Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
1922
Na temelju članka 17. stavka 2. i članka 20. stavka 4. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, donosi
TEHNIČKI PROPIS
O IZMJENAMA I DOPUNAMA TEHNIČKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA
Članak 1.
U Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«, broj 128/15, 70/18, 73/18 i 86/18) članak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: propis) propisuju:
– tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite građevinskog dijela zgrade, tehničkih sustava grijanja, ventilacije, hlađenja, klimatizacije, pripreme potrošne tople vode i ugrađene rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12 °C
– tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja, značajne obnove i rekonstrukcije postojećih zgrada iz stavka 45. ovog propisa koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12 °C
– izračuni energetskih potreba za grijanje prostora, hlađenje prostora, pripremu potrošne tople vode, ventilaciju, ugrađenu rasvjetu i druge tehničke sustave zgrade kako bi se optimizirali zahtjevi u pogledu zdravlja, kvalitete zraka u unutarnjem prostoru i udobnosti
– način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriteriji za zgrade gotovo nulte energije, te s ciljem optimiziranja korištenja energije tehničkih sustava zgrade: zahtjevi za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjevi vezani na postavljanje uređaja za samoregulaciju, zahtjevi za sustave automatizacije i upravljanja zgradama i drugi zahtjevi vezani uz energetsku učinkovitost zgrade
– minimalni zahtjevi za energetska svojstva novih i postojećih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i značajne obnove
– minimalni zahtjevi na dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju
– sadržaj prikaza tehničke, okolišne i gospodarske izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade
– ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama
– sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije te toplinsku zaštitu
– sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade
– održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.
(2) Ovim se propisom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi
– Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L 153, 18. 6. 2010.)
– Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
(3) Ovim se propisom osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst značajan za EGP) (SL L 81, 21. 3. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 244/2012).
(4) Odredbe ovog propisa primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta.«.
Članak 2.
U članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Zahtjeve iz ovoga propisa, koji se moraju ispuniti projektiranjem i građenjem novih zgrada, odnosno projektiranjem rekonstrukcije ili značajne obnove te rekonstrukcijom ili značajnom obnovom postojećih zgrada, vlasnik zgrade je dužan očuvati njezinim održavanjem.«.
U stavku 2. podstavku 2. iza riječi: »vodene pare«, dodaju se riječi: »temperaturnih dilatacija i dr.«.
Članak 3.
U članku 3. stavku 1. točki 2. iza riječi: »poljoprivredne zgrade«, dodaju se riječi: »i ostale zgrade«.
Članak 4.
Članak 4. mijenja se i glasi:
»(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisa sljedeće značenje:
1. Bolnica je zgrada u kojoj se pruža medicinski i kirurški tretman, te njega za bolesne i ozlijeđene osobe, sanatorij, zgrada koja se upotrebljava za rehabilitaciju, veterinarsko liječenje i sl.
2. Broj izmjena zraka, n (h-1), je broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu
3. Daljinsko grijanje ili daljinsko hlađenje je sustav koji se sastoji od centralnog izvora za proizvodnju energije, razvoda toplinske ili rashladne energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica u više međusobno udaljenih zgrada na različitim lokacijama radi korištenja za grijanje ili hlađenje prostora ili tehnoloških procesa ili pripremu potrošne tople vode. Toplinska podstanica je sklop uređaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje toplinske ili rashladne energije na lokaciji zgrade
4. Dizalica topline je uređaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika niže temperaturne razine prema toplinskom spremniku više temperaturne razine. Toplinski spremnik može biti zrak, voda ili tlo. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se također može prenositi iz zgrade u prirodno okruženje
5. Element zgrade je tehnički sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade (npr. zid, pod, krov, građevinski otvor i dr.)
6. Energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m2·a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade. Prema nacionalnim propisima energetsko svojstvo zgrade se dokazuje kao izračunata količina energije
7. Energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, sunčeva energija, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i bioplinovi
8. Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), je količnik oplošja, A (m2), i obujma, Ve (m3), grijanog dijela zgrade
9. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-), je količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s napravom za zaštitu od sunčeva zračenja i sunčeve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave
10. Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a), je računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade
11. Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje, QC,nd (kWh/a), je računski određena količina topline koju sustavom hlađenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlađenja zgrade
12. Grijana prostorija je prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije čine grijani dio zgrade
13. Hotel ili restoran uključuje hotel, motel, gostionicu, restoran, pansion, planinarski dom
14. Isporučena energija je energija, izražena po nositelju energije, koja se dovodi u tehnički sustav u zgradi kroz granicu sustava kako bi se zadovoljile promatrane potrebe za grijanjem, hlađenjem, ventilacijom i klimatizacijom, potrošnom toplom vodom i rasvjetom prema Tablici 8.a
15. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), je količnik između toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature
16. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), je količnik između toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature
17. Kogeneracija je istodobna proizvodnja toplinske i električne energije u istom postupku
18. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada (u daljnjem tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda zgrada koja sadrži Algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja i objavljuje se na službenim web stranicama Ministarstva
19. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva
20. Ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva
21. Nova zgrada je izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno prije početka uporabe, a koja je građena na temelju akta za građenje izdanog nakon 1. listopada 2007. i mora zadovoljiti zahtjeve za zgrade nulte energije ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, podnesen 31. prosinca 2019. ili nakon tog datuma, a za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, podnesen 31. prosinca 2017. ili nakon tog datuma
22. Obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri samostalne uporabne cjeline stambene namjene (stan, apartman) koja ima građevinsku (bruto) površinu manju ili jednaku 600 m2
23. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m3), je bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oplošje A (m2)
24. Obujam grijanog zraka, V (m3), je neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam određuje koristeći unutarnje dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76·Ve za zgrade do tri etaže, odnosno V = 0,8·Ve u ostalim slučajevima
25. Oplošje grijanog dijela zgrade, A (m2), je ukupna ploština građevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela zgrade), uređena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija građevnih dijelova
26. Ostala nestambena zgrada je muzej, knjižnica i informacijsko-dokumentacijski centar, zgrada za čuvanje arhivske građe (arhiva), kinodvorana, koncertna dvorana, operna kuća, kazalište i sl.
27. Ovojnica zgrade jesu ugrađeni dijelovi zgrade koji odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog okoliša
28. Ovojnica hladnjače je skup objedinjenih elemenata zgrade ili dijela zgrade projektirane i hlađene na unutarnju projektnu temperaturu od 12 °C ili nižu, za građevne dijelove koji razdvajaju unutarnji prostor hladnjače od vanjskog prostora ili dijelova zgrade koji nisu u funkciji hladnjače
29. Ploština korisne površine grijanog dijela zgrade, AK (m2), je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade
30. Ploština neto podne površine zgrade je ukupna ploština poda svih etaža zgrade između elemenata koji ga omeđuju i računa se prema točki 5.1.5. HRN ISO 9836
31. Primarna energija je energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe
32. Pročelje (fasada) je kombinacija građevnih proizvoda koji se primjenjuju za vanjske zidove zgrade, a kojom se istodobno osiguravaju svojstva fizike zgrade (zaštita od vremenskih utjecaja, toplinska izolacija) i zaštita od požara
33. Referentna klima je klima za meteorološke postaje preuzete kao karakteristične za područje kontinentalnog (kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest ≤ 3 °C) i za područje primorskog (kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest > 3 °C) dijela Hrvatske
34. Regulacijski element temperature je element termotehničkog sustava pomoću kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil
35. Samostalna uporabna cjelina zgrade je dio zgrade, kat, stan odnosno apartman, poslovni prostor i slično unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno korištenje
36. Sportska dvorana je zgrada za sportove koji se održavaju u zatvorenom prostoru (košarkaška i teniska igrališta, plivališta, gimnastičke dvorane, dvorane za klizanje i sl.)
37. Stambena zgrada je zgrada koja je pretežito stambene namjene
38. Stvarni klimatski podaci su podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade
39. Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (SAUZ) je sustav, koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade
40. Sustav grijanja je kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura
41. Sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja ugodnosti prostora
42. Termotehnički sustav je tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade
43. Tehnički sustav zgrade je tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora
44. Toplinski most je manje područje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene proizvoda, debljine ili geometrije građevnog dijela
45. Troškovno optimalna razina je razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri čemu se najmanji trošak određuje uzimajući u obzir troškove ulaganja povezanih s energijom, troškove održavanja i operativne troškove (uključujući troškove i uštede energije, vrstu zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i troškove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstva određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja dijela zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na dijelove zgrade. Troškovno optimalna razina nalazi se unutar područja razina energetskih svojstava za koje je analiza troškova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna
46. Udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja, f (-), je količnik ploštine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata pročelja (građevinski otvor) i ukupne ploštine pročelja (zid + prozor, i dr.). Kod grijanih potkrovlja ploštini prozora dodaje se ploština krovnih prozora, a ukupnoj ploštini pročelja dodaje se pripadna ploština kosog krova s krovnim prozorima
47. Unutarnja projektna temperatura grijanja, θint,set,H (°C), je projektom predviđena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade
48. Uredska zgrada je zgrada koja se upotrebljava u poslovne svrhe, za administrativne i upravne svrhe, npr. banka, poštanski ured, ured lokalne uprave i državnih tijela, sud i sl.
49. Vanjska temperatura, θe (°C), je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm
50. Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grijanja je temperatura vanjskog zraka θminym (°C) prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju
51. Višestambena zgrada je stambena zgrada s četiri ili više stana, stambeni blok, stambena zgrada za stanovanje zajednica (npr. dom umirovljenika, radnički, dječji, đački, studentski dom, sirotište, vojarna, zatvor i sl.) zgrada s apartmanima za povremeni boravak i sl.
52. Zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom. Oznaka za zgradu gotovo nulte energije je »nZEB« (nearly zero-energy building)
53. Zgrada trgovine veleprodaje i maloprodaje je trgovački centar, zgrada s prodavaonicama, robna kuća, samostojeća prodavaonica i sl.
54. Zgrada za obrazovanje je zgrada za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (npr. jaslice, vrtić, škola), zgrada koja se upotrebljava za više obrazovanje i istraživanje i sl.
55. Značajna obnova zgrade je obnova ili rekonstrukcija zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.«.
Članak 5.
U članku 5. stavak 1. točka 5. mijenja se i glasi:
»5. Prilog E u kojemu su sadržane tablice doprinosa energetskoj učinkovitosti od strane sustava za automatizaciju i upravljanje zgradom kao i tablica s tipovima funkcija i razredima učinkovitosti SAUZ;«.
