MINISTARSTVO KULTURE
2090
Na temelju članka 45. stavka 4. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, broj 61/18 i 98/19), ministrica kulture donosi
PRAVILNIK
O STRUČNIM ARHIVSKIM ZVANJIMA I DRUGIM ZVANJIMA U ARHIVSKOJ STRUCI TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se stručna arhivska zvanja i druga zvanja u arhivskoj struci te uvjeti i način njihova stjecanja.
(2) Ovim Pravilnikom uređuju se uvjeti i način provjere stručne osposobljenosti za radnike koji obavljaju poslove upravljanja dokumentarnim gradivom izvan arhiva.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA
Članak 3.
(1) Temeljna stručna arhivska zvanja su:
– arhivist
– arhivski tehničar specijalist
– arhivski tehničar.
(2) Viša stručna arhivska zvanja su:
– arhivski savjetnik
– viši arhivist
– viši arhivski tehničar specijalist
– viši arhivski tehničar.
(3) Uz nazive navedenih temeljnih stručnih arhivskih zvanja dodaju se i područja uže specijalnosti ako je osoba koja je stekla određeno stručno arhivsko zvanje položila odgovarajući dio stručnoga ispita propisan ovim Pravilnikom.
Članak 4.
(1) Druga zvanja u arhivskoj struci konzervator – restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
(2) Drugim zvanjima u arhivskoj struci u smislu ovoga Pravilnika smatraju se i zvanja iz područja knjižnične i muzejske djelatnosti koja zaposlenici u arhivima stječu u skladu s propisima koji uređuju knjižničnu i muzejsku djelatnost.
Članak 5.
Uvjeti za stjecanje temeljnih stručnih arhivskih zvanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika jesu:
1. za zvanje arhivista:
– završen odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij
– jedna godina radnoga iskustva na stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnoga i arhivskoga gradiva i
– položen stručni ispit za zvanje arhivista;
2. za zvanje arhivskoga tehničara specijalista:
– završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij ili s njim izjednačen studij
– jedna godina radnoga iskustva na stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnoga i arhivskoga gradiva i
– položen stručni ispit za zvanje arhivskoga tehničara specijalista;
3. za zvanje arhivskoga tehničara:
– završeno srednje obrazovanje
– jedna godina radnoga iskustva na stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnoga i arhivskoga gradiva i
– položen stručni ispit za zvanje arhivskoga tehničara.
III. STJECANJE TEMELJNOGA STRUČNOG ARHIVSKOG ZVANJA
Članak 6.
(1) Pravo na polaganje stručnoga ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno arhivsko zvanje, odnosno stručne poslove čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnoga i arhivskoga gradiva i s najmanje godinu dana radnoga, odnosno pripravničkoga, staža s punim radnim vremenom. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnoga osposobljavanja za rad sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi.
(2) Osoba koja polaže stručni ispit (u daljnjem tekstu: pristupnik) podnosi prijavu za polaganje stručnoga ispita Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za stručne ispite). Prijava se podnosi na adresu Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, koji organizira postupak polaganja stručnih ispita.
(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka sadrži: ime i prezime, datum i mjesto rođenja te adresu stanovanja pristupnika, naziv stručnoga zvanja i specijalnosti za koje se prijava podnosi, podatke o završenoj školi ili obrazovanju i o stečenom stručnom zvanju ako je pristupnik već stekao stručno zvanje, podatke o radnome mjestu i poslodavcu te prijedlog teme stručnoga rada, odnosno predmeta praktičnoga rada i ime i prezime mentora.
(4) Prijavi se prilažu:
– životopis pristupnika
– preslik diplome ili svjedodžbe
– potvrda o završenome pripravničkom stažu, odnosno o radu na odgovarajućim poslovima iz stavka 1. ovoga članka pravne osobe u kojoj je pristupnik završio pripravnički staž te
– naslov i opis teme stručnoga rada, odnosno predmeta praktičnoga rada, koji je potpisao mentor.
Članak 7.
Prijavu za polaganje stručnoga ispita pristupnik je dužan podnijeti Povjerenstvu za stručne ispite najkasnije tri mjeseca prije najavljenoga ispitnog roka.
Članak 8.
(1) Odluku o prijavi za polaganje stručnoga ispita Povjerenstvo za stručne ispite dužno je donijeti u roku od 15 dana od zaprimanja prijave i dostaviti je pristupniku najkasnije osam dana od dana donošenja odluke.
(2) Odluka o prihvaćanju prijave iz stavka 1. ovoga članka sadrži uvjete za izlazak na stručni ispit i podatke o ispitnoj literaturi.
(3) Ako je prijava nepotpuna, odluka iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati uputu za ispravak ili dopunu prijave, uključujući uputu za odabir teme i mentora za stručni, odnosno praktični, rad ako je predložena tema ocijenjena neprihvatljivom.
(4) Ako podnositelj u zadanome roku ne postupi prema odluci Povjerenstva za stručne ispite iz stavka 3. ovoga članka, prijava će se odbaciti, odnosno odbiti.
Članak 9.
(1) Pristupnik čija je prijava za polaganje stručnoga ispita prihvaćena može pristupiti ispitu najkasnije na drugome redovitom ispitnom roku nakon stjecanja prava na pristupanje ispitu.
