časni sud i Visoki časni sud Komore su disciplinska tijela Komore.
Sudovi iz stavka 1. ovog članka odlučuju o disciplinskoj odgovornosti članova Komore.
Časni sud Komore utvrđuje nedostojnost liječnika za obavljanje liječničke djelatnosti.
Časni sud Komore odlučuje o disciplinskoj odgovornosti liječnika i utvrđuje nedostojnost liječnika za obavljanje liječničke djelatnosti u prvom stupnju.
Časni sud Komore ima predsjednika, zamjenika predsjednika te pet članova – liječnika, i pet članova liječnika zamjenika.
Visoki časni sud Komore odlučuje o žalbama protiv odluka Časnog suda Komore o disciplinskom odgovornosti članova Komore.
Visoki časni sud Komore ima predsjednika, zamjenika predsjednika i pet članova liječnika i pet članova liječnika zamjenika.
Članak 41.
Predsjednike i zamjenike predsjednika Časnog i Visokog časnog suda Komore bira Vijeće Komore na prijedlog Predsjednika Komore.
Predsjednike i zamjenike predsjednike Časnog i Visokog časnog suda Komore opoziva Vijeće Komore.
Predsjednik i zamjenik predsjednika Časnog i Visokog časnog suda Komore moraju biti istaknuti pravnici.
Članove Časnog i Visokog časnog suda Komore i njihove zamjenike bira Vijeće Komore na prijedlog Predsjednika Komore.
Članovi Časnog i Visokog časnog suda Komore i njihovi zamjenici moraju biti osobe visokih etičkih kvaliteta s bogatim stručnim i profesionalnim iskustvom.
Predsjednici, zamjenici predsjednika Časnog i Visokog časnog suda Komore, članovi te zamjenici članova Časnog i Visokog časnog suda Komore, biraju se na vrijeme od pet godina.
9. Županijska povjerenstva, Povjerenstvo Grada Zagreba, povjerenstvo MORH-a i HZZO-aa
Članak 42.
Županijska povjerenstva osnivaju se sukladno područnom (regionalnom) teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, kao i Povjerenstvo za Grad Zagreb, a posebno se formira Povjerenstvo za liječnike- članove Komore koji rade u MORH-u i HZZO-u (u daljnjem tekstu: županijska povjerenstva).
Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka čije izborne jedinice imaju do 1000 članova Komore imaju do 5 (pet) članova, a povjerenstva čije izborne jedinice imaju preko 1000 članova Komore imaju do 7 (sedam) članova.
Članovima županijskih povjerenstava postaju članovi Komore koji su kao kandidati u postupku za izbor zastupnika Skupštine dobili najveći broj glasova u svojoj izbornoj jedinici.
Članovi županijskog povjerenstva imenuju za predsjednika županijskog povjerenstva onog člana koji je u toj izbornoj jedinici dobio najveći broj glasova na izborima dok za zamjenika predsjednika imenuju člana koji je u toj izbornoj jedinici drugi po broju dobivenih glasova.
Postupak izbora članova, predsjednika i zamjenika županijskih povjerenstava obavlja se sukladno odredbama Pravilnika o izboru tijela Komore.
Predsjednik županijskog povjerenstva prima obavijesti i upute od Izvršnog odbora, prati njihovu provedbu i o tome izvješćuje Izvršni odbor.
Način rada županijskih povjerenstava pobliže se propisuje Poslovnikom o radu.
Članak 43.
Županijska povjerenstva Povjerenstvo Grada Zagreba, povjerenstva MORH-a i HZZO-a obavljaju sljedeće poslove:
1. provode zaključke i odluke tijela Komore,
2. sudjeluju pri planiranju zdravstvene politike za svoje područje u suradnji sa županijskim tijelima odgovornim za zdravstvo,
3. organiziraju stručna savjetovanja odnosno usavršavanje članova Komore koji rade na području pojedinog povjerenstva, u koordinaciji s Povjerenstvom za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika,
4. razmatraju primjedbe i prijedloge svojih članova i po potrebi ih prosljeđuju Izvršnom odboru Komore,
5. predlažu plan potreba za liječnicima u području nadležnosti svog povjerenstva,
6. redovito izvješćuju svoje članove o radu Komore,
7. Izvršnom odboru dostavljaju podatke o stanju zdravstva na svome području
8. daju stavove o opravdanosti osnivanja, proširenja ili promjene djelatnosti pružatelja zdravstvenih usluga u mreži na svom području,
9. surađuju s podružnicama Hrvatskog liječničkog zbora,
10. obavljaju i druge poslove određene ovim Statutom ili općim aktima Komore.
III. DISCIPLINSKI POSTUPAK
Članak 44.
