Pravilnik o registru geografskih imena

NN 59/2020 (20.5.2020.), Pravilnik o registru geografskih imena

Državna geodetska uprava

1188

Na temelju članka 147. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18), glavni ravnatelj Državne geodetske uprave 11. svibnja 2020. donio je

PRAVILNIK

O REGISTRU GEOGRAFSKIH IMENA

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način vođenja i održavanja registra geografskih imena.

Članak 2.

(1) Vođenjem i održavanjem registra geografskih imena u skladu s odredbama ovoga Pravilnika osigurava se točnost, potpunost i dosljednost podataka koji se koriste prilikom izrade službenih dokumenata, kao i u nacionalnoj i međunarodnoj komunikaciji.

(2) Registar geografskih imena se vodi i održava u elektroničkom obliku.

(3) Registar geografskih imena je službena osnova za prikupljanje, evidentiranje, obrađivanje, predočavanje, razumijevanje, povezivanje, istraživanje i publiciranje različitih podataka o prostoru, poput izrade različitih zemljovida, statističkih podataka vezanih za prostor, članaka i sl.

(4) Registar geografskih imena se održava sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

a) geografski objekt je dio Zemljine površine koji ima prepoznatljiv identitet

b) geografsko ime je ime pojava i geografskih objekata na planetu Zemlji

c) imenovano mjesto je redukcija geografskog objekta na vizualiziranu točku, jedini je prostorni element registra geografskih imena te može nositi jedno ili više pridruženih geografskih imena

d) Katalog geografskih objekata (u daljnjem tekstu: Katalog) je evidencija geografskih objekata i pojava razvrstanih u geografske objektne vrste

e) vrsta geografskog objekta je skupina geografskih objekata sa zajedničkim obilježjima

f) vrsta imena je atribut kojemu vrijednost može biti endonim ili egzonim

g) endonim je ime geografskog objekta na službenom ili govornom jeziku područja na kojem je geografski objekt smješten

h) egzonim je ime koje se upotrebljava u nekom jeziku za geografski objekt smješten izvan područja toga jezika, a razlikuje se od endonima

i) Specifikacija registra geografskih imena (u daljnjem tekstu: Specifikacija) je službeni dokument koji jednoznačno opisuje tehničke karakteristike sastavnih dijelova informacijskog sustava registra geografskih imena i

j) vremenska odrednica geografskog imena je informacija o datumu njegova nastanka, promjene i prestanka važenja te evidentiranja u registar geografskih imena.

Članak 4.

Registar geografskih imena se osniva na temelju podataka prikupljenih s topografskih karata mjerila 1:300 000, 1:200 000, 1:100 000, 1:25 000 i drugih službenih izvora.

II. SADRŽAJ REGISTRA

Članak 5.

U registru geografskih imena se vode podaci o imenima geografskih objekata i pojava popisanih u Katalogu (Prilog I.), koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Registar geografskih imena sadrži imena geografskih objekata na teritoriju Republike Hrvatske, a koja po svojem statusu mogu biti:

– standardizirano ime: geografsko ime koje je donijelo javnopravno tijelo sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena

– službeno ime: geografsko ime preuzeto iz službenih izvora javnopravnih tijela

– predloženo ime: geografsko ime koje predloži javnost

– povijesno ime: geografsko ime koje je temeljem određenog službenog izvora prestalo biti u uporabi

– lokalno ime: geografsko ime koje koristi lokalno stanovništvo

– opće ime: ime koje se dodjeljuje geografskom objektu za koji u dostupnim izvorima nije utvrđeno geografsko ime i

– ostala imena: sva geografska imena koja se ne mogu svrstati u neku od prethodnih kategorija.

Članak 7.

(1) Geografsko ime opisano je atributima koji mogu biti obavezni i neobavezni.

(2) Obavezni atributi su:

– ime

– vrsta imena

– jezik

– pismo

– status imena i

– izvor imena.

(3) Neobavezni atributi su:

– vremenska odrednica geografskog imena

– izgovor imena

– rod imenice i pridjeva u geografskom imenu

– brojnost imenice i pridjeva u geografskom imenu i

– nadležna institucija.

(4) Svako geografsko ime ima svoj jedinstveni identifikator.

Članak 8.

Geografsko ime u jeziku i pismu nacionalnih manjina sukladno posebnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina vodi se u registru geografskih imena temeljem dostavljenih podataka javnopravnih tijela iz članka 146. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) (u daljnjem tekstu: Zakon).

Članak 9.

U registru geografskih imena se evidentira vremenska odrednica geografskog imena.

Članak 10.

Kartografski prikaz geografskog imena određen je lokacijom imenovanog mjesta.

Članak 11.

Lokacija imenovanog mjesta određuje se i vodi u geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske iz članka 12. stavka 1. Zakona.

Članak 12.

Imenovano mjesto opisano je atributima:

– jedinstveni identifikator

– točkasta geometrija

– administrativna jedinica

– vrsta geografskog objekta

– vremenska odrednica geografskog objekta i

– raspon mjerila kartografske vizualizacije.

Članak 13.

(1) Sastavni dio registra geografskih imena je popis izvora korištenih za prikupljanje geografskih imena.

(2) Svaki izvor opisan je atributima:

– jedinstveni identifikator izvora

– naslov izvora

– ime javnopravnog tijela ili druge institucije nadležne za izvor

– akronim izvora

– status službenosti izvora i

– kratki opis izvora.

III. VOĐENJE I ODRŽAVANJE REGISTRA

Članak 14.

Registar geografskih imena se vodi i održava u informacijskom sustavu registra geografskih imena (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).

Članak 15.