(2) Pristupnik koji ne pristupi stručnomu ispitu ni u drugome redovnom ispitnom roku, nakon stjecanja prava na pristupanje ispitu, gubi pravo izlaska na ispit na temelju prihvaćene prijave.
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, pristupnik koji je zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga bio spriječen pristupiti stručnomu ispitu može pristupiti ispitu u prvome ispitnom roku nakon što su prestali navedeni razlozi.
Članak 10.
(1) Pristupnik može za jedan ispitni rok prijaviti stručni ispit za sve ili dio predmeta koje je dužan položiti. Predmete jednoga stručnog ispita pristupnik može prijaviti u najviše dva ispitna roka.
(2) Prijava za izlazak na stručni ispit u ispitnome roku dostavlja se Povjerenstvu za stručne ispite najkasnije trideset dana prije početka ispitnoga roka.
(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati: ime i prezime pristupnika, naziv stručnoga zvanja i specijalnosti za koje se pristupa ispitu, ispitni rok na koji se prijavljuje izlazak na stručni ispit te predmete koje će polagati na tome ispitnom roku. Prijavi se obvezno prilaže potvrda o uplati naknade za pristupanje ispitu.
(4) Pristupnik je dužan najkasnije trideset dana prije početka ispitnoga roka Povjerenstvu za stručne ispite dostaviti stručni rad, odnosno izvješće o praktičnome radu.
(5) Povjerenstvo za stručne ispite utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za pristupanje stručnomu ispitu u ispitnome roku i o tome ga obavješćuje najkasnije u roku od 15 dana od primitka prijave za izlazak na ispit.
(6) Povjerenstvo za stručne ispite može iznimno odobriti izlazak na stručni ispit i pristupniku koji je prijavu za ispit dostavio u roku kraćem od roka iz stavka 2. ovoga članka ako su osigurani svi drugi uvjeti da se ispit održi.
Članak 11.
(1) Stručni ispit za stjecanje temeljnih stručnih zvanja polaže se prema Programu stručnih ispita u arhivskoj struci kojim se određuju predmeti koji se polažu na ispitu te način izrade praktičnoga ili stručnoga rada.
(2) Hrvatsko arhivsko vijeće utvrđuje sadržaj predmeta i popis stručne literature za predmete koji se polažu na ispitu. Popis stručne literature i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnoga za poslove kulture i mrežnim stranicama Hrvatskoga državnog arhiva.
(3) Sadržaj predmeta i popis stručne literature mogu se dopuniti i izmijeniti najkasnije šest mjeseci prije polaganja ispita.
Članak 12.
(1) Stručni ispit sastoji se od općega i posebnoga dijela ispita.
(2) Opći dio ispita obvezan je za sve osobe koje polažu ispit.
(3) Posebni dio ispita polaže se prema programu koji je za pojedino stručno zvanje utvrđen ovim Pravilnikom.
Članak 13.
Opći dio ispita obuhvaća predmete:
– Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske i Zakonodavstvo u području kulture
– Zaštita arhivskog gradiva
– Informatika.
Članak 14.
(1) Posebni dio ispita za stručno zvanje arhivista obuhvaća predmete:
– Arhivistika
– Povijest institucija na hrvatskom području
– Spisovodstvo.
(2) Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u stručnome zvanju arhivista su:
– za specijalnost filmskog arhivista: Povijest filma i Filmska tehnologija
– za specijalista za starije arhivsko gradivo: Pomoćne povijesne znanosti
– za specijalista za novije arhivsko gradivo: Upravljanje elektroničkim dokumentima i Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.
Članak 15.
(1) Posebni dio ispita za stručno zvanje arhivskoga tehničara specijalista obuhvaća predmete:
– Osnove arhivistike
– Spisovodstvo.
(2) Obvezni predmeti za stjecanje uže specijalnosti u stručnome zvanju arhivskoga tehničara specijalista su:
– za užu specijalnost arhivskoga tehničara specijalista za filmsko gradivo: Filmska tehnologija
– za užu specijalnost arhivskoga tehničara specijalista reprografa: Fotografija i mikrografija
– za užu specijalnost arhivskoga tehničara specijalista za novije gradivo: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.
Članak 16.
(1) Posebni dio ispita za stručno zvanje arhivskoga tehničara obuhvaća predmete:
– Osnove arhivistike
– Osnove spisovodstva.
(2) Obvezni predmeti za stjecanje uže specijalnosti u stručnome zvanju arhivskoga tehničara su:
– za užu specijalnost filmskoga tehničara: Filmska tehnologija
– za užu specijalnost reprografa: Fotografija i mikrografija
– za užu specijalnost spisovoditelja: Spisovodstvo
– za užu specijalnost tehničara za novije gradivo: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.
Članak 17.
(1) Pristupnici koji polažu stručni ispit za stručno zvanje arhivista dužni su prije pristupanja ispitu izraditi stručni rad.
(2) Tema za stručni rad mora biti iz gradiva posebnoga dijela stručnoga ispita, odnosno u vezi sa stručnim poslovima u stručnome zvanju arhivista.
Članak 18.
(1) Pristupnici koji polažu stručni ispit za stručno zvanje arhivskoga tehničara specijalista ili stručno zvanje arhivskoga tehničara dužni su obaviti praktični rad.
