Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
370
Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/14, 116/18, 25/20 i 41/21) ministar gospodarstva i održivog razvoja, donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SUSTAVU ZA PRAĆENJE, MJERENJE I VERIFIKACIJU UŠTEDA ENERGIJE
Članak 1.
U Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (»Narodne novine«, br. 98/21) Prilog III. mijenja se i glasi:
»PRILOG III.
METODOLOGIJA ZA OCJENU UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI PRIMJENOM METODA ODOZDO-PREMA-GORE
Kratice | |
BU | Odozdo-prema-gore (eng. bottom-up) |
CFL | Fluokompaktne žarulje |
CTS | centralni toplinski sustav – toplinski sustav sukladno zakonu kojim se uređuje područje tržišta toplinske energije |
EK | Europska komisija |
EMEEES | Projekt »Evaluation and Monitoring for the EU Directive on Energy End-Use Efficiency and Energy Services« |
EnU | energetska učinkovitost |
ESCO | tvrtka za pružanje energetskih usluga (eng. Energy Service Company) |
EU | Europska unija |
FES | Uštede energije u neposrednoj potrošnji (eng. final energy savings) |
Fond | Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost |
IPMVP | Međunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju učinaka (eng. International Performance Measurement and Verification Protocol) |
LED | rasvjeta sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode) |
NEKP | Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan |
NKT | Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost |
NN | Narodne novine |
PTV | potrošna topla voda |
SMiV | Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda energije |
UFES | Jedinične uštede energije u neposrednoj potrošnji (eng. unit final energy savings) |
Indeksi | |
init | početno |
average | prosječno na tržištu |
new | novo |
Uvod
Metodologija odozdo-prema-gore (BU) sastoji se od matematičkih formula za izračun jediničnih ušteda energije (UFES) koje se izražavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske učinkovitosti. Ukupne uštede energije u neposrednoj potrošnji (FES) izračunavaju se množenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog čimbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem svih pojedinačnih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu neke mjere. Izračun UFES temelji se na razlici u specifičnoj potrošnji energije ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Ukoliko vrijednosti potrošnje energije ‘prije’ i/ili ‘poslije’ ne mogu biti određene za konkretni projekt, koriste se referentne vrijednosti.
Prilikom utvrđivanja doprinosa ušteda od provedenih mjera energetske učinkovitosti u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije, potrebno je u obzir uzeti životni vijek mjere koji predstavlja broj godina u kojima su izračunate godišnje uštede energije još uvijek važeće i mogu se uračunati u nacionalni cilj.
Za izračun novih ušteda energije iz pojedinačnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti mogu se upotrebljavati sljedeće metode:
1. predviđena ušteda – temeljena na rezultatima prethodno provedenih tipičnih mjera za poboljšanja energetske učinkovitosti u sličnim postrojenjima pod neovisnim nadzorom
2. izmjerena ušteda – pri čemu se ušteda koja je rezultata provedbe mjere ili paketa mjera utvrđuje bilježenjem stvarnog smanjenja u potrošnji energije, uzimajući u obzir čimbenike kao što su dodatnost, zauzetost, razine proizvodnje i vremenske prilike koje mogu utjecati na potrošnju,
3. procijenjena ušteda – pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene uštede, ali samo ako je utvrđivanje pouzdanih izmjerenih podataka za određeno postrojenje teško ili nerazmjerno skupo ili ako te procjene na temelju metodologija i referentnih vrijednosti utvrđenih na nacionalnoj razini provode kvalificirani ili akreditirani stručnjaci, koji ne ovise o uključenim strankama obveznicama
4. ušteda utvrđena na temelju istraživanja – kojima se utvrđuje odgovor potrošača na savjete, informativne kampanje, sustave označivanja, certifikacijske sustave ili pametne mjerne sustave, ali samo ako je nova ušteda nastala uslijed promjene u ponašanju potrošača, ali ne i za utvrđivanje novih ušteda proizašlih iz provedbe fizičkih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Za svaku pojedinačnu mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti navedenu u ovom Prilogu utvrđuje se koja se od gore navedenih metoda koristi te se utvrđuje formula za izračun novih godišnjih ušteda energije, potrebni ulazni podaci i dokumentacija (dokazi) za izračun ušteda, referentne vrijednosti ulaznih podataka (koje se koriste samo u slučaju nepostojanja stvarnih projektnih, dokazivih ulaznih podataka ili je tako utvrđeno metodom – referentni podatci koji se koriste kod više mjera dani su u Prilogu B), formula za izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova te životni vijek (tablica s podatcima o životnom vijeku mjera dana je u Prilogu C). Prilog D daje faktore diskontiranja koji se koriste za izračun kumulativnih ušteda.
U nastavku se daje pregled mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su obuhvaćene ovom metodologijom.
Prihvatljive su i sve druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje se u Elaboratu uštede energije predoči metodologija za izračun ušteda te izračunaju nove godišnje i kumulativne uštede energije prema načelima danima u ovom Pravilniku.
Poglavito se ovo odnosi na mjere u sektorima pretvorbe i distribucije energije kao i u sektoru industrije, u kojima se zbog kompleksnosti proizvodnih i tehnoloških procesa ne mogu definirati tipske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.
U sektorima pretvorbe energije posebno se ističe provedba sljedećih mjera:
– visokoučinkovita kogeneracija u centraliziranim toplinskim sustavima,
– iskorištavanje otpadne topline,
– ostale mjere kojima se poboljšava učinkovitost pretvorbe ili smanjuje vlastita potrošnja energetskog sektora.
Važno je istaknuti da se izgradnja novih elektroenergetskih postrojenja namijenjenih isključivo za prodaju električne energije ne može smatrati mjerom za poboljšanje energetske učinkovitosti.
U distribucijskim sustavima mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti smatraju se sve one mjere koje rezultiraju smanjenjem tehničkih gubitaka u distribucijskoj mreži.
U industrijskim postrojenjima posebno se ističu mjere zamjene postojećih sustava opskrbe toplinskom energijom visokoučikovitim kogeneracijama/trigeneracijama, iskorištavanje otpadne topline te mjere za industriju navedene u Prilogu C.
Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćene ovom metodologijom
Informacijske mjere
1. Provođenje edukativnih i informativnih kampanja o energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima i energetski učinkovitim kućanskim i uredskim uređajima
1.1. Informiranje kupaca o energetskoj učinkovitosti putem informativnih materijala
1.2. Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda
1.3. Web-stranica za izračun ušteda električne energije
2. Motivacijske radionice i tečajevi
2.1. Motivacijske radionice
2.2. Tečajevi za provedbu mjera energetske učinkovitosti u zgradama
3. Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca
Organizacijske mjere
4. Uvođenje naprednih (pametnih) mjernih sustava za nadzor potrošnje električne i toplinske energije, energije dobivene iz plina te potrošnju vode kod krajnjih kupaca
5. Uvođenje sustava za upravljanje energijom
6. Usluga optimizacije potrošnje energije
Mjere u centraliziranim toplinskim sustavima
7. Cjelovita rekonstrukcija toplinskih podstanica
8. Spajanje kotlovnica na zatvoreni ili centralni toplinski sustav
9. Revitalizacija toplinske mreže (vrelovodne i parne)
10. Implementacija softvera za upravljanje distribucijskom mrežom
Mjere u zgradama (stambene i nestambene) i uslugama
11. Integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora
12. Obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrada
13. Poticanje novogradnje značajno boljeg standarda od trenutno važeće građevinske regulative
14. Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
15. Fotonaponski sunčevi moduli
16. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
17. Dizalice topline
18. Nova instalacija ili zamjena klima uređaja (<12 kW) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
19. Mjere nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora
20. Zamjena postojećih ili instalacija novih kućanskih uređaja
21. Zamjena postojeće ili instalacija nove uredske opreme
22. Zamjena postojećih ili instalacija novih rasvjetnih tijela u kućanstvima
23. Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora
24. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju tehničkih sustava u zgradi
24.1. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava grijanja u zgradi
24.2. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradi
24.3. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u zgradi
24.4. Ugradnja opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja
24.5. Zamjena regulatora za grijanja i zagrijavanje potrošne tople vode
25. Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete
Mjere u prometu
26. Poticanje elektromobilnosti
27. Poticanje učinkovite potrošnje goriva u cestovnom prijevozu
28. Zamjena postojećih i kupovina novih, učinkovitijih vozila
29. Poticanje eko vožnje
30. Dodavanje aditiva pogonskom gorivu
Mjere u industriji
31. Učinkoviti elektromotori u industriji
1. Provođenje edukativnih i informativnih kampanja o energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima i energetski učinkovitim kućanskim i uredskim uređajima
Edukacijom i informiranjem nastoji se podići svijest potrošača energije o potrebi i koristima vezanima uz savjesniju potrošnju energije te korištenje obnovljivih izvora energije. Edukacija i informiranje preduvjeti su za stvaranje navika energetski učinkovitog ponašanja te racionalnog korištenja svih dostupnih resursa. Također, preduvjeti su za razvoj i realizaciju novih projekata, kojima će se smanjiti potrošnja energenata i onečišćenje okoliša, a istodobno izbjeći nepotrebni troškovi vezani uz potrošnju energije.
Modaliteti provođenja ovakvih kampanja mogu biti različiti:
• slanje informativnih materijala o mogućnostima smanjenja potrošnje energije za specifične namjene (električna energija, grijanje i dr.)
• slanje informativnih materijala o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda i
• izrada web stranice sa savjetima za savjesno korištenje energije i izračun ušteda energije.
Osim ovakvih aktivnosti, mogu se pokrenuti i druge mjere kojima se utječe na promjenu ponašanja kupaca (potrošača) energije. Takve mjere razmatraju se i u poglavljima 2. i 3.
Europska komisija (EK) dala je preporuke za izračun ušteda provedbom mjera promjene ponašanja.[1](PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1658 оd 25. rujna 2019. o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti) Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, preporučuje se koristiti pristup 'predviđenih ušteda' (eng. 'deemed savings'), ukoliko se te uštede koriste za istu vrstu intervencije i slične ciljane skupine.
Opća formula za određivanje ušteda je:
pri čemu je:
UFEC | [kWh/god] | potrošnja energije po sudioniku u aktivnosti (po kućanstvu, po zaposleniku i sl.) |
S | % | faktor uštede energije |
N | broj sudionika u programu/aktivnosti promjene ponašanja | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
dc | % | faktor dvostrukog obračunavanja |
Broj sudionika N se određuje na jedan od sljedeća dva načina:
– izravno kroz sustav praćenja (u slučajevima kada se sudionici sami prijavljuju za sudjelovanje); ili
– anketiranjem (u slučaju kada se radi o informativnim kampanjama usmjerenima na široku populaciju – tada se anketiranjima mora utvrditi broj sudionika, s tim da je anketu potrebno provesti na reprezentativnom uzorku te je potrebno objasniti na koji je način taj reprezentativni uzorak utvrđen).
Jedinična potrošnja energije po sudioniku u aktivnosti UFEC može se utvrditi na sljedeće načine:
– izravno iz podataka koje su dostavili sudionici ili kojima raspolaže opskrbljivač (npr. računi za energiju, mjerenje); ili
– procjenom prosječne potrošnje energije po sudioniku iz ciljne skupine (npr. na temelju nacionalnih statistika ili prethodnih studija), u kojem je slučaju potrebno objasniti na koji je način osigurano da prosječna potrošnja energije bude reprezentativna za potrošnju energije ciljne skupine.
Faktor uštede energije S predstavlja postotnu uštedu energije koja je rezultat razmatrane aktivnosti, a koji je utvrđen na temelju prethodnih procjena (anketiranje, kontrolne grupe, mjerenje prije i poslije). Potrebno je objasniti na koji se način osigurava da su uvjeti intervencije za koju se koristi ovaj faktor slični onima za koje je dobiven taj podatak. Upravo je utvrđivanje ovog faktora najveći izazov u utvrđivanju metoda za ocjenu ušteda. Naime, u Hrvatskoj nisu provedena ovakva istraživanja, stoga ne postoje relevantne nacionalne referentne vrijednosti za većinu mjera koja se razmatraju u ovom dokumentu. Stoga su, u svrhu izrade ove metodologije, analizirani dostupni primjeri iz ostalih država članica EU te su referentne vrijednosti preporučene na temelju već utvrđenih i primijenjenih praksi. Gdje nije bilo moguće utvrditi relevantnu EU praksu, preporučeno je provođenje vlastitih istraživanja.
Metodologija uključuje i korekciju ušteda za faktor dvostrukog obračunavanja (eng.double counting), no primjena tog faktora nije uvriježena u postojećoj nacionalnoj metodologiji RH. Osim toga, ovaj se faktor ne mora uzeti u obzir ukoliko se radi o ciljanim aktivnostima (na jasno definirano ciljnu skupinu) i ukoliko se ne radi o ponavljajućim aktivnostima te ne postoji opasnost da se mjerom obuhvate isti sudionici.
Za sve mjere koje se odnose na promjenu ponašanja potrošača energije polazišna točka u utvrđivanju metode za ocjenu ušteda energije bila gore navedena preporuka EK, pri čemu se osnovna formula prilagođavala pojedinoj mjeri, a u nedostatku nacionalnih referentnih vrijednosti korištene su vrijednosti utvrđene u metodologijama država članica EU. |
Stranke obveznice u ovakve aktivnosti ulažu svoje resurse te ih pružaju korisnicima bez naknade. Dodatno, stranke obveznice promoviraju ovakve aktivnosti te se, stoga, može utvrditi da se ovakve aktivnosti ne bi provodile kod krajnjih kupaca bez angažmana stranke obveznice.
1.1. Informiranje kupaca o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti putem informativnih materijala
Slanje informativnih materijala sa savjetima kako ostvariti uštede energije u kućanstvu može se smatrati informativnom kampanjom, odnosno formom energetskog savjetovanja niske razine kvalitete, jer savjetovanje nije individualizirano (više o razinama kvalitete savjetovanja pogledati u poglavlju 3). Ipak, informacije na letcima, ako su prezentirane na jasan način, mogu potaknuti promjene u ponašanju potrošača (kupaca) energije i tako ostvariti uštede energije. Bitno je naglasiti da bi sadržaj informativnih materijala trebao uvijek biti usmjeren na specifični segment potrošnje energije, a ne na vrlo općenite savjete vezane uz cjelokupnu potrošnju energije u kućanstvu. Osiguravanjem strogo usmjerenih informacija mogu se očekivati promjene ponašanja, dok poopćene informacije neće imati takav učinak niti je izvjesno da će dovesti do ušteda energije.
1.1.1. Način određivanja ušteda
S obzirom da se radi o informativnoj kampanji, za izračun ušteda može primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK[2](Predložena metoda preporučena je i u EU H2020 projektu MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency i to u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Awareness Raising campaigns«.).
1.1.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih informativnom kampanjom putem informativnih materijala za krajnje kupce iz kategorije kućanstava su:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinica x god)] | jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
FECHHs | [kWh/(jedinica x god)] | potrošnja energije u segmentu koji je obrađen letkom po sudioniku kampanje (kućanstvu) |
S | % | faktor uštede energije za informiranje putem informativnih materijala |
N | broj kućanstava obuhvaćenih informativnom kampanjom | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Savjetovanje se mora odnositi na specifični segment potrošnje energije u kućanstvu, stoga FECHHs može biti jedan od sljedećih podataka:
FECHH | [kWh/(kućanstvo x god)] | potrošnje energije (električne i toplinske) po kućanstvu |
FECHHel | [kWh/(kućanstvo x god)] | potrošnja električne energije po kućanstvu |
FECHHlight | [kWh/(kućanstvo x god)] | potrošnja električne energije za rasvjetu po kućanstvu |
FECHHapp | [kWh/(kućanstvo x god)] | potrošnja električne energije za kućanske uređaje po kućanstvu |
FECHHheat | [kWh/(kućanstvo x god)] | potrošnja energije za toplinske potrebe po kućanstvu |
1.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Jedini podatak koji je potreban za izračun ušteda koje su rezultat ove mjere je ukupan broj poslanih informativnih materijala N. Ovaj podatak mora biti evidentiran i dokazan od strane pošiljatelja. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– primjer informativnih materijala;
– narudžbenica/račun/ugovor o izradi i tiskanju informativnih materijala s vidljivim brojem komada ili zapisnik o primopredaji između Naručitelja usluge izrade informativnih materijala i Pružatelja usluge i
– službeni podatak/evidencija o izlaznim dokumentima.
Za potrošnju energije po kućanstvu, odnosno po segmentu koji je obuhvaćen letkom, FECHHs kao i za faktor uštede energije S potrebno je koristiti referentne podatke.
1.1.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći:
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
FECHH | [kWh/(kućanstvo x god)] | 15.900 |
FECHHel | [kWh/(kućanstvo x god)] | 2850 |
FECHHlight | [kWh/(kućanstvo x god)] | 304 |
FECHHapp | [kWh/(kućanstvo x god)] | 1.724 |
FECHHheat | [kWh/(kućanstvo x god)] | 12.400 |
S | % | 0,25 |
Sve vrijednosti za FECHH određene su na temelju dostupnih energetskih statistika[3](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30. 10. 2019.). Odyssee baza je opsežna baza podataka o potrošnji energije i faktorima koji utječu na tu potrošnju te pokazatelja energetske učinkovitosti za svih 28 država članica EU, Norvešku, Švicarsku i Srbiju. Svi podatci temelje se na dostupnim službenim statistikama ili provjerenim modelima.).
Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse[4](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je također detaljno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«, mjera Energetsko savjetovanje za kućasntva (njem. Energieberatung für private Haushalte).).
Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFES):
Segment potrošnje energije u kućanstvu | UFES [kWh/(letak x god)] |
Ukupna potrošnja energije | 39,75 |
Električna energija | 8,75 |
Električna energija za rasvjetu | 0,76 |
Električna energija za kućanske uređaje* | 0,86 |
Energija za toplinske potrebe | 31,00 |
* Vrijednost za UFES za kućanske uređaje utvrđena je množenjem vrijednosti FECHHapp i S, ali i primjenom faktora istodobnosti, kojim se uzima u obzir činjenica da se neće istodobno poduzeti aktivnosti koje su vezane uz sve kućanske uređaje (npr. njihova zamjena energetski najučinkovitijim modelom). Pretpostavljena vrijednost faktora istodobnosti je 0,2, s obzirom da postoji 5 glavnih vrsta kućanskih uređaja.
1.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za kućanstvo, koji iznosi 0,122 |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju iznosi 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinsku energiju iznosi 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3 |
ePP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
Emisijski faktor primjenjuje se ovisno o potrošnji energije koja je obuhvaćena savjetovanjem: ukupna potrošnja energije kućanstva – faktor e, potrošnja električne energije – faktor eEL ili potrošnja toplinske energije – faktori eTE, epp ovisno o načinu (gorivu) na koji se zadovoljavaju toplinske potrebe.
Ukoliko se potrošnja energije ne može razložiti na električnu i toplinsku (grivo), onda je potrebno koristiti emisijski faktor za kućanstvo, koji je dobiven na temelju podataka o energetskoj bilanci kućanstava[5](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2019.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2020.). Potrebno je uočiti da je izračunati emisijski faktor za kućanstva ovisan o strukturi potrošnje energenata u ovom sektoru pa bi ga trebalo određivati na godišnjoj razini.
Također, zbog velikog udjela biomase u potrošnji energije u kućanstvima (oko 46 %), ovaj prosječni emisijski faktor je niži od faktora za bilo koje drugo gorivo ili oblik energije.
1.1.6. Životni vijek mjere
Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedenog energetskog savjetovanja. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
1.2. Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda
Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda ostvarilo bi se slanjem na adrese kupaca kategorije kućanstvo. Takvim materijalima kupce bi se na jasan, razumljiv i afirmativan način informiralo o razlici potrošnje starog kućanskog uređaja i novog uređaja najvišeg energetskog razreda (A+++ odnosno A prema novom sustavu označavanja).
Statistički gledano, određeni postotak kupaca reagirat će na informaciju iz informativnih materijala te će se zbog informacija dobivenih u letku odlučiti na zamjenu postojećeg uređaja novim najvišeg energetskog razreda te će se time ostvariti uštede energije.
1.2.1. Način određivanja ušteda
Uštede energije mogu se utvrditi korištenjem formule dane u poglavlju 1.1. uz uvažavanje činjenice da se takvim letkom adresira samo potrošnja električne energije za kućanske uređaje pa je potrebno koristiti upravo vrijednost UFES koja se definirana za kućanske uređaje u poglavlju 1.1.4.
Ipak, za preciznije utvrđivanje ušteda energije, a s obzirom da nisu pronađena relevantna istraživanja na temelju kojih bi se mogao utvrditi faktor ušteda S, baš vezan uz ovakvu mjeru, preporuča se provesti takvo istraživanje, a opću formulu prilagoditi. Naime, letci će se slati kupcima iz kategorije kućanstva. Potrebno je provesti anketu na referentnom broju tih kupaca, koji će se utvrditi u odnosu na ukupan broj kupaca kojima je poslan letak. Kroz anketu treba utvrditi koliki je postotak kupaca zamijenio ili će zamijeniti postojeći uređaj novim energetski učinkovitim uređajem. Anketom se mogu utvrditi i postotci zamjene po vrstama uređaja. Navedeni postotak će se potom primijeniti za izračun ukupnih ušteda, dok će se iznosi jediničnih ušteda za svaku vrstu kućanskog uređaja (predviđene uštede) preuzeti iz dijela ovog Pravilnika u kojem se definira metoda za tu mjeru.
1.2.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih kućanskih uređaja, koja je potaknuta letcima:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinica x god)] | jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji za određenu vrstu kućanskog uređaja |
I | vrsta kućanskog uređaja | |
S | % | udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj |
N | broj poslanih informativnih materijala | |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
1.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
Si | udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj i to po grupama kućanskih uređaja – ovaj podatak dobiva se anketiranjem |
N | ukupan broj poslanih informativnih materijala – ovaj podatak se evidentira od strane pošiljatelja (službeni podaci o izlaznim dokumentima) |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka Si i N za izračun ušteda je sljedeća:
• izvješće o provedenoj anketi s jasnim prikazom rezultata za udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj;
• primjer informativnih materijala;
• narudžbenica/račun/ugovor o izradi i tiskanju informativnih materijala s vidljivim brojem komada ili zapisnik o primopredaji između Naručitelja usluge izrade informativnih materijala i Pružatelja usluge i
• službeni podatak/evidencija o izlaznim dokumentima.
Jedinične uštede energije za svaku pojedinu vrstu uređaja UFES utvrđuju se prema referentnim vrijednostima danima u poglavlju 1.2.4., jer se smatra da bi prikupljanje podataka o potrošnji postojećih i novih uređaja predstavljalo preveliko administrativno opterećenje, bez stvarnog učinka na preciznost izračunatih ušteda.
1.2.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFESi) su sljedeće:
Referentne vrijednosti: jedinične uštede za pojedine kućanske uređaje u slučaju kupovine novog uređaja | ||
UFESi [kWh/(uređaj x god.)]] | Hladnjak | 20 |
Zamrzivač | 41 | |
Hladnjak sa zamrzivačem | 50 | |
Televizor | 35 | |
Perilica rublja | 19 | |
Sušilica rublja | 88 | |
Perilica posuđa | 32 |
1.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju iznosi 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
1.2.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere razlikuje se za pojedine grupe uređaja i to na način prikazan donjom tablicom.
Vrsta uređaja | Životni vijek [godina] |
Hladnjak, zamrzivač, hladnjak sa zamrzivačem | 15 |
Perilica rublja, perilica posuđa, sušilice rublja | 12 |
Televizor | 3 |
To znači da se dio ostvarenih ušteda može deklarirati 15, a dio se može deklarirati 12 godina te je zbog toga uputno anketiranjem prikupiti podatke za svaku grupu uređaja.
1.3. Web-stranica za izračun ušteda energije
Jedan od načina educiranja i informiranja kupaca jest putem mrežnih (web) stranica opskrbljivača na kojima se mogu nuditi savjeti za uštede energije u kućanstvu u kombinaciji s alatima za izračun ušteda energije. Alatom bi se utvrdile uštede energije i troškovne koristi koje su rezultat kupnje učinkovitijeg kućanskog uređaja.
1.3.1. Način određivanja ušteda
Za razliku od prethodne dvije mjere (letci), koja obuhvaća poznatu ciljanu skupinu – kupce pojedinog opskrbljivača – ova mjera dostupna je svim krajnjim kupcima energije, neovisno tko im je opskrbljivač. Utvrđivanje ušteda temeljenih na stvarnoj kupnji najučinkovitijih kućanskih uređaja (što se utvrđuje anketiranjem, kako je objašnjeno u poglavlju 1.1.) u ovom slučaju nije moguće, jer nije moguće dovoljno suziti ciljanu skupinu te odrediti reprezentativni uzorak.
Zbog toga će se ova mjera razmatrati kao mjera energetskog savjetovanja, usmjerena na segment potrošnje električne energije u kućanstvima za kućanske uređaje. Pri tome će se koristiti pristup predviđenih ušteda temeljen na osnovnoj formuli za izračun ušteda iz mjera usmjerenih na promjenu ponašanja preporučenoj od strane EK, pri čemu će se za faktor ušteda S koristiti vrijednosti iz postojeće prakse u EU, a vrijednosti za UFEC će se odrediti na temelju nacionalnih statistika. Metoda se na isti način može koristiti i ako se radi o drugim energentima. Pri čemu se kao referentne vrijednosti za FECHH koriste vrijednosti iz tablice dane u poglavlju 1.1.4.
1.3.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih energetskim savjetovanjem putem interneta i usmjerenog na potrošnju električne energije za kućanske uređaje:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinica x god)] | jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji po kućanstvu |
FECHHapp | [kWh/god] | potrošnja električne energije uređaja |
S | % | faktor uštede energije za savjetovanje putem Interneta |
N | broj savjetovanja | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Izračun se temelji na razinama kvalitete savjetovanja, koje su detaljnije definirane u poglavlju 3.
1.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Broj jedinstvenih posjeta web kalkulatoru predstavlja broj sudionika u savjetovanju N. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za verifikaciju ulaznog podatka N za izračun ušteda je statistički izvještaj o korištenju web kalkulatora.
Za FECHHapp kao i za faktor S, odnosno za UFES koriste se referentni podatci.
1.3.4. Referentne vrijednosti
Referentna vrijednost za ulazni parametar je sljedeća:
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
UFES | [kWh/god] | 0,86 |
Vrijednost za UFES određena je u poglavlju 1.1.4.
1.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju iznosi 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
1.3.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
2. MOTIVACIJSKE RADIONICE I TEČAJEVI
Troškovi za energiju u javnom i poslovnom sektoru često se smatraju neizbježnim troškom, a ne dijelom poslovanja kojim se može djelotvorno upravljati kao bilo kojim drugim procesom. Razlog tome je nedovoljna educiranost i motiviranost zaposlenika da promjenama svoga ponašanja doprinesu učinkovitijem korištenju energije u radnoj sredini. Motivacijske radionice i tečajevi mogu se smatrati formom energetskog savjetovanja, ali pri tome moraju biti prilagođene tvrtki ili instituciji u kojoj se provode.
1. Motivacijske radionice za zaposlenike u nekoj tvrtki ili instituciji, kojima se podiže svijest zaposlenika o važnosti racionalnog korištenja energije u okviru redovitih poslovnih aktivnosti te
2. Tečajeve za osobe odgovorne za energetiku u nekoj tvrtki ili instituciji, kojima se odgovorne osobe osnažuju za provedbu konkretnih mjera energetske učinkovitosti u vlastitoj tvrtki ili instituciji.
2.1. Motivacijske radionice
Cilj motivacijskih radionica je osvijestiti zaposlenike kako male promjene ponašanja na razini pojedinca mogu učiniti velike promjene na razini organizacije. Radionica daje konkretne upute o racionalnom postupanju s energijom na radnom mjestu, ali se na radionicama ne analizira detaljno potrošnja energije u konkretnoj tvrtki ili instituciji. Trajanje radionice je oko 60 minuta.
2.1.1. Način određivanja ušteda
Motivacijske radionice predstavljaju oblik grupnog energetskog savjetovanja. Na radionicama se ne analizira potrošnja energije u tvrtki ili instituciji te u tom smislu pristup savjetovanju nije individualiziran već je općenit. U tom smislu, ova aktivnost se može smatrati i informativnom kampanjom za podizanje svijesti među zaposlenicima pa se za izračun ušteda može primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK[6](Predložena metoda preporučena je u EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Awareness Raising campaigns«.).
2.1.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih motivacijskim radionicama za zaposlenike su:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinica x god)] | jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
FECperson | [kWh/(jedinica x god)] | ukupna potrošnja energije po zaposleniku |
S | % | faktor uštede energije za motivacijsku radionicu |
N | broj zaposlenika obuhvaćenih savjetovanjem | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
2.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrošnja energije po zaposleniku FECperson može se odrediti iz podataka za tvrtku ili instituciju za čije se zaposlenike provodi, na način da se godišnja potrošnja energije podijeli s ukupnim brojem zaposlenika. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati za verifikaciju ulaznog podatka FECperson za izračun ušteda je potpisana izjava odgovorne osobe tvrtke/institucije o ukupnoj potrošnji energije ili o potrošnji energije u segmentu koji je obuhvaćen savjetovanjem i o ukupnom broju zaposlenika tvrtke/institucije. Podatci se navode za prvu cjelovitu godinu koja prethodi godini u kojoj se provodi savjetovanje ili kao prosjek u posljednje tri godine.
Za FECperson može se koristiti i referentna vrijednost, što se i preporuča radi smanjenja administrativnog opterećenja.
Za faktor uštede energije S koristi se referentni podatak.
Broj zaposlenika koji sudjeluju u motivacijskoj radionici predstavlja parametar N.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za verifikaciju ulaznog podatka N za izračun ušteda je sljedeća:
– program motivacijske radionice i
– potpisna lista prisutnih.
2.1.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći:
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
FECperson | [kWh/(zaposlenik x god)] | 9.125 |
S | % | 0,25 |
Kao referentna vrijednost za parametar FECperson uzima se vrijednost za godišnju potrošnju energije po zaposleniku u sektoru usluga[7](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30. 10. 2019). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu D.). S obzirom da se motivacijske radionice provode i u tvrtkama iz industrijskog sektora, ova vrijednost potrošnje po zaposleniku se može uzeti kao relevantna i za taj sektor. Naime, velik dio potrošnje energije u industrijskim procesima ne ovisi o ponašanju zaposlenika i ne može se na njega utjecati ovakvim motivacijskim aktivnostima. Stoga bi bilo pogrešno računati sa vrijednosti potrošnje energije po zaposleniku u industrijskom sektoru. Osim toga, zbog sve većeg stupnja automatizacije, broj zaposlenika u industrijskom sektoru kontinuirano opada, što rezultira visokom potrošnjom energije po zaposleniku te bi ovako procijenjene uštede bile višestruko precijenjene.
Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse[8](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je također detaljno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«, mjera Energetsko savjetovanje za kućanstva (njem. Energieberatung für private Haushalte).), pri čemu je uzeta najniža vrijednost ovog faktora, jer se radi o grupnom savjetovanju, koje se smatra savjetovanjem najniže razine kvalitete.
2.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ePP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za prirodni 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
S obzirom da je savjetovanje usmjereno na sve aspekte potrošnje energije, a emisijski faktori se vežu uz točno određeno gorivo ili oblik energije, za ovu se mjeru predlaže koristiti emisijski faktor za prirodni plin. Naime, u energetskoj bilanci uslužnog sektora električna energija sudjeluje s oko 62 %, a prirodni plin s oko 24 %, dok ostali energenti imaju puno manji udio[9](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Odabirom emisijskog faktora za prirodni plin smanjenje emisija CO2 se određuje na konzervativan način te se eliminira potreba godišnjeg izračuna emisijskog faktora za sektor usluga odnosno industrije, koji ovisi o godišnjoj energetskoj bilanci.
2.1.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
2.2. Tečajevi za provedbu mjera energetske učinkovitosti
Tečajevima se polaznike (osobe odgovorne za gospodarenje energijom u tvrtki ili instituciji) upoznaje s mogućnostima uštede energije i izgrađuje njihov kapacitet za donošenje odluka o provedbi mjera energetske učinkovitosti. Cilj tečaja je razvoj novih stručnih kompetencija u području operativne energetske učinkovitosti i osposobljavanje za sustavno gospodarenje energijom. Tečaj traje 2 radna dana ili 16 sati.
2.2.1. Način određivanja ušteda
Ovakvi tečajevi mogu se smatrati oblikom energetskog savjetovanja. Pri tome je bitno da se na tečaju analizira potrošnja energije u poduzeću ili specifični dio te potrošnje te da tečaj (savjetovanje) rezultira izvješćem koje će sadržavati analizu razmatrane potrošnje energije od izvora energije do trošila, prijedloge za organizacijske i promjene u ponašanju, prijedloge investicijskih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ocjenu potencijalnih energetskih i novčanih ušteda, moguće interakcije između mjera te upućivanje na poticajne programe za predložene mjere.
Način utvrđivanja ušteda temelji se tada na općoj metodi za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja, preporučenoj od strane EK te na postojećoj europskoj praksi koja koristi pristup predviđenih ušteda.[10](Način utvrđivanja ušteda energije temelji se na austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)« – mjera energetsko savjetovanje malih i srednjih poduzeća (»Energieberatung für KMU«). Smatra se da je austrijska metoda primjerena, jer se tečajevi većinom i provode u malim i srednjim tvrtkama, tj. u poslovnom sektoru općenito, dok u javnom sektoru ovakve tečajeve provodi Agencija za pravni promet I posredovanje nekretninama (APN).)
2.2.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih tečajevima za osobe odgovorne za gospodarenje energijom je:
pri čemu je:
FECentp | [kWh/god] | potrošnja energije tvrtke koja se analizira na tečaju |
S | % | faktor uštede energije za tečaj |
2.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Ulazni podatak u izračun ušteda energije jest potrošnja energije tvrtke koja se analizira na tečaju FECentp. Nije nužno da se tečajem (savjetovanjem) obuhvati cijela potrošnja energije u tvrtki, već je moguće obuhvatiti i samo dio potrošnje (npr. potrošnja električne energije za rasvjetu). Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za verifikaciju ulaznog podatka FECentp za izračun ušteda je izvještaj o provedenom savjetovanju potpisan od strane polaznika s opisom sadržaja individualnog savjetovanja i podatkom o ukupnoj potrošnji energije tvrtke ili dijelu potrošnje koji se analizira na tečaju. Podatci se navode za prvu cjelovitu godinu koja prethodi godini u kojoj se provodi savjetovanje ili kao prosjek u posljednje tri godine.
Za faktor uštede energije S koristi se referentna vrijednost.
2.2.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
S | % | 2,8 |
Referentna vrijednost preuzeta je iz austrijske metodologije, a utvrđena je na temelju provedenih istraživanja u malim i srednjim poduzećima u Njemačkoj.
2.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ePP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
2.2.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
3. Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca
Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca energije mjera je kojom se nastoji potaknuti promjena ponašanja kupaca vezano uz obrasce korištenja energije i osnažiti kupce za donošenje informiranih odluka o investiranju u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Energetsko savjetovanje se obično provodi na sustavan način, osnivanjem mreža savjetnika (npr. mreža ENSVET u Sloveniji[11](Više informacija dostupno je na: https://ekosklad.si/prebivalstvo/ensvet (datum pristupa mrežnoj stranici: 22. 10. 2019.))