(1) Sastavni dijelovi informacijskog sustava su:

– prostorna baza podataka

– mrežna stranica s aplikacijom za unos, obradu, pregled i pretraživanje podataka i

– poslužitelj za objavu podataka putem mrežnih usluga.

(2) Informacijski sustav mora imati osigurano redovito stvaranje sigurnosnih kopija.

Članak 16.

Mrežna stranica s dijelovima aplikacije za unos predloženog imena iz članka 6. ovoga Pravilnika, pregled i pretraživanje, javno je dostupna.

Članak 17.

(1) Vođenje i održavanje registra geografskih imena je prepoznavanje geografskog objekta, njegova kartografska generalizacija (u daljnjem tekstu: generalizacija) na točku, pridruživanje jednog ili više geografskih imena te uređivanje postojećih zapisa u bazi.

(2) Radnjama iz stavka 1. ovoga članka stvaraju se novi ili se uređuju postojeći zapisi imenovanog mjesta i geografskih imena u bazi registra geografskih imena.

Članak 18.

(1) Temelj za prepoznavanje geografskog objekta su službene državne karte i ostali kartografski prikazi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, geografski objekt prepoznaje se i temeljem terenskog istraživanja.

Članak 19.

(1) Generalizacija geografskog objekta je njegova redukcija i odabir lokacije imenovanog mjesta na području geografskog objekta.

(2) Točnost izbora lokacije imenovanog mjesta uvjetovana je točnošću kartografskih prikaza iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 20.

(1) Nakon postupka generalizacije geografskog objekta imenovanom mjestu pridodaju se vrijednosti atributa iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(2) Definicije i vrijednosti atributa iz članka 12. ovoga Pravilnika sastavni su dio Specifikacije.

Članak 21.

Nova geografska imena prikupljaju se:

– preuzimanjem iz službenih izvora

– preuzimanjem iz neslužbenih izvora i

– na prijedlog javnosti.

Članak 22.

(1) Prilikom unosa geografskog imena u bazu evidentiraju se vrijednosti atributa iz članka 7. ovoga Pravilnika.

(2) Definicije i vrijednosti atributa iz članka 7. ovoga Pravilnika sastavni su dio Specifikacije.

Članak 23.

Uređivanjem postojećih zapisa u bazi registra geografskih imena se mogu mijenjati:

– lokacija imenovanog mjesta

– atributi imenovanog mjesta i

– atributi geografskog imena.

Članak 24.

Održavanje se temelji na promjenama dostavljenim:

– službenim izvorom

– neslužbenim izvorom i

– na prijedlog javnosti.

Članak 25.

Kada geografsko ime prestaje važiti atribut statusa geografskog imena dobiva vrijednost »povijesno« te se atributu vremenska odrednica geografskog imena dodjeljuje vrijednost datuma prestanka važenja.

IV. IZDAVANJE PODATAKA REGISTRA

Članak 26.

(1) Podaci registra geografskih imena su javni.

(2) Iz registra geografskih imena se izdaju podaci o imenovanim mjestima s pripadajućim geografskim imenima opisanim atributima iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika upisanim u registar geografskih imena.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, podaci o geografskim imenima sa statusom imena »predloženo ime« iz članka 6. ovoga Pravilnika, se ne izdaju.

(4) Podaci se izdaju sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuju uvjeti za ponovnu uporabu (uvjeti korištenja) podataka iz članka 6. stavka 1. Zakona i odluke kojom se propisuje visina stvarnih troškova ponovne uporabe podataka iz članka 6. stavka 1. Zakona.

(5) Podaci registra geografskih imena dostupni su na interoperabilan način, sukladno članku 19. Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20).

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave će Specifikaciju iz članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 28.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/19-01/14

Urbroj: 541-1-20-10

Zagreb, 11. svibnja 2020.

Glavni ravnatelj
dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod., v. r.

PRILOG 1.

KATALOG GEOGRAFSKIH OBJEKATA

Katalog geografskih objekata je evidencija geografskih objekata i pojava razvrstanih u geografske objektne vrste. Osnova za izradu Kataloga su topografske karte u mjerilima 1:300 000, 1:200 000, 1:100 000 i 1:25 000. Katalog je nastao kao rezultat prepoznavanja geografskih objekata na osnovu modela podataka CROTIS i Zbirke kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000.

Katalog geografskih objekata sadrži devet objektnih grupa u kojima su popisane vrste geografskih objekata i definicije objekata.

Objektna grupa je grupa geografskih objekata koji imaju zajedničke karakteristike. Svaka objektna grupa sadrži jednu ili više vrsta geografskih objekata. Vrsta geografskog objekta je skupina geografskih objekata sa zajedničkim obilježjima. Definicija objekta predstavlja pobliži opis samog objekta.

1. GEOGRAFSKE CJELINE

Objektna grupa geografske cjeline obuhvaća vrste objekata geografske cjeline i pokrova i korištenja zemljišta.

a. GEOGRAFSKA CJELINA

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
područjeVeće geografsko područje obilježeno zajedničkim prirodnim osobitostima.


b. POKROV I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
šumaZajednica biljnih organizama kojoj drveće daje osnovno obilježje.
bjelogorična šumaŠuma u kojoj prevladava drveće kojemu lišće otpada u hladnijemu dijelu godine.
mješovita šumaŠuma koja se sastoji od više vrsta drveća, a najčešće se nalazi na hladnijim, planinskim područjima između listopadnih i crnogoričnih šuma.
gajZasađena i uzgojena šuma.
crnogorična šumaŠuma u kojoj prevladava zimzeleno, igličasto drveće i raslinje.
lugŠuma na močvarnom zemljištu.
šikara, makija, grmlje