Iza točke 5. dodaju se točke 6. i 7. koje glase:
»6. Prilog F u kojem su sadržane tablice s primjerima opravdanog postavljanja uređaja za samoreguliranje na razini zone umjesto na razini sobe/prostorije i s primjerima uređaja za samoreguliranje za različite vrste sustava;
7. Prilog G u kojem su sadržane tablice s mogućnostima primjene tehničke, gospodarske i funkcionalne izvedivosti, primjene tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje uređaja za samoreguliranje, primjene tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje sustava automatizacije i upravljanja zgradom.«.
U stavku 2. riječi: »(Meteorološki parametri u tablicama po postajama, Reprezentativna godina Zagreb Maksimir, Reprezentativna godina Split Marjan, Brzine vjetra – referentne postaje, Brzine vjetra – ostale postaje, Satni podaci i smjer brzine vjetra za Zagreb i Split)« brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Usporedni opis nacionalne metodologije izračuna na temelju nacionalnih priloga općih normi ISO 52000-1, 52003-1, 52010-1, 52016-1 i 52018-1, razvijenih na temelju mandata M/480 dodijeljenog Europskom odboru za normizaciju (CEN) objavljuje ministar na službenim internetskim stranicama Ministarstva.«.
Članak 6.
U članku 7. stavku 1. točki 12. iza riječi: »razredom učinkovitosti« dodaju se riječi: »od strane«.
U točki 13. riječi: »potrošnji isporučene energije« zamjenjuju se riječima: »isporučenoj energiji«.
Članak 7.
Članak 9. mijenja se i glasi:
»(1) Stambena zgrada i nestambena zgrada gotovo nulte energije je zgrada kod koje:
– godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m2·a)], nije veća od dopuštenih vrijednosti utvrđenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa
– godišnja primarna energija po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Eprim [kWh/(m2·a)], koja uključuje energije navedene u Tablici 8.a, nije veća od dopuštenih vrijednosti utvrđenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa za zgrade gotovo nulte energije.
(2) Za ostale nestambene zgrade gotovo nulte energije, za koje u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa, nisu utvrđene dopuštene vrijednosti godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, Eprim [kWh/(m2·a)], potrebno je ispuniti ostale zahtjeve iz ovog propisa za zgrade gotovo nulte energije.
(3) Iznimno, za samostojeću stambenu zgradu i nestambenu zgradu čija ploština korisne površine grijanog dijela zgrade (AK) iznosi manje ili jednako 50 m2 smatra se da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni odredbama ovoga članka ako su ispunjeni uvjeti iz Tablice 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(4) Ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, podnesen 31. prosinca 2019. ili nakon tog datuma, glavni projekt zgrade mora biti izrađen u skladu sa zahtjevima iz ovog propisa za zgrade gotovo nulte energije.
(5) Ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, podnesen 31. prosinca 2017. ili nakon tog datuma, glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti mora biti izrađen u skladu sa zahtjevima iz ovog propisa za zgrade gotovo nulte energije.
(6) Zgradu koja je izgrađena kao zgrada gotovo nulte energije, vlasnik zgrade dužan je održavati tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju ili unaprjeđuju zahtjevi za zgradu gotovo nulte energije kao i ostali temeljni zahtjevi za građevinu.
(7) Primarna energija iz stavka 1. ovoga članka računa se u skladu s Algoritmom za izračun energetskih svojstava zgrade koji je sastavni dio Metodologije za provođenje energetskih pregleda zgrada (u daljnjem tekstu: Algoritam), osim dijelova koji su određeni ovim propisom.
(8) Ako je proračunata vrijednost godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Eprim [kWh/(m2·a)] za zgradu niža za najmanje 20 % od najvećih dopuštenih vrijednosti iz Tablice 8. iz Priloga B ovoga propisa, smatra se da su ispunjeni uvjeti za godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] i za godišnju potrebnu toplinsku energiju za hlađenje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Q’’C,nd [kWh/(m2·a)] propisane ovim propisom.«.
Članak 8.
U članku 10. ispred stavka 1. oznaka (1) briše se.
Stavak 2. briše se.
Članak 9.
U članku 12. stavku 1. riječ: »veće« briše se.
Članak 10.
U članku 21. stavku 1. riječi: »utvrđene ovim propisom« brišu se.
Članak 11.
U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Za zgrade iz stavka 1. ovoga članka toplinska energija za hlađenje po jedinici ploštine korisne površine hlađenog dijela zgrade, Q’’C,nd ne smije biti veća od vrijednosti 50 [kWh/(m2·a)].«.
Članak 12.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakopropusnosti iz odredbi članka 26. stavaka 1., 3., i 4. ovoga propisa dokazuje se ispitivanjem na izgrađenoj novoj ili rekonstruiranoj postojećoj zgradi prema HRN EN ISO 9972:2015, metoda određivanja 1, prije tehničkog pregleda zgrade.«.
Članak 13.
U članku 33. stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Kod projektiranja novih zgrada, utjecaj toplinskog mosta proračunava se prema stavku 2. ovoga članka ako rješenje toplinskog mosta nije prikazano u katalogu iz stavka 3. ovoga članka.«.
Članak 14.
U članku 38. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Energetske zahtjeve za rasvjetu određuje norma HRN EN 15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011, na temelju instalirane snage ugrađene rasvjete u zgradi i korištenja na godišnjoj razini, a prema vrsti zgrade ili dijelu zgrade, prisutnosti i načinu upravljanja rasvjetom.«.
Članak 15.
Naslov iznad članka 39. i članak 39. mijenjaju se i glase:
»Sustav automatizacije i upravljanja zgradom
Članak 39.
(1) Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (SAUZ) projektira se prema normi HRN EN 15232-1:2017.
(2) Sustav automatizacije i upravljanja zgradom klasificira se u četiri razreda učinkovitosti:
– A: visokoučinkoviti SAUZ
– B: napredni SAUZ
– C: standardni SAUZ
– D: neučinkoviti SAUZ.
(3) U novim zgradama i postojećim zgradama koje se rekonstruiraju, a u kojima se projektira sustav automatizacije i upravljanja zgradom, isti se mora projektirati i izvesti u razredu učinkovitosti A ili B ili C prema stavcima 1. i 2. ovoga članka.«.
Članak 16.
Članak 40. mijenja se i glasi:
»Doprinos sustava automatizacije i upravljanja zgradom energetskoj učinkovitosti, odnosno mogućoj uštedi energije prikazan je u Tablicama 1. – 4. Priloga E ovoga propisa, prema pojednostavnjenoj metodologiji određivanja utjecaja sustava automatizacije i upravljanja na isporučenu energiju, u skladu s normom HRN EN 15232-1:2017.
Članak 17.
Članak 41. mijenja se i glasi:
»Tipovi funkcija sustava automatizacije i upravljanja zgradom za pojedine razrede učinkovitosti prema normi HRN EN 15232-1:2017 prikazani su u Tablici 5. Priloga E ovoga propisa.«.
Članak 18.
Iza članka 41. dodaju se članci 41.a i 41.b i naslovi iznad tih članaka i članak 41.c koji glase:
»Sustav automatizacije i upravljanja
u nestambenim zgradama
Članak 41.a
(1) Sustav automatizacije i upravljanja zgradom obvezan je u novim i postojećim nestambenim zgradama sa sustavom grijanja prostora, kombiniranim sustavom grijanja i ventilacije prostora, sustavom hlađenja prostora, kombiniranim sustavom hlađenja i ventilacije prostora, nazivne toplinske/rashladne snage veće od 290 kW, osim ako se dokaže da isto nije tehnički i gospodarski izvedivo.
(2) Zahtjev za nazivnu snagu veću od 290 kW iz stavka 1. ovoga članka se primjenjuje na svaki sustav pojedinačno, odnosno primjenjuje se kada je:
– nazivna toplinska snaga sustava grijanja veća od 290 kW ili
– nazivna rashladna snaga sustava hlađenja veća od 290 kW ili
– nazivna toplinska snaga kombiniranog sustava grijanja i mehaničke ventilacije prostora veća od 290 kW ili
– nazivna rashladna snaga kombiniranog sustava hlađenja i mehaničke ventilacije prostora veća od 290 kW.
(3) Sustav automatizacije i upravljanja nestambenom zgradom iz stavka 1. ovoga članka mora biti sposoban za:
– neprekidno praćenje, bilježenje, analizu i omogućavanje prilagodbe korištenja energije u skladu s funkcijom SAUZ prema točki 7.4 norme HRN EN 15232-1:2017
– vrednovanje energetske učinkovitosti zgrade s obzirom na referentne vrijednosti, otkrivanje gubitaka u pogledu učinkovitosti tehničkih sustava zgrade te obavješćivanje osobe odgovorne za prostore ili tehničko upravljanje zgradom o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti u skladu s funkcijom SAUZ prema točki 7.3 norme HRN EN 15232-1:2017 i
– omogućavanje komunikacije s povezanim tehničkim sustavima zgrade i drugim uređajima unutar zgrade te interoperabilnost s tehničkim sustavima zgrade za različite vrste patentiranih tehnologija, uređaja i proizvođača u skladu s funkcijom SAUZ prema točkama 1.1 i 3.1 norme HRN EN 15232-1:2017.
(4) Dokaz iz stavka 1. kojim se dokazuje da ugradnja sustava automatizacije i upravljanja zgradom nije tehnički i gospodarski izvediva izrađuje projektant, ovlašteni inženjer prema nadležnosti struke, u skladu s Tablicom 3. iz Priloga G ovoga propisa.
(5) Zgrade nestambene namjene koje se mogu izuzeti od obveze redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije trebaju zadovoljiti zahtjeve za sustav automatizacije i upravljanja zgradom iz stavka 3. ovoga članka.
Funkcija trajnog elektroničkog nadzora i funkcija upravljanja u zgradama stambene namjene
Članak 41.b
(1) Zgrade stambene namjene koje se mogu izuzeti od obveze redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcije trajnog elektroničkog nadzora te funkcije upravljanja za osiguravanje optimalnog generiranja, distribucije, pohrane i korištenja energije prema normi HRN EN 15232-1:2017.