(2) Predmet praktičnoga rada mora biti iz područja stručnoga rada u stručnome zvanju za koje se polaže ispit.
Članak 19.
(1) Mentor pristupnicima za stručni, odnosno praktični, rad može biti osoba koja je stekla stručno zvanje arhivista i ima najmanje pet godina rada nakon stjecanja stručnoga zvanja arhivista.
(2) Mentora imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva. Mentori se imenuju na mandat od četiri godine.
Članak 20.
(1) Predmeti iz općega i posebnoga dijela stručnoga ispita polažu se usmeno.
(2) Pristupnik se ispituje posebno iz svakoga predmeta koji je prijavio.
(3) Sastavni dio ispita čini i ocjena stručnoga rada, odnosno praktičnoga rada.
Članak 21.
(1) Ispitivanju su nazočna najmanje dva člana Povjerenstva za stručne ispite i ispitivač predmeta iz kojega se ispituje. Pitanja pristupniku postavlja ispitivač.
(2) Uspjeh na ispitu iz pojedinoga predmeta ocjenjuje ispitivač. Uspjeh se ocjenjuje ocjenom »položio« i »nije položio«.
Članak 22.
Stručni rad, odnosno izvješće o praktičnome radu, ocjenjuju članovi Povjerenstva za stručne ispite koji su nazočni polaganju ispita.
Članak 23.
(1) Opći uspjeh pristupnika na ispitu utvrđuje Povjerenstvo za stručne ispite nakon što je pristupio stručnomu ispitu iz svih predmeta za stručno zvanje za koje je prijavio ispit te ako mu je stručni, odnosno praktični, rad ocijenjen pozitivno.
(2) Opći uspjeh na stručnome ispitu može biti: »položio« ili »nije položio«.
(3) Ako pristupnik nije položio ispit iz nekoga predmeta, uključujući stručni rad, odnosno praktični rad, njegov opći uspjeh na stručnome ispitu ocjenjuje se ocjenom »nije položio«.
(4) Uspjeh pristupnika utvrđuje se u zapisniku Povjerenstva za stručne ispite. Zapisnik sadrži podatke o pristupniku koji se navode u prijavi za stručni ispit, naziv stručnoga zvanja i specijalnosti za koje je pristupio stručnomu ispitu, navode o ispitnome roku, uspjehu iz pojedinih predmeta, opći uspjeh na ispitu te moguće primjedbe članova Povjerenstva za stručne ispite u vezi s provedbom ispita.
(5) Nakon završenoga stručnog ispita predsjednik Povjerenstva za stručne ispite izvješćuje pristupnika o općem uspjehu na ispitu.
Članak 24.
(1) Pristupnik koji nije zadovoljio iz najviše dva predmeta može biti upućen na popravni ispit u roku što ga odredi Povjerenstvo za stručne ispite. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana ni dulji od šest mjeseci od dana polaganja stručnoga ispita.
(2) Povjerenstvo za stručne ispite dužno je pristupnika obavijestiti o roku popravnoga stručnog ispita najkasnije trideset dana prije toga roka.
(3) Pristupnik koji nije zadovoljio iz više od dva predmeta, kao i pristupnik koji nije zadovoljio na popravnome stručnom ispitu, može ponovno prijaviti stručni ispit.
Članak 25.
(1) Pristupnici koji su završili preddiplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni ili stručni studij informatike ili drugi odgovarajući studij oslobođeni su obveze polaganja predmeta Informatika.
(2) Pristupnicima koji su u okviru studija ili drugoga stručnog ispita položili predmet iz programa stručnoga ispita u arhivskoj struci priznaje se položeni predmet, pod uvjetom da sadržaj predmeta koji su položili odgovara sadržaju predmeta u okviru stručnoga ispita u arhivskoj struci.
Članak 26.
(1) Pristupnik koji namjerava ostvariti pravo na oslobođenje od obveze polaganja ispita iz nekoga predmeta uz prijavu za polaganje ispita prilaže zahtjev za oslobođenje od polaganja ispita iz toga predmeta i dokaz da je položio odgovarajući ispit.
(2) Odluku o oslobađanju od obveze polaganja ispita iz pojedinoga predmeta donosi Povjerenstvo za stručne ispite. O svojoj odluci Povjerenstvo za stručne ispite dužno je u pisanome obliku obavijestiti pristupnika koji je podnio zahtjev.
Članak 27.
(1) O položenome stručnom ispitu pristupniku potvrdu izdaje ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati: ime i prezime pristupnika, datum i mjesto rođenja, obrazovanje, naziv stručnoga zvanja za koje je položio stručni ispit i naziv specijalnosti, datum polaganja i opći uspjeh na ispitu.
(3) Hrvatski državni arhiv vodi Evidenciju o stečenim stručnim arhivskim zvanjima.
(4) U Evidenciju iz stavka 3. ovoga članka upisuje se: redni broj, ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa pristupnika, obrazovanje, naziv i sjedište poslodavca, naziv zvanja i specijalnosti te datum polaganja ispita i opći uspjeh na ispitu, a za viša stručna arhivska zvanja upisuju se podatci iz izreke rješenja o stjecanju višega stručnog arhivskog zvanja.
Članak 28.
(1) Stručne ispite provodi Povjerenstvo za stručne ispite.