1) Grmolik oblik degradirane šume;

2) Gusta, teško prohodna šikara miješanog raslinja.

poljeRavno obrađeno ili obradivo zemljište, primjerice njive, oranice, travnjaci, pašnjaci i dr.
oranica, njiva, mekotaZemljište koje se ore i redovito obrađuje, zasađeno različitim kulturama.
livadaTravnata površina koja se redovito kosi.
voćnjakZemljište zasađeno voćkama.
vinogradZemljište zasađeno vinovom lozom.
maslinikZemljište zasađeno stablima maslina.
rasadnikZemljište na kojemu se proizvodi rasadni materijal: voćne i lozne sadnice te sadnice različitog ukrasnog i šumskog drveća.
plastenik, staklenikZaštićeni, umjetno grijani prostor u kojem se uzgaja povrće, cvijeće.
vrtZemljište, obično u blizini kuće, ograđeno u kojem rastu trava, ukrasne i jestive biljke.
pašnjak, atar, gmajna, utrinaMjesto gdje pasu domaće životinje. Najčešće prirodna travnata površina.
pustaraProstrano zemljište koje se ne obrađuje već služi za stočarstvo, konjarstvo i uzgoj svinja.
trstikZemljište pod gustom vegetacijom trstike, najčešće na močvarnim terenima i duž niskih i plavljenih obala rijeke.
močvara, ritTlo natopljeno stajaćom vodom koje je obraslo posebnom vegetacijom (šašem, trskom, mahovinom i sl.).


2. RELJEFNI OBLICI

Objektna grupa reljefni oblici obuhvaća vrste objekata kopnenih reljefnih oblika.

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
planinski lanacNiz planina oblikovanih u lanac.
planinaProstrana i razgranata prirodna uzvisina viša od 1000 metara nadmorske visine.
dio planineDio planine ili planinskoga lanca.
goraPrirodna uzvisina od 500 do 1000 metara nadmorske visine (obrasla šumskim raslinjem).
dio goreDio gore koji je sastavni do veće cjeline, ali je izdvojen imenom.
brdoPrirodna uzvisina od 200 do 500 metara nadmorske visine koja može imati i više vrhova.
brijegPrirodna uzvisina od 200 do 500 metara nadmorske visine. Najčešće samo s jednim vrhom. Obično manje tlocrtne površine od brda.
brežuljak, goricaPrirodna uzvisina do 200 metara nadmorske visine, kružna tlocrta i blagih padina. Obično u ravnici.
dolina, dragaPrirodna izdužena udubina s vodenim tokom na dnu. Najčešće je otvorena u smjeru otjecanja tekućice.
udolinaIzdužena udubina bez vodenoga toka.
kosa, kosina, lazBlaga padina uzvisine koja postupno prelazi u ravnicu.
prijevoj, privija, vrata, sedloUleknuće, najniži dio između dva planinska grebena ili vrha. Obično se koristi za prijelaz s jedne na drugu stranu planine.
zaravan, tavan, visoravanProstrana, zaravnjena ili blago ukošena valovita površina na uzvisinama.
pećinaKraća vodoravna šupljina u stjenovitom području.
spiljaPrirodna velika šupljina u stijenama. Od otvora se pruža u nagibu manjem od 45°. Može imati jedan kanal, a češće se sastoji od mreža kanala, hodnika i dvorana. Može se sastojati i od sustava većeg broja galerija poredanih jedna iznad druge.
vrhMikro reljefni dio uzvisine različitih oblika i veličine koji svojom visinom strši u usporedbi s razinom svoje bliže i dalje okolice.
ponikva, vrtača, do, dolac, duliba, dumača, padež, vrtopOsamljena, obično ljevkasta udubina na krškome području. Dubine do 20 metara i promjera do nekoliko stotina metara.
jamaPodzemna šupljina s površinskim otvorom i nagibom od 45°do 90°; može biti povezana s drugim podzemnim šupljinama, tvoreći složeni podzemni sustav.
snježnicaSpilja ili jednolika udubina strmih strana koja ima teško pristupačno dno, a nalazi se u višim i hladnijim predjelima gdje je temperatura cijele godine niža od 0° C.
ledenicaJama koja u svojim najdubljim dijelovima ima tijekom čitave godine niske temperature, a zbog čega se voda prokapnica zamrzava na njenom dnu.
gredaIzdužena i ocjedita uzvisina u naplavnim ravnicama nastala fluvijalnom erozijom u starim terasama.
kotlinaVeća ili manja ovalna ili nepravilna udubina u Zemljinoj kori ravnoga dna i najčešće sa svih strana okružena strmim stranama gora ili planina.
kamenjarOgoljen teren s vrlo plitkim i siromašnim tlom tipičan za vapnenačku podlogu.
polje u kršuNajveći reljefni oblik u kršu; izdužena i plitka udubina u kršu kroz koju često protječe manja tekućica, najčešće je to ponornica.
rudinaMalo geografsko područje koje tvori cjelinu.



3. VODE KOPNA I MORA

Objektna grupa vode kopna i mora obuhvaća vrste objekata kopnenih voda i mora.

