HRVATSKI SABOR

1395

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ SURADNJI U KAZNENIM STVARIMA S DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2018.

Klasa: 011-01/18-01/101

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 19. srpnja 2018.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ SURADNJI U KAZNENIM STVARIMA S DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

Članak 1.

U Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članica Europske unije (»Narodne novine«, br. 91/10., 81/13., 124/13., 26/15. i 102/17.) u članku 1. stavku 2. iza podstavka 14. dodaju se podstavci 15., 16. i 17. koji glase:

» – Okvirna odluka Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražiteljskim ekipama (2002/465/PUP), (SL L 162, 20. 6. 2002.),

– Okvirna odluka Vijeća od 30. studenoga 2009. o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima (2009/948/PUP) (SL L 328, 15. 12. 2009.),

– Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP.«.

Članak 2.

U članku 2. iza točke 31. dodaje se točka 32. koja glasi:

»32. upozorenje – je međunarodna potraga raspisana u Schengenskom informacijskom sustavu za područje Europske unije (osim Cipra i Irske) i pridružene schengenske države (Norveška, Velika Britanija, Island, Švicarska i Lihtenštajn).«.

Članak 3.

Iza članka 12 f. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 12.g, 12.h, 12.i, 12.j, 12.k, 12.l, 12.m, 12.n, 12.o, 12.p, 12.r, 12.s, 12.t, 12.u i 12.v koji glase:

»Obveza utvrđivanja postojanja usporednih postupaka

Članak 12.g

(1) Ako nadležno državno odvjetništvo ima saznanja da se u drugoj državi članici ili više država članica vodi usporedni postupak u odnosu na iste činjenice i protiv iste osobe, dužno je uspostaviti kontakt s nadležnim tijelom te druge države članice kako bi se potvrdilo postojanje usporednih postupaka radi postizanja dogovora o mogućem vođenju postupka samo u jednoj državi članici.

(2) U slučajevima iz stavka 1., kada se postupa u odnosu na kaznena djela terorizma, prilikom postizanja dogovora o mogućem vođenju postupka samo u jednoj državi članici, u obzir se uzimaju sljedeće okolnosti:

(a) država članica je ona na čijem je državnom području počinjeno kazneno djelo,

(b) država članica je ona čiji je počinitelj državljanin ili u kojoj ima boravište,

(c) država članica je ona koja je zemlja podrijetla žrtava,

(d) država članica je ona na čijem je državnom području pronađen počinitelj.

(3) Ako je zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka nadležno tijelo druge države članice uspostavilo kontakt s nadležnim državnim odvjetništvom, ono je dužno bez odgode obavijestiti to tijelo vodi li se u Republici Hrvatskoj usporedni postupak. Ako je osumnjičenik ili okrivljenik uhićen ili se nalazi u istražnom zatvoru, zahtjev za uspostavu kontakta smatra se hitnim.

(4) Ako nadležno državno odvjetništvo nema saznanja o tome koje je tijelo druge države članice nadležno za uspostavljanje kontakta, ono će preko kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže (EJN) ili EUROJUST-a razmijeniti podatke o tom nadležnom tijelu.

Sadržaj zahtjeva i odgovora

Članak 12.h

(1) Nadležno državno odvjetništvo i tijelo s kojim se uspostavlja kontakt međusobno komuniciraju svim sredstvima koja omogućuju pisani zapis.

(2) Zahtjev za uspostavljanje kontakta s nadležnim tijelom u drugoj državi članici sadržava:

1. podatke o državnom odvjetništvu koje šalje zahtjev,

2. opis činjenica i okolnosti koje su predmet kaznenog postupka,

3. sve poznate podatke o identitetu osumnjičene osobe te podatke o žrtvama,

4. podatke o stanju postupka,

5. podatke o pritvoru ili istražnom zatvoru ako je određen.