), odnosno mreža info ureda i centara (npr. EE info uredi i EE info centri koji su osnovani u sklopu projekta »Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj«[12](Više informacija dostupno je na: http://www.enu.fzoeu.hr/info-edu/gdje-po-savjet-ee-savjeti (datum pristupa mrežnoj stranici: 22. 10. 2019.))
). Ovakva mjera mogla bi biti uspostavljena i otvaranjem info točaka (telefonska linija, mrežna stranica, info centri) na kojima bi svi zainteresirani kupci mogli doći po savjete za poboljšanje energetske učinkovitosti. Bitno je istaknuti da energetsko savjetovanje podrazumijeva pružanje dovoljno podataka o postojećem profilu potrošnje energije individualnog potrošača (kupca) za prepoznavanje i kvantificiranje potencijala za ostvarivanje ušteda energije. U tom smislu, savjetovanje, a da bi dovelo do promjena ponašanja koje će biti moguće kvantificirati u smislu ušteda energije, mora biti individualizirano.
Za grupno savjetovanje čije aktivnosti uključuju nastupe na različitim konferencijama, radionicama i tečajevima (različito od mjera opisanim u poglavljima 1.2.1 i 1.2.2 koje se smatraju usmjerenim i individualiziranim savjetovanjem) ne postoje primjeri metoda za ocjenu ušteda iz ovakvih općeniti grupnih aktivnosti odnosno takve grupne aktivnosti se ne ubrajaju u energetsko savjetovanje
Zbog toga se metoda za ocjenu ušteda utvrđuje samo za individualno savjetovanje, tj. savjetovanje koje u obzir uzima profil potrošnje energije individualnog potrošača. Pri tome, metoda za ocjenu ušteda odnosi se samo na uštede koje su rezultat promjene ponašanja. Naime, energetsko savjetovanje može dovesti i do provedbe tehničkih mjera energetske učinkovitosti, za koje je onda potrebno primijeniti druge metode izračuna ušteda energije.
Oblici savjetovanja[13](Izvor: EU H2020 projekt MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency, studija »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, 2016.):
– Energetsko savjetovanje na licu mjesta: Najintenzivniji oblik savjetovanja je savjetovanje na licu mjesta u kućanstvima. Potencijal za uštede energije može se odrediti izravno, bez apstraktnih objašnjenja u područjima primjene, mogu se dati konkretne preporuke, a u nekim slučajevima se mjere mogu provesti izravno uz pomoć savjetnika. Iskustvo sa savjetovanjima na licu mjesta pokazuje da ono može dovesti do najvećih ušteda po kućanstvu;
– Energetsko savjetovanje u info centrima: Energetsko savjetovanje u info centrima je najčešći način savjetovanja kojega primjenjuju opskrbljivači energijom. Zainteresirani potrošači energije (kupci) se obraćaju opskrbljivačima s upitima vezanim uz potrošnju energije i mogućnosti ostvarivanja uštede energije. Ovakvo savjetovanje često se kombinira s informativnim brošurama/letcima sa savjetima za ostvarenje ušteda energije. Sudjelovanje na konferencijama i seminarima može se prihvatiti kao ovaj tip savjetovanja, ukoliko se na takvim događanjima savjetovanje individualizira i dokumentira.
– Telefonsko savjetovanje: Telefonsko savjetovanje predstavlja alternativu savjetovanju u info centrima, a često se nude u kombinaciji s internetskim savjetovanjem.
– Internetsko savjetovanje: usluge internetskog savjetovanja s individualnim povratnim informacijama o mogućnostima uštede energije u kućanstvu pružaju alternativu savjetovanju na licu mjesta ili u info centrima. Prednosti internetskog savjetovanja su niski troškovi provedbe i mogućnost širokog obuhvata. Uz to, savjet je dostupan u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu s pristupom Internetu. Da bi se internetsko savjetovanje tretiralo kao mjera energetske učinkovitosti, takovo savjetovanje mora sadržavati detaljan upitnik o individualnoj potrošnji, mora omogućavati ravnopravni pristup za sve korisnike (neovisno je li korisnik ujedno i kupac opskrbljivača koji nudi ovu uslugu), personalizirane savjete za ostvarenje ušteda energije i završno izvješće. Objavljivanje savjeta o načinima za ostvarenje ušteda, bez individualiziranog (personaliziranog) pristupa ne smatra se energetskim savjetovanjem u kontekstu ostvarivanja obveza energetske učinkovitosti.
Ova mjera odnosi se samo na krajnje kupce iz kategorije kućanstava, dok su predviđeni oblici savjetovanja za poslovni sektor (industrija i usluge) obrađeni u poglavlju 2.
3.1. Način određivanja ušteda
Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, moguće je koristiti predviđene uštede, i to korištenjem opće formule za mjere kojima se utječe na promjenu ponašanja, kako je predložila EK. Pri tome, ključno je odrediti faktor uštede energije S, što je i najveći izazov u definiranju metode. Naime, u Hrvatskoj nisu još provedena istraživanja na temelju kojih bi se ovaj faktor mogao utvrditi, stoga ne postoje relevantne nacionalne referentne vrijednosti. Iz tog je razloga napravljeno istraživanje dostupnih primjera u ostalim državama članicama EU te su referentne vrijednosti preporučene na temelju već utvrđenih i primijenjenih praksi[14](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«. Razmatrana je i mogućnost primjene metode koja se primjenjuje za mrežu energetskih savjetnika u Sloveniji ENSVET (prema Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017), ali s obzirom da se ova mjera provodi već dugi niz godina u Sloveniji i da su utvrđeni podatci vrlo specifično vezani uz nju, ocijenjeno je da metoda i dane referente vrijednosti nisu primjerene za aktivnosti koje provode stranke obveznice sustava obveze energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.).
3.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih energetskim savjetovanjem:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinica x god)] | jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji za razinu kvalitete savjetovanja Qi po kućanstvu |
FECHH | [kWh/god] | ukupna potrošnja energije (električne i toplinske) po kućanstvu |
Qi | kvaliteta savjetovanja (1 – 3) | |
SQi | % | faktor uštede energije za savjetovanje razine kvalitete Qi |
NQi | broj savjetovanja razine kvalitete Qi | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Izračun se temelji na razinama kvalitete savjetovanja, koje se definiraju na sljedeći način:
– Razina kvalitete savjetovanja 1: ako se savjetovanje provodi izravno (telefonom, na licu mjesta) s klijentom ili putem personaliziranih internetskih ponuda uz individualnu analizu potrošnje i traje najmanje 15 minuta.
– Razina kvalitete savjetovanja 2: ako se savjetovanje provodi izravno (telefonski, u info centru, na licu mjesta) s klijentom, uključuje individualnu analizu potrošnje i traje najmanje 30 minuta.
– Razina kvalitete savjetovanja 3: ako se savjetovanje provodi na licu mjesta, ako savjetovanje traje više od 60 minuta, savjetovanje provodi osoba ovlaštena za energetski pregled i generira se izvješće s prijedlogom mjera energetske učinkovitosti.
Faktor uštede energije SQi u ovisnosti o vrsti i razini kvalitete Qi savjetovanja određuje se prema tablici:
Razina kvalitete 1 | Razina kvalitete 2 | Razina kvalitete 3 | |
Savjetovanje na licu mjesta | 1 % | 3 % | |
Savjetovanje u info centrima | 0,25 % | 1 % | 3 % |
Telefonsko savjetovanje | 0,25 % | 1 % | |
Internetsko savjetovanje | 0,25 % |
Savjetovanje se može odnositi samo na električnu energiju, samo na toplinsku energiju ili na ukupnu potrošnju energije (električna i toplinska). U tom smislu vrijedi:
pri čemu je:
FECHHel | [kWh/ god] | potrošnja električne energije u kućanstvu |
FECHHte | [kWh/god] | potrošnja energije za toplinske potrebe u kućanstvu (potrošnja toplinske energije iz CTS-a ili potrošnja goriva za toplinske potrebe) |
Formulu za izračun FES (odnosno korištenje FECHHel, FECHHth ili FECHH) potrebno je prilagoditi ovisno o sadržaju savjetovanja.
3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za utvrđivanje ušteda energije potrebno je dokumentirati svako savjetovanje. Izvješća moraju sadržavati datum, vrijeme, trajanje, vrstu i razinu kvalitete savjetovanja. Savjetovanja razine kvalitete 2 i 3 obavezno moraju sadržavati podatke o razmatranim područjima za poboljšanje energetske učinkovitosti, predloženim mjerama za uštedu energije i procijenjenom potencijalu ušteda. Izvješće o savjetovanju na licu mjesta ili u info centrima mora biti potpisano od strane korisnika. Sva izvješća o savjetovanju moraju biti potpisana od strane osobe koja je pružala savjetovanja.
Broj izvješća o savjetovanjima određene vrste i razine kvalitete predstavlja parametar NQi.
Za FECHH (FECHHel, FECHHte) moguće je koristiti stvarne podatke, ali oni moraju biti dokumentirani i verificirani od strane klijenta (potpisom izvješća o savjetovanju). S ciljem smanjenja administrativnog opterećenja, ali i grešaka, preporuča se da se stvarni podatci koriste samo iznimno i to u slučaju razine kvalitete savjetovanja 3, a da se koriste referentni podatci dani u poglavlju 1.3.4.
3.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
FECHH | [kWh/god] | 15.900 |
FECHHel | [kWh/god] | 3.500 |
FECHHte | [kWh/god] | 14.400 |
SQ1 | % | 0,25 |
SQ2 | % | 1 |
SQ3 | % | 3 |
Sve vrijednosti za FEC određene su na temelju dostupnih energetskih statistika[15](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30. 10. 2019.). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu 1.).
Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFES):
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Razina kvalitete 1 | Razina kvalitete 2 | Razina kvalitete 3 |
Ukupna potrošnja energije | 39,75 | 159 | 477 |
Električna energija | 8,75 | 35 | 105 |
Toplinska energija | 36 | 144 | 432 |
3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor za kućanstvo, koji iznosi 0,122 |
eEL | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eTE | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3 |
ePP | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor za prirodni plin prema 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eELLU | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje 0,300 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eUNP | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor za ukapljeni naftni plin prema 0,255 prema Prilogu B, Tablica 3 |
Emisijski faktor primjenjuje se ovisno o potrošnji energije koja je obuhvaćena savjetovanjem: ukupna potrošnja energije kućanstva – faktor e, potrošnja električne energije – faktor eEL ili potrošnja toplinske energije – faktori eTE, epp, eELLU ili eUNP ovisno o načinu (gorivu) na koji se zadovoljavaju toplinske potrebe. Ukoliko se toplinske potrebe zadovoljavaju biomasom (najčešće ogrjevnim drvetom), faktor emisije jednak je nuli. Ukoliko se potrošnja energije ne može razložiti na električnu i toplinsku (grivo), onda je potrebno koristiti emisijski faktor za kućanstvo, koji je dobiven na temelju podatak o energetskoj bilanci kućanstava[16](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Potrebno je uočiti da je izračunati emisijski faktor za kućanstva ovisan o strukturi potrošnje energenata u ovom sektoru pa bi ga trebalo određivati na godišnjoj razini. Također, zbog velikog udjela biomase u potrošnji energije u kućanstvima (oko 46 %), ovaj prosječni emisijski faktor je niži od faktora za bilo koje drugo gorivo ili oblik energije.
3.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
4. Uvođenje naprednih (pametnih) mjernih
sustava za nadzor potrošnje
električne i toplinske energije
Sukladno definiciji iz Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/14, 116/18 i 25/20, 41/21) napredni mjerni sustav mjerenja je elektronički sustav koji može mjeriti potrošnju energije pružajući više informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristeći se nekim oblikom elektroničke komunikacije. Smjernice Direktiva Europske komisije i Vijeća o energetskoj učinkovitosti i o svojstvima zgrada potiču implementaciju i korištenje ovih sustava jer oni omogućavaju krajnjem korisniku detaljnu analizu potrošnje električne i toplinske energije te energije dobivene iz plina u većoj vremenskoj rezoluciji (15 minutno, satno, višesatno, dnevno) na osnovi koje se potrošnja može optimizirati. Slijedom toga, sustav ne pridonosi energetskim uštedama samom ugradnjom opreme, već se uštede ostvaruju promjenom ponašanja krajnjih korisnika i/ili prilagođavanjem režima rada tehničkih sustava i opreme na osnovi rezultata analiza koje ovi sustavi omogućavaju.
Prilikom zamjene brojila na obračunskom mjernom mjestu, razred točnosti novog brojila mora odgovarati važećim tehničkim zahtjevima i propisima u Republici Hrvatskoj i EU. U slučaju da se napredni mjerni sustav uvodi na kontrolno mjerno mjesto, prilikom ugradnje novog brojila moraju se poštivati tehnički zahtjevi i propisi kao kada se brojilo ugrađuje na obračunsko mjerno mjesto. Ušteda energije od ugradnje naprednih mjernih sustava izračunava se na godišnjoj osnovi potrošnje energije (odvojeno za električnu energiju, toplinsku energiju ili drugi energent korišten za grijanje) prije instaliranja ovih sustava.
Za napredne mjerne sustave koji se uvode na kontrolna mjerna mjesta (kontrolna mjerila), a u slučaju da kontrolno mjerno mjesto nije obuhvaćeno naprednim mjernim sustavom kroz obračunsko mjerno mjesto, ušteda se utvrđuje godinu dana nakon uvođenja naprednog mjernog sustava na temelju nove evidentirane godišnje potrošnje. S naprednim mjernim sustavima poželjno je uvesti i sustave kontrole CO2 i CO u prostoru i to barem jedan uređaj u prostoru gdje se priprema hrana odnosno gdje se koristi otvoreni plamen.
4.1. Način određivanja ušteda
Ušteda prilikom uvođenja naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima utvrđena je na temelju prethodne potrošnje energije. Ušteda prilikom uvođenja naprednih mjernih sustava na kontrolnim mjernim mjestima ili ukoliko prethodna potrošnja nije poznata utvrđena je na temelju sljedeće jednogodišnje potrošnje energije.
4.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava za nadzor potrošnje energije kod krajnjih kupaca na obračunskom mjestu:
pri čemu je:
FESOi | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
E | [kWh/god] | godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
rEL | faktor uštede električne energije zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti | |
GPP | [kWh/god] | godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GELLU | [kWh/god] | godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GUNP | [kWh/god] | godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GTE | [kWh/god] | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
rG | faktor uštede goriva zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti |
Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.
pri čemu je:
FESO | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima |
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava za nadzor potrošnje energije kod krajnjih kupaca na kontrolnom mjestu, a da kontrolno mjesto nije obuhvaćeno obračunskim mjestom sa naprednim mjerilom ili u slučaju ukoliko prethodna potrošnja nije poznata:
pri čemu je:
FESKi | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
E1 | [kWh/god] | godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
rEL | faktor uštede električne energije zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti | |
GPP1 | [kWh/god] | godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GELLU1 | [kWh/god] | godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GUNP1 | [kWh/god] | godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije napredn og mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GTE1 | [kWh/god] | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
rG | faktor uštede goriva zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti |
Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.
pri čemu je:
FESK | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima |
Formula za izračun ukupnih ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava:
pri čemu je:
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava |
4.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
E | godišnja potrošnja električne energije svakog krajnjeg kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
E1 | godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GPP | godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GPP1 | godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GELLU | godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GELLU1 | godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GUNP | godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GUNP1 | godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GTE | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
GTE1 | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– službeni podatak o potrošnji energenta čija potrošnja se prati naprednim sustavom mjerenja, poput računa za energiju, ispisa dostavljenog od strane opskrbljivača ili ispisa iz naprednog mjernog sustava za nadzor potrošnje,
– zapisnik o primopredaji naprednog sustava mjerenja i/ili račun o isporučenoj opremi i uslugama.
Napomena: S obzirom da se za potrebe proračuna godišnja potrošnja energenata iskazuje u kWh, a ne u fizičkim jedinicama (kg, litre, m3) kako je uobičajeno prikazano u dokumentaciji npr. u računu opskrbljivača gorivom), za pretvorbu je potrebno koristiti faktore definirane u Prilogu I.
4.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za faktore uštede energije, ovisno o sektoru i energentu, su sljedeći (preuzeto iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):
Sektor | Faktor uštede električne energije (rEL) | Faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije (rG) |
Industrija i usluge | 0,01 | 0,02 |
Kućanstva | 0,02 | 0,03 |
4.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formule za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
ECO2O | [tCO2/god] | godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima |
ECO2K | [tCO2/god] | godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
ePP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za prirodni plin prema 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eELLU | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje 0,300 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eUNP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za ukapljeni naftni plin 0,255 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3 |
Napomena: Godišnja potrošnja energije, kao i pripadajuće emisije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuju se zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.
4.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere razlikuje se za pojedine sektore i to na način prikazan donjom tablicom.
Sektor | Životni vijek [godina] |
Zgrade sektora usluga | 5 |
Kućanstva | 2 |
5. Uvođenje sustava za upravljanje energijom
S obzirom da je energija od ključne važnosti za poslovanje i funkcioniranje većine vrsta organizacija te predstavlja sve veći trošak tijekom poslovanja javlja se potreba za stvaranjem normiranog modela za učinkovito upravljanje energijom. Uvođenjem sustava za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) utvrđuju se zahtjevi i daju upute za primjenu takvog upravljanja energijom koji bi bili prikladni za primjenu u svim vrstama organizacija i na sve tipove energije koji se upotrebljavaju. Sa sustavom za upravljanje energijom poželjno je ugraditi opremu, odnosno sustave kontrole CO2 i CO u prostoru i to bez izuzetka u prostoru gdje se koristi otvoreni plamen. Osnovna svrha sustava je postizanje boljih energetskih učinaka što obuhvaća uporabu energije, energetsku učinkovitost, sigurnost uposlenih i potrošnju energije primjenjujući niz administrativnih i organizacijskih postupaka, imenovanjem odgovornih osoba te postavljanjem konkretnih ciljeva za poboljšanje, odnosno donošenje cjelovite energetske politike poduzeća.