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
stalna rijekaStalna tekućica koja teče pod utjecajem sile teže. Stalne rijeke uvijek imaju vode.
periodična rijekaRijeka koja ima vode samo u određeno doba godine kada ima više padalina nego što je isparavanje. Takvi tokovi su poznati u našim krajevima pod imenom sušice i suvaje.
stalni potokKratak i vodom siromašan vodeni tok hranjen padalinama. Od rijeke se razlikuje kraćom duljinom toka, manjom širinom i količinom vode.
periodični potokPotok koji periodično presušuje. Obično teče dnom suhe doline, a vode ima samo poslije kiša ili proloma oblaka.
stalni kanalUmjetni vodeni tok sa stalnom vodom izgrađen za plovidbu, natapanje ili odvodnjavanje.
periodični kanalUmjetni vodeni tok s periodičnom vodom najčešće za natapanje i odvodnjavanje.
vrelo, izvorMjesto gdje voda prirodnim putem izbija, izvire na površinu.
izvor ponorniceMjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju izvire na površinu i teče vododrživom površinom.
ušće ponorniceMjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju ponire kroz ponor ili pukotine u kršu.
ušćeMjesto gdje se tekućica ulijeva u more, jezero, močvaru ili drugu tekućicu.
izvor mineralne i termalne vodeIzvor vode sa znatnijim količinama mineralnih sastojaka i plinova, što im daje poseban miris i okus i temperaturama višim od 20°C (uglavnom više od srednje srpanjske temperature kraja u kojem izvire).
rukavacIzdvojeno riječno korito nastalo diobom glavnog korita rijeke.
estavelaMjesto gdje uvire rijeka ponornica. Za vrijeme visokih voda ponor ne može progutati svu nadolazeću vodu i on počne izbacivati vodu iz ponora. Česta pojava u krškom prostoru.
ponorVertikalna ili horizontalna pukotina s ravnim ili koso položenim kanalima u kojem stalno ili povremeno ponire ili nestaje površinski vodeni tok.
klanac, klisura, kanjonKlanac je duguljast, uzak i dubok usjek strmih strana među uzvisinama; nastaje erozijom stijena djelovanjem tekućica, a može biti rasjedno predisponiran. Klisura je uska i duboka dolina strmih stjenovitih strana; nastaje prevladavanjem dubinske erozije nad bočnom. Kanjon je duboka i uska riječna dolina strmih, gotovo okomitih strana (Zrmanja, Krka, Cetina).
slap, vodopad, buk, kaskada, brzacVoda koja se iz rijeke ili jezera naglo ruši, pada s visine.
riječni otok, adaVodom uvijek okružen dio kopna u koritu rijeke. Čest je u sporo tekućim ravničarskim rijekama.
jezeroPrirodna ili umjetna udubina na kopnu ispunjena vodom.
skupina jezeraViše jezera na istom geografskom području (npr. Plitvička jezera).
ribnjakUmjetno jezero ili prostor s vodom uređen za uzgoj ribe.
baraPodručje plitke stajaće vode s močvarnom vegetacijom.
mrtvaja, mrtvicaRiječni oblik koji nastaje bočnom erozijom (npr. prilikom spajanja dva zavoja rijeke).
moreVelika cjelina Zemljine površine ispunjena slanom vodom; dio je svjetskog mora.
morski predioDio mora bez samostalnog određenja i čvrstih granica.
zaljevDio mora koji je s tri strane okružen kopnom i u plovnoj vezi s morem.
uvalaDio mora uvučen u kopno.
uvalicaManja uvala.
zatonManji zaljev koji prodire dublje u kopno. Obično širi u sredini, a uži otvor ga spaja s otvorenim morem.
draga, dražica, suhodolineManji zaljev nastao potapanjem donjih dijelova suhih kopnenih dolina i udolina.
morski kanalDug, sužen morski prolaz koji se pruža između obale i otoka ili između samih otoka.
morski prolaz

1) Prolaz koji spaja dva dijela istog mora;

2) Ulaz u zaljev ili luku između dva rta ili otoka (npr. Splitska vrata);

3) Prolaz koji spaja dva morska kanala.

ždrilo, ždrelac, ždrijelacUzak i kratak morski prolaz između dviju obala (npr. Novsko ždrilo).
jaruga, jarakUska strma udubina kojom se slijeva voda.
lokva, močiloSabiralište voda; udubina ispunjena vodom, bez izvora napajanja i otjecanja.
morska pličina, plitvac, plićak

1) Podmorje nad kojim razina mora nije visoka, ali je dubina mora dovoljna da se i za oseke plovidba odvija bez opasnosti;

2) Podmorje mnogo pliće od okolnog podmorja.



4. OTOCI I POLUOTOCI

Objektna grupa otoci i poluotoci obuhvaća vrste objekata otoka, poluotoka, hridi i grebena.

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
otokDio kopna sa svih strana okružen morem i ima opseg obalne crte veći od 10 kilometara.
otočić, školj, škoj, školjić, škojićDio kopna sa svih strana okružen morem s opsegom obalne crte od 1,5 kilometara do 10 kilometara.
otočna skupinaSkupina otoka ili otoci na manjoj udaljenosti. Obično su istog postanka i obuhvaćeni jednim imenom.
poluotokIstaknut dio kopna koji je s tri strane okružen vodom i s užom stranom vezan uz kopno.
rtUska poluotočna izbočina kopna u more.
greben, sika, sičicaUsamljena i često izdužena stijena ispod ili u razini mora. Sastavljena od čvrstog materijala i opasna za plovidbu.
hridStijena u obliku otočića, uvijek iznad razine mora.
plažaMorska obala, žalo, morsko kupalište.
obala

1) Granični pojas kopna i vode;

2) Pojas kopna, povremeno plavljen, koji leži između najviše crte do koje dopiru valovi i najnižeg stanja oseke, odnosno prostor na kojem stalno djeluju valovi, morske mijene i morske struje.


5. GRAĐEVINE I OSTALI OBJEKTI

Objektna grupa građevine i ostali objekti obuhvaća vrste objekata građevine i ostale objekte nastale ljudskom aktivnošću.