Disciplinski postupak pokreće se i vodi protiv liječnika koji je, ili je bio član Komore u trenutku počinjenja disciplinske povrede.
Disciplinski postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku, ako ovim Statutom i općim aktima nije drugačije propisano.
Pri odlučivanju o odgovornosti i izricanju disciplinskih mjera i kazni, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Kaznenog zakona.
Kaznena i prekršajna odgovornost liječnika odnosno disciplinska odgovornost liječnika kod poslodavca, ne isključuje disciplinsku odgovornost liječnika pred Komorom.
Članak 45.
Liječnik je disciplinski odgovoran ako:
1. povrijedi odredbe zakona o obavljanju liječničke djelatnosti,
2. povrijedi Kodeks medicinske etike i deontologije Komore,
3. obavlja nestručno liječničku profesiju,
4. svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama, povrijedi ugled liječničke profesije,
5. ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom članske obveze prema Komori.
Teže disciplinske povrede su povrede koje imaju teže značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena.
Lakše disciplinske povrede su povrede koje imaju lakše značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena.
Teže i lakše disciplinske povrede propisuju se Pravilnikom o disciplinskom postupku.
Članak 46.
Za teže disciplinske povrede liječniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere i kazna:
1. ukor,
2. javni ukor,
3. novčana kazna,
4. privremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) u trajanju od mjesec dana do godine dana,
5. trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence,)
6. privremeno ili trajno ograničenje opsega odobrenja za samostalan rad (licence).
Disciplinska mjera oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence) može se izreći uvjetno, s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine.
Za lakše disciplinske povrede liječniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere i kazna:
1. opomena,
2. novčana kazna.
Iznos novčane kazne koja se može izreći za težu ili lakšu disciplinsku povredu, ne može biti niži od 1.000,00 kn niti viši od 5.000,00 kn.
Uz svaku disciplinsku mjeru, osim uz mjeru trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence), i novčanu kaznu, liječniku se može izreći i mjera dodatne izobrazbe.
Članak 47.
Časni sud Komore može pokrenuti disciplinski postupak po službenoj dužnosti, na zahtjev pacijenta odnosno druge zainteresirane osobe, nekog od tijela Komore te na zahtjev ministra nadležnog za zdravlje.
Članak 48.
Prethodni postupak provodi Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor Komore te Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Komore, kad im predsjednik Časnog suda Komore proslijedi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.
Članak 49.
Tijek disciplinskog postupka uređuje se Pravilnikom o disciplinskom postupku.
Članak 50.
Protiv odluke Časnog suda Komore može se uložiti žalba Visokom časnom sudu Komore.
Protiv odluke Visokog časnog suda Komore može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 51.
Liječnik koji je pravomoćnom sudskom odlukom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela, Časni sud Komore može, s obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena, smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti.
Članak 52.
Odluka Časnog suda Komore kojom se liječnik proglašava nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti, ne može se pobijati žalbom već se protiv te odluke može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom Republike Hrvatske.
IV. STRUČNI NADZOR
Članak 53.
Komora obavlja stručni nadzor nad radom liječnika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i liječnika koji obavljaju privatnu praksu u pružanju neposredne zdravstvene zaštite građanima s obzirom na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga te ostvarivanja prava pacijenata.
Stručni nadzor iz stavka 1. ovog članka Komora obavlja temeljem zakonskih ovlasti.
Način organiziranja i provođenja stručnog nadzora uređuje se Pravilnikom o stručnom nadzoru.
Svi članovi Komore obvezni su sudjelovati u provođenju stručnog nadzora.
V. STRUČNE SLUŽBE KOMORE
Članak 54.
Stručne službe Komore obavljaju stručno medicinske, pravne, financijske, administrativne i ostale poslove iz djelokruga ovlasti Komore.
Radom stručnih službi upravlja predsjednik Komore, odnosno osoba koju predsjednik ovlasti.
VI. IZVORI FINANCIRANJA
Članak 55.
Izvori financiranja Komore jesu:
1. upisnina,
2. članarina,
3. naknade za usluge Komore,
4. donacije,
5. ostali izvori.
VII. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD (LICENCA)
Članak 56.
Liječnik može obavljati liječničku djelatnost isključivo na temelju odobrenja za samostalan rad (licence) osim u slučajevima propisanim člankom 15. stavak 5. Zakona o liječništvu.
Odobrenje za samostalan rad javna je isprava kojom se dokazuje stručna osposobljenost liječnika – doktora medicine za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti iz područja opće medicine, specijalnosti i uže specijalnosti odnosno akreditacijskog područja u Republici Hrvatskoj.
Liječnik svoje zvanje može obavljati samo u okviru svoje izobrazbe određene odobrenjem za samostalan rad licencom, ukoliko zakonom nije drukčije propisano.
