MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

1674

Na temelju članka 19. i članka 244. stavka 2. alineja 2. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/2007, 132/2007, 51A/2013 i 152/2014) ministar mora, prometa i infrastrukture, donosi

TEHNIČKA PRAVILA

ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU PLOVILA UNUTARNJE PLOVIDBE

POGLAVLJE 1.
PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE I PODRUČJA PLOVIDBE

Članak 1.

Opće odredbe i definicije

Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu – Pravila) sadrže zahtjeve Direktive (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. godine o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ i Delegirane Direktive Komisije (EU) 2018/970 оd 18. travnja 2018. o izmjeni priloga II, III i V Direktive (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe.

1. Ovim se Pravilima utvrđuju:

(a) tehnički zahtjevi potrebni za osiguravanje sigurnosti plovila koji plove unutarnjim plovnim putovima iz članka 4.; i

(b) razvrstavanje tih unutarnjih plovnih putova.

2. Sastavni dio ovih Pravila su:

(a) Prilog I Popis unutarnjih plovnih putova Unije zemljopisno podijeljenih na područja plovidbe 1, 2 i 3

(b) Prilog II Minimalni tehnički zahtjevi koji se primjenjuju na plovila na unutarnjim plovnim putovima područja plovidbe 1, 2, 3 i 4

(c) Prilog III Područja mogućih dodatnih tehničkih zahtjeva za plovila na unutarnjim plovnim putovima područja plovidbe 1 i 2 te nepovezanim plovnim putovima područja plovidbe 3

(d) Prilog IV Područja mogućih umanjenja tehničkih zahtjeva primjenjivih na plovila na unutarnjim plovnim putovima područja plovidbe 3 i 4

(e) Prilog V Detaljne postupovne odredbe

3. Pored minimalnih tehničkih zahtjeva iz Priloga II ovih Pravila, nadzor nad gradnjom te održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva, električne opreme i automatike provodi se u skladu s pravilima priznatih klasifikacijskih društava.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Pravila primjenjuju na sljedeća plovila:

(a) brodove dužine (L) 20 metara ili više;

(b) brodove kojima je umnožak dužine (L), širine (B) i gaza (T) volumen od 100 m³ ili više.

(c) tegljače i potiskivače namijenjene za tegljenje ili potiskivanje bilo plovila navedenih u (a) i (b) ili plutajućih postrojenja, ili namijenjenih za pomicanje takvih plovila ili plutajućih postrojenja bok uz bok;

(d) putničke brodove;

(e) plutajuća postrojenja.

2. Pravila se ne primjenjuju na:

(a) trajekte i skele;

(b) ratne brodove;

(c) pomorske brodove, uključujući pomorske tegljače i potiskivače koji:

i. plove ili su smješteni na vodama s plimom i osekom;

ii. privremeno plove na unutarnjim plovnim putovima;

pod uvjetom da posjeduju barem:

– svjedodžbu kojom potvrđuju sukladnost s Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) iz 1974. ili jednakovrijednu svjedodžbu; svjedodžbu kojom se dokazuje sukladnost s Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama iz 1966. ili jednakovrijednu svjedodžbu, te međunarodnu potvrdu o sprečavanju onečišćenja uljem (IOPP) kojom se dokazuje sukladnost s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) iz 1973.,

– u slučaju pomorskih brodova koji nisu obuhvaćeni konvencijom SOLAS, Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama iz 1966. ili konvencijom MARPOL, odgovarajuće svjedodžbe i oznake nadvođa koje se zahtijevaju pravima njihove države zastave,

– u slučaju putničkih brodova koji nisu obuhvaćeni Konvencijama navedenim u prvoj alineji, svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda izdanu u skladu s propisima kojima se uređuju sigurnosna pravila i norme za putničke brodove, ili

– u slučaju plovila za rekreaciju koja nisu obuhvaćena Konvencijama navedenim u prvoj alineji, potvrdu države čiju zastavu plovilo vije dokazujući odgovarajuću razinu sigurnosti.

3. Prijevoz opasnih tvari brodovima unutarnje plovidbe uređen je posebnim propisom.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ovih Pravila primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) »plovilo« znači brod ili plutajuće postrojenje;

(b) »brod« znači brod unutarnje plovidbe ili pomorski brod;

(c) »brod unutarnje plovidbe« znači brod namijenjen isključivo ili pretežno za plovidbu unutarnjim vodama;

(d) »tegljač« znači brod posebno izgrađen za obavljanje tegljenja;

(e) »potiskivač« znači brod posebno izgrađen za pokretanje potiskivanog sastava;

(f) »putnički brod« znači izletnički brod ili brod s kabinama, izgrađen i opremljen za prijevoz više od 12 putnika;

(g) »plutajuće postrojenje« znači plutajuća konstrukcija opremljena radnim uređajima, kao što su dizalice, jaružala, zabijači stupova ili dizala;

(h) »plutajući objekt« znači bilo koja plutajuća konstrukcija koja obično nije namijenjena za pomicanje, kao što je bazen, pristan, gat, kućica na vodi, stambena lađa, pontonski most, pontonska marina, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok i sl.;

(i) »plutajuće tijelo« znači splav ili druga konstrukcija, objekt ili sastav koji su sposobni za plovidbu, a koja nije brod niti plutajuće postrojenje ili plutajući objekt;

(j) »rekreacijsko plovilo« znači brod osim putničkog broda, namijenjeno za sport ili razonodu;

(k) »brzi brod« znači znači motorizirano plovilo koje može postići brzinu od preko 40 km/h u odnosu na vodu;

(l) »istisnina« znači uronjeni volumen broda, u kubičnim metrima;

(m) »duljina (L)« znači duljina trupa u metrima, bez kormila i kosnika;

(n) »širina (B)« znači najveća širina trupa u metrima, izmjerena na vanjskom rubu oplate boka (bez kotača s lopaticama, bokobrana i slično);

(o) »gaz (T)« znači vertikalna udaljenost u metrima od najniže točke trupa ne uzimajući u obzir kobilicu ili druge fiksno pričvršćene dijelove do vodne linije najvećeg gaza;

(p) »povezani unutarnji plovni putovi« znači plovni putovi Republike Hrvatske koji su s unutarnjim plovnim putovima druge države članice Unije povezani unutarnjim plovnim putovima kojima u skladu s nacionalnim ili međunarodnim pravom mogu ploviti plovila obuhvaćena područjem primjene ovih Pravila.

(q) »ministarstvo« je ministarstvo nadležno za poslove unutarnje plovidbe;

(r) »Unija« je skup država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru potpisanog 2. svibnja 1992. u Oportu kako je izmjenjen Protokolom potpisanim 17. ožujka 1993. u Bruxellesu;

(s) »Komisija« je Europska komisija;

(t) »Direktiva« je Direktiva (EU) 2016/1629, iz članka 1 ovih Pravila.

Članak 4.

Razvrstavanje plovnih putova

1. Za potrebe ovih Pravila, unutarnji plovni putovi Unije razvrstavani su:

a) u područja plovidbe 1, 2, 3 i 4:

(i) područja plovidbe 1 i 2 kako je navedeno u poglavlju 1 Priloga I;

(ii) područje plovidbe 3 kako je navedeno u poglavlju 2 Priloga I;

(iii) područje plovidbe 4: svi ostali unutarnji plovni putovi kojima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom mogu ploviti plovila obuhvaćena područjem primjene ovih Pravila.

b) područje plovidbe R: oni od plovnih putova iz točke (a) za koje se svjedodžbe izdaju u skladu s člankom 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, kako tekst tog članka glasi 6. listopada 2016.