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
hidroelektranaElektrana koja iskorištava energiju vode za proizvodnju električne energije.
termoelektranaElektrana koja proizvodi električnu energiju strojevima koje pokreću vodena para, parne ili plinske turbine ili motori s unutrašnjim izgaranjem.
vjetroelektranaElektrana koja iskorištava energiju vjetra za proizvodnju električne energije; niz blisko smještenih vjetroagregata.
usamljena zgradaZgrada izdvojena izvan naselja.
plinska elektranaElektrana koja iskorištava energiju plina za proizvodnju električne energije.
plinaraPoduzeće koje se bavi eksploatacijom i distribucijom plina te izgradnjom i održavanjem mrežne instalacije.
toplanaPostrojenje koje proizvodi toplinu za zagrijavanje većeg broja zgrada.
trafostanicaUređeno mjesto gdje je smješten transformator.
tvornicaPoduzeće s pretežno ili potpuno mehaniziranom proizvodnjom.
rafinerija

1) Industrijsko postrojenje u kome se sirovine ili tehnički proizvodi prerađuju u čiste proizvode;

2) Mjesto gdje se čiste rude.

mlinPostrojenje za usitnjavanje materijala, npr. žitarica.
ciglanaTvornica cigle; mjesto gdje se izrađuje cigla.
cementaraTvornica cementa; mjesto gdje se izrađuje cement.
željezaraTalionica i ljevaonica željeza.
brodogradilištePodručje na kojem se grade i popravljaju brodovi i druga plovila.
branaUmjetna prepreka sagrađena na riječnom koritu ili riječnoj dolini radi stvaranja akumulacijskog jezera za iskorištavanje vodene snage ili radi zaštite od poplava.
silosSkladište većeg kapaciteta opremljeno uređajima za manipulaciju (npr. za žitarice).
rudnikSloženi površinski ili podzemni objekt gdje se iskopavaju čvrste mineralne sirovine.
kamenolomMjesto gdje se vadi kamen za daljnju obradu.
šljunčara, bajerMjesto gdje se vadi šljunak.
iskopMjesto gdje se iskopava po planu (glina, ilovača, pijesak).
deponijaOdlagalište, smetlište, mjesto gdje se odlaže, skuplja i probire smeće i otpad.
drvni kombinatIndustrijsko poduzeće drvne proizvodne grane u kojem se proizvode sirovine i prerađuju.
pilanaPostrojenje ili tvornica gdje se trupci strojno pile.
solanaSustav plitkih površina i brana pribiranje morske soli.
poljoprivredna ekonomija, gospodarstvoPoljoprivredno imanje sa svim pripadajućim inventarom i oblicima djelatnosti.
seosko poljoprivredno gospodarstvo, salaš, majur, stancija, pustaSamostalno poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, poljskim alatom i stajama udaljeno od svakog naselja.
farmaVelik okupljen posjed, poljoprivredno gospodarstvo specijalizirano za tržišnu proizvodnju na kome prevladava monokultura.
pastirska kuća, katun, stan, torovi, zagradi, busača, pojata, pusta, strugaPovremeno pastirsko naselje, skupina pastirskih kuća, koje se koriste za vrijeme ljetne ispaše stoke u planinskim krajevima.
vodenica, mlinicaZgrada uz ili na vodi u kojoj se nalazi stroj za usitnjavanje žitnik kultura.
crpna stanicaMehanička naprava za crpljenje tekućine.
bolnicaUstanova i zgrada za smještaj, boravak i liječenje bolesnika.
dom zdravlja, ambulantaUstanova za pregled i liječenje bolesnika koji ne borave u bolnici, već dolaze liječniku radi pregleda, terapije ili kontrole (ambulantno liječenje).
sanatorijUstanova namijenjena liječenju određenih bolesti te oporavku i odmoru bolesnika, pri čemu su važni povoljni prirodni čimbenici.
termalno lječilište (toplice)Izvor tople vode; kupalište ili lječilište na takvu izvoru.
biblioteka, knjižnicaUstanova u kojoj se čuvaju i posuđuju knjige.
muzejUstanova u kojoj se sabiru, čuvaju, proučavaju i izlažu zbirke umjetnina, povijesnih, tehničkih i dr. predmeta.
televizijaUstanova i poduzeće koje se bavi prenošenjem informacija putem televizije.
školaObrazovna i odgojna ustanova gdje se kolektivno stječu osnovna pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti te vještine određenih struka.
studenski domUstanova za smještaj osoba.
planinarski dom, planinarska kuća, skloništePlaninarski dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom brdsko-planinskom okruženju, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Planinarski domovi su otvoreni stalno. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima. Planinarska kuća otvorena je samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima. Planinarsko sklonište je nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća u kojoj se može prenoćiti bez prethodne najave.
stadionSportsko borilište s tribinama.
sportski centarMjesto koje se odnosi na sport.
golf igrališteMjesto koje se odnosi na golf.
motor trkališteMjesto gdje se održavaju trke.
hipodromKružna staza za natjecanje konja.
bazenIzgrađen prostor napunjen vodom.
zoološki vrtMjesto gdje se čuvaju i uzgajaju životinje.
carinarnicaProstorija u kojoj se roba carini i naplaćuje carina.
zatvor, kaznionica i odgojni zavodZgrada u kojoj se primjenjuje kazna lišenja slobode.
vatrogasni dom, vatrogasna zajednicaUstanova namijenjena za rad vatrogasne organizacije.
šumarska kuća, šumarija, lugarnicaUstanova namijenjena za rad šumarije.
lovačka kuća, lovački domLovački dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom okruženju uz lovišta, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Lovačka kuća nema mogućnost smještaja.
kolibaJednostavna drvena nastamba.
arheološko nalazište, ruševina, iskopinaOstaci srušene građevine; razvalina.
utvrda, utvrđeni gradTrajan građevinski objekt sagrađen u svrhu obrane; fortifikacija, utvrđenje.
dvoracLadanjsko prebivalište bogatije arhitektonske koncepcije u kojem su imućni posjednici povremeno boravili zbog odmora, nadzora imanja i prikupljanja prihoda.
spomen obilježje, područje, spomenikMaterijalna baština iz prošlih vremena; svaka činjenica, djelo ili stvar koja obilježava ili podsjeća na prošli događaj.
crkvaPosvećena zgrada s jednim ili više zvona, gdje kršćani slave, mole i obavljaju vjerske obrede.
kapelaCrkvica i manje izdvojen prostor s jednim oltarom.
džamijaMuslimanska bogomolja s jednim ili više minareta, usmjerena prema Meki.
sinagogaŽidovski hram, bogomolja i mjesto za sastajanje i učenje.
samostan, manastirZgrada u kojoj po utvrđenim pravilima žive redovnici ili redovnice; crkva sa zgradama.
groblje, krematorijUređen prostor gdje se nalaze grobovi.
benzinska crpkaTrgovina naftnim derivatima.
gostionica, restoranUgostiteljski objekt u kojoj se za stolovima služi hrana i piće.
hotelUgostiteljski objekt za prihvat prolaznih gostiju, putnika i turista.
motelSvratište uz veće prometnice, uz smještaj pruža i servisne usluge za motorizirane turiste.
sajmišteMjesto gdje se održava sajam.
trgovački centarPlanski uređen zatvoreni prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara, uključujući i supermarket, trgovine različitih robnih marki, ugostiteljske objekte, prodajne salone, ponekad i zabavne sadržaje.
tržnicaPlanski uređen prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara na otvorenom.
rezidencijaMjesto stalnog ili privremenog boravka, prebivalište, boravište vladara ili osoba na visokom položaju.
streljanaOtvoren prostor ili dvorana opremljena uređajima za gađanje iz vatrenog i zračnog oružja.
dok