(2) Funkcija trajnog elektroničkog nadzora kao dio sustava automatizacije i upravljanja zgradom prema normi iz stavka 1. ovog članka treba ispuniti sljedeće funkcionalnosti:
– detektiranje kvarova u tehničkim sustavima zgrade i pružanje podrške u dijagnostici tih kvarova u skladu s funkcijom SAUZ prema točki 7.3 norme HRN EN 15232-1:2017 i
– izvještavanje o informacijama koje se tiču potrošnje energije i uvjeta u unutarnjem prostoru u skladu s funkcijom SAUZ prema točki 7.4 norme HRN EN 15232-1:2017,
na način da se razine tih funkcionalnosti mogu klasificirati u razred učinkovitosti A za zgrade stambene namjene prema navedenoj normi.
(3) U sklopu funkcije trajnog elektroničkog nadzora periodično se određuje i, udaljenim pristupom, daje na raspolaganje vlasniku ili upravitelju zgrade učinkovitost rada centralnih izvora toplinske ili rashladne energije, a ako je njihova učinkovitost izvan granica koje je propisao proizvođač, vlasniku ili upravitelju zgrade posebno se na to skreće pažnja i daje preporuka o servisiranju.
Članak 41.c
(1) Kako bi se ispunio zahtjev upravljanja za osiguravanje optimalnog generiranja, distribucije, pohrane i korištenja energije prema normi HRN EN 15232-1:2017, sustav automatizacije i upravljanja zgradom za stambene zgrade iz članka 41.b treba:
1. Za sustave grijanja imati najmanje pet od sljedećih funkcija:
a) upravljanje predajom toplinske energije
b) upravljanje temperaturom tople vode u cijevnom razvodu zgrade
c) upravljanje distribucijskim crpkama u cijevnom razvodu zgrade
d) upravljanje generatorom topline
e) raspoređivanje rada generatora topline
f) upravljanje radom spremnika toplinske energije
g) lokalna proizvodnja energije i obnovljivi izvori
h) rekuperacija topline i posmak u potrošnji topline
i) integracija s pametnom mrežom,
2. Za sustave hlađenja imati najmanje pet od sljedećih funkcija:
a) upravljanje predajom toplinske energije
b) upravljanje temperaturom rashladne vode u cijevnom razvodu zgrade
c) upravljanje distribucijskim crpkama u cijevnom razvodu zgrade
d) blokiranje između upravljanja grijanjem i hlađenjem u predaji i/ili distribuciji
e) upravljanje generatorom rashladne energije
f) raspoređivanje rada generatora rashladne energije
g) upravljanje radom spremnika toplinske energije
h) lokalna proizvodnja energije i obnovljivi izvori
i) rekuperacija topline i posmak u potrošnji topline
j) integracija s pametnom mrežom,
3. Za sustave ventilacije i klimatizacije imati najmanje pet od sljedećih funkcija:
a) upravljanje tokom dobavnog zraka na razini prostorije
b) upravljanje temperaturom zraka prostorije korištenjem sustava ventilacije
c) upravljanje temperaturom zraka prostorije
d) upravljanje dotokom vanjskog zraka
e) upravljanje protokom ili tlakom zraka na razini klima komore
f) upravljanje temperaturom dobavnog zraka na razini klima komore
g) lokalna proizvodnja energije i obnovljivi izvori
h) rekuperacija topline i posmak u potrošnji topline
i) integracija s pametnom mrežom.
(2) Po pet odabranih funkcija iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka koji su primjenjivi za pojedinu stambenu zgradu mora biti razvrstano najmanje u razred B za zgrade stambene namjene prema normi HRN EN 15232-1:2017.«.
Članak 19.
Članak 42. mijenja se i glasi:
»(1) Zgrada mora biti projektirana i izvedena na način da ispunjava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije.
(2) Zgrade gotovo nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je najmanje 30 % godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz obnovljivih izvora energije.
(3) Udio obnovljivih izvora energije iz stavka 2. ovoga članka smatra se zadovoljenim i u slučaju kad je najmanje 60 % godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz učinkovitog sustava centraliziranog grijanja, odnosno učinkovitog sustava centraliziranog grijanja i hlađenja, koji upotrebljava: najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % topline dobivene kogeneracijom ili 50 % kombinacije takve energije i topline.
(4) Postojeće zgrade na kojima se provodi značajna obnova ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je najmanje 10 % godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz obnovljivih izvora energije, a koji mogu uključivati učinkoviti sustav centraliziranog grijanja, odnosno učinkovitog sustava centraliziranog grijanja i hlađenja, koji upotrebljava: najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % topline dobivene kogeneracijom ili 50 % kombinacije takve energije i topline, osim u slučaju kada postizanje ovih uvjeta nije gospodarski, tehnički i funkcionalno izvedivo.
(5) Zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C nemaju obvezu ispunjavanja zahtjeva u pogledu primjene obnovljivih izvora energije.«.
Članak 20.
U članku 43. stavku 1. iza riječi: »reguliranu vlažnost,« dodaju se riječi: »kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru,«.
Članak 21.
Članak 45. mijenja se i glasi:
»(1) Kod značajne obnove postojeće zgrade, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], svih građevnih dijelova na kojem je proveden građevinski zahvat ne smije biti veći od vrijednosti utvrđenih u Tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(2) Kod rekonstrukcije postojeće zgrade, kojom se naknadno ugrađuju, obnavljaju ili zamjenjuju samo pojedini dijelovi ovojnice grijanog dijela zgrade na površini većoj od 25 %, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], čitavog građevnog dijela na kojem je proveden građevinski zahvat ne smije biti veći od vrijednosti utvrđenih u Tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(3) Kod vanjskih zidova i prozirnih elemenata pročelja, zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka odnose se pojedinačno na svaku geografsku orijentaciju tog građevnog dijela (npr. na ukupnu površinu svih otvora jedne orijentacije ili ukupnu površinu zida jedne orijentacije).
(4) Kod rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi pročelja, uz zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka, moraju biti ispunjeni i zahtjevi iz članaka 17., 18. i 21. te članka 26. stavka 2. ovoga propisa.
(5) Kod rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se:
– zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C dograđuje i/ili nadograđuje prostorom korisne površine grijanog dijela zgrade, AK, za više ili jednako 50 m2, na dograđeni i/ili nadograđeni dio postojeće zgrade primjenjuju se zahtjevi iz ovoga propisa koji se odnose na nove zgrade
– negrijana zgrada ili negrijani dio zgrade prenamjenjuje u prostor korisne površine grijanog dijela zgrade, AK veće ili jednako 50 m2 koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, na rekonstruirani dio zgrade primjenjuju se zahtjevi iz ovoga propisa koji se odnose na nove zgrade.
(6) Kod rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se:
– zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C dograđuje i/ili nadograđuje, tako da se ploština korisne površine grijanog dijela zgrade, AK, poveća za manje od 50 m2, koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], pojedinih građevnih dijelove dograđenog i/ili nadograđenog dijela postojeće zgrade ne smije biti veći od vrijednosti utvrđenih u Tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa
– negrijana zgrada ili negrijani dio zgrade prenamjenjuje u prostor korisne površine grijanog dijela zgrade, AK, manje od 50 m2
koji se grije na temperaturu višu od 12 °C, koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)], pojedinih građevnih dijelova rekonstruiranog dijela zgrade ne smije biti veći od vrijednosti utvrđenih u Tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(7) Rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju dijelovi ovojnice grijanog dijela zgrade te ako ti radovi obuhvaćaju jednako ili više od 75 % ovojnice grijanog dijela zgrade, osim ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, mora biti projektirana i izvedena, ovisno o vrsti zgrade, na način da:
– godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m2·a)], nije veća od dopuštenih vrijednosti utvrđenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa
– specifična godišnja primarna energija Eprim, koja uključuje energije navedene u Tablici 8.a iz Priloga B ovoga propisa te nije veća od dopuštenih vrijednosti utvrđenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa.
(8) Ako je proračunata vrijednost godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Eprim [kWh/(m2·a)] za rekonstrukciju postojeće zgrade iz stavka 7. ovoga članka, niža za najmanje 20 % od najvećih dopuštenih vrijednosti iz Tablice 9. iz Priloga B ovoga propisa, smatra se da su ispunjeni uvjeti za godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] i za godišnju potrebnu toplinsku energiju za hlađenje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, Q’’C,nd [kWh/(m2·a)] propisane ovim propisom.
(9) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće zgrade iz stavka 5. ovoga članka nije potrebno ispuniti minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo propisane u Tablicama 8. i 8a. iz Priloga B ovoga propisa, a kod rekonstrukcije postojeće zgrade iz stavka 7. ovoga članka nije potrebno ispuniti minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo propisane u Tablici 9., Priloga B ovoga propisa, ako ispunjenje istih nije tehnički, gospodarski i funkcionalno izvedivo što projektant prema nadležnosti struke dokazuje proračunom.
(10) Ako projektant dokaže da zahtjevi iz stavaka 5. i 7. ovoga članka nisu tehnički, gospodarski i funkcionalno izvedivi, minimalne zahtjeve iz Tablica 8., 8.a ili 9., Priloga B ovoga propisa potrebno je zadovoljiti u najvećoj mogućoj mjeri, a koeficijent prolaska topline U [W/(m2·K)] svih građevnih dijelova na kojem je provedena rekonstrukcija ne smije biti veći od vrijednosti utvrđenih u Tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.
(11) Kod zamjene i modernizacije tehničkog sustava (npr. zamjene generatora topline, zamjene energenta, zamjene centralne ventilacijske jedinice, zamjene sustava rasvjete i sl.) te dogradnje istog primjenjuju se zahtjevi iz ovoga propisa koji se odnose na tehničke sustave ili njihove dijelove koji se ugrađuju u nove zgrade.
(12) Kod značajne obnove postojeće zgrade potrebno je razmotriti primjenu visokoučinkovitih alternativnih sustava u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.
(13) Primarna energija iz stavka 7. ovoga članka računa se u skladu s Algoritmom, osim dijelova koji su definirani ovim propisom.
(14) Mogućnosti primjene tehničke, gospodarske i funkcionalne izvedivosti prikazane su u Tablici 1. Priloga G ovoga propisa.
(15) Prije značajne obnove zgrade projektant, prema nadležnosti struke, treba napraviti analizu postojećeg stanja zgrade te dati prikaz mjera za poboljšanje postojećeg stanja cijele zgrade s procjenom investicije po pitanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s djelovanjem potresa, a sažetak analize prikazuje se u glavnom projektu.
(16) Smjernice za izradu analize iz stavka 15. ovoga članka objavljuju se na internetskim stranicama Ministarstva.«.
Članak 22.