POGLAVLJE 2
SVJEDODŽBE ZA PLOVIDBU

Članak 5.

Usklađenost s tehničkim i sigurnosnim zahtjevima

1. Republika Hrvatska osigurat će da su plovila iz članka 2. stavka 1. koji plove unutarnjim plovnim putovima Unije iz članka 4. izgrađena i održavana u skladu s Pravilima.

2. Usklađenost plovila sa stavkom 1. potvrđuje se svjedodžbom izdanom u skladu s Prilogom II ovih Pravila.

Članak 6.

Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu

1. Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu izdaje Tehničko nadzorno tijelo kao nadležno tijelo Republike Hrvatske za primjenu ovih Pravila. Prilikom izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, Tehničko nadzorno tijelo provjerava je li za dotično plovilo već izdana važeća svjedodžba iz članka 7.

2. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sastavlja se u skladu s obrascem predviđenim u Prilogu II ovih Pravila.

3. Ministarstvo sastavlja popis u kojem se navode nadležna tijela za izdavanje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu te o tome obavješćuje Komisiju, među ostalim i o svim izmjenama popisa.

4. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se plovilima nakon tehničkog pregleda koji se provodi prije puštanja plovila u rad i s ciljem provjere usklađenosti plovila s tehničkim zahtjevima iz priloga II i V.

5. Usklađenost plovila s dodatnim zahtjevima iz članka 22. stavka 1. provjerava se, prema potrebi, tijekom tehničkih pregleda predviđenih u stavku 4. ovog članka i u članku 28. ili tijekom tehničkog pregleda koji se provodi na zahtjev vlasnika plovila ili njegova predstavnika.

6. Vlasnik plovila ili njegov predstavnik dužan je u pisanom obliku podnijeti zahtjev Tehničkom nadzornom tijelu za obavljanjem tehničkog pregleda navodeći mjesto i vrijeme tog pregleda. Tehničko nadzorno tijelo može propisati i dodatne postupke ovisno o vrsti plovila. Tehničko nadzorno tijelo određuje koje dokumente treba podnijeti. Postupak se provodi na način da se osigura održavanje pregleda u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva.

7. Tehničko nadzorno tijelo, na zahtjev vlasnika plovila ili njegova predstavnika, može izdati svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu plovilu koje ne podliježe ovim Pravilima, ako to plovilo ispunjava zahtjeve ovih Pravila.

Članak 7.

Obveza posjedovanja svjedodžbe

1. Plovila koja plove unutarnjim plovnim putovima Unije iz članka 4 moraju posjedovati izvornike sljedećih dokumenata:

a) kada plove plovnim putom područja plovidbe R bilo:

– svjedodžbu izdanu na temelju članka 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, ili

– svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu kojom se potvrđuje, kada je to primjenjivo na temelju prijelaznih odredaba u skladu s Prilogom II ovih Pravila za plovila koja plove Rajnom (područje plovidbe R), potpuna usklađenost plovila s tehničkim zahtjevima iz priloga II i V ovih Pravila, za koja su, u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima, utvrđeno da je jednakovrijedna tehničkim zahtjevima utvrđenim u primjeni Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom;

b) kada plove drugim plovnim putovima, svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu ili svjedodžbe izdane na temelju članka 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, među ostalim i, kada je to primjenjivo, svih dopunskih svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu u skladu s člankom 8. ovih Pravila.

Članak 8.

Dopunske svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu

1. Sva plovila koja posjeduju važeću svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu ili svjedodžbu izdanu u skladu s člankom 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom dobivaju dopunsku svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu u skladu s člankom 22. ovih Pravila.

2. Dopunska svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sastavlja se u skladu s predloškom predviđenim u Prilogu II i izdaje je Tehničko nadzorno tijelo pod uvjetima utvrđenima za dotične plovne putove.

Članak 9.

Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu

1. Tehničko nadzorno tijelo može izdati privremenu svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu:

(a) plovilu za plovidbu do određenog mjesta s dopuštenjem Tehničkog nadzornog tijela radi dobivanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu;

(b) plovilu čija je svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izgubljena, oštećena ili privremeno povučena kako je navedeno u člancima 13. i 15. ili u prilozima II i V;

(c) plovilu čija se svjedodžba Unije priprema nakon uspješnog pregleda;

(d) plovilu koje ne zadovoljavaju sve uvjete potrebne za dobivanje svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s prilozima II i V;

(e) plovilu koje je toliko oštećeno da više nije u skladu sa svojom svjedodžbom Unije za unutarnju plovidbu;

(f) plutajućim objektima ili plutajućim tijelima u slučajevima kada su tijela nadležna za poseban prijevoz dala odobrenje za obavljanje posebnog prijevoza pod uvjetom dobivanja takve privremene svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu kako je predviđeno primjenjivim propisima Republike Hrvatske;

(g) plovilima na koja se primjenjuje odstupanje od priloga II i V, u skladu s člancima 24. i 25. ovih Pravila, do donošenja relevantnih provedbenih akata.

2. Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se samo ako je odgovarajuće osigurana plovidbena sposobnost plovila, plutajućeg objekta ili plutajućeg tijela. Ona se sastavlja uz upotrebu predloška predviđenog u Prilogu II.

3. Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu uključuje uvjete koje Tehničko nadzorno tijelo smatra potrebnima te je važeća:

(a) u slučajevima navedenima u stavku 1. točkama (a), (d), (e) i (f), za jedno određeno putovanje koje se mora obaviti u odgovarajućem razdoblju ne duljem od jednog mjeseca;

(b) u slučajevima navedenima u točkama (b) i (c), u odgovarajućem razdoblju ne duljem od jednog mjeseca;

(c) u slučajevima navedenima u stavku 1. točki (g), šest mjeseci; privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu može se produžiti svaki put za šest mjeseci dok se ne donese odgovarajući provedbeni akt.

Članak 10.

Valjanost svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

1. Razdoblje valjanosti svjedodžbi Unije koje se izdaju novoizgrađenim plovilima određuje Tehničko nadzorno tijelo te ono ne smije premašiti:

(a) pet godina za putničke brodove i brze brodove;

(b) deset godina za sva ostala plovila.

Razdoblje valjanosti upisuje se u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

2. Za plovila koja su već u upotrebi prije nego što je obavljen tehnički pregled, Tehničko nadzorno tijelo određuje razdoblje valjanosti svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu za svaki slučaj posebno, s obzirom na rezultate pregleda. Međutim, razdoblje valjanosti ne smije premašiti razdoblja navedena u stavku 1.

Članak 11.

Iznimno produljenje važenja svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Ukoliko je Tehničko nadzorno tijelo nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu, istoj može iznimno produljiti važenje bez tehničkog pregleda za najviše šest mjeseci u skladu s prilozima II i V. Produljenje se naznačuje u toj svjedodžbi.

Članak 12.

Obnavljanje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

1. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu obnavlja se po isteku njezina razdoblja važenja u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 6., nakon tehničkog pregleda radi provjere usklađenosti plovila s tehničkim zahtjevima iz priloga II. i V.

Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu može obnoviti svako nadležno tijelo o kojem je Komisija obaviještena na temelju članka 6., stavka 3.