1) Ograđeni dio luke sa zidanim pristanom i gatovima za utovar i istovar robe;

2) Objekt za smještaj brodova radi popravka, čišćenja i bojanja. Može biti suh ili plutajući.

gat, moloPristanište, samostalna građevina u luci. Dio luke uz koji pristaju brodovi.
svjetionikČuvano pomorsko svjetlo; obično visoki toranj koji na vrhu ima svjetlo prema kojemu se noću ravnaju brodovi.
ergelaErgela je građevina koja služi za držanje i uzgoj konja.
pastuharnicaMjesto prebivanja pastuha.
vinarijaPogon za proizvodnju i čuvanje vina.
vodovodSustav postrojenja mreže cjevovoda za opskrbljivanje pitkom vodom.
odašiljač, prijemnik, antenaUređaj koji emitira elektromagnetske valove.
vjerski znak, raspelo, poklonacRaspelo-križ s likom raspetog Krista na sebi.
betonaraPogon za proizvodnju betona.
akveduktRimskodobni vodovod; često su prepoznatljive dionice nad tokovima rijeka koje su ujedno služile i kao mostovi.
sveučilište, fakultet, veleučilišteUstanova za najviše školsko obrazovanje.
kurijaNaziv za reprezentativnu kuću, odnosno dvor; kuća svećenika.
svetišteMjesto gdje se pohodi kao osobito štovano u vjerskom životu.
dječji domDom za nezbrinutu djecu i mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
ustanova za osobe s posebnim potrebamaUstanova za rehabilitaciju – je ustanova koja pruža usluge smještaja, zdravstvene skrbi, njege, odgoja i osposobljavanja po posebnim uvjetima, radne rehabilitacije te niza okupacijskih i rehabilitacijskih sadržaja osobama s intelektualnim teškoćama.
skijališteMjesto u planini ili gori gdje se u rekreativne svrhe prakticira skijanje i gdje u zimskom dijelu godine ima snijega.
spremište tramvaja, garaža (remiza)Spremišta za tramvaje.
naftovodCjevovod s pogonom i pomoćnim uređajima koji služi za transport nafte na veće udaljenosti.
zgrada ministarstva, državna uprava, institutZgrada u kojoj su smješteni uredi vlade, državne uprave ili institut.
autobusni kolodvorOdredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima.
kazalište (teatar)Mjesto, kuća, prostor gdje se daju predstave.
mareografInstrument za mjerenje morskih mijena; objekt u kome se nalazi instrument.
ustavaVodna građevina kojom se uz pomoć zapornica omogućava kontrolirano propuštanje vode na kanalima, rijekama i branama.
poštaPoštanski ured; javna služba i organizacija prometa za primanje, prijevoz i dostavu raznovrsnih pošiljki, omogućuje brzojavni i telefonski promet.
riva, kej, šetališteRiva je ozidana i uređena obala na moru u gradskoj luci. Kej je uređena obala tekućice uz naselje (osobito grada), koja služi kao šetalište. Šetalište je javni prostor za šetnju uz more.
ogradaNaziv za zemljišnu česticu različite gospodarske vrijednosti ili namjene omeđenu i obzidanu mocirom ili suhozidom.
ribogojilište u moruMjesto umjetnog uzgoja morskih organizama u moru osobito riba i školjaka.
otvoreno kinoProstor na kojem se prikazuju filmske projekcije na otvorenom.
zvjezdarnicaUstanova ili objekt uređen za promatranje nebeskih tijela i pojava u svemiru.
stepeniceUzdignuto vodoravno položene ploče koje služe pješacima za uspinjanje ili spuštanje u nekom prostoru.
dimnjakOtvor u obliku šupljeg zidnog stupa ili cijevi koji odvodi dim.
zvonikCrkveni toranj ili dio crkve na kojem su zvona.
zdenac, bunarOkomiti otvor u zemlji s vodom, prirodni ili umjetno izgrađen, različite dubine i promjera.
hidrometeorološka stanicaUstanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.
cisternaUmjetno sagrađeno i dobro izolirano sabiralište i spremište za kišnicu.
rezervoar, vodospremnikSpremnik za tekućine i plinove u obliku bazena, posuda i sl.
kolektorUređaj za sakupljanje otpadnih voda.
dječji vrtićUstanova za čuvanje i odgoj djece predškolskog uzrasta.
nasipPojas zemlje, betona i drugih građevnih materijala nasut i izdignut iznad razine vode ili tla.
usamljeni grobGrob koji je obično uz put, stazu, u šumi, poznatog ili nepoznatog imena.
utočište za životinjeOgrađeni prostor u kojem u kontroliranim uvjetima žive životinje koje su zbog različitih razloga izuzete iz prirode (npr. medvjedi u Kuterevu).
mogilaMogila (gomila, gromila, tumul) je naziv za prapovijesni humak od zemlje ili kamenja, najčešće podignut iznad groba, ali i kao spomen-obilježje ili pak iz obrednih razloga.
fontanaArhitektonski oblikovan, često kiparski obrađen, objekt namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija.
vodotoranjGrađevina za spremanje i pričuvu vode u sklopu vodovodne mreže.
policijska stanicaZgrada policije.
hostelZgrada za prihvat putnika i turista. Obično manja od hotela i niže uslužne kategorije.
zadružni domZgrada koja ima funkciju okupljanja lokalnog stanovništva najčešće u društveno-političke i zabavne svrhe.
mrtvačnicaZgrada u kojoj se čuvaju posmrtni ostaci pokojnika prije nego se pokopa. Obično je u sklopu groblja.
siranaZgrada u kojoj se proizvodi sir. Obično je to i mljekara.
mljekaraZgrada ili farma u kojoj se proizvodi i pakira mlijeko.
naftno poljeMjesto vađenja nafte na površinu Zemlje.
plinsko poljeMjesto vađenja plina na površinu Zemlje.
kampUređeni prostor za kampiranje (npr. auto kamp).
gospodarska zonaIzgrađena zona s gospodarskim zgradama u kojima dominira gospodarska aktivnost.