(3) Odgovor državnog odvjetnika na zahtjev nadležnog tijela druge države članice sadrži sljedeće podatke:

1. vodi li se ili se vodio postupak u odnosu na činjenice koje su dijelom ili u potpunosti jednake činjenicama iz zahtjeva te odnosi li se postupak na iste osobe,

2. u slučaju postojanja usporednog postupka potrebno je navesti kontaktne podatke nadležnog državnog odvjetništva, podatke o broju predmeta i u kojoj se fazi postupak nalazi.

(4) Državno odvjetništvo može dati i dodatne obavijesti u vezi s postupkom.

Obveza dogovaranja kod usporednih postupaka

Članak 12.i

(1) Kada se utvrdi postojanje usporednih kaznenih postupaka, nadležno državno odvjetništvo izravno se dogovara s nadležnim tijelom druge države članice o mogućem vođenju postupka samo u jednoj državi članici.

(2) Tijekom dogovaranja nadležno državno odvjetništvo će obavještavati nadležno tijelo druge države članice o svim radnjama poduzetim u tom postupku.

(3) Ako nadležno tijelo druge države članice tijekom dogovaranja zatraži od nadležnog državnog odvjetništva da mu dostavi podatke koji bi mogli ugroziti temeljne interese nacionalne sigurnosti ili sigurnost pojedinaca, ti se podaci neće dostaviti.

Dogovor o vođenju jednog postupka

Članak 12.j

(1) Ako dogovor o vođenju jednog postupka bude postignut na način da se postupak vodi u Republici Hrvatskoj, nadležno državno odvjetništvo dužno je obavijestiti nadležno tijelo druge države članice ili drugih država članica o ishodu tog postupka.

(2) Ako dogovor o vođenju jednog postupka bude postignut na način da se postupak vodi u drugoj državi članici, nadležno državno odvjetništvo će spontanom razmjenom informacija nadležnom tijelu te države članice dostaviti ovjerenu presliku spisa predmeta i rješenjem prekinuti postupak.

(3) Ako nije postignut dogovor između nadležnog državnog odvjetništva i tijela druge države članice, državno odvjetništvo može zatražiti posredovanje EUROJUST-a.

Učinak pravomoćno okončanog postupka u drugoj državi članici

Članak 12.k

Kada je kazneni postupak u drugoj državi članici pravomoćno okončan, državni odvjetnik odbacit će kaznenu prijavu ili obustaviti istragu odnosno odustati od kaznenog progona, uz obavijest sudu pod uvjetom da je, ako je izrečena kazna i izvršena, trenutačno u postupku izvršenja ili se više, prema zakonima države koja ju je izrekla, ne može izvršiti.

Osnivanje zajedničkog istražnog tima

Članak 12.l

Kada postoje opravdani razlozi, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može sporazumom s nadležnim tijelima jedne ili više država članica Europske unije osnovati zajednički istražni tim u slučajevima:

a) opsežnih i složenih istraga kaznenih djela koje uključuju suradnju s drugim državama članicama,

b) kad nadležna tijela jedne ili više država članica provode istraživanje kaznenih djela čije okolnosti zahtijevaju usklađeno i koordinirano zajedničko djelovanje nadležnih tijela uključenih država.

Način osnivanja zajedničkog istražnog tima

Članak 12.m

(1) Zahtjev za osnivanje zajedničkog istražnog tima može podnijeti svaka uključena država članica.

(2) Zajednički istražni tim se osniva u jednoj od država članica u kojima se očekuje da će se provoditi istrage.

(3) Kada Republika Hrvatska zahtijeva osnivanje zajedničkog istražnog tima, taj zahtjev upućuje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na prijedlog državnog odvjetništva koje postupa u predmetu. Zahtjev sadrži okolnosti zbog kojih se zahtijeva osnivanje zajedničkog istražnog tima te podatke potrebne za sklapanje sporazuma.

(4) Sporazumom se utvrđuju: stranke, svrha, vremensko trajanje, voditelji i članovi zajedničkog istražnog tima te druge okolnosti bitne za učinkovito provođenje sporazuma. Uz suglasnost stranaka, zajednički istražni tim može produžiti svoj rad i nakon isteka roka iz sporazuma.