(2) Povjerenstvo za stručne ispite ima predsjednika i dva člana. Predsjedniku i članovima Povjerenstva za stručne ispite imenuju se zamjenici za slučaj spriječenosti, odnosno nemogućnosti u sudjelovanju rada Povjerenstva za stručne ispite.
(3) Za predsjednika i članove Povjerenstva za stručne ispite te njihove zamjenike mogu se imenovati osobe koje su stekle stručno zvanje višeg arhivista ili arhivskoga savjetnika.
(4) Predsjednika i članove Povjerenstva za stručne ispite te njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća, na rok od četiri godine.
Članak 29.
(1) Povjerenstvo za stručne ispite obavlja sljedeće poslove:
– predlaže Hrvatskomu arhivskom vijeću ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete
– određuje ispitne rokove, utvrđuje vrijeme i mjesto polaganja stručnoga ispita
– razmatra i odlučuje o prijavama za stručni ispit
– organizira i provodi postupak stručnoga ispita
– daje obavijesti i upute u vezi s pristupanjem stručnomu ispitu i održavanjem ispita
– Hrvatskomu arhivskom vijeću podnosi izvješće o održanim stručnim ispitima
– obavlja i druge poslove sukladno ovomu Pravilniku.
(2) Predsjednik Povjerenstva za stručne ispite organizira rad Povjerenstva za stručne ispite.
(3) Administrativne poslove za Povjerenstvo za stručne ispite obavlja Hrvatski državni arhiv koji za obavljanje tih poslova imenuje tajnika Povjerenstva za stručne ispite.
(4) Povjerenstvo za stručne ispite donosi Poslovnik o svome radu.
Članak 30.
(1) Ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća iz reda stručnjaka za pojedino područje.
(2) Ispitivačem, odnosno zamjenikom ispitivača, može se imenovati samo osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno s njim izjednačen studij iz područja koje ispituje.
Članak 31.
(1) Troškove stručnoga ispita snosi poslodavac, odnosno pristupnik koji nije zaposlen, i uplaćuje ih Hrvatskomu državnom arhivu, a njihova visina objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnoga za poslove kulture i Hrvatskoga državnog arhiva.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove kulture donosi odluku o visini troškova ispita na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva.
Članak 32.
(1) Osobi koja odustane od ispita koji je prijavila uplaćeni iznos troškova za pristupanje ispitu priznaje se za izlazak na sljedeći ispitni rok, pod uvjetom da o odustajanju od ispita obavijesti Povjerenstvo za stručne ispite najkasnije sedam dana prije ispitnoga roka.
(2) Ako je pristupnik uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu niti pravodobno otkaže polaganje ispita, nema pravo na povrat uplaćenih troškova.
Članak 33.
(1) Sredstva za rad Povjerenstva za stručne ispite i održavanje stručnih ispita osiguravaju se iz naknade troškova ispita iz članka 31. ovoga Pravilnika.
(2) Predsjednik, članovi Povjerenstva za stručne ispite, njihovi zamjenici i ispitivači imaju pravo na naknadu razmjerno broju pristupnika.
(3) Posebna naknada se određuje za pregled i ocjenu stručnoga rada i izvješća o praktičnome radu.
(4) Visina naknada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se odlukom iz članka 31. stavka 2. ovoga Pravilnika.
IV. POLAGANJE DOPUNSKOGA STRUČNOG ISPITA I PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE
Članak 34.
(1) Zaposlenicima u državnim arhivima, arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, specijaliziranim arhivima, privatnim arhivima i u drugim pravnim osobama u kojima se obavljaju stručni poslovi iz arhivske ili srodnih struka, koji su položili stručni ispit u srodnim strukama, priznaje se stručni ispit sukladno ovomu Pravilniku te oni imaju pravo polagati dopunski stručni ispit iz arhivske struke.
(2) Dopunski stručni ispit može polagati i osoba koja je položila stručni ispit za jedno od temeljnih stručnih zvanja, a želi steći drugo temeljno stručno zvanje, za koje je ostvarila druge potrebne uvjete ili drugu specijalnost.
(3) Dopunski stručni ispit obuhvaća predmete u okviru ispita za stručno zvanje ili specijalnost koja se želi steći, a koje pristupnik nije položio u okviru ranije položenoga stručnog ispita.
(4) Na traženje pristupnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Povjerenstvo za stručne ispite određuje koja će ispitna područja pristupnik polagati u dopunskome stručnom ispitu, kao i ispitno gradivo u okviru ispitnoga programa za odgovarajuće zvanje, imajući u vidu program po kojem je pristupnik polagao stručni ispit u arhivskoj ili srodnoj struci.
(5) Ako ispitni program prema kojem je pristupnik položio stručni ispit u srodnoj struci u potpunosti obuhvaća odgovarajući ispitni program iz ovoga Pravilnika, pristupnik ne polaže dopunski stručni ispit.
(6) Rješenje o priznanju stručnoga ispita u srodnoj struci, na prijedlog Povjerenstva za stručne ispite, donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture.
Članak 35.
Prijavi za polaganje dopunskoga stručnog ispita, uz ostale isprave i dokumente iz članka 6. stavka 4. ovoga Pravilnika, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o već položenome stručnom ispitu u arhivskoj ili srodnoj struci s ispitnim programom.
Članak 36.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stručni ispit odgovarajuće se primjenjuju i na dopunski stručni ispit.