2. Kada se obnavljaju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, na plovila se primjenjuju prijelazne odredbe predviđene u prilogu II. pod uvjetima navedenima u tom Prilogu.

Članak 13.

Zamjena svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

1. Važeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu koja je izgubljena može se zamijeniti uz dostavu pisane i ovjerene izjave o gubitku.

2. U slučaju oštećenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu istu je potrebno vratiti Tehničkom nadzornom tijelu koje će prema procjeni izdati novu.

3. Na zamjenskoj svjedodžbi navodi se da je riječ o duplikatu.

Članak 14.

Veće preinake ili veći popravci plovila

U slučaju većih preinaka ili većih popravaka koji utječu na usklađenost plovila s tehničkim zahtjevima iz priloga II i V u pogledu njegove konstrukcijske čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevriranja ili njegovih posebnih karakteristika, to se plovilo prije bilo kakve daljnje plovidbe podvrgava tehničkom pregledu predviđenom u članku 6.

Nakon tog pregleda, ukoliko je potrebno, mijenja se postojeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu kako bi se odrazile izmijenjene tehničke karakteristike plovila ili se ta svjedodžba povlači te se izdaje nova. Ako je nova svjedodžba izdana u državi članici koja nije država članica koja je izdala ili obnovila prvotnu svjedodžbu, nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu obavješćuje se o tome u roku od 30 dana od datuma izdavanja nove svjedodžbe.

Članak 15.

Odbijanje izdavanja ili obnavljanja i povlačenje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

1. Tehničko nadzorno tijelo može odbiti izdavanje ili obnavljanje svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu ukoliko plovilo ne ispunjava tehničke zahtjeve propisane ovim Pravilima.

U svakoj odluci o neizdavanju ili neobnavljanju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu navode se razlozi na kojima se ona temelji te se o tome izvješćuje vlasnika plovila ili njegova predstavnika koji može podnijeti žalbu u roku od 7 dana nakon čega će nadležno tijelo razmotriti žalbu i odgovoriti u roku od 7 dana.

2. Tehničko nadzorno tijelo može povući svaku važeću svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu koju je izdalo ako se utvrdi da plovilo više nije u sukladnosti s tehničkim zahtjevima navedenima u toj svjedodžbi.

Članak 16.

Priznavanje svjedodžbi za plovidbu plovila iz trećih zemalja

Do stupanja na snagu sporazumâ o uzajamnom priznavanju svjedodžbi za plovidbu između Unije i trećih zemalja Tehničko nadzorno tijelo može priznati svjedodžbe za plovidbu plovila iz trećih zemalja za plovidbu unutar Republike Hrvatske.

Članak 17.

Upisnici svjedodžbi

Tehničko nadzorno tijelo vodi upisnik svih svjedodžbi koje je izdalo ili obnovilo na temelju članaka 6., 8., 9. i 12. Taj upisnik obuhvaća informacije sadržane u predlošku predviđenom u Prilogu II.

POGLAVLJE 3
IDENTIFIKACIJA PLOVILA, PREGLEDI I IZMIJENJENI TEHNIČKI ZAHTJEVI

Članak 18.

Jedinstveni europski identifikacijski broj plovila

1. Propisom kojim se uređuje dodjeljivanje imena, oznake i jedinstvenog identifikacijskog broda plovila unutarnje plovidbe propisan je način dodjeljivanja imena, oznake i jedinstvenog identifikacijskog broja plovila unutarnje plovidbe (ENI broj), a u skladu s prilozima II i V.

2. Svako plovilo ima samo jedan ENI broj, koji ostaje nepromijenjen tijekom cijelog njegova vijeka trajanja.

3. Pri izdavanju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu Tehničko nadzorno tijelo u nju je dužno upisati ENI broj.

4. Ministarstvo sastavlja popis u kojem se navode njezina nadležna tijela odgovorna za dodjeljivanje ENI-ja te o tome obavješćuje Komisiju, kao i o svim izmjenama popisa.

Članak 19.

Europska baza podataka o plovilima

1. Tehničko nadzorno tijelo osigurava da za svako plovilo bez odgode unese u Europsku bazu podataka o plovilima:

(a) podatke kojima se identificira i opisuje plovilo u skladu s ovima Pravilima;

(b) podatke u vezi s izdanim, obnovljenim, zamijenjenim i povučenim svjedodžbama kao i u vezi s nadležnim tijelom koje je izdalo svjedodžbu, u skladu s ovim;

(c) digitalnu kopiju svih svjedodžbi koje je Tehničko nadzorno tijelo izdalo u skladu s ovim Pravilima;

(d) podatke o svim odbijenim zahtjevima za svjedodžbe ili zahtjevima za svjedodžbe koji su u postupku rješavanja u skladu s ovim Pravilima; te

(e) sve promjene podataka iz točaka od (a) do (d).

2. Podatke iz stavka 1. može obrađivati Tehničko nadzorno tijelo, ugovorne stranke Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom i treće zemlje kojima su povjerene zadaće povezane s primjenom ovih Pravila i propisa koji uređuju područje riječnih informacijskih servisa u unutarnjoj plovidbi, u sljedeće svrhe:

(a) primjena ovih Pravila i propisa koji uređuju područje riječnih informacijskih servisa u unutarnjoj plovidbi;

(b) osiguravanje upravljanja prometom na plovnim putovima i infrastrukturom;

(c) održavanje ili izvršavanje sigurnosti plovidbe;

(d) prikupljanje statističkih podataka.

3. Tehničko nadzorno tijelo može prenijeti osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji pod uvjetom da to čini samo za svaki slučaj posebno te da su ispunjeni zahtjevi iz propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka, a posebno oni navedeni u njezinom poglavlju V. Tehničko nadzorno tijelo osigurava da je prijenos potreban za svrhe iz stavka 2. ovog članka. Tehničko nadzorno tijelo osigurava da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija ne prenosi podatke nekoj drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako je za to dobila izričito pisano odobrenje i ispunila uvjete koje je utvrdilo Tehničko nadzorno tijelo.

4. Tehničko nadzorno tijelo osigurava brisanje podataka povezanih s plovilima iz baze podataka nakon otpisa tog plovila.

Članak 20.

Provedba tehničkih pregleda

1. Tehničko nadzorno tijelo provodi osnovne, periodične, posebne i dobrovoljne preglede iz ovih Pravila.

2. Tehničko nadzorno tijelo ne mora podvrgnuti, plovila tehničkom pregledu, u cijelosti ili djelomično, ako je iz važeće potvrde koju je izdalo priznato klasifikacijsko društvo očito da plovilo udovoljava, u cjelosti ili djelomično, tehničkim zahtjevima iz priloga II i V.

3. Ministarstvo sastavlja popis u kojem se navode njezina nadležna tijela odgovorna za provedbu tehničkih pregleda te o tome obavješćuje Komisiju, među ostalim i o svim izmjenama popisa.

Članak 21.

Kontrola usklađenosti

1. Inspekcija sigurnosti plovidbe može u svakom trenutku provjeriti posjeduje li plovilo važeću svjedodžbu u skladu s člankom 7. te udovoljava li plovilo zahtjevima za izdavanje takve svjedodžbe.

U slučaju neusklađenosti sa zahtjevima Inspekcija sigurnosti plovidbe poduzima odgovarajuće mjere u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka. Također zahtijevaju da vlasnik plovila ili njegov predstavnik poduzme sve potrebne mjere za popravljanje situacije u roku koji utvrdi inspekcija sigurnosti plovidbe.

