Ministarstvo zdravstva

2753

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19), na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora, ministar zdravstva donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU PLANA I PROGRAMA MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022.

I.

Donosi se Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2020. – 2022. (u daljnjem tekstu: Plan i program).

II.

Plan i program iz točke I. ove Odluke nalazi se u privitku ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

III.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-02/91

Urbroj: 534-02-1-1/2-20-57

Zagreb, 14. prosinca 2020.

Ministar
izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. v. r.

PLAN I PROGRAM MJERA
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022.

UVOD

Situacijska analiza

Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.

Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio starijih od 65 godina dosegao je 20,1%, a udio mlađih od 14 godina je smanjen na 13,5%. U 2017. godini u Republici Hrvatskoj je rođeno 36.584 djece, a umrlo je 53.477 osoba što znači da je 16.893 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -4,1‰).

Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (CSEC). Unutar skupine zemalja Srednje i Istočne Europe najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Republika Hrvatska. Većina je pokazatelja za Republiku Hrvatsku bolja od prosjeka zemalja CSEC i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju.

Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.

U skupini zemalja Srednje i Istočne Europe prosjek očekivanog trajanja života je 77,0 godina (podaci Eurostata za 2017. godinu), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (81,2 godine), slijedi Češka (79,1 godina), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Srbiji (75,6 godina).

Očekivano trajanje života pri rođenju u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina produženo je za tri godine – od 74,9 godina 2005. godini do 77,9 godina u 2017. godini. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. godinu, najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske unije, naročito u zemljama zapadne i sjeverne Europe, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.

Dojenačka smrtnost u Republici Hrvatskoj 2017. godine iznosila je 4,0/‌‌1000 živorođenih i zabilježen je njezin pad u posljednjih desetak godina (5,7/‌‌1000 živorođenih 2005. godine). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.

U strukturi uzroka smrti u Republici Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.

Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja u posljednja dva desetljeća, s nešto nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Republici Hrvatskoj niža od europskog ukupnog prosjeka i od prosjeka zemalja CSEC, a nepovoljnija je od zemalja Europske unije, s čime dijelom možemo biti zadovoljni i svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Umiranje od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilno, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.

Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Republici Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 20% u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Zadnjih godina bilježi se porast smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine (veći od 10%). Stopa smrtnosti povećava se u starijim dobnim skupinama žena, što usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske unije. Pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja da bi mogao rezultirati fatalnim obolijevanjem.

Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj razmjerno je povoljna sve do 2020. godine, odnosno pojave pandemije COVID-19. Bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedene su na posve niske brojke (zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis, ospice, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava bolesti poput SARS-a/‌‌MERS-a, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. Groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika) i drugih, a osobito u posljednje vrijeme prijetnje bioterorizmom, zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad. Pandemija zarazne bolesti COVID-19 koja je zahvatila Republiku Hrvatsku početkom 2020. godine svjedoči o važnosti održavanja sustava praćenja i nadzora na zaraznim bolestima, pripravnosti i ranog uzbunjivanja, međunarodne razmjene informacija o zaraznim bolestima, infrastruktura (epidemioloških, laboratorijskih, bolničkih, na razini primarne zdravstvene zaštite) potrebnih za sprečavanje i subijanje zaraznih bolesti kao i elastičnost i spremnost čitavog zdravstvenog sustava na brze promjene epidemiološke situacije koje zahtijevaju uključivanje i mobilizaciju cijelog zdravstvenog sustava, ali i drugih sektora izvan zdravstva, kao i društva u cjelini.

U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti i čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom

Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja na specijalističko-konzilijarnu djelatnost, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Najčešća zabilježena dijagnoza u djelatnosti dentalne medicine je zubni karijes, slijede bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, poremećaji zubi i potpornih struktura te ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva.

U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također bolesti srca i krvnih žila, novotvorine, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.

U bolničkoj zaštiti broj postelja u Republici Hrvatskoj je prema podacima za 2016. godinu (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i europskom prosjeku. Prosječna dužina bolničkog liječenja je 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u nama susjednim zemljama i prosjeka Europske unije, a iskorištenost bolničkih kapaciteta iznosi 72%.

Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno »zagovaranjem za zdravlje« – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.

Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Republici Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Republici Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.

Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite, osnovne odrednice su kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.