Članak 37.
Postupak utvrđivanja ispunjava li inozemna stručna kvalifikacija uvjete propisane ovim Pravilnikom za pojedino stručno arhivsko zvanje provodi ministarstvo nadležno za poslove kulture.
V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA
Članak 38.
(1) Uvjeti za stjecanje viših stručnih zvanja iz članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika su:
1. za zvanje arhivskoga savjetnika:
– najmanje pet godina rada na stručnim arhivističkim poslovima od stjecanja zvanja višega arhivista do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja arhivskoga savjetnika
– objavljeni radovi iz područja struke i vrijedan stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 300 bodova;
2. za zvanje višega arhivista:
– najmanje pet godina rada na stručnim arhivističkim poslovima od stjecanja zvanja arhivista do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja višega arhivista
– objavljeni radovi iz područja struke i vrijedan stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 150 bodova;
3. za zvanje višega arhivskog tehničara specijalista:
– najmanje pet godina rada na području zaštite i obrade arhivskoga gradiva od stjecanja zvanja arhivskoga tehničara specijalista do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja višega arhivskog tehničara specijalista
– obavljen stručni rad i ostvaren stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 80 bodova;
4. za zvanje višega arhivskog tehničara:
– najmanje pet godina rada na području zaštite i obrade arhivskoga gradiva od stjecanja zvanja arhivskoga tehničara do podnošenja zahtjeva za stjecanje zvanja višega arhivskog tehničara
– obavljen stručni rad i ostvaren stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 50 bodova.
(2) Stručni i znanstveni kriteriji izraženi u bodovima za napredovanje u viša stručna zvanja propisani su člankom 44. ovoga Pravilnika.
Članak 39.
(1) Postojanje uvjeta za stjecanje viših stručnih arhivskih zvanja iz članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika ocjenjuje Stručno povjerenstvo za viša stručna arhivska zvanja (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo).
(2) Stručno povjerenstvo ima predsjednika i dva člana. Predsjedniku i članovima Stručnoga povjerenstva imenuju se zamjenici za slučaj spriječenosti, odnosno nemogućnosti sudjelovanja u radu Stručnoga povjerenstva predsjednika i članova Stručnoga povjerenstva.
(3) Za predsjednika i članove Stručnoga povjerenstva te njihove zamjenike mogu se imenovati osobe koje su stekle stručno zvanje arhivskoga savjetnika i koje su ostvarile osobito značajne rezultate u stručnome radu.
(4) Predsjednika i članove Stručnoga povjerenstva te njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća, na rok od četiri godine.
(5) Naknade za rad predsjednika i članova Stručnoga povjerenstva te njihovih zamjenika utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(6) Predsjednik organizira rad Stručnoga povjerenstva.
(7) Administrativne poslove za Stručno povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv koji za obavljanje tih poslova imenuje tajnika Stručnoga povjerenstva.
(8) Stručno povjerenstvo donosi Poslovnik o svojem radu.
Članak 40.
(1) Zahtjev za stjecanje višega stručnog arhivskog zvanja kandidat podnosi Stručnom povjerenstvu u pisanome obliku s dokazima o ispunjenju Pravilnikom propisanih uvjeta na adresu Hrvatskoga državnog arhiva.
(2) Zahtjevu je potrebno priložiti:
– životopis s podatcima o radu u struci i opisom dostignuća u stručnome radu
– preslik diplome ili svjedodžbe
– dokaz o promjeni osobnih podataka (u slučaju promijenjenoga imena ili prezimena)
– dokaze o potrebnome radnom iskustvu na stručnim arhivističkim poslovima, odnosno poslovima zaštite i obrade arhivskoga gradiva
– bibliografiju objavljenih radova i radove kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dodjelu zvanja koji se odnose na objavljene stručne ili znanstvene radove i doprinos razvoju struke te
– dokumentaciju kojom se dokazuju uspješnost u stručnome radu i ostvaren stručni doprinos.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon ispunjenja uvjeta koji se odnose na propisani radni staž za stjecanje zvanja ako su ostvareni svi ostali propisani uvjeti za stjecanje zvanja.
(4) Po završenome postupku dodjele viših stručnih arhivskih zvanja predana dokumentacija se ne vraća.
Članak 41.
(1) Stručno povjerenstvo određuje člana izvjestitelja za svaki pojedini zahtjev za stjecanje višega stručnog arhivskog zvanja.
(2) Izvjestitelj je dužan u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva i potpune dokumentacije podnijeti izvješće s obrazloženim prijedlogom ocjene radova i drugih dokaza o ispunjavanju stručnih uvjeta za dodjelu traženoga zvanja izražene bodovima u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. Izvješće se članovima Stručnoga povjerenstva može dostaviti i u elektroničkome obliku.
(3) Ako je priložena dokumentacija nepotpuna, izvjestitelj može u dogovoru sa Stručnim povjerenstvom zatražiti dopunu dokumentacije, obaviti očevid radi stručne prosudbe rada kandidata i zatražiti stručno mišljenje pravne osobe u kojoj je kandidat obavljao poslove na koje se odnosi dokumentacija priložena zahtjevu.