U članku 46. stavku 1. podstavak 6. mijenja se i glasi:
» – na građevne dijelove zgrade ili zgradu u cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgradu koja se nalazi u kulturno – povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, uz suglasnost Ministarstva, ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva zgrade, a da se pri tome ispune zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na rekonstrukciju u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s konzervatorskim uvjetima.«.
Članak 23.
U članku 49. iza riječi: »ovoga propisa« dodaju se riječi: »za vanjske zidove.«.
Članak 24.
U članku 50. riječi: »stana ili poslovnog prostora drugog korisnika« brišu se.
Članak 25.
Naslov iznad članka 53. i članak 53. mijenjaju se i glase:
»Ugradnja uređaja za samoreguliranje temperature
Članak 53.
(1) Sve nove zgrade opremaju se uređajima za samoreguliranje koji zasebno reguliraju temperaturu u svakoj sobi odnosno prostoriji ili u slučajevima kada je opravdano u određenoj zoni samostalne uporabne cjeline, na način da ogrjevno odnosno rashladno tijelo za predaju toplinske energije ima ugrađen uređaj za samoreguliranje, primjerice termostatski ili elektronički radijatorski ventil kod radijatora, sobni termostat s elektroničkim ventilom kod ventilokonvektora, sobni termostat panelnog grijanja.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ispuniti ako je to tehnički i gospodarski izvedivo što se dokazuje u glavnom projektu.
(3) U postojećim zgradama postavljanje uređaja za samoreguliranje temperature u svakoj prostoriji ili određenoj zoni je obvezno kada se zamjenjuju generatori topline, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.
(4) Za zgrade iz stavka 3. ovoga članka, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, ugradnja uređaja za samoreguliranje temperature je obvezna i ako se mijenja samo jedan od više generatora toplinske energije, pod uvjetom da se svi generatori toplinske energije koriste za grijanje istog prostora zgrade.
(5) Ako je zgrada iz stavka 3. ovoga članka opremljena s nekoliko generatora toplinske energije, koji su međusobno neovisni i služe za grijanje različitih prostora zgrade, zahtjev za ugradnjom uređaja za samoreguliranje temperature, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, je obvezan samo za one prostore u kojima se upotrebljava zamijenjeni generator toplinske energije.
(6) Tehničku izvedivost opremanja zgrade uređajima za samoreguliranje temperature, za nove i postojeće zgrade dokazuje projektant, ovlašteni inženjer prema nadležnosti struke, prema Tablici 2. Priloga G ovoga propisa.
(7) Smatra se da je opremanje zgrade uređajima za samoreguliranje temperature za nove zgrade gospodarski izvedivo za sve prostorije s korisnom ploštinom neto podne površine većom od 6 m2.
(8) Gospodarsku izvedivost opremanja postojeće zgrade iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka uređajima za samoreguliranje dokazuje projektant, ovlašteni inženjer prema nadležnosti struke, prema Tablici 2. Priloga G ovoga propisa.
(9) Smatra se da zahtjevi iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka nisu ispunjeni u slučajevima ručnog reguliranju toplinske snage u prostoriji ili zoni odnosno u slučaju automatskog reguliranja temperature koje nije na razini prostorije ili određene zone nego na razini samostalne uporabne cjeline.
(10) Slučajevi u kojim je postavljanje uređaja za samoreguliranje opravdano u određenoj zoni umjesto u svakoj prostoriji zasebno, određuju se prema Tablici 1. Priloga F ovoga propisa.
(11) Primjeri uređaja za samoreguliranje za različite vrste sustava dani su u Tablici 2., Priloga F ovoga propisa.«.
Članak 26.
Iza članka 53. dodaje se članak 53.a i naslov iznad tog članka koji glasi:
»Ugradnja elektroničkih crpki i elemenata za dinamičko hidrauličko uravnoteženje
Članak 53.a
(1) U novim zgradama potrebno je centralne sustave grijanja/hlađenja prostora s vodom kao prijenosnikom energije opremiti elektroničkim crpkama (crpke s promjenjivim brojem okretaja) i elementima za dinamičko hidrauličko uravnoteženje sukladno normi HRN EN 15316-2:2017 u svrhu postizanja ravnomjerne raspodjele prijenosnika energije prema krajnjim elementima u sustavu grijanja i hlađenja.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ispuniti ako ispunjenje zahtjeva nije tehnički i gospodarski izvedivo što dokazuje projektant, ovlašteni inženjer prema nadležnosti struke u glavnom projektu.«.
Članak 27.
U članku 63. stavku 1. točki 1. podtočka 4. mijenja se i glasi:
» – geometrijskim karakteristikama zgrade/toplinske zone (oplošje i obujam grijanog dijela zgrade, faktor oblika zgrade, ploština korisne površine grijanog dijela zgrade (AK), bruto površina grijanog dijela zgrade (Af), udio ploštine prozirnih građevnih dijelova u ukupnoj ploštini pročelja) «.
U točki 2. podtočki 3. riječi: »ili referentne dostupne« brišu se.
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.
Članak 28.
Iza članka 64. dodaje se članak 64.a koji glasi:
»(1) Pri ugradnji, zamjeni ili modernizaciji tehničkih sustava u postojećim zgradama projektant u glavnom projektu daje procjenu ukupne energetske učinkovitosti izmijenjenog dijela i, prema potrebi, cjelokupnog izmijenjenog sustava.
(2) Pri ugradnji ili zamjeni tehničkih sustava procjena sustava treba osigurati sukladnost sa zahtjevima redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije, posebno sa zahtjevom za procjenu sposobnosti sustava u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada te se mogu koristiti obrasci Izvješća za redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije.
(3) U slučaju modernizacije tehničkih sustava koja je ograničena po opsegu i utjecaju, procjena se može izraditi kao bilježenje intervencije i osiguravanje da se prikupe svi relevantni tehnički dokumenti o komponenti odnosno komponentama na koje se utječe.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada izrada glavnog projekta nije obvezna ili se glavni projekt ne izrađuje, procjenu ukupne energetske učinkovitosti izmijenjenog dijela i, prema potrebi, cjelokupnog izmijenjenog sustava može dati instalater ili ovlašteni serviser na temelju tehničke dokumentacije proizvoda.
(5) Glavni projekt iz stavka 1. ili procjena iz stavka 4. ovoga članka predaje se naručitelju, odnosno vlasniku ili korisniku zgrade, kako bi podaci bili dostupni u svrhu provjere usklađenosti sa zahtjevima za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade.
(6) Dokumentaciju iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, kao i ostalu dokumentaciju o izmjenama u tehničkom sustavu zgrade ili samostalne uporabne cjeline naručitelj, odnosno vlasnik ili korisnik dužan je čuvati i omogućiti njihovu dostupnost ovlaštenim osobama radi izrade projektne dokumentacije, redovitog pregleda tehničkih sustava, energetskog pregleda zgrade te izrade energetskog certifikata zgrade.
(7) Obvezu procjene iz stavaka 1. i 4. ovoga članka nije potrebno provoditi u slučajevima kada je održavanjem i popravcima cilj samo osigurati siguran i optimalan rad sustava ili se vrši zamjena manje komponente sustava, primjerice grijaćih tijela.«.
Članak 29.
Članak 66. mijenja se i glasi:
»(1) Za nove zgrade s ploštinom korisne površine grijanog dijela zgrade, AK = 50 m2 i veće, koje moraju ispuniti zahtjeve energetskih svojstava zgrade i koje se griju na unutarnju temperaturu veću i jednaku 18 °C, projektant prema nadležnosti struke treba prije izrade glavnog projektu uzeti u obzir tehničku, okolišnu i gospodarsku izvedivost dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom te isto prikazati u glavnom projektu.
(2) Sadržaj prikaza izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava u glavnom projektu koji se izrađuje za novu zgradu utvrđuje projektant prema nadležnosti struke sukladno analiziranim alternativnim sustavima, a kao pomoć pri izradi može poslužiti Studija primjenjivosti alternativnih sustava i Studija katalog tipskih rješenja za primjenu alternativnih sustava.
(3) Studije iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na službenim internetskim stranicama Ministarstva.«.
Članak 30.
Članak 70. briše se.
Članak 31.
Članak 71. mijenja se i glasi:
»(1) Iskaznica energetskih svojstava zgrade je zaseban dokument koji se obvezno prilaže uz glavni projekt kada se izrađuje glavni projekt u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.
(2) Posebna Iskaznica energetskih svojstava zgrade može se izraditi za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni proračuni za dijelove zgrade prema odredbi članka 48. stavka 1. ovoga propisa.
(3) Posebna Iskaznica energetskih svojstava zgrade obavezno se izrađuje za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni proračuni prema odredbi članka 48. ovoga propisa za dijelove zgrade grijane na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C i dijelove zgrade grijane iznad 18 °C.
(4) Za rekonstruirani, dograđeni ili prenamijenjeni dio zgrade za koji se izrađuje zaseban glavni projekt u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, Iskaznica se izrađuje samo za taj dio zgrade.
(5) Iskaznica mora biti izrađena kao elektronički zapis jednoznačno povezan u cjelovit skup podataka u pdf formatu i potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(6) Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i glavni projektant, a za Obrazac 1 Iskaznice i ostali projektanti prema odgovornosti za podatke, potpisuju Iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka kvalificiranim elektroničkim potpisom poslovne kartice odgovarajuće komore inženjera ili arhitekata.
(7) Ako tijekom upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole, rješenja o tipskom projektu odnosno izdavanja potvrde na glavni projekt za gradnju građevina i izvođenja radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola dođe do izmjene sadržaja projekta i Iskaznice, izmijenjena Iskaznica prilaže se ponovno u elektroničkom obliku u pdf formatu i treba biti nazvana na način da se doda oznaka izmjene (primjerice: Iskaznica energetskih svojstava zgrade_Ispravak_1), a oznaku ispravka treba dodati i uz naslov na prvoj stranici Iskaznice te novi datum na zadnjoj stranici Iskaznice.
(8) Iskaznicu energetskih svojstava zgrade nije potrebno izraditi za zgrade ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade, AK manje od 50 m2, zgrade hladnjače i dio zgrade koji je hladnjača.
(9) Sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade propisan je u Prilogu C ovoga propisa.«.
Članak 32.