S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Republici Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite, i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Republike Hrvatske.

Plan i program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima pet osnovnih ciljeva:

• unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini

• povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti

• povećanje broja godina života bez bolesti i/‌‌ili invalidnosti

• osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta

• jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje osobiti oralno.

Strategija ostvarenja ciljeva

Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:

• provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje

• smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi

• osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.

Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.

Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i programa mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.

Planom i programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.

Podloga za izradu programa je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prema Planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske predviđeno je da se njegova provedba osigurava na način i pod uvjetima propisanim zakonom primjenom mjera utvrđenih Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, a u cilju:

• zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva u cjelini

• povećanja očekivanog trajanja života i smanjenja smrtnosti

• povećanje broja godina života bez bolesti i/‌‌ili invalidnosti

• osiguranje najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.

Pri izradi prijedloga Plana i programa poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite te cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Vodilo se računa o Planom zdravstvene zaštite određenim prioritetnim razvojnim područjima kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.

Strateški ciljevi provedbe Plana i programa mjera zdravstvene zaštite jesu:

– provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje

– smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi

– osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18 i 125/19) mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koji na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda odlukom donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.

Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad.

Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.

Mjere zdravstvene zaštite su:

1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka

2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba

3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica

4. mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa

5. mjere i aktivnosti vezane uz zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva

6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)

7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom

8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života

9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima

10. osiguravanje palijativne skrbi

11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži

12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom

13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu

14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti i

15. mjere vezane uz zaštitu i unaprjeđenje zdravlja sportaša.

Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:

• mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

• mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti

• mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: županijski zavodi za javno zdravstvo)

• mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme

• ostale mjere.

METODOLOŠKA POJAŠNJENJA

Program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, a s obzirom na to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.

U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:

– mjera/‌‌grupa postupaka

– naziv postupka

– dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/‌‌postupak

– populacija na kojoj se provodi mjera/‌‌postupak

– obuhvat

– procjena broja provedenih postupaka u godini

– izvršitelj – nositelj tima, specijalista određene medicinske grane

– suradnik – djelatnik/‌‌djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka

– vremenski normativ za provedbu postupka za izvršitelja

– vremenski normativ za provedbu postupka za suradnika

– razina nužnosti provođenja postupka

– procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po timu.

Definicije i pojašnjenja:

– Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.

– Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.

– Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.

– Program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.

– Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.

– Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.

– Obuhvat predstavlja optimalno procijenjeni udjeli ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.

– Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, br. 100/‌‌11, 133/‌‌11, 54/‌‌12, 49/‌‌13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16, 6/‌‌17, 89/17, 90/17 i 91/17) osim iznimaka:

– djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)

– djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem

– djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem

– djelatnost medicine rada i sporta ne sadrži posebno istaknute mjere i postupke sportske medicine

– djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije.

– Mjere i postupci gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iako nije definirana djelatnost i specijalizacija iz gerontologije.

– Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1-100 postupaka u godini; 2: 100-1.000; 3: 1.000-10.000; 4: 10.000-30.000; 5 30.000-50.000; 6 – više od 50.000 provedenih postupaka u godini) biti će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za određeni dio postupaka trenutno nisu dostupni ovi podaci.

– Izvršitelj postupka je u pravilu nositelj tima, doktor medicine, doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim u djelatnostima medicinske biokemije, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i zdravstvene njege u kući.

– Suradnici su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).

– Vremenski normativi su iskazani u minutama i predstavljaju vrijeme izvršitelja i suradnika da se provede postupak.

– Nivo nužnosti provođenja postupka podijeljen je na tri nivoa: 1) nepohodno 2) optimalno 3) nadstandard. Planom i programom predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:

– dijagnoze MKB-10 kod kojih je postupak neophodno provesti

– broj provedenih postupaka, za repetitivne postupke

– ostale načine (navođenje zakonske regulative i sl.), za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.

– Broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom periodu pripremati prijedlog Plana i programa svake godine, u trećem kvartalu, što podrazumijeva analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, ali i uvrštavanja novih postupaka. U ovoj aktivnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvno nužno mora konzultirati stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, nadležne komore, ostale strukovne udruge te Referentne centre Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, mora se do 1. travnja tekuće godine obratiti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dostaviti međunarodne i nacionalne smjernice o provođenju postupka.