(4) Članovi Stručnoga povjerenstva razmatraju izvješće na sjednici ili pojedinačno tako da se očituju o prijedlogu izvjestitelja. Svaki član Stručnoga povjerenstva može zatražiti dopunu izvješća, dati svoj prijedlog ocjene ili zatražiti na uvid dokumentaciju na temelju koje je izvjestitelj dao svoju ocjenu.
(5) Svoju ocjenu o zahtjevu Stručno povjerenstvo dužno je utvrditi u roku od 30 dana od zaprimanja izvješća izvjestitelja. Ocjena Stručnoga povjerenstva utvrđuje se većinom glasova njegovih članova i prilaže, odnosno upisuje u usuglašeno izvješće. Član koji se ne složi s prijedlogom ocjene može dati svoje obrazloženo izdvojeno mišljenje koje se, zajedno s prijedlogom Stručnoga povjerenstva, dostavlja Hrvatskomu arhivskom vijeću.
Članak 42.
(1) Stručno povjerenstvo razmatra radove i druge dokaze o ispunjavanju stručnih uvjeta za stjecanje traženoga zvanja te ih vrednuje određenim brojem bodova sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Broj bodova za pojedini rad ili drugi dokaz o ispunjavanju stručnih uvjeta Stručno povjerenstvo utvrđuje imajući u vidu doprinos stručnomu radu, složenost i zahtjevnost teme ili posla na koji se odnose, kvalitetu predočenoga rezultata stručnoga rada te doprinos stvaranju ili širenju novih spoznaja i metodologija u arhivistici i razvoju arhivske teorije i prakse. Radovi i drugi priloženi dokazi koji nisu iz arhivske struke, odnosno ne pokazuju odgovarajuću stručnu razinu ili sadrže znatnije nedostatke, neće se bodovati.
(3) Stručno povjerenstvo dužno je obrazložiti svoju ocjenu o svakome radu i drugome dokazu o ispunjavanju stručnih uvjeta koji su mu dostavljeni na prosudbu.
Članak 43.
Stručno povjerenstvo predložit će dodjelu traženoga zvanja podnositelju zahtjeva ako su:
– njegovi radovi u struci i drugi dokazi o ispunjavanju stručnih uvjeta vrednovani s najmanje 300 bodova za zvanje arhivskoga savjetnika i 150 bodova za zvanje višega arhivista te ukoliko su, sukladno kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom, bodovima vrednovana najmanje po tri rada, odnosno dokaza o uspješnoj stručnoj djelatnosti iz točaka A) i B) članka 44. ovoga Pravilnika,
– njegovi dokazi o ispunjavanju stručnih uvjeta vrednovani s najmanje 80 bodova za zvanje višeg arhivskog tehničara specijalista, odnosno s najmanje 50 bodova za zvanje višeg arhivskog tehničara
– ispunjeni drugi uvjeti propisani ovim Pravilnikom.
Članak 44.
Radove i druge dokaze o ispunjavanju stručnih uvjeta za stjecanje višega stručnog arhivskog zvanja Stručno povjerenstvo vrednuje prema sljedećim kriterijima:
A) | stručna djelatnost | |
1. | obavljanje najzahtjevnijih poslova na području obrade, zaštite, vrednovanja i korištenja gradiva | 40 – 60 bodova |
2. | priprema i vođenje zahtjevnih i složenih stručnih projekata i opsežnih programa stručnoga usavršavanja | 40 – 60 bodova |
3. | obrada i opis zahtjevnih ili opsežnih arhivskih fondova i zbirki | 20 – 50 bodova |
4. | izrada zahtjevnih ili opsežnih stručnih studija i analiza | 20 – 50 bodova |
5. | samostalna organizacija i vođenje evidencija i dokumentacije u arhivu | 20 – 50 bodova |
6. | organizacija i vođenje stručnih poslova u arhivu | 20 – 50 bodova |
7. | objavljivanje zahtjevnijih ili opsežnijih cjelina arhivskoga gradiva | 20 – 50 bodova |
8. | složeniji projekti vrednovanja, zaštite, korištenja i predstavljanja arhivskoga gradiva | 20 – 50 bodova |
9. | obrada manje zahtjevnih arhivskih fondova i zbirki | 10 – 20 bodova |
10. | priprema arhivske izložbe i drugih oblika kulturno-obrazovne djelatnosti arhiva | 10 – 30 bodova |
11. | izlaganje na stručnome skupu | 10 – 30 bodova |
12. | objavljivanje manjih ili jednostavnijih cjelina arhivskoga gradiva | 10 – 20 bodova |
13. | sudjelovanje u pripremi arhivske izložbe i drugih oblika kulturno-obrazovne djelatnosti arhiva | 5 – 10 bodova |
14. | izrada popisa arhivskoga gradiva | 5 – 10 bodova |
15. | ostali redoviti stručni poslovi u arhivima | 5 – 10 bodova |
B) | objavljeni znanstveni ili stručni radovi: | |
1. | stručna knjiga, priručnik ili udžbenik | 50 – 80 bodova |
2. | poglavlje u stručnoj knjizi, priručniku ili udžbeniku | 20 – 40 bodova |
3. | recenzirani znanstveni ili stručni rad u časopisu ili zborniku | 30 – 50 bodova |
4. | ostali radovi | 10 – 20 bodova |
C) | stručno usavršavanje: | |
1. | završen poslijediplomski studij iz užega područja struke | 40 – 60 bodova |
2. | završen program stručnoga usavršavanja iz užega područja struke u trajanju od najmanje 1 mjeseca | 20 – 30 bodova |
3. | završen kraći program stručnoga usavršavanja iz užega područja struke | 10 – 20 bodova |
Članak 45.