U PRILOGU A:
Tehnička norma
»HRN EN 15232:2012
Energijske značajke zgrada -- Utjecaj automatizacije zgrada, nadzor i upravljanje zgradama (EN 15232:2012)«
zamjenjuje se novom tehničkom normom:
»HRN EN 15232-1:2017
Energijska svojstva zgrada -- 1. dio: Utjecaj automatizacije zgrada, upravljanja i upravljanja zgradama -- Moduli M10-4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 (EN 15232-1:2017)«
Tehnička norma
»HRN EN 1026:2001
Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Metoda ispitivanja (EN 1026:2000)«
zamjenjuje se novom tehničkom normom:
»HRN EN 1026:2016
Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Metoda ispitivanja (EN 1026:2016)«
Tehnička norma
»HRN EN 12207:2001
Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Razredba (EN 12207:1999)«
zamjenjuje se novom tehničkom normom:
HRN EN 12207:2017
»Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Razredba (EN 12207:2016)«
Ispod tehničke norme HR EN ISO 9972:2015 en pr Toplinske značajke zgrada – Određivanje propusnosti zraka kod zgrada – Metoda razlike tlakova (ISO 9972:2015; EN ISO 9972:2015), dodaje se nova tehnička norma:
»HRN EN 15316-2:2017
Energijska svojstva zgrade -- Metoda proračuna energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava -- 2. dio: Sustavi predaje topline prostoru (grijanje i hlađenje), Moduli M3-5, M4-5 (EN 15316-2:2017)«.
U PRILOGU B ispod Tablice 3. mijenja se fusnota b) i glasi:
»b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora tijekom cijelog dana.«.
U PRILOGU B u Tablici 4. tehnička norma HRN EN 12207:2001 zamjenjuje se tehničkom normom HRN EN 12207:2017.
U PRILOGU B briše se Tablica 8. i zamjenjuje se novom Tablicom 8. koja čini sastavni dio ovog propisa.
PRILOG C zamjenjuje se novim PRILOGOM C koji čini sastavni dio ovog propisa.
PRILOG E zamjenjuje se novim PRILOGOM E koji čini sastavni dio ovog propisa.
Dodaju se PRILOZI F i G koji čine sastavni dio ovog propisa.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 33.
(1) Postupci započeti po odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« broj 128/15, 70/18, 73/18 i 86/18) do stupanja na snagu ovoga propisa dovršit će se po odredbama toga propisa.
(2) Glavni projekt zgrade u kojemu je tehničko rješenje zgrade dano prema odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« broj 128/15, 70/18, 73/18 i 86/18) smatra se valjanim dokumentom za izdavanje akata kojima se odobrava građenje ako je zahtjev za izdavanje tog akta zajedno s glavnim projektom podnesen do 1. siječnja 2021.
(3) U slučaju izmjene i/ili dopune građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje, glavni projekt u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu može se izraditi u skladu s propisima koji su važili u vrijeme izdavanja dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje.
Članak 34.
Ovaj propis stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 41.a stavka 1., dodanog člankom 18. ovoga Propisa, koji stupa na snagu 1. siječnja 2025.
Klasa: 360-01/20-12/4
Urbroj: 531-04-3-20-15
Zagreb, 9. rujna 2020.
Ministar
Darko Horvat, v. r.
Tablica 8. – Najveće dopuštene vrijednosti za nove zgrade (nZEB) grijane i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu
ZAHTJEVI ZA NOVE ZGRADE | Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] | Eprim [kWh/(m2·a)] | ||||||
nZEB | nZEB | |||||||
VRSTA ZGRADE | kontinent, θmm ≤ 3 °C | primorje, θmm > 3 °C | kont θmm ≤ 3 °C | prim θmm > 3 °C | ||||
f0 ≤ 0,20 | 0,20 < f0 < 1,05 | f0 ≥ 1,05 | f0 ≤ 0,20 | 0,20 < f0 < 1,05 | f0 ≥ 1,05 | |||
Višestambena | 40,50 | 32,39 + 40,58·f0 | 75,00 | 24,84 | 19,86 + 24,89·f0 | 45,99 | 80 | 50 |
Obiteljska kuća | 40,50 | 32,39 + 40,58· f0 | 75,00 | 24,84 | 17,16 + 38,42·f0 | 57,50 | 45 | 35 |
Uredska | 16,94 | 8,82 + 40,58· f0 | 51,43 | 16,19 | 11,21 + 24,89·f0 | 37,34 | 35 | 25 |
Obrazovna | 11,98 | 3,86 + 40,58· f0 | 46,48 | 9,95 | 4,97 + 24,91·f0 | 31,13 | 55 | 55 |
Bolnica | 18,72 | 10,61 + 40,58·f0 | 53,21 | 46,44 | 41,46 + 24,89·f0 | 67,60 | 250 | 250 |
Hotel i restoran | 35,48 | 27,37 + 40,58·f0 | 69,98 | 11,50 | 6,52 + 24,89·f0 | 32,65 | 90 | 70 |
Sportska dvorana | 96,39 | 88,28 + 40,58·f0 | 130,89 | 37,64 | 32,66 + 24,91·f0 | 58,82 | 210 | 150 |
Trgovina | 48,91 | 40,79 + 40,58·f0 | 83,40 | 13,90 | 8,92 + 24,91·f0 | 35,08 | 170 | 150 |
Ostale nestambene | 40,50 | 32,39 + 40,58·f0 | 75,00 | 24,84 | 19,86 + 24,89 f0 | 45,99 | / | / |
Kod zgrade ili zone zgrade visine kata veće od 4,2 m može se izraditi proračunski iskaz AK’ kao računske vrijednosti za provjeru zadovoljavanja uvjeta iz Tablica 8. i 9. iz ovog Priloga propisa, na način da se zgrada ili dio zgrade visine kata veće od 4,2 m podijeli na horizontalne odsječke visine po 4,2 m i za broj odsječaka visine 4,2 se multiplicira stvarni AK tog dijela zgrade.
PRILOG C
Obrazac 1, list 1/5
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
prema poglavlju VI. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu
na temperaturu 18 °C ili višu
1. INVESTITOR | |
2. OZNAKA PROJEKTA | |
3. OPIS ZGRADE | |
Nova zgrada ili rekonstrukcija/značajna obnova | |
Naziv zgrade ili dijela zgrade | |
Vrsta zgrade | |
Namjena zgrade | |
k.č.br. / k.o. | |
Adresa / lokacija zgrade (ulica i kućni broj, poštanski broj, mjesto, nadmorska visina) | |
Mjesec i godina izrade projekta | |
Oplošje grijanog dijela zgrade A (m²) | |
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m³) | |
Faktor oblika zgrade fo (mˉ¹) | |
Ploština korisne površine grijanog dijela zgrade AK (m²) | |
Način grijanja (lokalno, etažno, centralno, mješovito) | |
Prosječna unutarnja projektna temperatura grijanja °C | |
Prosječna unutarnja projektna temperatura hlađenja °C | |
Meteorološka postaja s nadmorskom visinom | |
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min(°C) | |
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C) |
Obrazac 1, list 2/5
4. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE ZGRADE | ||
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/a] | ||
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] | najveća dopuštena | izračunata |
Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC,nd [kWh/a] | ||
Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Q’’C,nd [kWh/(m2·a)] | najveća dopuštena | izračunata |
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade H’tr,adj [W/(m²K)] | najveći dopušteni | izračunati |
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (kvalificirani elektronički potpis) u pogledu svojstava građevnih dijelova zgrade – za podatke iz poglavlja 4. |
Obrazac 1, list 3/5
5. ELEKTRIČNA ENERGIJA i SAUZ | |
Godišnja potrebna električna energija za rasvjetu EL [kWh/a] | |
Godišnja proizvedena električna energija iz OIE na lokaciji zgrade EEL, RES [kWh/a] | |
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (kvalificirani elektronički potpis) u pogledu svojstava elektrotehničkog sustava – za podatke iz poglavlja 5. |
5A. SUSTAV AUTOMATIZACIJE I UPRAVLJANJA ZGRADOM (SAUZ) | |
Razred učinkovitosti SAUZ | |
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na sustav automatizacije i upravljanja zgradom (kvalificirani elektronički potpis) – za podatke iz poglavlja 5A. |
Obrazac 1, list 4/5
6. ENERGIJA ZA TERMOTEHNIČKE SUSTAVE | |||
Godišnja isporučena energija za rad termotehničkih sustava EHW,del [kWh/a] | |||
Godišnja primarna energija za rad termotehničkih sustava EHW,prim[kWh/a] | |||
7. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE | |||
POTREBNO ZA OSTVARENJE UVJETA | OSTVARENO % | ISPUNJENO (DA/NE) | |
Za nove zgrade najmanje 30 %, a kod rekonstrukcije /značajne obnove 10 % godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno energijom iz obnovljivih izvora energije | |||
Za nove zgrade kad je najmanje 60 % godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava podmireno iz učinkovitog sustava centraliziranog grijanja (i hlađenja), a kod rekonstrukcije/značajne obnove postojećih zgrada uključuje učinkoviti sustav centraliziranog grijanja (i hlađenja) | |||
Godišnja proizvedena toplinska energija iz OIE na lokaciji zgrade EHW, RES [kWh/a] | |||
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (kvalificirani elektronički potpis) u pogledu svojstava termotehničkih sustava – za podatke iz poglavlja 6. i 7. |
Obrazac 1, list 5/5
8. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE | ||
Godišnja isporučena energija Edel [kWh/a] | ||
Godišnja primarna energija Eprim [kWh/a] | ||
Godišnja primarna energija po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade Eprim [kWh/(m2·a)] | najveća dopuštena | izračunata |
Upisati "nZEB" ako energetsko svojstvo zgrade (Eprim) i udio obnovljivih izvora energije zadovoljavaju zahtjeve za zgrade gotovo nulte energije | ||
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (kvalificirani elektronički potpis) – za podatke iz poglavlja 1., 2., 3. i 8. | ||
Glavni projektant zgrade (kvalificirani elektronički potpis) | ||
Datum i mjesto |
Obrazac 2, list 1/2
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
prema poglavlju VI Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu na temperaturu višu od 12 °C a manju od 18 °C
1. INVESTITOR | |
2. OZNAKA PROJEKTA | |
3. OPIS ZGRADE | |
Nova zgrada ili rekonstrukcija/značajna obnova | |
Naziv zgrade ili dijela zgrade | |
Vrsta zgrade | |
Namjena zgrade | |
k.č.br. / k.o. | |
Adresa / lokacija zgrade (ulica i kućni broj, poštanski broj, mjesto, nadmorska visina) | |
Mjesec i godina izrade projekta | |
Oplošje grijanog dijela zgrade A (m²) | |
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m³) | |
Faktor oblika zgrade fo (mˉ¹) | |
Ploština korisne površine grijanog dijela zgrade AK (m²) | |
Meteorološka postaja s nadmorskom visinom | |
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C) | |
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C) |
Obrazac 2, list 2/2
3. TRANSMISIJSKI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE | ||