6. PODRUČJA

Objektna grupa područja obuhvaća vrste objekata zaštićenih područja.

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
strogi prirodni rezervatPodručje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, namijenjeno isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa. U njemu su zabranjene gospodarske i druge djelatnosti.
nacionalni parkProstrano i pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih ekosustava. Prvenstvena namjena je očuvanje prirodnih vrijednosti te je u skladu s time zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.
park prirodeProstrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.
svjetska baštinaGeografski objekti na UNESCO-voj Listi svjetske baštine.
posebni rezervat – botaničkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – geomorfološkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – geomorfološko-hidrološkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – ihtiološkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – ornitološkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – ihtiološko-ornitološkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – morskiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – zoološkiPodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat šumske vegetacijePodručje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
park šumaPrirodna ili sađena šuma koja je namijenjena odmoru i rekreaciji ili ima određenu krajobraznu vrijednost.
značajni krajolikPrirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedan krajobraz. U njemu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
spomenik prirode – geografsko-geološkiPojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. U skladu s njima, spomenik prirode može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, botanički, prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i dr.
spomenik prirode – geološko-paleontološkiPojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
spomenik prirode – paleontološkiPojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
spomenik prirode – geomorfološkiPojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
botanički vrtZbirka živoga bilja koja služi znanstvenim i nastavnim ciljevima.
arboretumBotanički vrt u kojemu se uzgaja drveće i grmlje domaćeg i stranog podrijetla u znanstvene, dekorativne i uzgojne svrhe.
parkProstor u prirodi s planski raspoređenom vegetacijom, stazama, vodenim površinama i motivima, građevnim konstrukcijama i skulpturama.
kulturna baštinaUkupnost postojećih, baštinjenih i stvorenih kulturnih dobara: djela graditeljstva, elementi ili strukture arheološkog značenja; znamenita mjesta.




7. NASELJA

Objektna grupa naselja obuhvaća vrste objekata prostornih jedinica i naselja.

VRSTA OBJEKTA IDEFINICIJA OBJEKTA
državaPolitička zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, koja ima službeno ime, jezik, grb, zastavu i himnu.
županijaUpravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovu povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika, koju određuje nadležno državno tijelo. Utemeljena je kao administrativna funkcionalna regija.
glavni gradGlavni grad države definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela.
gradJedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.
sjedište županijeGlavni grad županije definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela.
općinaJedinica lokalne samouprave osnovana u pravilu za područja više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.
naseljeSvaka kompaktna skupina nastambi, bez obzira na njihov broj i funkciju, koja služi kao ljudsko obitavalište; mjesto stanovanja, života i rada. Prostorna jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja druge namjene, a ima ime i vlastiti sistem obilježavanja zgrada. Područje naselja nalazi se na području jedne općine.
sjedište općineNaselje koje ima funkciju sjedišta općine.
sjedište grada

Naselje koje ima funkciju sjedišta grada.