5.1. Način određivanja ušteda
Ušteda prilikom uvođenja sustava za upravljanje energijom utvrđena je na temelju prethodne potrošnje energije.
5.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem sustava za gospodarenje energijom kod krajnjih kupaca:
pri čemu je:
FESi | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
E | [kWh/god] | godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom |
rEL | faktor uštede električne energije zbog uvođenja sustava za gospodarenje energijom prema donjoj tablici referentnih vrijednosti | |
GL | [kWh/god] | godišnja potrošnja lignita svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GMU | [kWh/god] | godišnja potrošnja mrkog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GKU | [kWh/god] | godišnja potrošnja kamenog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GTLU | [kWh/god] | godišnja potrošnja teškog i srednjeg loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GB | [kWh/god] | godišnja potrošnja benzina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GBM | [kWh/god] | godišnja potrošnja biomase svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GPP | [kWh/god] | godišnja potrošnja prirodnog plina i stlačenog prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GELLU | [kWh/god] | godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja, lakog loživog ulja i dizela svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GUNP | [kWh/god] | godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GTE | [kWh/god] | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
rG | faktor uštede goriva zbog uvođenja sustava za gospodarenje energijom prema donjoj tablici referentnih vrijednosti |
Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor usluga, zasebno za mikro i mala poduzeća sektora industrije i zasebno za srednja i velika poduzeća sektor industrije zbog različitih referentnih faktora uštede energije.
pri čemu je:
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga |
5.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
E | [kWh/god] | godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GL | [kWh/god] | godišnja potrošnja lignita svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GMU | [kWh/god] | godišnja potrošnja mrkog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GKU | [kWh/god] | godišnja potrošnja kamenog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GTLU | [kWh/god] | godišnja potrošnja teškog i srednjeg loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GB | [kWh/god] | godišnja potrošnja benzina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GBM | [kWh/god] | godišnja potrošnja biomase svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GPP | [kWh/god] | godišnja potrošnja prirodnog plina i stlačenog prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GELLU | [kWh/god] | godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja, lakog loživog ulja i dizela svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GUNP | [kWh/god] | godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
GTE | [kWh/god] | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije |
Napomena: Kao godišnja potrošnja pojedinog energenta prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom moguće je koristiti definiranu baznu potrošnju koja je jedan od prvih koraka ka uvođenju sustavnog gospodarenja energijom.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– odluka ili istovrijedan dokument potpisan od strane odgovorne osobe u tvrtki vezan za početak provedbe uvođenja sustava za upravljanje energijom,
– izvještaj i/ili certifikat o uvedenom sustavu za upravljanje energijom,
– službeni podatak o potrošnji energenata, poput računa za energiju, ispisa dostavljenog od strane opskrbljivača ili ispisa iz mjernog sustava za nadzor potrošnje ili utvrđene bazne/referentne potrošnje kao prvog koraka ka uvođenju sustavnog gospodarenja energijom prije početka uvođenja sustava.
5.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za faktore uštede energije, ovisno o sektoru, veličini poduzeća i energentu, su sljedeće (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):
Sektor/veličina poduzeća | Faktor uštede električne energije (rEL) | Faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije (rG) |
Zgrade sektora usluga | 0,03 | 0,05 |
Industrija mikro i mala poduzeća | 0,02 | 0,03 |
Industrija srednja i velika poduzeća | 0,01 | 0,01 |
5.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za lignit 0,385 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eMU | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za mrki ugljen 0,359 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eKU | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za kameni ugljen 0,349 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eTLU | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za teško i srednje loživo ulje 0,307 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eB | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za benzin 0,280 prema Prilogu B, Tablica 3 |
ePP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za prirodni plin i stlačeni prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eELLU | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje 0,300 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eUNP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za ukapljeni naftni plin 0,255 prema Prilogu B, Tablica 3 |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3 |
Napomena: Godišnja potrošnja energije, kao i pripadajuće emisije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuju se zasebno za sektor usluga, zasebno za mikro i mala poduzeća sektora industrije i zasebno za srednja i velika poduzeća sektora industrije zbog različitih referentnih faktora uštede energije.
5.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
6. Usluga optimizacije potrošnje energije
Optimizacija potrošnje energije podrazumijeva korištenje metoda kojima se za žaljenu razinu ugode ili konačnog proizvoda troši najmanja moguća količina energije. Iskustva pokazuju kako se energetski sustavi koriste ne učinkovito, čak i u slučajevima postojanja regulacije, jer mogućnosti i postavke nisu prilagođeni specifičnim slučajevima. Kako se radi o specifičnim slučajevima za verifikaciju ušteda potrebno je koristiti međunarodni protokol za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (IPMVP), koji je i razvijen u navedenu svrhu. IPMVP definira smjernice koje opisuju uobičajenu praksu u mjerenju, računanju i izvještavanju o postignutim uštedama u projektima energetske učinkovitosti kod krajnjih korisnika. IPMVP predstavlja okvir i četiri opcije mjerenja i verifikacije (M&V) u cilju transparentnog, pouzdanog i dosljednog izvještavanja o uštedama. M&V aktivnosti uključuju mjerenje protoka energije i vode, praćenje nezavisne(ih) varijable(i), izračun i izvješćivanje. IPMVP je namijenjen za korištenje profesionalcima kao osnova za pripremu izvještaja o postignutim učincima. Svaki korisnik mora uspostaviti svoj specifičan M&V plan koji se odnosi na jedinstvene karakteristike projekta. IPMVP nije standard i stoga ne postoji nikakav formalni mehanizam usklađivanja s protokolom. Pridržavanje IPMVP-a zahtijeva pripremu specifičnog M&V plana projekta koji je u skladu s IPMVP terminologijom. Mora se imenovati IPMVP opcija koja će se koristiti, način praćenja mjerenja i metode analiza koje se koriste, procedure za osiguranje kvalitete koje treba slijediti, i osoba odgovorna za M&V. Prijedlog M&V plana dan je na kraju opisa ove mjere.
6.1. Način određivanja ušteda
Ušteda se utvrđuje prema metodologiji raspisanoj u međunarodnom protokolu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (IPMVP).
6.2. Formula za izračun ušteda
Kada se o uštedi izvještava prema uvjetima iz perioda izvještavanja, može se zvati i izbjegnutom potrošnjom energije perioda izvještavanja. Izbjegnuta potrošnja energije kvantifikacija je ušteda u periodu izvještavanja prema potrošnji energije kakva bi bila bez uvođenja MEU. Kada se o uštedi izvještava pod uvjetima iz perioda izvještavanja, energija iz osnovnog perioda treba biti prilagođena uvjetima iz izvještajnog perioda. Za ovaj uobičajeni način zajedničkog izvještavanja o uštedama jednadžba može biti prikazana na sljedeći način:
pri čemu je:
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji optimizacijom potrošnje energije |
FESi | [kWh/i] | ušteda energije u neposrednoj potrošnji optimizacijom potrošnje energije u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) |
i | – | odabrani vremenski period (npr. mjesečni, tjedni…) |
EO | [kWh/i] | potrošnja energije iz osnovnog perioda prije provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) |
R | [kWh/i] | rutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (dio potrošnje energije koji ovisi o odabranom parametru koji utječe na istu u odabranom vremenskom periodu) |
N | [kWh/i] | nerutinske prilagodbe na uvjete izvještavanja (dio potrošnje energije koji ovisi o inače nepromjenjivim parametrima u odabranom vremenskom periodu) |
EI | [kWh/i] | potrošnja energije u periodu izvještavanja nakon provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) |
IPMVP nudi četiri opcije za određivanje ušteda (A, B, C i D). Odabir opcije ovisi o brojnim faktorima, uključujući razmatranja lokacija mjernih granica. Ako je odlučeno utvrditi uštede na razini objekta, može biti bolje odabrati opciju C ili D. Međutim, ako se samo razmatra MEU, prikladnija može biti tehnika koja uključuje izoliranje područja projekta energetske učinkovitosti (opcija A, B ili D). Izbor IPMVP opcije je odluka koju donosi izrađivač plana mjerenja i verifikacije za svaki projekt, prema cijelom skupu uvjeta projekta, analize, proračunu i profesionalnoj prosudbi. Sljedeća slika prikazuje rutinski proces u logici odabira opcija.
Pojednostavljeni proces odabira opcija
U sljedećoj tablici sažete su četiri opcije za određivanje ušteda prema protokolu IPMVP.
Kako se izračunavaju uštede | Tipične primjene | |
A – Odabir granica mjerenja: Mjerenje ključnih parametara Uštede se utvrđuju mjerenjem ključnih parametara izvedbe koji definiraju potrošnju energije sustava na koje utječe implementacija MEU i/ili uspješnost projekta. Frekvencija mjerenja je u rasponu od kratkoročne do kontinuirane, ovisno o očekivanim varijacijama u mjerenim parametrima te u duljini perioda izvještavanja. Parametri koji nisu odabrani za terenska mjerenja se procjenjuju. Procjene se temelje na poznatim podacima, specifikacijama proizvođača ili pretpostavkama inženjera. Potrebna je dokumentacija o izvoru ili potvrda procijenjenih parametara. Procjenjuju se i pogreške uštede koje proizlaze iz procjene, a ne mjerenja. | Inženjerski izračun energije osnovnog i izvještajnog razdoblja iz: – kratkoročnih ili kontinuiranih mjerenja ključnih parametara, i – Rutinska i nerutinska prilagodba prema potrebi. | Rasvjeta gdje je snaga ključni parametar. Procjena radnih sati ovisno o rasporedu zgrade i ponašanja stanara. |
B – Odabir granica mjerenja: Mjerenje svih parametara Uštede se utvrđuju mjerenjem potrošnje energije sustava na koje utječe implementacija MEU. Frekvencija mjerenja je u rasponu od kratkoročne do kontinuirane, ovisno o očekivanim varijacijama u mjerenim parametrima, te o duljini perioda izvještavanja. | Kratkoročna ili kontinuirana mjerenja energije osnovnog i perioda izvještavanja, i/ili inženjerski izračuni uz korištenje mjerenih veličina adekvatnih zamjenskih parametara potrošnje energije. Rutinske i nerutinske prilagodbe prema potrebi. | Primjena VSDa i kontrola motora za podešavanje protoka pumpe. Mjerenje električne energije s mjernim uređajem instaliranim na električnu opskrbu motora, koji očitava snagu svake minute. U osnovnom periodu ovaj je mjerni instrument na mjernom mjestu tjedan dana da potvrdi stalno opterećenje. Mjerni uređaj je na mjestu tijekom perioda izvještavanja da prati varijacije u korištenju snage. |
C – Cijeli objekt Uštede se utvrđuju mjerenjem potrošnje energije na cijelom objektu ili na dijelu objekta. Kontinuirano mjerenje potrošnje energije cijelog objekta upotrebljava se tijekom izvještajnog razdoblja. | Analiza podataka s brojila iz osnovnog i perioda izvještavanja. Rutinske prilagodbe prema potrebi, korištenjem tehnika kao što su jednostavna usporedba ili regresijska analiza. Nerutinske prilagodbe prema potrebi. | Program upravljanja energijom koji utječe na mnoge sustave unutar objekta. Mjerenje potrošnje energije s energetskim brojilima za struju i plin kroz dvanaest mjeseci osnovnog razdoblja i kroz period izvještavanja. |
D – Kalibrirane simulacije Uštede se utvrđuju putem simulacija potrošnje energije cijelog objekta, ili dijela objekta. Rutine simulacije koriste se za adekvatno modeliranje stvarne energetske učinkovitosti u objektu. Ova opcija obično zahtijeva vještinu izrade kalibrirane simulacije. | Simulacija potrošnje energije sa satnim ili mjesečnim podacima s računa objekta (može se koristiti mjerenje krajnje potrošnje energije za redefiniranje ulaznih podataka) | Višeznačni program za upravljanje potrošnjom energije u slučaju da u objektu ima više sustava i da nema podataka iz osnovnog perioda. Mjerenje potrošnje energije nakon instaliranja mjernog uređaja, koristi se za kalibriranje simulacije. Potrošnja energije u osnovnom razdoblju, određena pomoću kalibrirane simulacije, uspoređuje se sa simulacijom potrošnje energije perioda izvještavanja. |
6.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
EO | [kWh/i] | mjerena potrošnja energije iz osnovnog perioda prije provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) |
x | razno | parametri prema kojima se proračunava rutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (npr. vanjska temperatura…) |
y | razno | parametri prema kojima se proračunava nerutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (npr. promjena kvadrature grijanog prostora…) |
EI | [kWh/i] | mjerena potrošnja energije u periodu izvještavanja nakon provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– plan mjerenja i verifikacije ušteda,
– izvještaj o ostvarenim uštedama u periodu izvještavanja temeljen na planu mjerenja i verifikacije ušteda.
6.4. Referentne vrijednosti
Ušteda se utvrđuje prema metodologiji raspisanoj u međunarodnom protokolu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (IPMVP) gdje su sve vrijednosti specifične za svaki zasebni projekt. Referentne vrijednosti se ne koriste.
6.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za energent čija je potrošnja smanjena, a prema Prilogu B, Tablica 3 |
6.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
PLAN MJERENJA I VERIFIKACIJE UŠTEDA ENERGIJE
Mjera energetske učinkovitosti: | |||||
Svrha i opis mjere | Opisati mjeru energetske učinkovitosti, ciljeve koji se želi postići uz referenciranje na zakonsku i normativnu regulativu: | ||||
Granice mjerenja | Opisati granice mjerenja, što se mjeri i koje veličine se mjere: | ||||
Međudjelovanje | Opisati mogući utjecaj mjere energetske učinkovitosti na druge sustave, opisati mogući utjecaj drugih varijabli na mjeru energetske učinkovitosti: | ||||
IPMVP opcija | Upisati odabranu opciju proračuna uz broj verzije i svezak IPMVP izdanja: | ||||
| |||||
Mjerna oprema | Opis korištene mjerne opreme: | ||||
Postupak mjerenja | Opisati postupak mjerenja, trajanje mjerenja i točke mjerenja prije provedbe mjere energetske učinkovitosti: | ||||
Opisati postupak mjerenja, trajanje mjerenja i točke mjerenja nakon provedbe mjere energetske učinkovitosti: | |||||
Referentna potrošnja energije | Specifična potrošnja energije prije provedbe mjere | kWh/n.v. | |||
Potrošnja energije prije provedbe mjere | kWh/god. | ||||
Jedinična cijena za energiju | kn/kWh | ||||
Referentni uvjeti | Opisati koje neovisne varijable utječu na potrošnju energije te navesti njihove vrijednosti: | ||||
Prilagodbe | Rutinske prilagodbe: | ||||
Nerutinske prilagodbe: | |||||
Period provedbe | Definirati period izvještavanja – može biti kratak kao kod neposrednog mjerenja prilikom puštanja u pogon ili kroz cijeli period povrata investicijskih ulaganja. Definirati učestalost izvještavanja: | ||||
| |||||
Investicija | Izvor financiranja | Udio [%] | Iznos [kn] | ||
(Vlastita sredstva) | |||||
(ESCO tvrtka) | |||||
(Komercijalna banka) | |||||
(Drugo) | |||||
Ukupna investicija | |||||
| |||||
Metoda proračuna | Upisati matematičke ovisnosti koje će se koristiti prilikom verifikacije ušteda sa objašnjenjima pojedinih varijabli i vrijednosti: | ||||
Očekivana točnost | Upisati mjerljivu i statističku točnost mjerenja i dobivenih rezultata, što uključuje matematičke ovisnosti i dobivene vrijednosti: | ||||
| |||||
Kontrola kvalitete | Navesti postupke osiguranja kvalitete i procedure koje će biti korištene prilikom izrade izvještaja: | ||||
| |||||
Uštede | Ušteda u utrošenom ogrjevnom energentu | kWh/god. | |||
Ušteda u utrošenoj električnoj energiji | kWh/god. | ||||
Ušteda u instaliranoj električnoj snazi | kW | ||||
Ušteda u srednjem mjesečnom vršnom opterećenju | kW/mj. | ||||
Ušteda u utrošenoj vodi | m3/god. | ||||
Uštede u primarnoj energiji | kWh/god. | ||||
Smanjenje emisije CO2 | kg/god. | ||||
Smanjenje troškova za energiju i vodu | kn/god. | ||||
Smanjenje troškova održavanja | kn/god. | ||||
Ukupna ušteda | kn/god. |
7. cjelovita rekonstrukcija toplinskih
podstanica
Mjera uključuje:
– rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje,
– rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za pripremu potrošne tople vode (PTV),
– rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje i pripremu PTV.
Pri cjelovitoj rekonstrukciji toplinske podstanice za grijanje, ista treba biti opremljena novim regulatorima s kontrolom temperature grijane vode u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i s mogućnosti podešavanja krivulje grijanja te upravljanjem parametrima regulacijskog ventila.
Ugradnja nove moderne toplinske podstanice ili cjelovita rekonstrukcija postojeće toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode uključuje:
– kompaktni pločasti izmjenjivač topline prikladne veličine (snage),
– pravilno odabranu i konfiguriranu regulacijsku opremu za pripremu potrošne tople vode,
– modernu upravljačku opremu koja omogućuje daljinsko upravljanje i povezivanje s mjerilom toplinske energije,
– mjerilo toplinske energije koje može očitavati podatke i prema potrebi prenositi podatke regulacijskom ventilu,
– energetski učinkovite pumpe,
– toplinsku izolaciju cjevovoda i izmjenjivača topline u toplinskoj podstanici,
– sposobnost sustava za optimiziran rad.
7.1. Način određivanja ušteda
Procijenjena ušteda.