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade H’tr,adj [W/(m²K)] | najveći dopušteni | izračunati |
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka Htr,adj [W/K] |
4. ODGOVORNOST ZA PODATKE | |
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (kvalificirani elektronički potpis) | |
Glavni projektant zgrade (kvalificirani elektronički potpis) | |
Datum i mjesto |
PRILOG E
TABLIČNI PRIKAZI DOPRINOSA ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI TE FUNKCIJA SUSTAVA ZA AUTOMATIZACIJU I UPRAVLJANJE ZGRADOM
Tablica 1. Doprinos energetskoj učinkovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje zgradom za nestambene zgrade – grijanje, hlađenje i priprema potrošne tople vode
Razred učinkovitosti SAUZ | faktor učinkovitosti za energiju za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode | |||||
uredi | škole | bolnice | hoteli | restorani | trgovine veleprodaje i maloprodaje | |
A | 0,70 | 0,80 | 0,86 | 0,68 | 0,68 | 0,6 |
B | 0,80 | 0,88 | 0,91 | 0,85 | 0,77 | 0,73 |
C | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 |
D | 1,51 | 1,20 | 1,31 | 1,31 | 1,23 | 1,56 |
Tablica 2. Doprinos energetskoj učinkovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje zgradom za nestambene zgrade – električna energija
Razred učinkovitosti SAUZ | faktor učinkovitosti za električnu energiju | |||||
uredi | škole | bolnice | hoteli | restorani | trgovine veleprodaje i maloprodaje | |
A | 0,87 | 0,86 | 0,96 | 0,90 | 0,92 | 0,91 |
B | 0,93 | 0,93 | 0,98 | 0,95 | 0,96 | 0,95 |
C | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 |
D | 1,10 | 1,07 | 1,05 | 1,07 | 1,04 | 1,08 |
Tablica 3. Doprinos energetskoj učinkovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje zgradom za stambene zgrade – grijanje, hlađenje i potrošna topla voda
Razred učinkovitosti SAUZ | faktor učinkovitosti za energiju za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode za zgrade za individualno stanovanje i višestambene zgrade |
A | 0,81 |
B | 0,88 |
C | 1,00 |
D | 1,10 |
Tablica 4. Doprinos energetskoj učinkovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje zgradom za stambene zgrade – električna energija
Razred učinkovitosti SAUZ | faktor učinkovitosti za električnu energiju za zgrade za individualno stanovanje i višestambene zgrade |
A | 0,92 |
B | 0,93 |
C | 1,00 |
D | 1,08 |
Tablica 5. Tipovi funkcija i razredi učinkovitosti SAUZ prema normi HRN EN 15232-1:2017
Razred učinkovitosti SAUZ | ||||||||||
Stambene zgrade | Nestambene zgrade | |||||||||
D | C | B | A | D | C | B | A | |||
1 | Upravljanje grijanjem | |||||||||
1.1 | Upravljanje predajom toplinske energije | |||||||||
Funkcija upravljanja primjenjuje se na ogrjevno tijelo (npr. radijatori, podno grijanje, ventilokonvektor) na razini prostorije; jedna funkcija upravljanja može se odnositi na nekoliko prostorija | ||||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Centralizirano automatsko upravljanje | × | × | |||||||
2 | Pojedinačno upravljanje u prostorijama | × | × | × | × | |||||
3 | Pojedinačno upravljanje u prostorijama uz komunikaciju upravljačkih jedinica s drugim uređajima SAUZ | × | × | × | ×a | × | × | × | ×a | |
4 | Pojedinačno upravljanje u prostorijama uz komunikaciju upravljačkih jedinica i detekciju prisustva u prostoriji (nije primjenjivo na ogrjevna tijela sa sporom dinamikom poput podnog grijanja) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.2 | Upravljanje predajom topline za masivne građevne strukture u zgradi koje se aktivno grije vodom ili zrakom | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Centralizirano automatsko upravljanje | × | × | × | × | |||||
2 | Napredno centralizirano automatsko upravljanje, na način da se temperatura svih prostorija održava unutar željenog intervala komfora uz čim manju potrošnju toplinske energije | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Napredno centralizirano automatsko upravljanje kao kod tipa 2, s isprekidanim radom cirkulacijske crpke i/ili korekcijom temperature polaznog voda na temelju upravljačke naredbe referentnog sobnog upravljačkog uređaja | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.3 | Upravljanje temperaturom tople vode u cijevnom razvodu zgrade (polaznom ili povratnom) | |||||||||
Slična funkcija može se upotrijebiti kod direktnog električnog grijanja (npr. kompaktne jedinice za grijanje, split sustavi) za pojedinačne prostorije. | ||||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Upravljanje vođeno vanjskom temperaturom | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje temeljeno na potražnji (primjerice temeljem upravljačkih varijabli za regulaciju temperature u prostoriji) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.4 | Upravljanje distribucijskim crpkama u cijevnom razvodu zgrade | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Dvorazinsko (uključi-isključi) upravljanje | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje s više od dvije razine upravljačkog signala | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Upravljanje crpkom s promjenjivom brzinom vrtnje – postavka razlike tlakova na krajevima crpke određuje se internim procjenama u samoj upravljačkoj jedinici crpke | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4 | Upravljanje crpkom s promjenjivom brzinom vrtnje – postavka razlike tlakova na krajevima crpke određuje se algoritmom izvan upravljačke jedinice crpke, primjerice zbog hidrauličkih zahtjeva, uslijed optimiranja potrošnje energije ili upravljanja razlikom temperature na vodovima u razvodu | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.5 | Isprekidano upravljanje predajom i/ili distribucijom | |||||||||
Jedan upravljački uređaj može upravljati s više soba/zona koje imaju isti uzorak zauzeća. | ||||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Automatsko upravljanje s fiksnim vremenskim programom | × | × | × | × | |||||
2 | Automatsko upravljanje s optimalnim pokretanjem i zaustavljanjem | × | × | × | × | × | × | × | ||
3 | Automatsko upravljanje koje uzima u obzir potražnju | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.6 | Upravljanje generatorom topline (kotao ili centralizirani toplinski sustav) | |||||||||
0 | Održavanje temperature na konstantom iznosu | × | × | |||||||
1 | Upravljanje temperaturom u zavisnosti od vanjske temperature | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje temperaturom u zavisnosti od toplinskog tereta (npr. određenog na temelju postavnih temperatura na cijevnim razvodima) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.7 | Upravljanje generatorom topline (toplinska pumpa) | |||||||||
0 | Jedinica s konstantnom temperaturom | × | × | |||||||
1 | Upravljanje temperaturom u zavisnosti od vanjske temperature | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje temperaturom u zavisnosti od toplinskog tereta (npr. određenog na temelju postavnih temperatura na cijevnim razvodima) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.8 | Upravljanje generatorom topline (vanjska jedinica) | |||||||||
0 | Dvorazinsko (uključi-isključi) upravljanje generatorom topline | × | × | |||||||
1 | Upravljanje generatorom topline s više od dvije razine upravljačkog signala (primjerice, uključenje-isključenje nekoliko kompresora) na temelju toplinskog tereta ili potražnje | × | × | × | × | × | × | |||
2 | Kontinuirano upravljanje generatorom topline (npr. upravljanje otvorenošću dimovodnog ventila za vrući plin, upravljanje putem frekvencijskog pretvarača) na temelju toplinskog tereta ili potražnje | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.9 | Raspoređivanje rada generatora topline | |||||||||
0 | Prioriteti određeni prema fiksnoj prioritetnoj listi | × | × | |||||||
1 | Prioriteti određeni samo na temelju toplinskog tereta | × | × | × | × | |||||
2 | Prioriteti određeni dinamički temeljem efikasnosti i drugih karakteristika generatora | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Raspoređivanje rada temeljeno na sadašnjem i predviđenom toplinskom teretu korištenjem različitih parametara | × | × | × | × | × | × | × | × | |
1.10 | Upravljanje radom spremnika toplinske energije | |||||||||
0 | Kontinuiran rad spremnika | × | × | |||||||
1 | Upravljanje toplinskim punjenjem spremnika na temelju dvaju senzora | × | × | × | × | |||||
2 | Rad spremnika na temelju predviđenog toplinskog tereta | × | × | × | × | × | × | × | × | |
2 | Upravljanje vezano uz pripremu i posluživanje potrošne tople vode (PTV) | |||||||||
2.1 | Upravljanje toplinskim punjenjem spremnika PTV s direktnim električnim grijačem ili integriranom električnom toplinskom pumpom | |||||||||
0 | Automatsko dvorazinsko (uključi-isključi) upravljanje | × | × | |||||||
1 | Automatsko dvorazinsko upravljanje i omogućeno punjenje prema utvrđenom rasporedu | × | × | × | × | |||||
2 | Automatsko dvorazinsko upravljanje i omogućeno punjenje prema utvrđenom rasporedu te gospodarenje spremnikom na temelju većeg broja senzora | × | × | × | × | × | × | × | × | |
2.2 | Upravljanje toplinskim punjenjem spremnika PTV korištenjem generirane vruće vode | |||||||||
0 | Automatsko dvorazinsko (uključi-isključi) upravljanje | × | × | |||||||
1 | Automatsko dvorazinsko upravljanje i omogućeno punjenje prema utvrđenom rasporedu | × | × | × | × | |||||
2 | Automatsko dvorazinsko upravljanje i omogućeno punjenje prema utvrđenom rasporedu te gospodarenje spremnikom na temelju većeg broja senzora | × | × | × | × | × | × | × | × | |
2.3 | Upravljanje toplinskim punjenjem spremnika PTV korištenjem solarnog kolektora i zamjenskog izvora topline | |||||||||
0 | Ručno upravljanje | × | × | |||||||
1 | Automatsko upravljanje punjenjem iz solarnog kolektora (viši prioritet) i zamjenskim punjenjem spremnika (niži prioritet) | × | × | × | × | |||||
2 | Automatsko upravljanje punjenjem iz solarnog kolektora (viši prioritet) i zamjenskim punjenjem spremnika (niži prioritet) uz upravljanje temperaturom isporučene vode temeljeno na potražnji ili gospodarenje spremnikom na temelju većeg broja senzora | × | × | × | × | × | × | × | × | |