Odobrenje za samostalan rad (licenca) se izdaje, obnavlja i zamjenjuje upravnim aktom.
U postupku izdavanja, obnavljanja ili zamjene odobrenja za samostalan rad (licence) liječniku se izdaje i javna isprava – licenca.
Članak 57.
Postupak izdavanja, obnavljanja ili zamjene odobrenja za samostalan rad (licence) pokreće se podnošenjem zahtjeva.
Opći uvjeti za izdavanje odobrenje za samostalan rad (licence) su:
1. stručna kvalifikacija koja obuhvaća formalno obrazovanje i profesionalnu osposobljenost za obavljanje regulirane profesije liječnik – doktor medicine,
2. upis u Imenik liječnika Komore,
3. poznavanje hrvatskog jezika na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom
Odobrenje za samostalan rad (licenca) se izdaje na razdoblje od šest godina, osim ako ovim Statutom odnosno općim aktom nije drukčije propisano.
Liječniku stranom državljaninu Komora će izdati odobrenje za samostalan rad (licencu) na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Članak 58.
Liječnik kojemu je izdano odobrenje za samostalan rad (licenca), dužan je stručno se usavršavati u skladu s posebnim aktom Komore kojim je reguliran postupak, sadržaj i rokovi trajne medicinske izobrazbe liječnika.
Liječniku se obnavlja odobrenje za samostalan rad (licenca) ukoliko je sakupio propisani broj bodova u postupku trajne medicinske izobrazbe.
Članak 59.
Odobrenje za samostalan rad (licenca) prestaje važiti:
1. istekom vremenskog razdoblja na koje je izdana,
2. na osobni zahtjev liječnika,
3. odlukom disciplinskog tijela Komore,
4. brisanjem liječnika iz Imenika liječnika,
5. smrću liječnika – člana Komore
Odlukom Suda Komore liječniku se može privremeno ili trajno oduzeti odobrenje za samostalan rad (licenca).
Osim odluke iz prethodnog stavka ovoga članka, Sud Komore može, privremeno ili trajno, liječniku ograničiti (odobrenje za samostalan rad) licencu obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti.
Postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licence) pobliže uređuje Pravilnikom o odobrenju za samostalan rad.
Članak 60.
Liječnik može zatražiti izdavanje duplikata izdanog odobrenja za samostalan rad (licence) u slučaju gubitka, otuđenja, oštećenja ili uništenja sukladno posebnom aktu Komore koji uređuje postupak izdavanja duplikata.
VIII. TRAJNA MEDICINSKA IZOBRAZBA
Članak 61.
Liječnik ima pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete liječničke djelatnosti.
Stručno usavršavanje liječnika obuhvaća:
– kontinuirano praćenje razvoja medicinske znanosti,
– stjecanje novih znanja i vještina.
Članak 62.
Liječnik se može stručno usavršavati na sljedeće načine:
a) sudjelovanjem na edukacijskim skupovima koji se održavaju uživo (kongresi/konferencije, simpoziji, stručni sastanci, predavanja, tečajevi trajne izobrazbe, usko specifična izobrazba iz pojedinog područja medicine, webinara),
b) kontroliranom izobrazbom putem interneta (e-učenje) kroz e-module, e-platforme, e-knjižnice, edukacijske aplikacije,
c) ostalim oblicima trajne medicinske izobrazbe.
Članak 63.
Načela, sadržaj i način provođenja, postupak prijave te vrednovanje trajne medicinske izobrazbe liječnika od strane Hrvatske liječničke komore, pobliže se uređuje Pravilnikom o trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 64.
Postupci pred tijelima Komore koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovog Statuta, dovršit će se sukladno aktima na temelju kojih su i započeti.
Opći akti doneseni na temelju Statuta Hrvatske liječničke komore (»Narodne novine«, br. 16/16.) ostaju na snazi do donošenja novih sukladno odredbama ovoga Statuta.
Članak 65.
Izmjene, dopune ili izmjene dopune ovog Statuta donose se po postupku za donošenje Statuta.
Članak 66.
Ministar nadležan za zdravstvo daje suglasnost na odredbe ovog Statuta.
Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Hrvatske liječničke komore objavljen u »Narodnim novinama« br. 16/2016.
Ovaj Statut stupa na snagu u roku od osam dana od objave u »Narodnim novinama«, a nakon stupanja na snagu objavljuje se u »Liječničkim novinama« te na službenoj mrežnoj stranici Komore – www.hlk.hr.
Klasa: 030-02/18-01/35
Urbroj: 385-02/01-18/14
Zagreb, 19. svibnja 2018.
Predsjednik Skupštine
Hrvatske liječničke komore
doc. dr. sc. Goran Hauser, dr. med., v. r.