Inspekcija sigurnosti plovidbe izvješćuje Tehničko nadzorno tijelo ili drugo nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu koja se drži na plovilu o takvim neusklađenostima u roku od sedam dana od inspekcijskog pregleda.

2. Ako plovilo ne posjeduje važeću svjedodžbu, Inspekcija sigurnosti plovidbe može zabraniti nastavak plovidbe.

3. Ako Inspekcija sigurnosti plovidbe tijekom inspekcijskog pregleda utvrdi da plovilo predstavlja očitu opasnost za osobe na njemu, okoliš ili sigurnost plovidbe, može zabraniti nastavak plovidbe plovila dok se ne poduzmu potrebni koraci za popravljanje situacije.

Inspekcija sigurnosti plovidbe može također propisati proporcionalne mjere kojima će se plovilu, prema potrebi, po završetku prijevoza omogućiti siguran nastavak plovidbe do mjesta na kojem će biti pregledan ili popravljen.

4. Inspekcija sigurnosti ili drugo nadležno tijelo koje je spriječilo nastavak plovidbe plovila ili je obavijestilo vlasnika plovila ili njegova predstavnika o svojoj namjeri da je spriječi ako utvrđeni nedostaci ne budu ispravljeni, izvješćuje nadležno tijelo države članice koje je izdalo ili zadnje obnovilo svjedodžbu plovila u roku od sedam dana o odluci koju je donijelo ili koju namjerava donijeti.

5. U svakoj se odluci o prekidu plovidbe plovila, donesenoj prilikom provedbe ovih Pravila, detaljno navode razlozi na kojima se ona temelji. O njoj se bez odgode izvješćuje dotičnu stranu, koju se istodobno informira o žalbenim postupcima dostupnima prema zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i o njihovim rokovima.

Članak 22.

Izmijenjeni tehnički zahtjevi za određena područja plovidbe

1. Tehničko nadzorno tijelo može u pogledu putničkih brodova koji plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima područja plovidbe 3 zadržati tehničke zahtjeve dodatno onima iz priloga II i V. Takvim dodatnim zahtjevima obuhvaćaju se samo dijelovi navedeni u Prilogu III.

2. Ako bi primjena prijelaznih odredaba iz Priloga II rezultirala sniženjem postojećih nacionalnih sigurnosnih standarda, Tehničko nadzorno tijelo nije dužno primjenjivati te prijelazne odredbe u pogledu putničkih brodova koji plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima. U tim okolnostima Tehničko nadzorno tijelo može zahtijevati da, od 30. prosinca 2008., takvi putnički brodovi koji plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima budu u potpunosti usklađeni s tehničkim zahtjevima iz priloga II i V.

3. Tehničko nadzorno tijelo može dopustiti djelomičnu primjenu tehničkih zahtjeva ili utvrditi tehničke zahtjeve koji su manje strogi od onih iz priloga II i V u pogledu plovila koja plove isključivo plovnim putovima područja plovidbe 3 i 4 unutar državnog područja Republike Hrvatske. Manje strogim tehničkim zahtjevima ili djelomičnom primjenom tehničkih zahtjeva obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu IV.

4. Odluči li Tehničko nadzorno tijelo primjenjivati stavke 1., 2., ili 3., ministarstvo o tome mora izvijestiti Komisiju najmanje šest mjeseci prije predviđenog datuma primjene. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

5. Usklađenost s izmijenjenim tehničkim zahtjevima u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu ili u dopunskoj svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 23.

Odstupanja za određene kategorije plovila

1. Uz održavanje odgovarajuće razine sigurnosti Tehničko nadzorno tijelo može odobriti odstupanja od cijelih ovih Pravila ili dijela Pravila za:

(a) plovila koji plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima;

(b) plovila čija nosivost ne premašuje 350 tona ili plovila koja nisu namijenjena za prijevoz tereta čija je istisnina manja od 100 kubičnih metara, a čije su kobilice položene prije 1. siječnja 1950. i koji plove isključivo unutar njihova državnog područja.

2. Ne dovodeći u pitanje Revidiranu konvenciju o plovidbi Rajnom, Tehničko nadzorno tijelo može, u pogledu plovidbe unutar državnog područja Republike Hrvatske, odobriti odstupanja od ovih Pravila za plovila koja obavljaju ograničene vožnje od lokalnog interesa ili u lučkim područjima. Odstupanja i vožnje ili područja plovidbe za koje ona vrijede navode se u svjedodžbi plovila.

3. Ministarstvo izvješćuje Komisiju o odstupanjima odobrenima u skladu sa stavcima 1. i 2. Komisija o tome izvješćuje ostale države članice.

Članak 24.

Upotreba novih tehnologija i odstupanja za određena plovila

1. Tehničko nadzorno tijelo navodi u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu sva odstupanja i priznavanja jednakovrijednosti temeljem donešenih provedbenih akata od strane Komisije kojima se dopuštaju odstupanja ili priznaju jednakovrijednosti tehničkih specifikacija za određena plovila u svrhu poticanja inovacija ili upotreba novih tehnologija u unutarnjoj plovidbi.

Članak 25.

Teškoće

1. Tehničko nadzorno tijelo navodi u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu sva odstupanja temeljem donešenih provedbenih akata od strane Komisije kojima se dopuštaju odstupanja od tehničkih zahtjeva utvrđenih u Prilogu II ovih Pravila, a koji su bili predmetom prijelaznih odredaba o tehničkim zahtjevima utvrđenih u Prilogu II ako su ti zahtjevi tehnički teško primjenjivi ili bi njihova primjena mogla uzrokovati nerazmjerne troškove.

Članak 26.

Upisnik tipno odobrene opreme

Upisnik opreme koja je tipno odobrena u skladu s prilozima II. i V dostupan je na odgovarajućim internetskim stranicama koje objavljuje Komisija.

POGLAVLJE 4
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Prijelazne odredbe o upotrebi dokumenata

Dokumenti obuhvaćeni područjem primjene ovih Pravila koje je izdalo Tehničko nadzorno tijelo prije 6. listopada 2016. vrijede i dalje, do isteka njihova važenja.

Članak 28.

Posebne odredbe za putničke brodove, plutajuća postrojenja i plovila za razonodu obuhvaćenim Pravilima

1. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se putničkim brodovima, plutajućim postrojenjima i plovilima za razonodu obuhvaćenim ovim Pravilimanakon tehničkog pregleda s ciljem provjere usklađenosti plovila s tehničkim zahtjevima iz priloga II i V ovih Pravila. Taj tehnički pregled provodi se pri isteku važenja važeće svjedodžbe plovila, a u svakom slučaju najkasnije do 30. prosinca 2018.

2. Svako nepoštovanje tehničkih zahtjeva iz priloga II i V navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu. Ako Tehničko nadzorno tijelo smatra da ti nedostaci ne predstavljaju očitu opasnost, plovila iz stavka 1. ovog članka mogu nastaviti ploviti sve dok se ti dijelovi ili područja plovila koja nisu udovoljavali zatjevima ne zamijene ili preinače, nakon čega ti dijelovi i područja moraju udovoljavati tehničkim zahtjevima iz priloga II i V.

3. Zamjena postojećih dijelova identičnim dijelovima ili dijelovima jednakovrijedne tehnologije i konstrukcije tijekom rutinskih popravaka i održavanja, ne smatra se zamjenom ili preinakom u smislu stavka 2.