2.4 | Upravljanje cirkulacijskom crpkom za PTV | |||||||||
0 | Nema upravljanja, kontinuiran rad | × | × | |||||||
1 | S vremenskim programom | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3 | Upravljanje hlađenjem | |||||||||
3.1 | Upravljanje predajom toplinske energije | |||||||||
Funkcija upravljanja primijenjena je na predajnik (rashladni panel, ventilokonvektor ili unutarnja jedinica) na razini prostorije; jedna funkcija upravljanja može biti upotrijebljena u više soba/zona | ||||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Centralizirano automatsko upravljanje | × | × | |||||||
2 | Pojedinačno upravljanje u prostorijama | × | × | × | × | |||||
3 | Pojedinačno upravljanje u prostorijama uz komunikaciju upravljačkih jedinica s drugim uređajima SAUZ | × | × | × | ×a | × | × | × | ×a | |
4 | Pojedinačno upravljanje u prostorijama uz komunikaciju upravljačkih jedinica i detekciju prisustva u prostoriji (nije primjenjivo na rashladna tijela sa sporom dinamikom poput podnog hlađenja) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.2 | Upravljanje predajom toplinske energije za masivne građevne strukture u zgradi koje se aktivno hladi vodom ili zrakom | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Centralizirano automatsko upravljanje | × | × | × | × | |||||
2 | Napredno centralizirano automatsko upravljanje, na način da se temperatura svih prostorija održava unutar željenog intervala komfora uz čim manju potrošnju toplinske energije | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Napredno centralizirano automatsko upravljanje kao kod opcije 2, s isprekidanim radom cirkulacijske crpke i/ili korekcijom temperature polaznog voda na temelju upravljačke naredbe referentnog sobnog regulatora | × | × | × | × | × | × | × | ||
3.3 | Upravljanje temperaturom rashladne vode u cijevnom razvodu zgrade (polaznom ili povratnom) | |||||||||
Slična funkcija može se upotrijebiti kod direktnog električnog hlađenja (npr. kompaktne rashladne jedinice, split sustavi) za pojedinačne prostorije | ||||||||||
0 | Održavanje konstantne temperature | × | × | |||||||
1 | Upravljanje vođeno vanjskom temperaturom | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje temeljeno na potražnji (primjerice temeljem upravljačkih varijabli za regulaciju temperature u prostoriji) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.4 | Upravljanje distribucijskim crpkama u cijevnom razvodu zgrade | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Dvorazinsko (uključi-isključi) upravljanje | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje s više od dvije razine upravljačkog signala | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Upravljanje crpkom s promjenjivom brzinom vrtnje – postavka razlike tlakova na krajevima crpke određuje se internim procjenama u samoj upravljačkoj jedinici crpke | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4 | Upravljanje crpkom s promjenjivom brzinom vrtnje – postavka razlike tlakova na krajevima crpke određuje se algoritmom izvan upravljačke jedinice crpke, primjerice zbog hidrauličkih zahtjeva, uslijed optimiranja potrošnje energije ili upravljanja razlikom temperature na vodovima u razvodu | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.5 | Isprekidano upravljanje predajom i/ili distribucijom | |||||||||
Jedan upravljački uređaj može upravljati s više soba/zona koje imaju isti uzorak zauzeća. | ||||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Automatsko upravljanje s fiksnim vremenskim programom | × | × | × | × | |||||
2 | Automatsko upravljanje s optimalnim pokretanjem i zaustavljanjem | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Automatsko upravljanje koje uzima u obzir potražnju | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.6 | Blokiranje između upravljanja grijanjem i hlađenjem u predaji i/ili distribuciji | |||||||||
0 | Bez blokiranja | × | × | |||||||
1 | Djelomično blokiranje (ovisno o sustavu grijanja, ventilacije i hlađenja): minimizira se mogućnost istovremenog grijanja i hlađenja | × | × | × | × | × | × | |||
2 | Potpuno blokiranje: jamči se nemogućnost istovremenog grijanja i hlađenja | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.7 | Upravljanje generatorom rashladne energije | |||||||||
0 | Održavanje temperature na konstantom iznosu | × | × | |||||||
1 | Upravljanje temperaturom u zavisnosti od vanjske temperature | × | × | × | × | × | × | |||
2 | Upravljanje temperaturom u zavisnosti od toplinskog tereta (npr. određenog na temelju temperatura u prostorijama) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.8 | Raspoređivanje rada generatora rashladne vode | |||||||||
0 | Prioriteti temeljeni samo na vremenima rada | × | × | |||||||
1 | Prioriteti temeljeni samo na teretima | × | × | × | × | |||||
2 | Prioriteti temeljeni na efikasnostima i drugim karakteristikama generatora | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Raspoređivanje rada temeljeno na predviđanju rashladnog tereta | × | × | × | × | × | × | × | × | |
3.9 | Upravljanje radom spremnika toplinske energije | |||||||||
0 | Kontinuirani rad spremnika | × | × | |||||||
1 | Rad spremnika prema vremenskom rasporedu | × | × | × | × | |||||
2 | Rad spremnika na temelju predviđenog rashladnog tereta | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4 | Upravljanje ventilacijom i kondicioniranjem zraka | |||||||||
4.1 | Upravljanje tokom dobavnog zraka na razini prostorije | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Vremensko upravljanje | × | × | × | × | × | × | |||
2 | Upravljanje korištenjem detekcije zauzeća prostorije | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.2 | Upravljanje temperaturom zraka prostorije korištenjem sustava ventilacije | |||||||||
0 | Dvorazinsko (uključi-isključi) upravljanje | × | × | |||||||
1 | Kontinuirano upravljanje – ili temperatura dobavnog zraka u prostoriju ili protok dobavnog zraka kontinuirano su podesivi | × | × | × | × | |||||
2 | Optimirano upravljanje za održavanje željene temperature na temelju rashladnog tereta podešavanjem i temperature dobavnog zraka u prostoriju i protoka dobavnog zraka u prostoriju | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.3 | Upravljanje temperaturom zraka prostorije (kombinirani sustavi zrak-voda) | |||||||||
0 | Interakcija sustava zračnog i vodenog hlađenja nije koordinirana | × | × | |||||||
1 | Interakcija sustava zračnog i vodenog hlađenja je koordinirana | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.4 | Upravljanje dotokom vanjskog zraka | |||||||||
0 | Fiksan omjer ili protok vanjskog zraka | × | × | × | ||||||
1 | Stupnjevan (niski/visoki) omjer ili protok vanjskog zraka na temelju vremenskog rasporeda | × | × | × | × | × | ||||
2 | Stupnjevan (niski/visoki) omjer ili protok vanjskog zraka na temelju informacije o zauzeću prostorije | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Kontinuirano upravljanje dotokom vanjskog zraka na temelju senzora za određivanje broja ljudi ili za kvalitetu unutarnjeg zraka | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.5 | Upravljanje protokom zraka ili tlakom na razini klima komore | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Vremenski vođeno uključivanje/isključivanje | × | × | × | × | |||||
2 | Upravljanje s više od dvije razine upravljačkog signala | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Automatsko upravljanje protokom ili tlakom (bez ponovnog postavljanja tlaka) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4 | Automatsko upravljanje protokom ili tlakom (s ponovnim postavljanjem tlaka) | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.6 | Upravljanje rekuperacijom otpadne topline: zaštita od zaleđivanja | |||||||||
0 | Bez zaštite od zaleđivanja | × | × | |||||||
1 | Sa zaštitom od zaleđivanja | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.7 | Upravljanje rekuperacijom otpadne topline: sprječavanje pregrijavanja | |||||||||
0 | Bez upravljanja za sprječavanje pregrijavanja | × | × | |||||||
1 | S upravljanjem za sprječavanje pregrijavanja | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.8 | Slobodno hlađenje | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Noćno hlađenje – čim veći unos vanjskog zraka tijekom perioda neokupiranosti uz udovoljavanje odgovarajućim uvjetima | × | × | × | × | |||||
2 | Slobodno hlađenje – količina vanjskog i recirkuliranog zraka moduliraju se cijelo vrijeme kako bi se umanjila potreba za mehaničkim hlađenjem, algoritam upravljanja oslanja se samo na mjerenja temperature | × | × | × | - | × | × | × | - | |
3 | H,x – vođeno upravljanje – količina vanjskog i recirkuliranog zraka moduliraju se cijelo vrijeme kako bi se umanjila potreba za mehaničkim hlađenjem, algoritam upravljanja oslanja se na mjerenja i temperature i vlažnosti zraka | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.9 | Upravljanje temperaturom dobavnog zraka na razini klima komore | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Održavanje konstantne temperature | × | × | × | × | |||||
2 | Promjenjiva postavna veličina temperature vođena temperaturom vanjskog zraka | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Promjenjiva postavna veličina temperature uz kompenzaciju određenim toplinskim teretom korištenjem temperatura i upravljačkih naredbi iz prostorija | × | × | × | × | × | × | × | × | |
4.10 | Upravljanje vlažnošću zraka | |||||||||
0 | Bez automatskog upravljanja | × | × | |||||||
1 | Upravljanje točkom rosišta | × | × | × | × | |||||
2 | Direktno upravljanje vlažnošću zraka | × | × | × | × | × | × | × | × | |
5 | Upravljanje osvjetljenjem | |||||||||
5.1 | Upravljanje na temelju zauzeća prostora | |||||||||
0 | Ručni prekidač | × | × | × | ||||||
1 | Ručni prekidač + dodatno automatsko isključivanje rasvjetnih tijela | × | × | × | × | × | ||||