(1) Viša stručna arhivska zvanja dodjeljuje rješenjem ministar nadležan za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća.
(2) Hrvatsko arhivsko vijeće razmatra ocjenu i prijedlog Stručnoga povjerenstva na svojoj prvoj sljedećoj sjednici i donosi odluku o podnošenju prijedloga ministru nadležnom za poslove kulture o dodjeli traženoga zvanja.
(3) Prije donošenja odluke o podnošenju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka Hrvatsko arhivsko vijeće može zatražiti dodatno obrazloženje ocjene i prijedloga od Stručnoga povjerenstva.
(4) Prijedlogu Hrvatskog arhivskog vijeća ministru nadležnom za poslove kulture o dodjeli višeg arhivskog zvanja obvezno se prilažu ocjena i prijedlog Stručnoga povjerenstva i dokazi koji se odnose na potrebno radno iskustvo i prethodno stečeno stručno zvanje.
(5) Rješenje o dodjeli višega stručnog arhivskog zvanja dostavlja se i Hrvatskomu državnom arhivu radi upisa u Evidenciju iz članka 27. stavka 3. ovoga Pravilnika.
(6) Ako nisu ispunjeni ovim Pravilnikom propisani uvjeti za stjecanje višeg arhivskog zvanja, Hrvatsko arhivsko vijeće podnosi ministru nadležnom za poslove kulture prijedlog da donese rješenje kojim se zahtjev za stjecanje višega zvanja iz članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika odbija.
VI. PROVJERA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI RADNIKA NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA DOKUMENTARNIM I ARHIVSKIM GRADIVOM IZVAN ARHIVA
Članak 46.
(1) Provjera stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva obavlja se polaganjem stručnoga ispita u skladu s odredbama ovoga poglavlja.
(2) Poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva smatraju se: zaprimanje, evidentiranje, klasifikacija, označavanje i tehničko opremanje dokumentarnoga gradiva, vođenje uredskih i drugih evidencija o dokumentarnome gradivu, sređivanje i opis dokumentarnoga gradiva, odlaganje i zaštita dokumentarnoga gradiva, pretvorba, vrednovanje i izlučivanje te korištenje dokumentarnoga i arhivskoga gradiva.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na stjecanje stručnog arhivskog zvanja sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 47.
Pravo polaganja stručnoga ispita imaju osobe koje imaju najmanje srednje obrazovanje i najmanje šest mjeseci radnoga iskustva na obavljanju poslova upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva.
Članak 48.
(1) Program stručnoga ispita obuhvaća:
– propise i norme koje se odnose na upravljanje, zaštitu, obradu i dostupnost gradiva
– klasifikaciju, organizaciju, sređivanje i popisivanje gradiva
– zaštitu i čuvanje gradiva
– zaštitu i upravljanje elektroničkim zapisima
– vrednovanje, izlučivanje i predaju gradiva.
(2) Stručni ispit se polaže prema Programu provjere stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva čiji sadržaj kao i popis ispitne literature utvrđuje Hrvatsko arhivsko vijeće.
(3) Program provjere stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva i popis ispitne literature kao i njihove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnoga za poslove kulture i mrežnim stranicama Hrvatskoga državnog arhiva.
Članak 49.
(1) Stručni ispit organizira i provodi Povjerenstvo za stručni ispit za upravljanje dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
(2) Povjerenstvo ima predsjednika i dva člana. Predsjedniku i članovima Povjerenstva imenuju se zamjenici za slučaj spriječenosti, odnosno nemogućnosti, sudjelovanja u radu Povjerenstva.
(3) Za predsjednika i članove Povjerenstva te njihove zamjenike mogu se imenovati osobe koje su stekle stručno zvanje višega arhivista ili arhivskoga savjetnika.
(4) Predsjednika i članove Povjerenstva te njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća, na rok od četiri godine.
Članak 50.
(1) Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:
– određuje ispitne rokove, utvrđuje vrijeme i mjesto polaganja stručnoga ispita
– razmatra i odlučuje o prijavama za stručni ispit
– organizira i provodi postupak stručnoga ispita
– daje obavijesti i upute u svezi s pristupanjem i održavanjem stručnoga ispita
– Hrvatskomu arhivskom vijeću podnosi izvješće o održanim stručnim ispitima
– donosi Poslovnik o svome radu.
(2) Predsjednik organizira rad Povjerenstva.
(3) Administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv, koji za obavljanje tih poslova imenuje tajnika Povjerenstva.
Članak 51.
(1) Osobe koje namjeravaju pristupiti stručnomu ispitu podnose Povjerenstvu prijavu za polaganje ispita.
(2) U prijavi se navodi: ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa kandidata. Prijavi se prilaže svjedodžba o stečenoj stručnoj spremi i dokaz o radnome iskustvu na obavljanju poslova zaštite i obrade gradiva.
(3) Po prijmu prijave Povjerenstvo utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za polaganje stručnoga ispita i o tome obavješćuje kandidata u roku od mjesec dana od primitka prijave.