4. Očita opasnost u smislu stavka 2. ovog članka pretpostavlja se osobito onda kada je riječ o utjecaju na zahtjeve koji se odnose na strukturalni integritet, plovidbu ili upravljivost ili na posebne značajke plovila u skladu s tehničkim zahtjevima iz priloga II i V. Odstupanja predviđena u tehničkim zahtjevima II i V ne utvrđuju se kao nedostaci koji predstavljaju očitu opasnost.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu 7. listopada 2018.

Stupanjem na snagu ovih Tehničkih pravila prestaju važiti Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine« br. 92/2013 i 7/2014).

Klasa: 345-01/18-01/35

Urbroj: 530-05-1-2-18-2

Zagreb, 14. rujna 2018.

Ministar
Oleg Butković, v. r.

PRILOG I

POPIS UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA UNIJE ZEMLJOPISNO PODIJELJENIH NA PODRUČJA PLOVIDBE 1, 2 I 3

Područje plovidbe 1

Njemačka

Poljska

Dio zaljeva Pomorska južno od crte koja spaja NordPerd na otoku Rugen i svjetionik Niechorze.

Dio Gdańskog zaljeva južno od crte koja spaja svjetionik Hel i plutaču na ulazu u luku Baltijsk.

Švedska

Jezero Vänern, omeđeno na jugu paralelom na zemljopisnoj širini koja prolazi kroz navigacijsku oznaku Bastugrund Göta älv i Rivöfjorden, omeđeni na istoku mostom Älvsborg, na zapadu paralelom na zemljopisnoj dužini koja prolazi kroz svjetionik Gäveskär, a na jugu paralelom na zemljopisnoj širini koja prolazi kroz svjetionik Smörbådan.

Ujedinjena Kraljevina

Područje plovidbe 2

Češka

Umjetno jezero Lipno

Njemačka

Napomena: U slučaju plovila čija je matična luka u drugoj državi, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II., str. 602.).

Francuska

Gironde od oznake kilometra (KP 48,50) do nizvodnog dijela točke Ile de Patirasa do poprečne granice mora određene crtom koja spaja Pointe de Grave i Pointe de Suzac;

Loara od Cordemaisa (KP 25) do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe de Mindin i Pointe de Penhoët;

Sena od početka kanala Tancarville do poprečne granice mora određene crtom od Cape Hodea na desnoj obali do točke na lijevoj obali gdje se spajaju planirani nasip i obala ispod Bervillea;

Vilaine od brane Arzal do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe du Scal i Pointe du Moustoir;

Ženevsko jezero.

Mađarska

Jezero Balaton

Nizozemska

Dollard Eems

Waddenzee: uključujući veze sa Sjevernim morem

IJsselmeer: uključujući Markermeer i Ijmeer, ali isključujući Gouwzee

Nieuwe Waterweg i Scheur

Kanal Calland zapadno od luke Benelux

Hollands Diep

Breediep, Beerkanaal i povezane luke

Haringvliet i Vuile Gat: uključujući plovne putove između Goeree-Overflakkeea s jedne strane te Voorne-Puttena i Hoeksche Waarda s druge strane

Hellegat

Volkerak

Krammer

Grevelingenmeer i Brouwerschavensche Gat: uključujući sve plovne putove između Schouwen-Duivelanda i Goeree – Overflakkeea

Keten, Mastgat, Zijpe, Krabbenkreek, Istočna Schelde i Roompot: uključujuću plovne putove između Walcherena, Noord – Bevelanda i Zuid-Bevelanda s jedne strane i Schouwen-Duivelanda i Tholena s druge strane, a isključujući kanal Schelde – Rajna

Schelde i Zapadna Schelde te njezino morsko ušće: uključujući plovne putove između Zeeland Flandersa s jedne strane te Walcherena i Zuid-Bevelanda s druge strane, a isključujući kanal Schelde-Rajna

Poljska

Laguna Szczecin

Laguna Kamień

Laguna Visle

Zaljev Puck

Akumulacijsko jezero Włocławski

Jezero Śniardwy

Jezero Niegocin

Jezero Mamry

Švedska

Göta älv, omeđen na istoku mostom Göta älv, a na zapadu mostom Älvsborg

Ujedinjena Kraljevina

Područje plovidbe 3

Belgija

Morska Schelde (nizvodno od otvorenog sidrišta u Antwerpenu)

Bugarska

Dunav: od rkm 845,650 do rkm 374,100

Češka

Umjetna jezera: Brněnská (Kníničky), Jesenice, Nechranice, Orlík, Rozkoš, Slapy, Těrlicko, Žermanice i Nové Mlýny III

Jezera nastala vađenjem šljunka: Ostrožná Nová Ves i Tovačov

Njemačka

Francuska

Adour od Bec du Gavea do mora;

Aulne od prevodnice u Chateaulinu do poprečne granice mora omeđenog Passage de Rosnoenom;

Blavet od Pontivyja do Pont du Bonhommea;

Kanal Calais;

Charente od mosta na Tonnay-Charenteu do poprečne granice mora omeđenog crtom koja prolazi središtem nizvodnog svjetla na lijevoj obali i središtem Fort de la Pointea;

Dordogne od stjecišta s Lidoireom do Bec d’Ambesa;

Garonne od mosta u Castet en Dortheu do Bec d’Ambesa;

Gironde od Bec d’Ambesa do poprečne crte na oznaci kilometra 48,50 i preko nizvodne točke Ile de Patirasa;

Herault od luke Bessan do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Isle od stjecišta s Dronneom do stjecišta s Dordogneom;

Loara od stjecišta s Maineom do Cordemaisa (oznaka kilometra 25);

Marne od mosta u Bonneuilu (oznaka kilometra 169bis 900) i prevodnice u St Mauru do stjecišta sa Senom;

Rajna

Nive od brane Haitze u Ustaritzu do stjecišta s Adourom;

Oise od prevodnice Janville do stjecišta sa Senom;

Orb od Sérignana do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Rhône od granice sa Švicarskom do mora, izuzev Petit Rhônea;

Saône od mosta Pont de Bourgogne u Chalon-sur-Saôneu do stjecišta s Rhôneom;

Sena od prevodnice u Nogent-sur-Seineu do početka kanala Tancarville;

Sèvre Niortaise od prevodnice u Maransu na poprečnoj granici mora nasuprot stražarnice do ušća;

Somme nizvodno od mosta Pont de la Portelette u Abbevilleu do vijadukta željezničke pruge koja povezuje Noyelles i Saint-Valéry-sur-Somme;

Vilaine od Redona (oznaka kilometra 89,345) do brane Arzal;

Jezero Amance;

Jezero Annecy;

Jezero Biscarosse;

Jezero Bourget;

Jezero Carcans;

Jezero Cazaux;

Jezero Der-Chantecoq;

Jezero Guerlédan;

Jezero Hourtin;

Jezero Lacanau;

Jezero Orient;

Jezero Pareloup;

Jezero Parentis;

Jezero Sanguinet;

Jezero Serre-Ponçon;

Jezero Temple.