7.2. Formula za izračun ušteda
Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje
Osnovu za utvrđivanje uštede energije čine godišnja potrebna energija za grijanje, ogrjevna površina zgrade i normirana procjena uštede energije. Ušteda energije računa se prema sljedećim jednadžbama:
pri čemu je:
UFES | [kWh/god] | jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje |
SHD | [kWh/m2god] | godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade |
A | [m2] | grijana površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom iz toplinske podstanice |
k | faktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za pripremu PTV
Osnovu za utvrđivanje uštede energije čine godišnja potrebna energija za pripremu potrošne tople vode, ogrjevna površina zgrade i normirana procjena uštede energije. Ušteda energije računa se prema sljedećim jednadžbama:
pri čemu je:
UFES | [kWh/god] | jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za pripremu potrošne tople vode |
SWD | [kWh/m2god] | specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A | [m2] | površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje PTV-om iz toplinske podstanice |
k | faktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje i pripremu PTV
Ušteda energije predstavlja zbroj prethodno dvije opisane uštede, što prikazuju sljedeće jednadžbe:
pri čemu je:
UFES | [kWh/god] | jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode |
SHD | [kWh/m2god] | godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade |
SWD | [kWh/m2god] | specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A | [m2] | površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice |
k | faktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
7.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« br. 97/14, 130/14) godišnja potrebna toplinska energija za grijanje je računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade. S obzirom na navedenu definiciju, potrebno je poznavati sve parametre potrebne za izračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje ili poznavati njenu već izračunatu vrijednost za objekte kod kojih će se primjenjivati formula za izračun ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica. Dodatno, potrebno je poznavati specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV te površinu zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinskih podstanica. U slučaju nedostatka ili nedostupnosti stvarnih vrijednosti moguće je koristiti referentne vrijednosti.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– zapisnik o primopredaji opreme toplinske podstanice,
– izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podaci o specifičnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i potrošnu toplu vodu te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u slučaju korištenja referentnih podatka je zapisnik o primopredaji opreme toplinske podstanice, s iskazanom ukupnom površinom zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice.
7.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za određivanje ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica, potrebno je koristiti referentne vrijednosti koje su prikazane u Pogreška! Izvor reference nije pronađen..
Oznaka | Jedinica | Vrijednost | |
SHD | [kWh/(m2god)] | Prilog B, Tablica 1 | |
SWD | [kWh/(m2god)] | STAMBENE ZGRADE | |
12,5 | ≤ tri stambene jedinice | ||
16,0 | > tri stambene jedinice | ||
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA | |||
3,5 | javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.) | ||
0,5 | ostale zgrade uslužnog sektora | ||
k1 | – | 0,1 |
1 Vrijednosti preuzete iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, iz metode »Celovita prenova toplotne postaje«. U metodi se kao vrijednost normiranog faktora uštede energije uzima 0,1 odnosno pretpostavljaju se prosječne uštede od 10 %.
7.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda toplinske energije uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3 |
7.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 20 godina | Prilog C, Tablica 10 |
8. spajanje kotlovnica na centralni toplinski sustav
Ova mjera obuhvaća priključenje novih potrošača toplinske energije na postojeći zatvoreni ili centralni toplinski sustav sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom. To su uobičajeno postojeći potrošači na starim sustavima grijanja, koji se zamjenjuju novim toplinskim podstanicama centralnog toplinskog sustava. Pri tome je potrebno uvažiti da se zamjena starih sustava često poklapa s poboljšanjem ili obnavljanjem ostalih elemenata zgrade (primjerice fasade, stolarije i slično) te je iznimno važno pravilno dimenzionirati toplinske podstanice.
Pri izračunu uštede toplinske energije uzimaju se u obzir standardne vrijednosti učinkovitosti instalacija, godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (i, ako je primjenjivo, PTV) te grijana površina zgrade.
8.1. Način određivanja ušteda
Procijenjena ušteda.
8.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda toplinske energije računa se prema:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinica x god)] | ušteda toplinske energije uslijed priključenja sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode na centralni toplinski sustav |
SHD | [kWh/m2 god] | godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade |
SWD | [kWh/m2god] | specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A | [m2] | ogrjevna površina zgrade koja se priključuje na centralni toplinski sustav |
ηinit | godišnja učinkovitost starog (zamijenjenog) kotla | |
ηCTS | godišnja učinkovitost novog toplinskog sustava pri priključenju zgrade na centralni toplinski sustav | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
8.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za primjenu metode potrebno je poznavati podatke o učinkovitosti sustava grijanja (starih i novih), godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje zgrade (i, ako je primjenjivo, PTV) te ogrjevnoj površini zgrade koja se priključuje na centralni toplinski sustav. Podatak o učinkovitosti sustava koji se zamjenjuje moguće je utvrditi prema stvarnim podacima kao omjer energije koja je predana zgradi i ulazne energije goriva za danu kotlovnicu. Za učinkovitost CTS-a uzima se referentna vrijednost ili stvarna vrijednost koju utvrđuje opskrbljivač toplinskom energijom.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– službeni izvještaj o spajanju kotlovnice na toplinski sustav koji sadrži informacije o učinkovitosti zamijenjene kotlovnice i učinkovitosti CTS-a,
– izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podaci o specifičnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i PTV te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.
Ukoliko se koriste referentne vrijednosti za specifične godišnje toplinske potrebe zgrade, izvještaj o spajanju na centralni ili zatvoreni toplinski sustav mora sadržavati podatak o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.
8.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za određivanje ušteda uslijed spajanja kotlovnica na zatvoreni ili centralni toplinski sustav, potrebno je koristiti sljedeće referentne vrijednosti:
Oznaka | Jedinica | Vrijednost | |
SHD | [kWh/(m2god)] | Prilog B, Tablica 1 | |
SWD | [kWh/(m2god)] | STAMBENE ZGRADE | |
12,5 | ≤ tri stambene jedinice | ||
16,0 | > tri stambene jedinice | ||
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA | |||
3,5 | javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.) | ||
0,5 | ostale zgrade uslužnog sektora | ||
ηiinit1 | – | 0,84 | |
ηCTS2 | – | 0,94 |
1 Prilog B, Tablica 4 (vrijednost za stupanj djelovanja kotla prije provedbe mjere EnU)
2 Prilog B, Tablica 4 (vrijednost za stupanj djelovanja kotla nakon provedbe mjere EnU)
8.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
einit | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za gorivo ili energetski izvor za stari sustav grijanja, Prilog B, Tablica 3 |
eTE | [kgCO2 /kWh] | emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3 |
8.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 20 godina | Prilog C, Tablica 10 |
9. revitalizacija toplinske mreže (vrelovodna i parovodna mreža)
Ova mjera uključuje provedbu jedne ili više mjera za smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskoj mreži u sustavu daljinskog grijanja i povećanje učinkovitosti putem:
– zamjene starih dionica cjevovoda novima, koji imaju bolje tehničke karakteristike, izolacijski materijal i konstrukcijska rješenja,
– obnovu izolacije na postojećim cjevovodima.
Pri izračunu uštede toplinske energije uzimaju se u obzir razlike u toplinskim gubicima vrelovoda i/ili parovoda prije i nakon revitalizacije distribucijske mreže, duljina revitalizirane distribucijske mreže te broj radnih sati mjesečno.
9.1. Način određivanja ušteda
Procijenjena ušteda.
9.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih revitalizacijom vrelovodne i/ili parovodne mreže[17](Metoda je preuzeta iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Obnova distribucijskega omrežja sistema daljinskega ogrevanja« iz Priloga I.):
pri čemu je:
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda toplinske energije uslijed smanjenja toplinskih gubitaka nakon revitalizacije distribucijske mreže |
[W/m] | toplinski gubici po metru cjevovoda promjera DN prije revitalizacije distribucijske mreže | |
[W/m] | toplinski gubici po metru cjevovoda promjera DN nakon revitalizacije distribucijske mreže | |
li | [m] | duljina revitalizirane dionice distribucijske mreže s vanjskim promjerom cijevi do,i |
tj | [h] | broj radnih sati mjesečno |
i | dionica cjevovoda s vanjskim promjerom cijevi do,i | |
j | Mjesec | |
m | broj mjeseci rada vrelovoda/parovoda koji uključuje opskrbu toplinskom energijom za grijanje i/ili potrošnom toplom vodom | |
n | broj dionica cjevovoda |
Pri izračunu toplinskih gubitaka za sezonu grijanja, polazne i povratne temperature uzimaju se u obzir pri prosječnoj mjesečnoj vanjskoj temperaturi za desetogodišnje razdoblje prije revitalizacije distribucijske mreže.
Za izračun ukupnih toplinskih gubitaka po metru predizoliranih cjevovoda u zemlji (polaz + povrat) primjenjuje se pristup naveden u dodatku D standarda HR EN 13941 Cijevi za daljinsko grijanje -- Projektiranje i montaža toplinski izoliranih cijevnih sustava s jednom ili dvije cijevi za ukopane vrelovodne mreže -- 1. dio: Projektiranje (EN 13941-1:2019). Za izračun toplinskih gubitaka po metru postojećih cjevovoda može se koristiti i pojednostavljeni proračun temeljen na podatcima o proizvedenoj i isporučenoj toplinskoj energiji i duljini cjevovoda. Za toplinske gubitke po metru novih cjevovoda mogu se koristiti i podaci proizvođača.
9.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su toplinski gubici po metru cjevovoda određenog promjera prije i nakon revitalizacije distribucijske mreže, koje je moguće izračunati na temelju podataka o isporučenoj i proizvedenoj toplinskoj energiji te promjeru cjevovoda mreže. Dodatno, potrebno je poznavati duljinu distribucijske mreže te broj radnih sati mjesečno.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– glavni projekt revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže i
– završni izvještaj stručnog nadzora o dovršetku projekta revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže.
9.4. Referentne vrijednosti
Za određivanje ušteda uslijed revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže, nema odgovarajućih referentnih vrijednosti te je potrebno poznavati stvarne ulazne podatke.
9.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/m god] | godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uslijed revitalizacije distribucijske mreže |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3 |
9.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 20 godina | Prilog C, Tablica 10 |
10. implementacija softvera za upravljanje toplinskom mrežom
Energija ima ključnu važnost za poslovanje i funkcioniranje većine tvrtki, te predstavlja sve veći trošak poslovanja, stoga je sve značajnija potreba za učinkovitim upravljanjem energijom.
Tvrtke koje se bave toplinske energije uvode softvere koji imaju za cilj optimiranje cjelokupnog procesa od proizvodnje, mreže , do isporuke toplinske energije krajnjim kupcima kojim se između ostalog smanjuju toplinski gubitci, predviđa buduće kritični događaji, omogućuje upravljanje rizicima i troškovima održavanja i upravljanja. Različiti modulu softvera između ostalog imaju za svrhu minimaliziranje toplinskih gubitka i operativne troškove u mreži. Temperatura na polazu podešava se na najnižu moguću temperaturu, uzimajući u obzir količinu toplinske energije koju treba isporučiti potrošačima priključenima na mrežu. Nadalje, uzima se u obzir akumuliranu toplinu u mreži te promjene koje će se dogoditi kao rezultat predviđanja vanjske temperature. S obzirom na dostupne, mjerljive podatke, važno je napomenuti kako je teško nedvojbeno i jednoznačno utvrditi uštede koje su posljedica isključivo optimizacije rada sustava toplinske energije, a koje su posljedica zahvata na samoj mreži.
Ova mjera se promatra kao mjera uvođenja sustava upravljanja energijom te je metoda određivanja ušteda energije koja se primjenjuje za uvođenje sustava upravljanja energijom prilagođena za slučaj mreže sustava toplinskog grijanja.
10.1. Način određivanja ušteda
Predviđena ušteda.
10.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem sustava za upravljanje mrežom (implementacijom softvera za upravljanje i optimizaciju):
pri čemu je:
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
GTE | [kWh/god] | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za upravljanje mrežom |
rG | faktor uštede toplinske energije zbog uvođenja sustava upravljanja mrežom prema referentnoj vrijednosti |
10.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
GTE | [kWh/god] | godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za upravljanje mrežom |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– dokaz o uvođenju i održavanju programskog paketa softvera (npr. ugovor s isporučiteljem sustava, zapisnik o primopredaji sustava ili sličan dokument) i
– izvješće o godišnjoj potrošnji toplinske energije svih krajnjih kupaca prije uvođenja softvera, potpisano od strane odgovorne osobe opskrbljivača toplinskom energijom.
10.4. Referentne vrijednosti
Referentna vrijednost za faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije rG iznosi 0,01 (preuzeto iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije)[18](Vrijednost je preuzeta iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Uvajanje sistemov za upravljanje z energijo« iz Priloga I, mjera 29).
10.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3 |
10.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine1 | Prilog C, Tablica 10 |
1 Životni vijek mjere odredio se prema tematski najbližom definiranom mjerom u prilogu C (uvođenje sustava upravljanja energijom) energije
11. integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora
Integralna obnova zgrada odnosi se na projekte u kojima istodobno dolazi do poboljšanja ovojnice zgrade i sustava grijanja.
Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika omjera specifičnih toplinskih potreba građevina i učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU. Situacija ‘prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Vrijednosti specifičnih toplinskih potreba građevina se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja.
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade.
11.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
11.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih povećanjem toplinske zaštite i zamjenom opreme sustava za grijanje stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora:
pri čemu je:
UFES [kWh/m2/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
SHDinit [kWh/m2] | Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU |
SHDnew [kWh/m2] | Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe mjere EnU |
ηinit | Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU |
ηnew | Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade1 |
1 Ploština korisne površine zgrade (m2) definirana je kao ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade u skladu s važećim Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
11.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda nužno je znati podatak o ukupnoj korisnoj površini objekta za koji je primijenjena mjera.
Poželjno je znati učinkovitost postojećeg i novog sustava grijanja kao i podatak o specifičnoj godišnjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade.
Najtočniji rezultati dobivaju se provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i nakon rekonstrukcije i primjene mjera EnU.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
A | Ploština korisne površine zgrade | m2 | Stvarna vrijednost |
SHDinit | Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
SHDnew | Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe mjere EnU | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
ηinit | Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ηnew | Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU | – | Stvarna/referentna vrijednost |
U slučaju korištenja stvarnih vrijednosti unose se podaci iz energetskih pregleda zgrade, projektne dokumentacije ili fizike zgrade i to podataka o ukupnoj isporučenoj energiji tehničkim sustavima prije i nakon provedene energetske obnove/rekonstrukcije zgrade.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– Izvješće o energetskom pregledu zgrade prije i poslije primjene mjera energetske učinkovitosti ili
– Glavni projekt energetske obnove zgrade ili jednakovrijedni projekt, sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.
11.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti: | ||
SHDinit [kWh/m2] | Prilog B, Tablica 1 | |
SHDnew [kWh/m2] | Prilog B, Tablica 1 | |
ηinit | 0,609 | Prilog B, Tablica 2 |
ηnew | 0,848 | Prilog B, Tablica 2 |
11.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja.
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.
Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.
11.6. Životni vijek mjere
Stambene i nestambene zgrade | 25 godina | Prilog C, Tablica 10 |
12. obnova toplinske izolacije pojedinih
dijelova ovojnice zgrada
Toplinska izolacija pojedinih dijelova ovojnice zgrada uključuje zidove, prozore i stropove (krovove) zgrada.
Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se temeljem razlike koeficijenta prolaza topline građevnih komponenti ‘prije’ i ‘poslije’ primjene mjere EnU. Situacija ‘prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Koeficijenti prolaza topline građevnih komponenti se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja, te ako je moguće prema učinkovitosti i intermitenciji sustava grijanja.
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom ovojnice zgrade koje je bila obnovljena.
12.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
12.2. Formula za izračun
Formule za izračun ušteda energije koja je rezultat obnove elemenata ovojnice zgrada (zid, prozor, krov), bez zamjene opreme za grijanje:
pri čemu je:
UFES [kWh/m2/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Uinit [W/m2K] | Koeficijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcije |
Unew [W/m2K] | Koeficijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcije |
HDD | Stupanj-dan grijanja |
24h | 24 sata |
a | Korekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi |
b | Učinkovitost sustava grijanja |
c | Koeficijent prekida grijanja |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
[m2] | Površina vanjske ovojnice zgrade |
12.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatak o površini rekonstruirane konstrukcije vanjske ovojnice zgrade i točni podatak za stupanj-dan grijanja, odnosno stvarnoj klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi.
Poželjno je znati koeficijent prolaska topline prije i poslije rekonstrukcije te učinkovitost sustava grijanja.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
A | Površina vanjske ovojnice zgrade | m2 | Stvarna vrijednost |
Uinit | Koeficijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcije | W/m2K | Stvarna/referentna vrijednost |
Unew | Koeficijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcije | W/m2K | Stvarna/referentna vrijednost |
HDD | Stupanj-dan grijanja | – | Stvarna vrijednost |
b | Učinkovitost sustava grijanja | – | Stvarna/referentna vrijednost |
c | Koeficijent prekida grijanja | – | Referentna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– Račun s provedenim građevinskim radovima na lokaciji s jasno naznačenom količinom pojedinih stavki za izračun ušteda.
12.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti | Kontinent | Primorje | |
Uinit_zid [W/m²K] | 1,26 | Prilog B, Tablica 6 | |
Unew_zid [W/m²K] | 0,30 | 0,45 | Prilog B, Tablica 7 |
Uinit_prozor [W/m²K] | 3,15 | Prilog B, Tablica 6 | |
Unew_prozor [W/m²K] | 1,60 | 1,80 | Prilog B, Tablica 7 |
Uinit_krov [W/m²K] | 1,75 | Prilog B, Tablica 6 | |
Unew_krov [W/m²K] | 0,25 | 0,30 | Prilog B, Tablica 7 |
Uinit_zid,negrijan [W/m²K] | 1,65 | Prilog B, Tablica 6 | |
Unew_zid,negrijan [W/m²K] | 0,40 | 0,60 | Prilog B, Tablica 7 |
Uinit_pod,tlo [W/m²K] | 1,51 | Prilog B, Tablica 6 | |
Unew_pod,tlo [W/m²K] | 0,40 | 0,50 | Prilog B, Tablica 7 |
HDD1 | 2.965 | 1.691 | |
a | 1 | ||
b=η | Ovisno o umnošku odabranih podsustava | Prilog B, Tablica 4 | |
c2 | |||
Obiteljske kuće | 1,00 | ||
Višestambene zgrade | 0,71 | ||
Uredi | 0,39 | ||
Zgrade za obrazovanje | 0,42 | ||
Hoteli i restorani | 1,00 | ||
Bolnice | 1,00 | ||
Sportske dvorane | 0,61 | ||
Trgovine | 0,54 | ||
Ostale zgrade | 0,42 |
1 Preračunate vrijednosti iz Meteoroloških podataka MGIPU-a (https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/EnergetskaUcinkovitost/Meteo_parametri_po_postajama.pdf) (datum pristupa: 9. 10. 2020.)