Postupanje zajedničkog istražnog tima u Republici Hrvatskoj

Članak 12.n

Zajednički istražni tim postupa u Republici Hrvatskoj u skladu sa sljedećim općim uvjetima:

a) kada se zajednička istraga provodi u Republici Hrvatskoj, voditelj zajedničkog istražnog tima je predstavnik državnog odvjetništva koje postupa u predmetu,

b) članovi zajedničkog istražnog tima postupaju po nalozima voditelja iz točke a) ovoga članka, a u skladu sa sklopljenim sporazumom,

c) Republika Hrvatska osigurava potrebne uvjete za rad zajedničkog istražnog tima na svojem području.

Mjerodavno pravo

Članak 12.o

(1) Predstavnici tijela Republike Hrvatske u okviru zajedničkog istražnog tima na državnom području Republike Hrvatske postupaju sukladno domaćem pravnom poretku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, provođenje radnji može se provesti sukladno pravu države članice čiji predstavnici sudjeluju u zajedničkom istražnom timu pod uvjetom da takvo postupanje nije u suprotnosti s temeljnim načelima domaćeg pravnog poretka.

Provođenje dokaznih radnji u okviru zajedničkog istražnog tima

Članak 12.p

(1) Članovi zajedničkog istražnog tima iz drugih država članica (u daljnjem tekstu: »strani upućeni članovi«) imaju pravo prisustvovati radnjama u okviru zajedničke istrage koja se provodi u Republici Hrvatskoj. Voditelj zajedničkog istražnog tima uskratit će im prisustvovanje ako bi ono bilo u suprotnosti s domaćim pravom.

(2) Stranim upućenim članovima voditelj zajedničkog istražnog tima može u skladu s propisima Republike Hrvatske povjeriti provođenje određene radnje kada to odobri država članica iz koje je strani upućeni član.

(3) Članovi zajedničkog istražnog tima koji su upućeni iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: »domaći upućeni članovi«) imaju pravo prisustvovati radnjama koje se provode u drugoj državi članici koja sudjeluje u zajedničkom istražnom timu.

(4) Domaći upućeni članovi mogu provoditi radnje u drugoj državi članici koja sudjeluje u zajedničkom istražnom timu kada to odobri državni odvjetnik koji postupa u tom predmetu u Republici Hrvatskoj i nadležno tijelo te države članice.

(5) Kada je u okviru zajedničke istrage potrebno provesti određenu radnju u Republici Hrvatskoj, državni odvjetnik koji postupa u predmetu u Republici Hrvatskoj provodi te radnje u skladu s domaćim pravom.

(6) Kada je u okviru zajedničke istrage potrebno provesti određenu radnju u drugoj državi članici koja sudjeluje u zajedničkom istražnom timu, voditelj iz članka 12.n zatražit će od nadležnih tijela te države poduzimanje radnje.

Korištenje podataka i dokaza

Članak 12.r

(1) Podaci i dokazi koji su zakonito prikupljeni u okviru zajedničke istrage mogu se koristiti u sljedeće svrhe:

a) u svrhu za koju je osnovan zajednički istražni tim te u druge svrhe sukladno dogovoru država članica koje čine zajednički istražni tim,

b) uz suglasnost druge države članice koja sudjeluje u zajedničkom istražnom timu za otkrivanje, istraživanje i progon drugih kaznenih djela,

c) za sprječavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti.

(2) Domaći upućeni član može drugim članovima zajedničkog istražnog tima za potrebe zajedničke istrage, u skladu s domaćim pravom i u okviru svojih ovlasti, dati na korištenje podatke kojima raspolažu tijela Republike Hrvatske.

(3) Kada je suglasnost u smislu stavka 1. točke b) zatražena od Republike Hrvatske, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uskratit će suglasnost ako postoje razlozi za odbijanje međunarodne pravne pomoći, a može uskratiti suglasnost kada bi upotreba tih podataka ugrozila drugi kazneni postupak u Republici Hrvatskoj.

Sudjelovanje drugih osoba u radu zajedničkog istražnog tima

Članak 12.s

(1) U radu zajedničkog istražnog tima u Republici Hrvatskoj mogu sudjelovati i druge osobe pod uvjetima predviđenim sporazumom o osnivanju zajedničkog istražnog tima.