Hrvatska

Dunav: od rkm 1 295 + 500 do rkm 1 433 + 100

Rijeka Drava: od rkm 0 do rkm 198 + 600

Rijeka Sava: od rkm 210 + 800 do rkm 594 + 000

Rijeka Kupa: od rkm 0 do rkm 5 + 900

Rijeka Una: od rkm 0 do rkm 15

Mađarska

Dunav: od rkm 1 812 do rkm 1 433

Dunav Moson: od rkm 14 do rkm 0

Dunav Szentendre: od rkm 32 do rkm 0

Dunav Ráckeve: od rkm 58 do rkm 0

Rijeka Tisa: od rkm 685 do rkm 160

Rijeka Drava: od rkm 198 do rkm 70

Rijeka Bodrog: od rkm 51 do rkm 0

Rijeka Kettős-Körös: od rkm 23 do rkm 0

Rijeka Hármas-Körös: od rkm 91 do rkm 0

Kanal Sió: od rkm 23 do rkm 0

Jezero Velence

Jezero Fertő

Nizozemska

Rajna

Sneekermeer, Koevordermeer, Heegermeer, Fluessen, Slotermeer, Tjeukemeer, Beulakkerwijde, Belterwijde, Ramsdiep, Ketelmeer, Zwartemeer, Veluwemeer, Eemmeer, Alkmaardermeer, Gouwzee, Buiten IJ, Afgesloten IJ, Noordzeekanaal, luka IJmuiden, lučko područje Rotterdam, Nieuwe Maas, Noord, Oude Maas, Beneden Merwede, Nieuwe Merwede, Dordsche Kil, Boven Merwede, Waal, kanal Bijlandsch, Boven Rijn, kanal Pannersdensch, Geldersche Ijsel, Neder Rijn, Lek, kanal Amsterdam-Rajna, Veerse Meer, kanal Schelde-Rajna do ušća u Volkerak, Amer, Bergsche Maas, Meuse nizvodno od Venloa, Gooimeer, Europort, Calandkanaal (istočno od luke Benelux), Hartelkanaal

Austrija

Dunav: od granice s Njemačkom do granice sa Slovačkom

Inn: od ušća do elektrane Passau-Ingling

Traun: od ušća do km 1,80

Enns: od ušća do km 2,70

March: do km 6,00

Poljska

– rijeka Biebrza od ušća kanala Augustowski do ušća rijeke Narwije

– rijeka Brda od spoja s kanalom Bydgoski u Bydgoszczu do ušća rijeke Visle

– rijeka Bug od ušća rijeke Muchawiec do ušća rijeke Narwije

– jezero Dąbie do granice s unutarnjim morskim vodama

– kanal Augustowski od spoja s rijekom Biebrzom do državne granice, zajedno s jezerima koja se nalaze duž tog kanala

– kanal Bartnicki od jezera Ruda Woda do jezera Bartęžek, zajedno s jezerom Bartęžek

– kanal Bydgoski

– kanal Elbląski od jezera Druzno do jezera Jeziorak i jezera Szeląg Wielki, zajedno s tim jezerima i jezerima duž kanala, te obilazni kanal u smjeru Zalewa od jezera Jeziorak do jezera Ewingi, uključujući to jezero

– kanal Gliwicki zajedno s kanalom Kędzierzyński

– kanal Jagielloński od spoja s rijekom Elbląg do rijeke Nogat

– kanal Łączański

– kanal Ślesiński s jezerima koja se nalaze duž tog kanala te jezero Gopło

– kanal Żerański

– rijeka Martwa Wisla od rijeke Visle u Przegalini do granice s unutarnjim morskim vodama

– rijeka Narew od ušća rijeke Biebrza do ušća rijeke Visle, zajedno s jezerom Zegrzyński

– rijeka Nogat od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

– rijeka Noteć (gornji tok) od jezera Gopło do spoja s kanalom Górnonotecki i kanal Górnonotecki te rijeka Noteć (donji tok) od spoja s kanalom Bydgoski do ušća u rijeku Wartu

– rijeka Nysa Łużycka od Gubina do ušća u rijeku Odru

– rijeka Odra od grada Racibórza do spoja s Istočnom Odrom koja postaje rijeka Regalica od prokopa Klucz-Ustowo, zajedno s tom rijekom i njezinim pritocima do jezera Dąbie, te obilazni kanal rijeke Odre od prevodnice Opatowice do prevodnice u gradu Wroclawu

– rijeka Zapadna Odra od brane u Widuchowi (704,1 km rijeke Odre) do granice s unutarnjim morskim vodama, zajedno s pritocima, te prokop Klucz-Ustowo koji povezuje rijeke Istočnu Odru sa Zapadnom Odrom

– rijeka Parnica i prokop Parnicki od Zapadne Odre do granice s unutarnjim morskim vodama

– rijeka Pisa od jezera Roś do ušća rijeke Narew

– rijeka Szkarpawa od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

– rijeka Warta od jezera Ślesińskie do ušća rijeke Odre

– sustav Wielkie Jeziora Mazurskie koji obuhvaća jezera povezana rijekama i kanalima koji čine glavnu rutu od jezera Roś (uključujući to jezero) u Piszu do kanala Węgorzewski (uključujući taj kanal) u Węgorzewo, zajedno s jezerima Seksty, Mikołajskie, Tałty, Tałtowisko, Kotek, Szymon, Szymoneckie, Jagodne, Boczne, Tajty, Kisajno, Dargin, Łabap, Kirsajty i Święcajty, zajedno s kanalom Giźicky, kanalom Niegociński i kanalom Piękna Gora, te obilazni kanal jezera Ryńskie (uključujući to jezero) u Rynu do jezera Nidzkie (do 3 km, koji čini granicu s prirodnim rezervatom »Jezero Nidzkie«), zajedno s jezerima Beldany, Guzianka Mała i Guzianka Wielka

– rijeka Visla od ušća rijeke Przemsza do spoja s kanalom Łączański te od ušća tog kanala u Skawinu do ušća rijeke Visle u Gdański zaljev, isključujući akumulacijsko jezero Włocławski

Rumunjska

Dunav: od srpsko-rumunjske granice (km 1 075) do Crnog mora duž kanala Sulina

Kanal Dunav – Crno more (duljine 64,410 km): od spoja s Dunavom na km 299,300 Dunava kod Cernavodă (odnosno km 64,410 kanala) do luke Constanta jug Agigea (km »0« kanala)

Kanal Poarta Albă – Midia Năvodari (duljine 34,600 km): od spoja s kanalom Dunav – Crno more na km 29,410 kod Poarta Albă (odnosno km 27,500 kanala) do luke Midia (km »0« kanala)

Slovačka

Dunav: od rkm 1 880,26 do rkm 1 708,20

Kanal Dunav: od rkm 1 851,75 do rkm 1 811,00

Rijeka Váh: od rkm 0,00 do rkm 70,00

Rijeka Morava: od rkm 0,00 do rkm 6,00

Rijeka Bodrog: od rkm 49,68 do rkm 64,85

Umjetna jezera: Oravská Priehrada, Liptovská Mara, Zemplínska Šírava

Švedska

Kanal Trollhätte i Göta älv, od paralele na zemljopisnoj širini koja prolazi kroz navigacijsku oznaku Bastugrunds do mosta Göta älv

Jezero Mälaren

Luke u Stockholmu, omeđene na sjeverozapadu mostom Lidingö, na sjeveroistoku crtom koja prolazi kroz svjetionik Elfviksgrund u smjeru 135-315 stupnjeva, a na jugu mostom Skuru

Kanal Södertälje i luke u Södertäljeu, omeđeni na sjeveru prevodnicom Södertälje, a na jugu paralelom na 59° 09' 00' sjeverne zemljopisne širine

Ujedinjena Kraljevina

PRILOG II.