2 Algoritam za proračun potrebne energija za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790
Referentne jedinične uštede energije | ||||||
Namjena zgrade | Klimatska zona | UFESzid | UFESprozor | UFESkrov | UFESzid, negrijan | UFESpod, tlo |
[kWh/m²/god] | ||||||
Obiteljske kuće | Primorje | 53,9 | 89,8 | 96,5 | 34,9 | 20,2 |
Kontinent | 112,0 | 180,8 | 175,0 | 72,9 | 38,8 | |
Višestambene zgrade | Primorje | 38,2 | 63,6 | 70,7 | 29,5 | 15,7 |
Kontinent | 79,3 | 128,1 | 123,9 | 51,6 | 27,5 | |
Uredi | Primorje | 20,9 | 34,8 | 38,6 | 16,1 | 8,6 |
Kontinent | 43,3 | 70,0 | 67,7 | 28,2 | 15,0 | |
Zgrade za obrazovanje | Primorje | 22,5 | 37,4 | 41,6 | 17,3 | 9,2 |
Kontinent | 46,7 | 75,3 | 72,9 | 30,4 | 16,2 | |
Hoteli i restorani | Primorje | 53,9 | 89,8 | 99,8 | 41,6 | 22,2 |
Kontinent | 112,0 | 180,8 | 175,0 | 72,9 | 38,8 | |
Bolnice | Primorje | 53,9 | 89,8 | 99,8 | 41,6 | 22,2 |
Kontinent | 112,0 | 180,8 | 175,0 | 72,9 | 38,8 | |
Sportske dvorane | Primorje | 32,7 | 54,5 | 60,6 | 25,2 | 13,5 |
Kontinent | 68,0 | 109,8 | 106,2 | 44,3 | 23,6 | |
Trgovine | Primorje | 28,9 | 48,1 | 53,5 | 22,3 | 11,9 |
Kontinent | 60,0 | 96,9 | 93,7 | 39,1 | 20,8 | |
Ostale zgrade | Primorje | 22,5 | 37,4 | 41,6 | 17,3 | 9,2 |
Kontinent | 46,7 | 75,3 | 72,9 | 30,4 | 16,2 |
12.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja.
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.
Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.
12.6. Životni vijek mjere
Stambene i nestambene zgrade | 25 godina | Prilog C, Tablica 10 |
13. Poticanje novogradnje značajno boljeg standarda od trenutno važeće građevinske regulative
Razvoj građevinske regulative je kontinuiran proces, koji je došao u fazu kada sve nove zgrade moraju zadovoljavati uvjete nZEB standard. Zadovoljavanje tih uvjeta ne može se više smatrati energetskom učinkovitosti, ali novogradnju koja je značajno bolja od propisanih minimalnih zahtjeva svakako treba poticati i uračunavati uštede koje nastaju u odnosu na propisani minimum.
Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika specifične isporučene energije prema važećoj regulativi i stvarne vrijednosti za novu zgradu.
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade.
13.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
13.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih poticanjem novogradnje značajno boljeg standarda od trenutno važeće regulative:
Uz nužan uvjet da je:
tada je:
pri čemu je:
Oznaka | Jedinica | Objašnjenje |
UFES | kWh/(m2god) | Jedinična ušteda u neposrednoj potrošnji |
DELreg | kWh/(m2god) | Specifična isporučena energija prema važećoj regulativi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole zgrade |
DELnew | kWh/(m2god) | Specifična isporučena energija nove zgrade |
A | m2 | Grijana korisna površina zgrade |
FES | kWh/god | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Mjera se može primijeniti samo ukoliko je isporučena energija nove zgrade za barem 80 % niža od isporučene energije propisane u regulativi koja je vrijedila na dan ishođenja građevinske dozvole (ukoliko je dostupno) ili ukoliko u regulativi nije dostupno prema referentnim vrijednostima.
13.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda energije potrebno je poznavati podatke o korisnoj površini zgrade te podatak o specifičnoj isporučenoj energiji zgradi.
U slučaju da u trenutno važećoj regulativi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole nisu propisane vrijednosti o isporučenoj energiji, koriste se referentni podaci, u suprotnom se koriste podaci prema važećoj regulativi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– Glavni projekt fizike zgrade s izračunom isporučene energije,
– Građevinska dozvola s vidljivim datumom izdavanja,
– Završno izvješće nadzornog inženjera da su radovi izvedeni u skladu s projektnom dokumentacijom. U slučaju da postoje izmjene projekta u odnosu na »Glavni projekt fizike zgrade« potrebno je provesti novi izračun isporučene energije za novu zgradu i
– Uporabna dozvola.
13.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za DELreg se nalaze u Tablici 24 Prilog B te se koriste isključivo ukoliko nisu dostupni podaci u važećoj regulativi na dan izdavanja građevinske dozvole. Za DELnew je nužno korištenje stvarnih vrijednosti iz projektne dokumentacije.
Referentne vrijednosti za nove zgrade su:
Referentne vrijednosti | DELreg | |
Namjena zgrade | Kontinent | Primorje |
kWh/m² | ||
Obiteljske kuće | 80 | 60 |
Višestambene zgrade | 80 | 50 |
Uredi | 40 | 40 |
Zgrade za obrazovanje | 60 | 60 |
Hoteli i restorani | 220 | 220 |
Bolnice | 90 | 50 |
Sportske dvorane | 290 | 110 |
Trgovine | 290 | 170 |
Ostale zgrade | 80 | 60 |
13.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun smanjenja emisije stakleničkih plinova u slučaju korištenja referentnih vrijednosti:
Formula za izračun smanjenja emisije stakleničkih plinova u ostalim slučajevima:
pri čemu je:
Oznaka | Jedinica | Objašnjenje |
Eco2 | t CO2/god | Smanjenje emisije stakleničkih plinova |
Eco2,reg | t CO2/god | Emisija stakleničkih plinova za stanje prema regulativi |
DELreg | kWh/(m2god) | Referentna vrijednost godišnje isporučene energije |
Eco2,new | t CO2/god | Emisija stakleničkih plinova nove zgrade (ovaj podatak se preuzima iz projektne dokumentacije) |
A | m2 | Površina nove zgrade |
e | kg CO2/kWh | Emisijski faktor za prirodni plin Prilog B, Tablica 5 |
13.6. Životni vijek mjere
Stambene i nestambene zgrade | 25 godina | Prilog C, Tablica 10 |
14. nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
Ova metoda daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.
U slučaju nove instalacije ili zamjene postojećeg sustava grijanja jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU, specifičnih toplinskih potreba građevina i grijane površine.
Kod sustava za pripremu PTV jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava pripreme PTV ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU i specifičnih toplinskih potreba za zagrijavanje PTV.
U slučaju istovremene instalacije/zamjene različitih sustava za grijanje i pripremu PTV, uštede se računaju posebno korištenjem ove metode i metode 16 te se zbrajaju.
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.
14.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
14.2. Formula za izračun ušteda i referentne vrijednosti za različite slučajeve
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηinit | Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU |
ηnew | Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU |
SHD [kWh/m2] | Specifične godišnje toplinske potrebe građevine |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηinit | Učinkovitost starog sustava pripreme PTV prije provedbe mjere EnU |
ηnew | Učinkovitost novog sustava pripreme PTV nakon provedbe mjere EnU |
SWD [kWh/m2] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
365d | 365 dana |
Chot_water_daily | Prosječna dnevna potrošnja tople vode po osobi (obično 60/danu1) |
npersons/building | Prosječan broj osoba u zgradi koji se opskrbljuje toplom vodom |
thot_water | Temperatura tople vode (obično 60°C) |
tcold_water | Temperatura hladne vode (obično 13,5°C) |
cwater | Specifični toplinski kapacitet vode = 1 kcal/(kg . °C) |
cf | Pretvorbeni faktor 0,001163 kWh/kcal uz 1 litra vode = 1 kg vode |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
1 Izvor: 200 EE savjeta kako efikasnije koristiti energiju, živjeti kvalitetnije i plaćati manje, UNDP Hrvatska, 2009. http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/200%20savjeta.pdf
Sustavi za pripremu PTV najčešće su integrirani u sustav grijanja prostora zgrade, pogotovo kada se radi o centralnim sustavima grijanja ili etažnim sustavima grijanja. Iz tog razloga će se mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV razmatrati zajedno, kao jedna mjera.
U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora, moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja:
− nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti)
− zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom)
− ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom)
Nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu PTV
U slučaju nove instalacije sustava grijanja i sustava za pripremu PTV kod novih građevina postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava grijanja s prosječnim sustavom grijanja na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu |
ηnew | Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU |
SHD [kWh/m2] | Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) |
SWD [kWh/m2] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV
(po isteku životnog vijeka opreme)
Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s učinkovitom opremom. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti sustava grijanja prije provedbe mjere EnU, a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme:
Sve energetske uštede:
Dodatne energetske uštede:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηnit | Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu |
ηnew | Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU |
SHD [kWh/m2] | Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) |
SWD [kWh/m2] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (prije isteka životnog vijeka opreme)
Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opremu prosječne učinkovitosti na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka:
Sve energetske uštede:
Dodatne energetske uštede:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηinit | Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu |
ηnew | Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU |
SHD [kWh/m2] | Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) |
SWD [kWh/m2] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
U slučaju nedostatka podataka o specifičnim toplinskim potrebama, kao alternativu je moguće koristiti formulu koja u obzir uzima stvarni nazivni učinak grijanja kotlova, pri tome vodeći računa o standardnim satima rada kotla tijekom sezone grijanja:
pri čemu je:
UFES | [kWh/god] | ušteda energije uslijed zamjene kotla |
P | [kW] | nazivna snaga novog kotla |
t | [h] | sati rada kotla u ogrjevnoj sezoni (izračunato za rad pri nazivnoj snazi); |
ηinit | godišnja radna učinkovitost starog (zamijenjenog) kotla | |
ηnew | godišnja radna učinkovitost novog kotla | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
14.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda energije potrebno je poznavati podatak o korisnoj površini zgrade.
Poželjno je znati podatke o specifičnoj godišnjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade i za pripremu PTV te podatke o učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
A | Ploština korisne površine zgrade | m2 | Stvarna vrijednost |
SHD | Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
SWD | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
ηinit | Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ηnew | Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU | – | Stvarna/referentna vrijednost |
U slučaju korištenja alternativne formule, potrebno je poznavati podatke o nazivnoj snazi novog kotla te satima rada kotla u ogrjevnoj sezoni:
P | nazivna snaga novog kotla | kW | Stvarna vrijednost |
t | sati rada kotla u ogrjevnoj sezoni (izračunato za rad pri nazivnoj snazi) | h/god | Stvarna/referentna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– Izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade (uz energetski certifikat zgrade) ili
– Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora (ukoliko je nazivna toplinska snaga > 70 kW) ili
– projektna dokumentacija iz koje su vidljivi slijedeći podaci:
• specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje,
• specifična godišnja potreban toplinska energija za pripremu potrošne tople vode (PTV),
• ploština korisne površine grijanog dijela zgrade koji se opskrbljuje iz toplinskog izvora, i
– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja za novu instalaciju ili zamjenu sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode nazivne snage do 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode, odnosno završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode nazivne snage iznad 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode
U slučaju korištenja alternativne metode, iz navedene dokumentacije mora biti razvidna nazivna snaga novog kotla i godišnji sati rada kotla pri nazivnoj snazi u ogrjevnoj sezoni.
14.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Oznaka | Jedinica | Vrijednost | |
SHD | kWh/(m2god) | Tablica 3, Prilog B | |
SWD | kWh/(m2god) | STAMBENE ZGRADE | |
12,5 | ≤ tri stambene jedinice | ||
16,0 | > tri stambene jedinice | ||
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA | |||
3,5 | javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.) | ||
0,5 | ostale zgrade uslužnog sektora | ||
ηinit | – | Prilog B, Tablica 4 | |
ηaverage | – | Prilog B Tablica 4 | |
ηnew | – | Prilog B Tablica 4 | |
t1 | h/god | 1.500 |
1 Prema Pravilniku o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, Prilogu 1, mjera »Zamenjava toplovodnih kotlov z novimi«.
Bitno je napomenuti da stupanj učinkovitosti ovisi o podsustavu koji se mijenja te je isti potrebno prilagoditi Tablici 4, Priloga B.
14.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisija ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja.
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
žpri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.
Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.
14.6. Životni vijek mjere
Stambene zgrade | 20 godina | Prilog C, Tablica 10 |
Zgrade uslužnog sektora | 25 godina | Prilog C, Tablica 10 |
15. Fotonaponski sunčevi moduli
Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije fotonaponskih sunčevih (FN) modula u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora, industrijskim ili drugim postrojenjima.
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem instalirane vršne snage FN sustava s trajanjem sunčeve svjetlosti pri 1000 W/m2.
Međutim, samo dio električne energije koji dovodi do smanjenja konačne potrošnje energije se može uračunavati za uštede energije (dakle, ne dio koji se predaje u mrežu).
15.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
15.2. Formula za izračun
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom FN modula:
pri čemu je:
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
PPV [kW] | Instalirana vršna snaga fotonaponskog sustava |
h [h/god] | Trajanje sunčeve svjetlosti pri 1000 W/m2 (stalno opterećenje) na terenu |
eenet [-] | Udio električne energije koji se predaje u javnu mrežu i ne može se brojati kao smanjenje neposredne potrošnje |
PR [-] | Omjer učinkovitosti fotonaponskog sustava (eng. Performance Ratio) – definira se kao omjer između stvarno dobivene električne energije fotonaponskog sustava i dobivene energije iz modula |
15.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana vršna snaga fotonaponskog sustava, trajanje sunčeve svjetlosti, omjer učinka fotonaponske elektrane te udio proizvedene električne energije predane u mrežu.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
PPV | Instalirana vršna snaga fotonaponskog sustava | [kW] | Stvarna vrijednost |
h | Trajanje sunčeve svjetlosti pri 1000 W/m2 (stalno opterećenje) na terenu | [h/god.] | Stvarna/referentna vrijednost |
PR | Omjer učinkovitosti fotonaponskog sustava | [-] | Stvarna/referentna vrijednost |
eenet | Udio električne energije koji se predaje u javnu mrežu | [-] | Stvarna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta instalacije fotonaponskog sustava,
– tehnički podaci o fotonaponskom sustavu,
– izvještaj o udjelu električne energije koja se utroši na lokaciji iz kojeg je razvidan udio električne energije koji se predaje u javnu mrežu i ne može se brojati kao smanjenje neposredne potrošnje. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.
15.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti | ||
[h/god.] | 1.400 za kontinentalnu Hrvatsku 1.800 za primorsku Hrvatsku | |
PR | 0,7 |
15.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
15.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 23 godine | Prilog C, Tablica 10 |
16. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
Ova metoda daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije solarnih toplinskih sustava za pripremu i dogrijavanje PTV u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.
Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se dijeljenjem prosječne proizvodnje toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora s prosječnom učinkovitosti sustava za pripremu PTV u godini instalacije solarnog toplinskog sustava.
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih godišnjih ušteda energije s ukupno instaliranom površinom solarnih kolektora u m2.
16.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
16.2. Formula za izračun
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:
pri čemu je:
UFES [kWh/(m2 . god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
USAVE [kWh/(m2 . god)] | Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora |
ηaverage | Učinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
A [m2] | Ukupna površina instaliranih solarnih kolektora |
16.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana površina solarnih kolektora i izvedba solarnog kolektora (pločasti ili vakuumski).
Također, potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojoj su solarni kolektori instalirani da se odredi radi li se o kontinentalnoj ili primorskoj[19](Prema važećem Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju).
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
A | Površina instaliranih solarnih kolektora | m2 | Stvarna vrijednost |
USAVE | Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora | kWh/(m2god) | Stvarna/referentna vrijednost |
ηaverage | Učinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV | – | Stvarna/referentna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja, koji sadrži informacije o površini instaliranih solarnih kolektora,
– tehnička dokumentacija koja sadrži podatke o učinkovitosti alternativnih izvora toplinske energije za pripremu PTV-a.
16.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti1 | |||
Pločasti kolektori | Kolektori s vakuumskim cijevima | ||
USAVE [kWh/(m2 . god)] | Primorska Hrvatska | 700 | 840 |
Kontinentalna Hrvatska | 530 | 640 | |
ηaverage | 0,82 |
1 Izvor: Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama, Sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode, 2014. Prilikom izračuna USAVE iz Algoritma su preuzete prosječne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za kontinentalni i primorski dio Hrvatske. Za pločasti solarni kolektor je pretpostavljena prosječna godišnja učinkovitost pretvorbe Sunčeve energije u toplinsku energiju od 45 %. Također su na godišnjoj razini pretpostavljeni ostali gubici od 10 % u konačnoj energiji. Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine kolektora s vakuumskim cijevima dobivena je povećanjem vrijednosti izračunatih za pločaste kolektore za 20 %.
2 Za izračun ušteda važno je s kojim izvorom toplinske energije se dogrijava PTV u razdobljima kada Sunčeva energija nije dostatna za pokrivanje potreba za pripremom PTV. To mogu biti plinski kotlovi različitih vrsta, uljni kotlovi, kotlovi na biomasu ili npr. dizalice topline s različitim stupnjevima djelovanja. Preporuča se uzeti prosječni sezonski stupanj djelovanja od 80 %.