Veliko naseljeno mjesto u kojem je većina stanovništva zaposlena u nepoljoprivrednim djelatnostima.

napušteno naseljeNaselje koje je napušteno i/ili razrušeno.
dio naseljaPodručje koje je sastavni dio većeg naselja.
dio gradskog naselja, gradska četvrtDio grada definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela s posebnim imenom. Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.
zaselakDio sela koje se sastoji od pet do 15 seoskih domaćinstava u kojem prevladava poljodjelstvo kao primarna djelatnost stanovništva.
naselje kuća za odmor, vikend naseljeNaselje u kojem dominiraju kuće za odmor.
turističko hotelsko, apartmansko naseljeNaselje za prihvat i smještaj turista.
katastarska općinaOsnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. U pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta (naselja) s pripadajućim zemljištem.
ulicaUređena i održavana prometna površina za pješake i vozila u naselju.
trgJavna površina i otvoren prostor u gradu, okružen blokovima velikih kuća i stjecište brojnih ulica.


8. PROMETNICE

Objektna grupa prometnice obuhvaćaju vrste objekata prometnica i prometne infrastrukture.

VRSTA OBJEKTADEFINICIJA OBJEKTA
autocestaJavna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 metara, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, širine najmanje 2,5 metara.
državna cestaJavna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
županijska cestaJavna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija.
lokalna cestaJavna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine.
putUređen prostor na kopnu za prolaz i kretanje ljudi, vozila i životinja.
stazaUski puteljak, pješčani put.
cestovni mostCestovna građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd.
cestovni vijaduktCestovna konstrukcija koja premošćuje dolinu.
cestovni tunelUmjetno prokopan cestovni podzemni prolaz kroz planinu.
odmorišteProstor predviđen za zaustavljanje sudionika cestovnog prometa sa sadržajima za odmor.
čvorCestovni čvor; račvanje ceste s mogućnošću promjene pravca vožnje.
naplatna postajaPostaja za naplaćivanje cestarine.
cestovni granični prijelazObilježeno područje jedne države; zgrada na cestovnom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
autobusni kolodvorOdredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima.
cestovni nadvožnjakCestovni most iznad ceste ili željezničke pruge.
cestovni podvožnjakCestovni prolaz ispod ceste ili željezničke pruge.
prijelaz za divlje životinje, zeleni mostPrirodni prijelazi za divlje životinje su površine iznad tunela i površine ispod vijadukata i mostova koje služe za neometani prijelaz životinja. Zeleni mostovi su prvenstveno namijenjeni velikim životinjama koje imaju jako širok areal kretanja i potrebni su im različiti ekosustavi kako bi mogli preživjeti.
željeznički granični prijelazObilježeno područje jedne države; zgrada na željezničkom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
željeznička postajaMjesto kraćeg zadržavanja željezničkih prijevoznih sredstava u svrhu iskrcavanja ili ukrcavanja putnika ili robe.
željeznički kolodvorVeće službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona).
međunarodna prugaŽeljeznička pruga koja povezuje željezničke pruge na paneuropskim koridorima i njihovim ograncima s međunarodnim pomorskim i riječnim lukama i terminalima.
regionalna prugaŽeljeznička pruga koja povezuje željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj sa željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet.
lokalna prugaŽeljeznička pruga koja unutar pojedine željezničke prometne regije u smislu lokalnoga prometa međusobno povezuje pojedina područja ili administrativno-gospodarske centre ili ih priključuje na željezničke pruge od značaja za međunarodni promet ili na željezničke pruge od značaja za regionalni promet.
željeznički mostŽeljeznička građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd.
željeznički vijaduktŽeljeznička konstrukcija koja premošćuje dolinu.
željeznički tunelUmjetno prokopan željeznički podzemni prolaz kroz planinu.
željeznički nadvožnjakŽeljeznički most iznad ceste ili željezničke pruge.
željeznički podvožnjakŽeljeznički prolaz ispod ceste ili željezničke pruge.
pomorski granični prijelazObilježeno područje jedne države; zgrada u luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
morska lukaPrirodno ili umjetno zaštićen morski prostor s obalom dovoljno dubokom za pristajanje brodova i uređenom za ukrcaj i iskrcaj robe i putnika.
marinaLuka na obali mora, rijeke, jezera ili plovnoga kanala specijalizirana za potrebe nautičkoga turizma.
sidrišteMjesto za sidrenje brodova ispred luke.
skelaPlitko prijevozno sredstvo u obliku pravokutne platforme za prijevoz preko rijeke gdje nema mosta.
riječni granični prijelazObilježeno područje jedne države; zgrada u riječnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
riječna lukaMjesto na obali rijeke za prihvat riječnih brodova. Služi za ukrcaj i iskrcaj putnika kao i ukrcaj i pretovar tereta.
zračni granični prijelazObilježeno područje jedne države; zgrada u zračnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
zračna luka, aerodromZračna luka je aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznoga instrumentalnog prilaženja, na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari. Aerodrom je područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova.
zračno pristaništeAerodrom za avione ili helikoptere (helidrom) u načelu namijenjen za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima.
letjelišteAerodrom koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u posebnom zračnom prometu.
letjelište za paraglajdereBrda na kojima postoji očišćena površina (od drveća, grmlja i ostalih prepreka) dovoljno prostrana i sigurna za polijetanje.
helidromAerodrom ili određeno područje na objektu namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera.
pojedinačni prometni objektUređaj za davanje svjetlosnih ili zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika. Nalazi se na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju ili na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno i to s mjesta s kojeg se oni ne vide.
poljoprivredni aerodromPodručje na zemlji (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova u poljoprivredne svrhe.
žičara, uspinjačaŽičara je prijevozno sredstvo s košarama, kabinama ili otvorenim sjedalima koje vuku žičani konopci. Uspinjača je vagon koji se na kosini pokreće na tračnicama pomoću debelog žičanog užeta.