MINIMALNI TEHNIČKI ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA PODRUČJA PLOVIDBE 1, 2, 3 I 4

Tehnička pravila koja se primjenjuju na plovila jesu ona koja su utvrđena u ES-TRIN standardu 2017/1 koji se objavljuje na stranicama ministarstva.

PRILOG III

PODRUČJA MOGUĆIH DODATNIH TEHNIČKIH ZAHTJEVA ZA PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA PODRUČJA PLOVIDBE 1 I 2 TE NEPOVEZANIM PLOVNIM PUTOVIMA PODRUČJA PLOVIDBE 3

Svi dodatni tehnički zahtjevi koje ministarstvo donese u skladu s člankom 22., stavkom 1. ovih Pravila za plovila koja plove na državnom području Republike Hrvatske ograničena su na sljedeća područja:

1. Definicije

– Potrebne za razumijevanje dodatnih zahtjeva

2. Čvrstoća i stabilitet

– Pojačanje konstrukcije i stabilitet

– Svjedodžba/potvrda priznatog klasifikacijskog društva

3. Sigurnosni razmak i nadvođe

– Nadvođe

– Sigurnosni razmak

4. Vodonepropusnost otvora u trupu i nadgrađu

– Nadgrađa

– Vrata

– Prozori i vidnici

– Grotla skladišta

– Ostali otvori (ventilacijske cijevi, ispušne cijevi itd.)

5. Oprema

– Sidra i sidreni lanci

– Navigacijska svjetla

– Zvučni signali

– Kompas

– Radar

– Primopredajnici

– Oprema za spašavanje

– Raspoloživost nautičkih karata

6. Dodatne odredbe za putnička plovila

– Stabilitet (jačina vjetra, kriteriji)

– Oprema za spašavanje

– Nadvođe

– Sigurnosni razmak

– Vidljivost iz kormilarnice

7. Konvoji i prijevoz kontejnera

– Spoj gurača i potisnice

– Stabilitet plovila ili potisnica koji prevoze kontejnere

8. Strojevi

– Upravljački sustavi

– Vratilo brodskog vijka i pribor

– Pogonski motori, spojnice i pribor

– Prisutnost pramčanog porivnika

– Kaljužni sustav i protupožarni uređaji

– Izvori energije u slučaju nužde i elekrtične instalacije

– Svjedodžba/potvrda priznatog klasifikacijskog društva

PRILOG IV

PODRUČJA MOGUĆIH UMANJENJA TEHNIČKIH ZAHTJEVA PRIMJENJIVIH NA PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA PODRUČJA PLOVIDBE 3 I 4

Sva sniženja tehnička zahtjeva koje ministarstvo odobri u skladu s člankom 22., stavkom 3. ovih Pravila za plovila koja plove isključivo plovnim putovima područjima plovidbe 3 ili 4 na državnom području Republike Hrvatske ograničena su na sljedeća područja:

Područje plovidbe 3

– Sidrena oprema, uključujući duljinu sidrenih lanaca

– Brzina (prema naprijed)

– Zajednička sredstva za spašavanje

– Status stabiliteta – dva odjeljka

– Vidljivost iz kormilarnice

Područje plovidbe 4

– Sidrena oprema, uključujući duljinu sidrenih lanaca

– Brzina (prema naprijed)

– Oprema za spašavanje

– Status stabiliteta – dva odjeljka

– Vidljivost iz kormilarnice

– Drugi neovisni pogonski sustav

PRILOG V

DETALJNE POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 2.01

1. Inspekcijsko tijelo Republike Hrvatske je Tehničko nadzorno tijelo što je propisano propisom kojim se uređujepostupak i kriterij imenovanja Tehničkoga nadzornog tijela i uvjetima za priznata klasifikacijska društva.

Članak 2.02

Predočenje plovila na pregled

1. Vlasnik ili njegov predstavnik predočuju plovilo bez tereta, očišćeno i opremljeno te pruža svaku potrebnu pomoć za pregled, kao što je osiguravanje odgovarajućeg čamca i osoblja te oslobađanje pristupa do svih dijelova trupa ili opreme koji nisu izravno dostupni ili vidljivi.

2. Tehničko nadzorno tijelo pri prvom pregledu zahtijeva pregled na suhom. Od pregleda na suhom može se odustati ako se predoči svjedodžba o klasi ili svjedodžba priznatog klasifikacijskog društva kojom se potvrđuje da konstrukcija udovoljava njegovim zahtjevima ili ako se predoči svjedodžba kojom se dokazuje da je drugo nadležno tijelo već provelo pregled na suhom u druge svrhe. Ako se radi o periodičnom pregledu ili o pregledu kako je predviđeno člankom 11. ovih Pravila, Tehničko nadzorno tijelo može obaviti pregled izvan vode.

Tehničko nadzorno tijelo obavlja probne vožnje tijekom prvog pregleda motornog plovila ili sastava ili ako su na brodskim sustavima poriva ili kormilarenja izvedene veće preinake.

3. Tehničko nadzorno tijelo može zahtijevati dodatna operativna i funkcionalna ispitivanja te druge popratne dokumente. Ta se odredba primjenjuje i tijekom gradnje plovila.

Članak 2.03

Pojedinosti u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu i izmjene svjedodžbe

1. Vlasnik plovila ili njegov predstavnik izvješćuje Tehničko nadzorno tijelo o svakoj promjeni imena ili vlasništva plovila, o svakoj promjeni u glavnim izmjerama te o svakoj promjeni upisa ili matične luke i dostavlja svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu radi izmjene.

2. Tehničko nadzorno tijelo može u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu dodati bilo koji podatak ili izmjenu.

3. Doda li Tehničko nadzorno tijelo u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu bilo koju izmjenu ili podatak, o tome izvješćuje nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.04

Periodični pregled

1. Plovilo podliježe periodičnom pregledu prije isteka važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu.

2. Tehničko nadzorno tijelo ponovno utvrđuje razdoblje važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s rezultatima tog pregleda.

3. Razdoblje važenja upisuje se u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu i priopćuje tijelu koje je tu svjedodžbu izdalo.

4. Ako se umjesto produljenja razdoblja važenja svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu zamjenjuje novom verzijom svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, prethodna svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu vraća se nadležnom tijelu koje ju je izdalo.

Članak 2.05

Obveze brodara ili vlasnika plovila

1. Brodar ili vlasnik plovila dužan je voditi brigu o stanju sigurnosti plovila i valjanosti brodskih isprava i knjiga, te zatražiti pregled plovila i izdavanje odnosno potvrđivanje brodskih isprava i knjiga prije isteka Svjedodžbe Unije (unutar vremenskog razdoblja predviđenim prispjelim pregledom).

Temeljom obavljenog tehničkog pregleda Tehničko nadzorno tijelo izdaje ili ovjerava odgovarajuće isprave i knjige.