(2) Prava koja pripadaju članovima ili upućenim članovima ne primjenjuju se na te osobe, osim ako sporazumom nije izričito drukčije određeno.

Suradnja s trećim državama

Članak 12.t

Ako zajednički istražni tim treba pravnu pomoć od države koja nije sudjelovala u osnivanju zajedničkog istražnog tima, voditelj zajedničkog istražnog tima može zatražiti međunarodnu pravnu pomoć od nadležnih tijela te države u skladu s mjerodavnim pravom.

Zakonitost dokaza

Članak 12.u

Dokazi koje je pribavilo strano pravosudno tijelo u okviru zajedničkog istražnog tima smatrat će se zakonitim dokazima, osim ako to nije protivno temeljnim načelima domaćeg pravnog poretka.

Odgovornost za štetu

Članak 12.v

(1) Republika Hrvatska odgovorna je za štetu nastalu na njezinu državnom području koju su u postupanju prouzročili članovi zajedničkog istražnog tima svojim nepravilnim ili nezakonitim radom.

(2) Ako je isplaćenu štetu prouzročio strani upućeni član, Republika Hrvatska zatražit će nadoknadu isplaćenog iznosa od države čiji je član štetu prouzročio (regresna odgovornost).

(3) Ako je država na čijem je području djelovao zajednički istražni tim nekoj osobi zbog postupaka domaćih upućenih članova isplatila štetu, Republika Hrvatska će na traženje te države nadoknaditi iznos isplaćene štete prouzročene krivnjom domaćeg upućenog člana.«.

Članak 4.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Policija može u skladu sa svojim ovlastima na temelju zakona kojim se uređuje policijsko postupanje uhititi osobu protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog ili je raspisano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu na zahtjev države članice. Osoba će biti predana pritvorskom nadzorniku najkasnije u roku od 24 sata od uhićenja i o tome će se obavijestiti nadležnog državnog odvjetnika te će mu se dostaviti europski uhidbeni nalog ili/i upozorenje iz Schengenskog informacijskog sustava na temelju kojeg je osoba uhićena. Ako dokumentacija ne sadrži prijevod upozorenja iz Schengenskog informacijskog sustava i/ili europskog uhidbenog naloga u smislu članka 9. ovoga Zakona, policija će od države izdavanja zatražiti dostavu prijevoda u roku od 48 sati od uhićenja. Nadležni državni odvjetnik može neposredno od nadležnog tijela države izdavanja zatražiti dostavu prijevoda europskog uhidbenog naloga u razumnom roku, uzimajući u obzir rokove iz članka 32. ovoga Zakona. Ako upozorenje ne sadrži podatke iz članka 18. ovoga Zakona, policija će od nadležnog tijela države izdavanja zatražiti da se bez odgode dopuni upozorenje.«.

Članak 5.

U članku 31. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Kada se odluka o odbijanju predaje tražene osobe odnosi na kaznena djela terorizma, ta odluka se, zajedno s raspoloživom dokumentacijom, dostavlja i nadležnom državnom odvjetništvu radi utvrđivanja nadležnosti za kazneni progon sukladno domaćem pravu.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 6.

U članku 42.an stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kada je u domaćem postupku određeno provođenje dokazne radnje iz članka 42.al stavka 1., a predmet nadzora se nalazi na državnom području druge države članice čija tehnička pomoć nije potrebna za izvršenje nadzora, nadležno državno odvjetništvo obavijestit će nadležno tijelo te države:

a) prije nadzora, kada u trenutku odobravanja nadzora ima saznanja da se predmet nadzora nalazi ili će se nalaziti na državnom području te države članice,

b) tijekom nadzora ili nakon izvršenja nadzora, odmah nakon saznanja da se predmet nadzora tijekom nadzora nalazi ili se nalazio na državnom području te države članice.«.

Članak 7.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2018.

Klasa: 022-03/18-01/61

Zagreb, 13. srpnja 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.