2 | Detekcija okupiranosti s automatskim uključenjem, prigušenjem i isključenjem rasvjetnih tijela | × | × | × | × | × | × | × | ||
3 | Detekcija okupiranosti s automatskim uključenjem, prigušenjem i isključenjem rasvjetnih tijela te također s mogućnošću ručnog uključenja i isključenja | × | × | × | × | × | × | × | × | |
5.2 | Upravljanje razinom osvjetljenja i količinom danjeg svjetla | |||||||||
0 | Ručno središnje upravljanje – ne postoje preklopke za uključenje odnosno isključenje u pojedinim prostorijama | × | × | × | ||||||
1 | Ručno na razini prostorije odnosno zone | × | × | × | × | |||||
2 | Automatsko uključenje odnosno isključenje rasvjetnih tijela kada postoji dovoljno danjeg svjetla odnosno nema dovoljno danjeg svjetla da se postigne minimalna tražena razina osvjetljenja | × | × | × | × | × | × | |||
3 | Automatsko prigušenje odnosno pojačanje rada rasvjetnih tijela kada postoji dovoljno danjeg svjetla odnosno nema dovoljno danjeg svjetla da se postigne minimalna tražena razina osvjetljenja | × | × | × | × | × | × | × | × | |
6 | Upravljanje sjenilima | |||||||||
0 | Ručno upravljanje | × | × | |||||||
1 | Motoriziran rad sjenila s ručnim upravljanjem | × | × | × | ||||||
2 | Motoriziran rad sjenila s automatskim upravljanjem kako bi se smanjila potreba za rashladnom energijom | × | × | × | × | × | ||||
3 | Kombinirano upravljanje osvjetljenjem, sjenilima te grijanjem, ventilacijom i pripremom zraka s ciljem optimiranja potrebne energije za održavanje uvjeta komfora | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7 | Tehničko gospodarenje kućom i zgradom | |||||||||
7.1 | Gospodarenje postavnim vrijednostima | |||||||||
0 | Ručno podešavanje pojedinačno za svaku prostoriju | × | × | × | ||||||
1 | Mogućnost podešavanja samo iz decentraliziranih prostorija za pojedine grupe prostorija | × | × | × | × | × | ||||
2 | Mogućnost podešavanja iz jedne središnje prostorije | × | × | × | × | × | × | × | ||
3 | Mogućnost podešavanja iz jedne središnje prostorije s periodičkim preinačenjem korisničkih naredaba | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7.2 | Gospodarenje periodima rada sustava | |||||||||
0 | Ručne postavke na razini cjelokupnog postrojenja | × | × | × | ||||||
1 | Pojedinačno postavljanje prema predefiniranom vremenskom rasporedu uključujući fiksne faze pripreme za rad | × | × | × | × | × | ||||
2 | Pojedinačno postavljanje prema predefiniranom vremenskom rasporedu; mogućnost prilagodbe iz središnje upravljačke sobe; promjenjive faze pripreme za rad | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7.3 | Detektiranje kvarova u tehničkim sustavima zgrade i pružanje podrške u dijagnostici tih kvarova | |||||||||
0 | Bez središnje indikacije detektiranih kvarova i alarma | × | × | × | ||||||
1 | Sa središnjom indikacijom detektiranih kvarova i alarma | × | × | × | × | × | ||||
2 | Sa središnjom indikacijom detektiranih kvarova i alarma te s dijagnostičkim funkcijama | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7.4 | Izvještavanje o informacijama koje se tiču potrošnje energije i uvjeta u unutarnjem prostoru | |||||||||
0 | Indikacija isključivo trenutnih vrijednosti (npr. temperatura, podataka s mjerila) | × | × | × | × | |||||
1 | Postoje funkcije trendiranja varijabli i određivanja potrošnje | × | × | × | × | × | × | |||
2 | Postoje funkcije za analizu, evaluaciju performansi i vrednovanje za komfor u unutarnjem prostoru i potrošnju energije | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7.5 | Lokalna proizvodnja energije i obnovljivi izvori | |||||||||
0 | Neupravljiva proizvodnja koja ovisi o fluktuirajućoj dostupnosti obnovljivih izvora energije i/ili periodu uključenosti CHP jedinice; proizvodnja koja premašuje potrošnju isporučuje se u mrežu | × | × | × | × | |||||
1 | Koordinacija lokalnih obnovljivih izvora energije i CHP jedinice naspram vlastitog profila potrošnje uključujući i gospodarenje sustavom pohrane te optimiranje vlastite potrošnje | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7.6 | Rekuperacija topline i posmak u potrošnji toplinske energije | |||||||||
0 | Trenutno korištenje otpadne topline ili trenutni posmak u potrošnji toplinske energije | × | × | |||||||
1 | Kontrolirano korištenje otpadne topline i upravljani posmak potrošnje toplinske energije, uključivo i toplinsko punjenje/pražnjenje spremnika toplinske energije | × | × | × | × | × | × | × | × | |
7.7 | Integracija s pametnom mrežom | |||||||||
0 | Bez koordinacije između mreže i energetskih sustava zgrade; zgrada radi neovisno o teretu na mreži | × | × | × | × | |||||
1 | Energetski sustavi zgrade gospodare se i upravljaju ovisno o teretu na mreži; upravljanje potražnjom koristi se za posmak potrošnje | × | × | × | × | × | × | × | × | |
a Za slučaj predajnika za grijanje i hlađenje sa sporom dinamikom, npr. podnog grijanja, zidnog grijanja, itd. funkcije 1.1 tip 3 i 3.1 tip 3 svrstavaju se u razred učinkovitosti A SAUZ. |
PRILOG F
TABLIČNI PRIKAZI PRIMJERA UREĐAJA ZA SAMOREGULIRANJE
Tablica 1. Primjeri kada je opravdano postavljanje uređaja za samoreguliranje na razini zone umjesto na razini sobe:
1. | kada su susjedni uredi s istovjetnim zahtjevima za unutarnje okruženje u poslovnoj zgradi; |
2. | kada susjedne sobe/prostori nisu fizički odvojeni jedan od drugog (npr. kuhinja i dnevni boravak otvorenog tlocrta u stanu). |
Tablica 2. Indikativni primjeri uređaja za samoreguliranje za različite vrste sustava
Uređaj | Vrsta sustava | Sposobnost reguliranja |
Termostatski ventil za radijator | Hidronički sustav grijanja i radijatori | Reguliranje protoka tople vode u grijaćim tijelima u skladu s postavkom temperature |
Sobni termostat | Hidronički sustav grijanja i površinsko grijanje (npr. podno grijanje) | Reguliranje protoka tople vode u površinskom grijanju zahvaljujući regulacijskom ventilu u sobi |
Termostat ventilokonvektora | Hidronički sustav grijanja/hlađenja | Upravljanje protokom tople/hladne vode i/ili zraka na temelju postavke temperature |
Pojedinačni termostat | Samostalni grijači ili klimatski uređaji | Upravljanje toplinskom snagom ovisno o postavci temperature |
PRILOG G
TEHNIČKA, GOSPODARSKA I FUNKCIONALNA IZVEDIVOST
Posebnosti pojedinih zgrada mogu se uzeti u obzir pri ocjenjivanju tehničke, gospodarske i/ili funkcionalne izvedivosti ispunjavanja zahtjeva kao što su povijesne zgrade ili zgrade koje su zaštićeni spomenici, na koje se mogu primjenjivati posebna ograničenja.
Tablica 1. Mogućnosti primjene tehničke, gospodarske i funkcionalne izvedivosti
Vrsta izvedivosti (1) | Značenje | Primjeri |
Tehnička izvedivost | Tehnička izvedivost postoji kada tehničke značajke sustava i zgrade (ili samostalne uporabne cjeline zgrade) omogućuju primjenu zahtjeva. Tehničke izvedivosti nema kada ih je nemoguće primijeniti iz tehničke perspektive, tj. kada tehničke karakteristike sustava onemogućuju primjenu zahtjeva. | Tehnička izvedivost bila bi problem kada sustav ne bi omogućavao ugradnju uređaja potrebnih za ispunjavanje zahtjeva, na primjer ako: – u slučaju zahtjeva za povrat topline za sustave ventilacije ulazni i izlazni otvori nisu smješteni na istim područjima, – u slučaju zahtjeva za izolaciju cijevi dijelovi cijevi nisu dostupni. |
Gospodarska izvedivost | Gospodarska izvedivost odnosi se na troškove primjene zahtjeva i jesu li: a) ti troškovi proporcionalni s obzirom na troškove planirane intervencije (npr. modernizacija sustava); b) očekivane koristi veće od troškova (2), uzimajući u obzir očekivani vijek trajanja sustava. | Gospodarska izvedivost može se npr. izračunati na temelju: – maksimalnog omjera troškova primjene zahtjeva i troškova planirane intervencije (npr. zamjena generatora topline), – maksimalnog razdoblja povrata, uzimajući u obzir novčane koristi od primjene zahtjeva. |
Funkcionalna izvedivost | Primjena zahtjeva nije funkcionalno izvediva ako oni dovode do promjena kojima bi se mogao ugroziti rad sustava ili uporaba zgrade (ili samostalne uporabne cjeline zgrade), uzimajući u obzir posebna ograničenja (npr. propisi) koja se mogu primjenjivati na sustav i/ili zgradu. | Primjena zahtjeva za sustave možda neće biti funkcionalno izvediva, na primjer kada: – promjenjivi propisi (npr. o sigurnosti) u suprotnosti su sa zahtjevima, – primjena zahtjeva dovela bi do znatnog gubitka upotrebljivosti zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade (npr. znatan gubitak prostora zgrade). |
(1) Dva prva retka tablice (tehnička i gospodarska izvedivost) se odnose na zahtjeve iz članka 53. Ugradnja uređaja za samoreguliranje temperature, te zahtjeve iz članka 41.a stavka 4. Sustav automatizacije i upravljanja zgradom u nestambenim zgradama, dok se treći redak (funkcionalna izvedivost) odnosi na zahtjeve za sustave u postojećim zgradama.
(2) Kod pristupa koji uključuje procjenu troškova i koristi, primjena zahtjeva će općenito dovesti do povrata troškova (posebno zbog ušteda troškova energije).
Tablica 2. Mogućnosti primjene tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje uređaja za samoreguliranje
Vrsta izvedivosti | Kako se može protumačiti | Može se primijeniti na | |
Nove zgrade | Postojeće zgrade | ||
Tehnička izvedivost | Prostorija (zona) nema grijanje/hlađenje. | Da | Da |
Sustav grijanja onemogućava ugradnju uređaja za samoreguliranje. | Ne | Da | |
Gospodarska izvedivost | Preliminarni troškovi previsoki su u usporedbi s drugim troškovima. | Ne | Da |
Ulaganje se ne može u dovoljnoj mjeri vratiti. | Ne | Da |
Tablica 3. Mogućnosti primjene tehničke i gospodarske izvedivosti ugradnje sustava automatizacije i upravljanja zgradom (SAUZ)
Vrsta izvedivosti | Kako se može protumačiti | Može se primijeniti na | |
Nove zgrade | Postojeće zgrade | ||
Tehnička izvedivost | Tehnički sustavi ne mogu se kontrolirati bez znatnih izmjena. | Ne | Da |
Gospodarska izvedivost | Preliminarni su troškovi previsoki u usporedbi sa značajkama zgrade. | Ne | Da |
Ulaganje se ne može u dovoljnoj mjeri vratiti. | Ne | Da |