2. Brodske isprave i knjige koje je izdalo ili potvrdilo Tehničko nadzorno gube valjanost:

a) nakon isteka roka valjanosti naznačenog u ispravi ili knjizi;

b) ako se ne obave svi pregledi u rokovima;

c) ako se na brodu obave promjene ili preinake bez suglasnosti Tehničkog nadzornog tijela;

d) ako Tehničko nadzorno tijelo nije upoznato s havarijom ili utvrđenim nedostatkom na brodu koji utječe na: sigurnost broda, učinkovitost (odnosno potpunost) opreme i sredstava za spašavanje, učinkovitost zaštite od onečišćenja okoline i druge opreme na koju se odnose Pravila. Zapovjednik, brodar ili vlasnik plovila dužan je o tome izvijestiti Tehničko nadzorno tijelo, koje tada odlučuje o potrebi odgovarajućeg pregleda broda;

e) ako se ne izvedu popravci ili ne otklone nedostaci koje je zatražio odnosno utvrdio Tehničko nadzorno tijelo;

f) u slučaju nepridržavanja bilo kojih ograničenja navedenih u ispravama i knjigama ili bilo kojem dokumentu koje je izdao ili ovjerio Tehničko nadzorno tijelo;

g) u slučajevima kako je to dodatno navedeno za svaku ispravu posebno;

h) ako brod, za vrijeme trajanja plovidbe, poduzima putovanje izvan područja plovidbe za koje je osposobljen ili ovlašten.

3. Zahtjev za pregledom podnosi se prije isteka postojećeg pregleda odnosno Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu pismenim putem.

4. Za plovilo u službi, brodar ili vlasnik plovila mora poduzeti mjere, kako bi stanje plovila i njegove opreme u svakom pogledu bilo dostatno za sigurnu plovidbu, bez opasnosti za: osobe, stvari, okoliš i samo plovilo.

5. Ako je plovilo imalo havariju ili je utvrđen nedostatak koji utječe na: sigurnost plovilaa, učinkovitost (odnosno potpunost) opreme i sredstava za spašavanje, učinkovitost zaštite od onečišćenja okoline i druge opreme na koju se odnose ova Pravila, zapovjednik, brodar ili vlasnik plovila dužan je o tome izvijestiti nadležnu Lučku kapetaniju i Tehničko nadzorno tijelo, koji tada odlučuju o potrebi odgovarajućeg pregleda plovila.

6. Brodar ili vlasnik plovila dužan je zatražiti pregled plovila ili njegovih dijelova kada se na plovilu ili njegovom dijelu dogode oštećenja, pogoršanja ili promjene koje ugrožavaju sigurnost plovila ili mijenjaju do tada posvjedočene tehničke i uporabne karakteristike plovila.

7. Osim u slučajevima navedenim u prethodnoj točki, brodar ili vlasnik plovila dužan je zatražiti pregled plovila odnosno obavijestiti Tehničko nadzorno tijelo u slučajevima:

a) vađenje plovila iz vode;

b) radova na dijelovima plovila ili sustava plovila koji su teško pristupačni ili nepristupačni u uvjetima redovnog korištenja i pregleda plovila;

c) boravka plovila u raspremi, i

d) prodaje plovila, promjene zastave ili upućivanja plovila u rezalište.

8. Prije prodaje plovila, promjene upisnika ili matične luke, ili upućivanja plovila u rezalište, brodar ili vlasnik plovila dužan je podmiriti sva dugovanja prema Hrvatskom registru brodova nastala po prethodnim pregledima.

9. Ne obavi li brodar ili vlasnik plovila periodični pregled u roku, sukladno Prilogu V, članku 2.04, ovih Pravila, Svjedodžba Unije automatizmom gubi valjanost te Tehničko nadzorno tijelo s time upoznaje nadležne Lučke kapetanije odnosno Inspekciju sigurnosti plovidbe koje postupaju sukladno Zakonu o plovidbi i lukama unutanjih voda.

Članak 2.06

Dobrovoljni pregled

Vlasnik plovila ili njegov predstavnik može u svakom trenutku dobrovoljno zatražiti pregled.

Po tom se zahtjevu postupa.

Članak 2.07

Troškovi

Vlasnik plovila snosi sve troškove nastale zbog pregleda plovila i izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.08

Informacije

Osobama koje dokažu utemeljen interes Tehničko nadzorno tijelo može dopustiti da se upoznaju sa sadržajem svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu te tim osobama može izdati izvatke ili preslike svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu, ovjerene kao vjerodostojne i označene kao takve.

Članak 2.09

Upisnik svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

1. Tehničko nadzorno tijelo čuva izvornike ili preslike svih svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu koje je izdao i u njih unosi sve podatke i izmjene, zajedno sa svim poništenjima i zamjenama svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu. Tehničko nadzorno tijelo u skladu s time ažurira upisnik naveden u članku 17. ovih Pravila.

2. Kako bi se provele upravne mjere za održavanje sigurnosti i jednostavnosti plovidbe te za provedbu članaka od 2.01 do 2.07 ovog Priloga kao i članaka 6., 9., 10., 13., 14., 15., 20. i 21. ovih Pravila, pristup upisniku ograničen samo na čitanje u skladu s predloškom navedenim u Prilogu II odobrit će se nadležnim tijelima drugih država članica, državama ugovornicama Konvencije iz Mannheima te, uz uvjet osiguravanja jednakovrijedne razine privatnosti, trećim zemljama na temelju administrativnih sporazuma.

3. Za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovlašćuje se Javna ustanova Hrvatski registar brodova.

Članak 2.10

Jedinstveni europski identifikacijski broj plovila

1. Jedinstveni europski identifikacijski brod plovila (ENI) sastoji se od osam arapskih znamenaka u skladu s Prilogom II ovih Pravila.

2. Ako plovilo nema ENI u trenutku izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, ENI mu dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj je plovilo upisano ili u kojoj se nalazi njegova matična luka. Kada je riječ o plovilima iz zemalja u kojima dodjeljivanje ENI-ja nije moguće, ENI koji se unosi u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu dodjeljuje ministarstvo.

3. Vlasnik plovila ili njegov predstavnik podnosi ministarstvu zahtjev za dodjeljivanje ENI-ja. Vlasnik ili njegov predstavnik također je dužan na plovilu postaviti oznaku s ENI-jem koji je upisan u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.11

Obavijesti

Ministarstvo izvješćuje Komisiju i ostale države članice ili druga nadležna tijela o:

(a) nazivima i adresama tehničkih službi koje su, zajedno s njenim nacionalnim nadležnim tijelom, odgovorne za primjenu Priloga II;

(b) tehničkom listu, kako je prikazan u Prilogu II, o tipovima brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koje je od posljednje obavijesti izdano odobrenje;

(c) priznatim tipnim odobrenjima za brodske sustave za pročišćivanje voda na temelju normi različitih od onih utvrđenih u Prilogu II, za upotrebu na nacionalnim plovnim putovima Republike Hrvatske;

(d) svakom povlačenju tipnih odobrenja za brodske sustave za pročišćivanje otpadnih voda te o njihovim razlozima u roku od mjesec dana;

(e) svim ovlaštenim posebnim sidrima nakon zahtjeva za smanjenje mase sidra, navođenjem oznake tipa i ovlaštenog smanjenja mase sidra. Tehničko nadzorno tijelo daje ovlaštenje podnositelju zahtjeva najranije 3 mjeseca nakon obavijesti Komisiji pod uvjetom da potonja ne podnese prigovore;

(f) opremi za radarsku navigaciju i pokazivačima brzine okreta za koju su izdali tipno odobrenje. Ta obavijest uključuje dodijeljeni broj tipnog odobrenja kao i oznaku vrste, ime/naziv proizvođača, ime/naziv nositelja tipnog odobrenja i datum tipnog odobrenja;

(g) nadležnim tijelima odgovornima za odobrenje specijaliziranih tvrtki koje mogu obaviti instalaciju, zamjenu, popravak ili održavanje opreme za radarsku navigaciju i pokazivačâ brzine okreta.