16.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor energenta koji se zamjenjuje sunčevom energijom | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.
Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.
16.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 20 godina | Prilog C, Tablica 10 |
17. Dizalice topline
Ova metoda daje formulu za ocjenu godišnje uštede energije koja je rezultat ugradnje dizalice topline kao izvora toplinske energije.
Metodologija uključuje izračun ušteda energije koje su rezultat zamjene postojećeg sustava grijanja i pripreme PTV dizalicom topline ili novom instalacijom dizalice topline.
Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline u potpunosti osiguravaju toplinske potrebe građevine za grijanje prostora i za pripremu PTV.
Ukoliko se dizalica topline koristi samo za grijanje ili samo za pripremu PTV, specifične godišnje potrebe za drugu namjenu jednake su nuli.
17.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
17.2. Formula za izračun
U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja:
− nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine)
− zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)
− ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom)
Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine)
Kod novih građevina u slučaju ugradnje dizalice topline postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitosti sustava grijanja i pripreme PTV pomoću dizalice topline s prosječnim sustavom grijanja na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom dizalica topline – nova instalacija:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu |
SPF | Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline |
SHD [kWh/(m2 . god)] | Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade |
SWD [kWh/(m2 . god)] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
ΔEother [kWh/(m2god)] | Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)
Ušteda energije se postiže zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme s dizalicom topline:
Sve energetske uštede:
Dodatne energetske uštede:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηinit | Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu |
SPF | Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline |
SHD [kWh/(m2 . god)] | Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade |
SWD [kWh/(m2 . god)] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
ΔEother [kWh/(m2god)] | Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline)
Ušteda energije se postiže zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s dizalicom topline. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline:
Sve energetske uštede:
Dodatne energetske uštede:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηinit | Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu |
SPF | Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline |
SHD [kWh/(m2 . god)] | Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade |
SWD [kWh/(m2 . god)] | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
ΔEother [kWh/(m2god)] | Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) |
A [m2] | Ploština korisne površine zgrade |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
17.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatke o izvedbi dizalice topline (zrak-voda, voda-voda, tlo-voda) i ukoliko je poznat sezonski faktor učinkovitosti. Ukoliko se ne zna sezonski faktor učinkovitosti, na osnovu izvedbe dizalice topline bira se određena referentna vrijednost sezonskog faktora učinkovitosti.
Za specifične godišnje toplinske potrebe zgrade i potrebe energije za pripremu PTV mogu se koristiti referentne vrijednosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.
Potrebno je poznavati podatak o korisnoj površine zgrade te iznos energije koja se osigurava iz drugih izvora u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva). Ukoliko iznos nije poznat uvrštava se ΔEother = 0.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
A | Ploština korisne površine zgrade | m2 | Stvarna vrijednost |
SHD | Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
SWD | Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
ΔEother | Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) | kWh/m2 | Stvarna vrijednost/ 0 |
SPF | Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ηinit | Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ηaverage | Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu | – | Stvarna/referentna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– Izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade (uz energetski certifikat zgrade) ili
– Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora (ukoliko je nazivna toplinska snaga > 70 kW) ili
– projektna dokumentacija iz koje su vidljivi slijedeći podaci:
• specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje,
• specifična godišnja potrebna toplinska energija za pripremu potrošne tople vode (PTV),
• ploština korisne površine grijanog dijela zgrade, koji se opskrbljuje toplinskom energijom iz dizalice topline,
• tehnički podaci odabrane dizalice topline i eventualno drugih izvora toplinske energije, i
– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja za dizalice topline toplinske nazivne snage do 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti dizalice topline, odnosno
– završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta nove instalacije dizalice topline nazivne snage iznad 30 kW ili zamjene postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode s dizalicom topline nazivne snage iznad 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti dizalice topline.
17.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Oznaka | Jedinica | Vrijednost | |
SPF | – | Izvedba dizalice topline | |
Dizalica topline zrak/zrak – kontinentalni dio Hrvatske * | 3,5 | ||
Dizalica topline zrak/zrak – primorski dio Hrvatske ** | 3,2 | ||
Dizalica topline zrak/voda – kontinentalni dio Hrvatske * | 3,0 | ||
Dizalica topline zrak/voda – primorski dio Hrvatske ** | 3,3 | ||
Dizalica topline tlo/voda | 3,8 | ||
Dizalice topline voda/voda | 4,4 | ||
SHD | kWh/(m2god) | Tablica 3, Prilog B | |
SWD | kWh/(m2god) | STAMBENE ZGRADE | |
12,5 | ≤ tri stambene jedinice | ||
16,0 | > tri stambene jedinice | ||
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA | |||
3,5 | javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.) | ||
0,5 | ostale zgrade uslužnog sektora | ||
ηinit | – | 0,840 | |
ηaverage | – | 0,900 |
* kontinentalna Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm ≤ 3 °C
** primorska Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm > 3 °C
17.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formule za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV
Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)
Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom)
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
ep_plin [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor alternativnog energenta – prirodni plin | Prilog B, Tablica 3 |
eel_energija [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
ep_plin | 0,214 [kg CO2/kWh] |
eel_energija | 0,159 [kg CO2/kWh] |
17.6. Životni vijek mjere
Dizalice topline zrak – zrak | 10 godina | Prilog C, Tablica 10 |
Dizalice topline zrak – voda | 15 godina | Prilog C, Tablica 10 |
Dizalice topline tlo – voda i voda-voda | 25 godina | Prilog C, Tablica 10 |
18. Nova instalacija ili zamjena klima uređaja (<12 kW) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
Ova metoda daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat instalacije ili zamjene klima uređaja u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.
Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu poboljšanja faktora hlađenja (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio – SEER), kapaciteta hlađenja klima uređaja i godišnjeg broja sati rada klima uređaja.
Ukupne godišnje uštede energije dobivaju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda ostvarenih zamjenom ili instalacijom klima uređaja.
18.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
18.2. Formula za izračun ušteda
Moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora za slijedeća dva slučaja:
− nova instalacija klima uređaja
− zamjena postojećeg klima uređaja.
Nova instalacija klima uređaja
U slučaju nove instalacije visokoučinkovitog klima uređaja postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe visokoučinkovitog klima uređaja s klima uređajem prosječnog energetskog razreda.
Formula za izračun ušteda kod stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom visokoučinkovitog klima uređaja umjesto ugradnje klima uređaja prosječnog energetskog razreda:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
SEERaverage | Faktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda |
SEERnew | Faktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja |
Pfn [kW] | Kapacitet hlađenja klima uređaja |
nh [h/god] | Godišnji broj sati rada klima uređaja |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Zamjena postojećeg klima uređaja
Ušteda energije se postiže zamjenom postojećeg klima uređaja s visokoučinkovitim klima uređajem.
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
SEERinit | Faktor hlađenja postojećeg klima uređaja |
SEERnew | Faktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja |
Pfn [kW] | Kapacitet hlađenja klima uređaja |
nh [h/god] | Godišnji broj sati rada klima uređaja |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
18.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda potrebni ulazni podaci su kapacitet hlađenja klima uređaja i faktor hlađenja postojećeg i novog klima uređaja. Ukoliko traženi podaci o faktoru hlađenja nisu poznati, koriste se referentne vrijednosti.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
Pfn | Kapacitet hlađenja klima uređaja | kW | Stvarna vrijednost |
SEERnew | Faktor hlađenja novog klima uređaja klimatskog razreda | – | Stvarna/referentna vrijednost |
SEERaverage | Faktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda | – | Stvarna/referentna vrijednost |
SEERinit | Faktor hlađenja postojećeg klima uređaja energetskog razreda | – | Stvarna/referentna vrijednost |
nh | Godišnji broj sati rada klima uređaja | h/god | Stvarna/referentna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja, koji sadrži informacije o učinkovitosti instaliranih klima-uređaja.
18.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Oznaka | Jedinica | Vrijednost |
SEERnew | – | 8,50 |
SEERaverage | – | 4,60 |
SEERinit | – | 3,60 |
nh | [h/god] | Prilog B, Tablica 8 |
18.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
18.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 10 godina | Prilog C, Tablica 10 |
19. Mjere nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i
industrijskog sektora
Ova metoda daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora.
Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu godišnjih potreba za rashladnom energijom, površine prostora i razlike faktora hlađenja (eng. European Seasonal Energy Efficiency Ratio – ESEER)[20](Umjesto faktora hlađenja ESEER, moguće je za procjenu ušteda koristiti faktor hlađenja SEER (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio), ukoliko je taj faktor određen u projektnoj dokumentaciji određen za specifičan projekt) prije i nakon primjene mjere. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.
19.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
19.2. Formula za izračun ušteda i referentne vrijednosti za različite slučajeve
Formulu za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za hlađenje zgradama uslužnog i industrijskog sektora moguće je odrediti za tri slučaja:
− nova instalacija sustava hlađenja (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti), što uključuje i slučaj zamjene postojećeg sustava hlađenja po isteku životnog vijeka (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom)
− ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom)
Nova instalacija sustava hlađenja
U slučaju nove instalacije sustava hlađenja kod novih građevina te u slučaju zamjene sustava hlađenja po isteku životnog vijeka opreme, postignute uštede mogu se odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava hlađenja s prosječnim sustavom hlađenja na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije u zgradama uslužnog i industrijskog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava hlađenja umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ESEERaverage | Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja |
ESEERnew | Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja |
SCD [kWh/m2] | Specifične godišnje potrebe za hlađenje građevine |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
A [m2] | Ploština hlađene korisne površine zgrade |
Ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prije isteka životnog vijeka opreme)
Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava hlađenja prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti koje se odnose na postojeće stanje, a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti za opremu prosječne učinkovitosti na tržištu.
Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora prije isteka životnog vijeka dane su u nastavku.
Energetske uštede do isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:[21](Pretpostavlja se životni vijek postojećih sustava 25 godina od instalacije)
Energetske uštede nakon isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ESEERinit | Sezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja |
ESEERaverage | Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja |
ESEERnew | Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja |
SCD [kWh/m2] | Specifične godišnje potrebe za hlađenje građevine |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
A [m2] | Ploština hlađene korisne površine zgrade |
19.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda energije obvezan je podatak o hlađenoj površini objekta. Preporučeno je osigurati podatke o specifičnoj godišnjoj potrebi za hlađenje zgrade te osnovne podatke o postojećem sustavu (tip, godina proizvodnje, sezonski faktor hlađenja) i novom (tip, godina proizvodnje/ugradnje, sezonski faktor hlađenja).
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
A | Ploština hlađene korisne površine zgrade | m2 | Stvarna vrijednost |
SCD | Specifične godišnje potrebe za hlađenje zgrade | kWh/m2 | Stvarna/referentna vrijednost |
ESEERinit | Sezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ESEERaverage | Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja | – | Stvarna/referentna vrijednost |
ESEERnew | Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja | – | Stvarna/referentna vrijednost |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade (uz energetski certifikat zgrade) ili
– projektna dokumentacija iz koje su vidljivi slijedeći podaci:
• specifična godišnja potrebna energija za hlađenje,
• ploština korisne površine hlađenog dijela zgrade koji se opskrbljuje iz rashladnog izvora, i
– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja za sustave hlađenja nazivne snage do 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava hlađenja, odnosno
– završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja nazivne snage iznad 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava hlađenja.
19.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Oznaka | Jedinica | Vrijednost | ||||
SCD | [kWh/m2] | Prilog B, Tablica 9 | ||||
Zrakom hlađeni kompresor1 | ||||||
ESEERnew | – | 5,5 | ||||
ESEERaverage | – | 4,0 | ||||
ESEERexisting | – | 3,5 | ||||
Vodom hlađeni kompresor2 | ||||||
Rashladna snaga | ||||||
100 kW | 500 kW | 1000 kW | 1500 kW | 2000 kW | ||
ESEERnew | – | 6,0 | 6,6 | 7,4 | 8,2 | 9,0 |
ESEERaverage | – | 5,0 | 5,2 | 5,5 | 5,7 | 6,0 |
ESEERexisting | – | 3,5 | 3,7 | 4,0 | 4,2 | 4,5 |
1 Izvor: Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gemäß Energieeffizienz – und Energiedienstleistungsrichtlinie 2006/32/EG, Bottom Up Methoden, Stand Oktober 2013
(link: https://www.monitoringstelle.at/fileadmin/i_m_at/pdf/Methodendokument_RK_AT_Okt13.pdf , pristupljeno: 24. rujna 2020.)
2 Izvor: Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gemäß Energieeffizienz – und Energiedienstleistungsrichtlinie 2006/32/EG, Bottom Up Methoden, Stand Oktober 2013
(link: https://www.monitoringstelle.at/fileadmin/i_m_at/pdf/Methodendokument_RK_AT_Okt13.pdf , pristupljeno: 24. rujna 2020.)
19.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu hlađenja.
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
19.6. Životni vijek mjere
Zgrade uslužnog i industrijskog sektora | 17 godina | Prilog C, Tablica 10 |
20. Zamjena postojećih ili instalacija novih kućanskih uređaja
Ova metoda daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojećih kućanskih uređaja, koji za svoj rad trebaju električnu energiju, novim uređajima, energetski učinkovitijim. Formula se također može koristiti i za ocjenu ušteda koje su rezultat potpuno nove instalacije energetski najučinkovitijih kućanskih uređaja.
Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki vrstu kućanskog uređaja posebno (hladnjaci, perilice rublja i dr.).
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.
20.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
20.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih kućanskih uređaja:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
AECinit [kWh/god] | Godišnja potrošnja energije starog uređaja |
AECnew [kWh/god] | Godišnja potrošnja energije novog uređaja |
N | Broj zamijenjenih uređaja |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
20.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni podaci za izračun ušteda su godišnja potrošnja energije novog i starog uređaja (ukoliko se radi o zamjeni) te broj zamijenjenih uređaja.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
N | Broj zamijenjenih uređaja | – | Stvarna vrijednost |
AECinit | Godišnja potrošnja energije starog uređaja | kWh/god | Stvarna/referentna vrijednost |
AECnew | Godišnja potrošnja energije novog uređaja | kWh/god | Stvarna/referentna vrijednost |
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji kućanskih uređaja i/ili račun za isporučene uređaje, iz kojeg je razvidan broj i tip kućanskog uređaja.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučene uređaje, potrebno je priložiti/posjedovati i energetsku oznaku za svaki uređaj i/ili izvještaj o korigiranoj potrošnji energije kućanskog uređaja. Korigirane potrošnje u odnosu na energetsku oznaku u izvještaju treba opravdati, npr. povećan/smanjen broj ciklusa kod rada sušilica i perilica. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.
20.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku specifičnih vrijednosti potrebno je koristiti sljedeće referentne vrijednosti.
Godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju zamjene postojećih uređaja[22](Temeljem istraživanja EIHP u sklopu izrade Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi (izrađivač EIHP za naručitelja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.) te Obzor 2020 Multi-level governance for Energy Efficiency (https://multee.eu/)):
Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju zamjene postojećih uređaja | ||
ACEint [kWh/god.] | Hladnjak | 247 |
Zamrzivač | 492 | |
Hladnjak sa zamrzivačem | 600 | |
Televizor | 360 | |
Perilica rublja | 314 | |
Sušilica rublja | 750 | |
Perilica posuđa | 345 |
Godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju kupovine novog uređaja[23](Temeljem istraživanja EIHP u sklopu izrade Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi (izrađivač EIHP za naručitelja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.) te Obzor 2020 Multi-level governance for Energy Efficiency (https://multee.eu/)):
Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju kupovine novog uređaja | ||
ACEint [kWh/god.] | Hladnjak | 110 |
Zamrzivač | 221 | |
Hladnjak sa zamrzivačem | 260 | |
Televizor | 180 | |
Perilica rublja | 196 | |
Sušilica rublja | 320 | |
Perilica posuđa | 249 |
Godišnja potrošnja novog uređaja[24](Temeljem istraživanja EIHP u sklopu izrade Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi (izrađivač EIHP za naručitelja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.) te Obzor 2020 Multi-level governance for Energy Efficiency (https://multee.eu/)):
Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja novog uređaja | ||
ACEnew [kWh/god.] | Hladnjak | 90 |
Zamrzivač | 180 | |
Hladnjak sa zamrzivačem | 210 | |
Televizor | 145 | |
Perilica rublja | 177 | |
Sušilica rublja | 232 | |
Perilica posuđa | 217 |
Jedinične uštede:
Referentne vrijednosti: jedinične uštede za pojedine kućanske uređaje u slučaju kupovine novog uređaja | ||
UFESi [kWh/(uređaj x god.)]] | Hladnjak | 20 |
Zamrzivač | 41 | |
Hladnjak sa zamrzivačem | 50 | |
Televizor | 35 | |
Perilica rublja | 19 | |
Sušilica rublja | 88 | |
Perilica posuđa | 32 |
20.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
20.6. Životni vijek mjere
Hladnjaci, ledenice, kombinacije | 15 godina | Prilog C, Tablica 10 |
Perilice posuđa, perilice rublja | 12 godina | Prilog C, Tablica 10 |
Televizori | 3 godine | Prilog C, Tablica 10 |
21. Zamjena postojeće ili instalacija nove uredske opreme
Ova metoda daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojeće uredske opreme novom, energetski učinkovitijom ili je rezultat nabavke potpuno nove, energetski učinkovite opreme.
Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji se izračunava kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki tip uredske opreme posebno (računala, zasloni, pisači i dr.).
Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem ukupnih jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.