Članak 52.
(1) Povjerenstvo je dužno organizirati polaganje stručnoga ispita svaka tri mjeseca, ukoliko ima prijavljenih kandidata.
(2) Obavijest o mjestu i vremenu polaganja stručnoga ispita kandidatu se dostavlja najkasnije 15 dana prije održavanja ispita.
Članak 53.
Ispitu može pristupiti osoba koja ispunjava uvjete za polaganje stručnoga ispita, ako je uplaćena naknada za polaganje ispita.
Članak 54.
(1) Stručni ispit se polaže pred Povjerenstvom. Ispitivanju trebaju biti prisutna barem dva člana, odnosno zamjenika člana Povjerenstva.
(2) Stručni ispit je usmeni. Svaki član, odnosno zamjenik člana, Povjerenstva ima pravo postavljati pitanja kandidatu.
(3) Na stručnome ispitu vodi se zapisnik koji potpisuju članovi Povjerenstva i kandidat. U zapisniku se navode: podatci o kandidatu i prisutnim članovima Povjerenstva, mjesto i vrijeme održavanja ispita, pitanja i uspjeh kandidata.
Članak 55.
(1) Uspjeh kandidata ocjenjuje se ocjenom »položio« ili »nije položio«.
(2) Ocjenu utvrđuju članovi, odnosno zamjenici članova Povjerenstva koji su prisutni na stručnome ispitu.
(3) Po završenome stručnom ispitu kandidata se obavješćuje o uspjehu na ispitu.
Članak 56.
(1) Kandidatima koji su položili stručni ispit Povjerenstvo izdaje potvrdu o položenome ispitu.
(2) Potvrda o položenome stručnom ispitu sadrži: naziv Povjerenstva, mjesto i vrijeme polaganja ispita, ime i prezime, datum i mjesto rođenja kandidata i uspjeh na ispitu. Potvrdu potpisuju predsjednik i tajnik Povjerenstva.
Članak 57.
(1) Hrvatski državni arhiv vodi Evidenciju o položenim stručnim ispitima iz članka 46. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) U Evidenciju iz stavka 1. ovoga članka upisuje se: redni broj, datum i mjesto održavanja ispita, ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa kandidata, naziv i sjedište poslodavca te uspjeh na stručnome ispitu.
(3) Uz Evidenciju o ispitima vodi se dosje kandidata. Dosje sadrži: prijavu za polaganje stručnoga ispita, obavijest kandidatu o ispunjavanju uvjeta za pristupanje ispitu, obavijest kandidatu o održavanju ispita i zapisnik o ispitu.
Članak 58.
(1) Troškovi stručnoga ispita provjere stručne osposobljenosti uplaćuju se Hrvatskomu državnom arhivu, a njihova visina objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnoga za poslove kulture i mrežnim stranicama Hrvatskoga državnog arhiva.
(2) Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se iz naknada za pristupanje stručnomu ispitu provjere stručne osposobljenosti.
(3) Predsjednik, članovi Povjerenstva i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu. Naknada se određuje razmjerno broju kandidata koji su pristupili stručnomu ispitu.
(4) Visina troškova stručnoga ispita i naknade za rad Povjerenstva utvrđuje se odlukom iz članka 31. stavka 2. ovoga Pravilnika.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 59.
Osobama koje su stekle stručno zvanje na temelju odgovarajućih propisa koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Pravilnika priznaje se stečeno stručno zvanje prema ovome Pravilniku.
Članak 60.
(1) Osobi koja je na temelju propisa koji su uređivali uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci stekla temeljno stručno zvanje višeg arhivskog tehničara te ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili s njim izjednačen studij zvanje se prevodi u temeljno stručno arhivsko zvanje arhivskoga tehničara specijalista.
(2) Zaposlenici u arhivima koji imaju srednje obrazovanje i zvanje arhivskoga tehničara, a raspoređeni su na radno mjesto višeg arhivskog tehničara, dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika podnijeti zahtjev za stjecanje višega stručnog zvanja višeg arhivskog tehničara na način propisan člankom 40. ovoga Pravilnika.
(3) Zaposlenici u arhivima koji su na temelju uredbe kojom se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova ili na temelju općih akata arhiva raspoređeni na radno mjesto arhivista specijalista dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika podnijeti zahtjev za stjecanje višega stručnog zvanja višeg arhivista na način propisan člankom 40. ovoga Pravilnika.
(4) Prevođenje iz stavka 1. ovoga članka obavit će se rješenjem ministarstva nadležnoga za poslove kulture, a na zahtjev osobe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 61.
(1) Postupci stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci započeti do stupanja na snagu ovoga Pravilnika nastavit će se i dovršiti po odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci (»Narodne novine«, broj 107/10).
(2) Postupci provjere stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama započeti do stupanja na snagu ovoga Pravilnika nastavit će se i dovršiti po odredbama Pravilnika o stručnome usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama (»Narodne novine«, broj 93/04).
Članak 62.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivskoj struci (»Narodne novine«, broj 107/10) i Pravilnik o stručnome usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama (»Narodne novine«, broj 93/04).
Članak 63.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-06/19-01/0109
Urbroj: 532-06-01-01/7-19-1
Zagreb, 25. listopada 2019.
Ministrica
dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, v. r.