21.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
21.2. Formula za izračun ušteda
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojeće ili instalacijom nove, učinkovitije uredske opreme:
pri čemu je:
UFES [kWh/(jedinica x god)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
AECinit [kWh/god] | Godišnja potrošnja energije stare opreme |
AECnew [kWh/god] | Godišnja potrošnja energije nove opreme |
N | Broj zamijenjenih uređaja |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
21.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni podaci za izračun ušteda su godišnja potrošnja energije novog i starog uređaja (ukoliko se radi o zamjeni) te broj zamijenjenih uređaja.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
N | Broj zamijenjenih uređaja | – | Stvarna vrijednost |
AECinit | Godišnja potrošnja energije stare opreme | kWh/god | Stvarna/referentna vrijednost |
AECnew | Godišnja potrošnja energije nove opreme | kWh/god | Stvarna/referentna vrijednost |
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji uredske opreme i/ili račun za isporučene uređaje, iz kojeg je razvidan broj i tip opreme.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu opremu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije uredske opreme. Potrošnju energije potrebno je utvrditi za svaki segment rada (iz tehničke specifikacije ili provođenjem mjerenja) – potrošnja u radu opreme, potrošnja u stanju pripravnosti i potrošnja u stanju isključenosti. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.
21.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Godišnja potrošnja stare opreme[26](Temeljem EIHP internih mjerenja karakterističnih potrošača):
Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja stare opreme | ||
ACEint [kWh/god.] | Stolno računalo | 200 |
Prijenosno računalo | 56 | |
Zaslon | 150 | |
Fotokopirni uređaj | 480 | |
Server | 1.200 |
Godišnja potrošnja nove opreme[27](Temeljem EIHP internih mjerenja karakterističnih potrošača):
Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja nove opreme | ||
ACEnew [kWh/god.] | Stolno računalo | 80 |
Prijenosno računalo | 20 | |
Zaslon | 37 | |
Fotokopirni uređaj | 390 | |
Server | 750 |
Jedinične uštede:
Referentne vrijednosti: jedinične uštede za uredsku opremu | ||
UFESi [kWh/(jedinica x god.)]] | Stolno računalo | 120 |
Prijenosno računalo | 36 | |
Zaslon | 113 | |
Fotokopirni uređaj | 90 | |
Server | 450 |
21.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
21.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 3 godine | Prilog C, Tablica 10 |
22. Zamjena postojećih ili instalacija novih rasvjetnih tijela u kućanstvima
Uobičajeno se radi o zamjeni žarulja sa žarnom niti ili kompaktnih fluorescentnih žarulja (eng. compact fluorescent lamp – CFL) rasvjetom sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode – LED).
Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se množenjem razlike u instaliranoj snazi s prosječnim brojem sati rada rasvjete.
22.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
22.2. Formula za izračun
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih rasvjetnih tijela u kućanstvima:
pri čemu je:
UFES [kWh/jedinica/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Pinit [W] | Instalirana snaga prije mjere |
Pnew [W] | Instalirana snaga nakon mjere |
nh [h/god] | Broj sati rada žarulje godišnje |
R | Prosječan omjer električne snage prije i nakon zamjene žarulja. Ukoliko nije poznata instalirana snaga prije zamjene, već samo tip žarulje, moguće je pretpostaviti snagu prije zamjene, a pritom vrijedi jednakost: Pinit=R x Pnew |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
N | Broj zamijenjenih žarulja |
22.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Obvezni podaci za izračun ušteda su broj novih žarulja te tip novih i zamijenjenih žarulja. Međutim, preporuča se da se uvijek gdje je moguće pri izračunu koristi snaga novih, učinkovitijih žarulja te snaga starih žarulja koje se zamjenjuju.
Korištenjem referente vrijednosti za UFES moguće je utvrditi ukupne uštede energije.
U slučaju instalacije novih žarulja instalirana snaga prije mjere (Pinit) odgovara referentnoj vrijednosti za CFL žarulje, odnosno priznaju se uštede samo u slučajevima kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost preko 60 lm/W.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
Pinit | Instalirana snaga žarulje prije mjere | W | Stvarna/referentna vrijednost |
Pnew | Instalirana snaga žarulje nakon mjere | W | Stvarna/referentna vrijednost |
nh | Broj sati rada stare žarulja godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost |
N | Broj zamijenjenih žarulja | – | Stvarna vrijednost |
R | Prosječan omjer električne snage prije i nakon mjere | – | Stvarna/referentna vrijednost |
UFES | Jedinična ušteda energije | kWh/žarulja/god | Stvarna/referentna vrijednost |
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji rasvjetnih tijela i/ili račun za isporučena rasvjetna tijela, iz kojeg je razvidan broj i tip rasvjete.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu rasvjetu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije rasvjete. Potrebno je utvrditi stvarnu početnu instaliranu snage rasvjete, novu instaliranu snagu rasvjete te broj radnih sati. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.
22.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti: | |
nh [h/god] | 800 |
Pinit [W] | 60 za žarulju sa žarnom niti 15 za CFL žarulju |
Pnew [W] | 7 |
R | 8,57 za omjer žarulje sa žarnom niti i LED žarulje 2,14 za omjer CFL žarulje i LED žarulje |
UFES [kWh/žarulja/god] | 42,4 – zamjene žarulja sa žarnom niti s LED žaruljama 6,4 – zamjene CFL žarulja s LED žaruljama |
22.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda finalne energije |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
22.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 15 godina | Prilog C, Tablica 10 |
23. Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora
Uobičajeno se radi o zamjeni zastarjelih žarulja sa žarnom niti, fluorescentnih cijevi i živinih žarulja učinkovitijim fluorescentnim cijevima ili LED rasvjetom.
Razlikuju se dva tipična slučaja:
a. Zamjena žarulja. Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na one neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se na temelju razlike u instaliranoj snazi i na temelju prosječnog broja sati rada rasvjete.
b. Rekonstrukcija sustava rasvjete. U ovom slučaju ne mijenjaju se samo žarulje, već se rekonstruiraju sustavi i podsustavi rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Pritom broj žarulja nakon mjere ne treba odgovarati broju instaliranih žarulja prije mjere.
23.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede
23.2. Formula za izračun
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom, poboljšanjem ili instalacijom novih rasvjetnih sustava u zgradama uslužnog sektora i industriji promatraju se u dva slučaja:
a. Zamjena žarulja, pritom se uštede računaju koristeći formule:
pri čemu je:
UFES [kWh/jedinica/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Pinit [W] | Instalirana snaga žarulje prije mjere |
Pnew [W] | Instalirana snaga žarulje nakon mjere |
nhinit [h/god] | Broj sati rada stare žarulje godišnje |
nhnew [h/god] | Broj sati rada nove žarulje godišnje Uobičajeno vrijedi da je nhnew=nhinit osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhnew=nhinit x r |
r | Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom |
nh [h/god] | Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje (h) |
Nlinit | Broj zamijenjenih žarulja |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
b. Rekonstrukcija rasvjete, pritom se uštede računaju koristeći formule:
pri čemu je:
UFES [kWh/jedinica/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Pinit [W] | Instalirana snaga žarulje prije mjere |
Pnew [W] | Instalirana snaga žarulje nakon mjere |
nhinit [h/god] | Broj sati rada stare žarulje godišnje |
nhnew [h/god] | Broj sati rada nove žarulje godišnje Uobičajeno vrijedi da je nhnew=nhinit osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhnew=nhinit x r |
r | Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom |
nh [h/god] | Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje |
Nlinit | Broj žarulja prije mjere |
Nlnew | Broj žarulja nakon mjere |
N | Broj rekonstruiranih sustava ili podsustava rasvjete u projektu |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
Snaga se u slučaju rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora mora računati na način da se zbroje gubici u starteru i prigušnici te u transformatoru i mreži. U postojećim sustavima rasvjete sa živinim žaruljama ti gubici su oko 15 % na prigušnici, a oko 4 % u transformatoru i mreži te snagu same žarulje treba povećati za 19 %. Prilikom ugradnje novih žarulja te zamjene prigušnice gubici uobičajeno iznose oko 10 %, a u transformatoru i mreži ostaju oko 4 % što znači da pri izračunu snagu žarulje treba povećati za 14 %.
23.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
U slučaju a. obvezni podaci za izračun ušteda su broj zamijenjenih odnosno novih žarulja te vrsta stare i nove žarulje (fluorescentna cijev, živina žarulja i dr.). Korištenjem referente vrijednosti za UFES moguće je utvrditi ukupne uštede energije. Ipak, preporuča se da se koristi snaga starih i novih žarulja.
U slučaju instalacije nove rasvjete za instaliranu snagu prije mjere uzimaju se referentne vrijednosti kao za CFL žarulje, odnosno priznaju se uštede samo u slučajevima kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost od preko 60 lm/W pri manjim instaliranim snagama žarulja. Pri većim instaliranim snagama koriste se referentne vrijednosti za metal halogene žarulje, odnosno priznaju se uštede samo kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost od preko 75 lm/W.
U slučaju b. obavezni podaci za izračun ušteda su broj, snaga te vrsta novih i zamijenjenih žarulja te broj rekonstruiranih sustava rasvjete. Za ostale podatke mogu se koristiti referentne vrijednosti ukoliko nema stvarnih podataka.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
Slučaj | a. | b. | ||
Pinit | Instalirana snaga prije mjere | W | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna vrijednost |
Pnew | Instalirana snaga nakon mjere | W | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna vrijednost |
nhinit | Broj sati rada stare žarulje godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
nhnew | Broj sati rada nove žarulje godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
r | Redukcijski faktor | – | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
nh | Referentni broj sati rada žarulja godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
Nlinit | Broj žarulja prije mjere | – | Stvarna vrijednost | Stvarna vrijednost |
Nlnew | Broj žarulja nakon mjere | – | Stvarna vrijednost | Stvarna vrijednost |
N | Broj rekonstruiranih sustava rasvjete | – | – | Stvarna vrijednost |
UFES | Jedinična ušteda energije | kWh/žarulja/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna vrijednost |
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji rasvjetnih tijela ili svjetiljki i/ili račun za isporučena rasvjetna tijela/svjetiljke, iz kojeg je razvidan broj i tip rasvjete.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu rasvjetu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije rasvjete. Potrebno je utvrditi stvarnu staru instaliranu snage rasvjete, novu instaliranu snagu rasvjete te broj radnih sati. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.
23.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti | |
nh [h/god] | 850 – za uredske zgrade 520 – za obrazovne zgrade 2.875 – za bolnice 1.365 – za hotele i restorane 775 – za zgradu za sport 2.165 – za trgovine 3.600 – za industrijske hale |
r | 1 – bez strategije upravljanja 0,9 – djelomično gašenje-paljenje (zoniranje prostorija) 0,9 – vremensko upravljanje 0,8 – senzori prisutnosti 0,8 – prilagodba intenzitetu dnevne svjetlosti |
Pinit [W] | 60 – za žarulje sa žarnom niti 15 – za fluokompaktne žarulje 46 – za fluorescentne cijevi sa elektromagnetskom prigušnicom 38 – za fluorescentne cijevi sa elektroničkom prigušnicom 180 – za natrijeve žarulje 500 – za živine žarulje 300 – za metalhalogene žarulje |
Pnew [W] | 7 – kod zamjene žarulje sa žarnom niti s LED žaruljom 7 – kod zamjene fluokompaktne žarulje s LED žaruljom 30 – kod zamjene fluorescentne cijevi sa T5 fluorescentnom cijevi sa elektroničkom prigušnicom 20 – kod zamjene fluorescentne cijevi sa LED cijevima 60 – kod zamjene visokotlačne natrijeve žarulje novom LED svjetiljkom 110 – kod zamjene živine žarulje novom LED svjetiljkom 110 – kod zamjene metalhalogene žarulje novom LED svjetiljkom |
Napomena: Tamo gdje je primjenjivo, vrijednosti snaga u prethodnoj tablici sadrže i gubitke na predspojnim napravama
23.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda finalne energije |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
23.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 12 godina | Prilog C, Tablica 10 |
24. Ugradnja opreme za regulaciju tehničkih sustava
Opremom za regulaciju smatra se oprema koja omogućava upravljanje i regulaciju rada uređaja i tehničkih sustava prema potrebama krajnjeg korisnika. Ugradnja senzora, elektroničke opreme za komunikaciju u uređaje te opremu za nadzor i regulaciju rada tehničkih sustava omogućava se primanje i slanje podataka o načinu rada i vrijednostima radnih parametara u većoj vremenskoj rezoluciji. Na osnovi prikupljenih podataka, podešavanjem opreme, postavljaju se optimalni radni parametri i režim rada prema stvarnim potrebama korisnika, čime se eliminira nepotrebna potrošnja energije i ostvaruju energetske uštede. Prilikom ugradnje opreme za regulaciju tehničkih sustava potrebno je analizirati i uvođenje sustave kontrole CO2 i CO u cilju sigurnog boravka ljudi u prostoru, posebice tamo gdje se priprema hrana odnosno gdje se koristi otvoreni plamen. U nastavku se razrađuje nekoliko tipičnih mjera koje uključuju regulaciju sustava gdje je unutar svake potrebno analizirati i ugradnju sustava kontrole CO2 i CO u prostoru.
24.1. Ugradnja opreme za regulaciju sustava grijanja
Oprema za regulaciju sustava grijanja u zgradi kod krajnjih korisnika podrazumijeva elemente za regulaciju topline na ogrjevnim tijelima, kao krajnjim elementima u centralnom sustavu grijanja za predaju toplinske energije u prostor za potrebe regulacije temperature zraka u krajnjem prostoru koji se grije. Mogu se ugrađivati uređaji za regulaciju odavanja topline sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom:
– Klasični termostatski radijatorski set i
– Elektronički termostatski radijatorski set (programabilni regulator).
24.1.1. Način određivanja ušteda
Uštede koje su rezultat ove mjere mogu se odrediti korištenjem metode 4. »Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora« koja obuhvaća sve elemente sustav grijanja (proizvodnja, distribucija i odaja toplinske energije) sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom te koristi pristup procijenjenih ušteda energije:
pri čemu je:
UFES | [kWh/jedinica x god] | jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
FES | [kWh/ god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
ηinit | učinkovitost sustava grijanja prije ugradnje opreme | |
ηnew | učinkovitost sustava grijanja nakon ugradnje opreme | |
SHD | [kWh/m2 x god] | specifične godišnje toplinske potrebe zgrade |
A | m2 | ploština korisne površine zgrade |
24.1.2. Formula za izračun ušteda
S obzirom da se ugradnjom opreme za regulaciju sustava grijanja poboljšava učinkovitost sustava predaje (emisije) toplinske energije, gornja formula može se za potrebe ove mjere napisati na sljedeći način[29](Ova je formula također preporučena u EU H2020 projektu MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Installation of thermostatic valves on radiators«.):
pri čemu je:
ηinit_em | učinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije prije ugradnje opreme |
ηnew_em | učinkovitost podsustava grijanja (emisije) toplinske energije nakon ugradnje opreme |
ηboiler | učinkovitost podsustava proizvodnje toplinske energije |
ηdis | učinkovitost podsustava distribucije sustava toplinske energije |
24.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
ηinit_em | učinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije prije ugradnje opreme |
ηnew_em | učinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije nakon ugradnje opreme |
ηboiler | učinkovitost podsustava proizvodnje toplinske energije |
ηdis | učinkovitost podsustava distribucije toplinske energije |
SHD | specifične godišnje toplinske potrebe zgrade |
A | ploština korisne površine zgrade |
Uštede energije moguće je izračunati uz korištenje svih podataka specifičnih za pojedini projekt. U slučaju korištenja ulaznih podatak specifičnih za projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju sustav grijanja u zgradi i/ili račun za isporučenu opremu,
– izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podatci o učinkovitosti podsustava, specifičnim godišnjim toplinskim potrebama i korisnoj površini zgrade/dijela zgrade u kojem je ugrađena oprema za automatsku regulaciju.
U nedostatku specifičnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz potpuno ili djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za regulaciju. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju sustav grijanja u zgradi i/ili račun za isporučenu opremu, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.
24.1.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti ovise o ugrađenoj opremi za regulaciju kao i o sektoru u kojem se mjera provodi (Prilog B, Tablice 1 i 2).
SHD [kWh/m2] | Prilog B, Tablica 1 |
Učinkoviotst podustsva | |
ηboiler | 0,84 |
ηdis | 0,93 |
ηinit_em | 0,78 |
ηnew_em | 0,93 – za klasični termostatski radijatorski set 0,97 – za elektronički termostatski radijatorski set (programabilni regulator)* |
*Vrijednosti su definirane prema normi HRN EN 15316-2-1 (Sustavi grijanja u zgradama. Metoda za izračun energetskih zahtjeva sustava i učinkovitosti sustava. Sustavi emisije toplinske energije)
U slučaju kućanstava, moguće je definirati referentnu vrijednost za (SHD x A) koja predstavlja prosječnu potrošnju kućanstva za grijanje i iznosi 12.400 kWh/god (ova je vrijednost utvrđena u poglavlju 1.1.1.4). U slučaju provedbe mjere u uslužnom sektoru, nužno je poznavati vrijednosti SHD i A za zgradu u kojoj se mjera provodi.
24.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Godišnje smanjenje emisija ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
e | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za korišteno gorivo/toplinsku energiju, a prema Prilogu B, Tablica 3 – ukoliko nije poznato koje se gorivo koristi, uzima se faktor za prirodni plin |
24.1.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 5 godina | Prilog C, Tablica 10 |
24.2. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete
Oprema za regulaciju sustava rasvjete upravlja radom rasvjete prilagođavajući isti prema stvarnim potrebama, uzimajući u obzir okupiranost prostora i/ili dostupnost prirodnog osvjetljenja. Navedeno uključuje:
• Senzore osvijetljenosti;
• Vremensko upravljanje;
• Djelomično paljenje gašenje (zoniranje) i
• Senzore prisutnosti.
24.2.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
24.2.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora temelji se na formuli:
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinca god)] | jedinična ušteda energije ugradnjom jednog seta opreme za automatsku regulaciju sustava |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
P | [W] | instalirana snaga svih izvora svijetlosti sa pripadajućim gubicima na predspojnim napravama kojim upravlja ugrađena oprema za automatsku regulaciju |
r | redukcijski faktor koji ovisi o novo primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom (ugrađenom opremom za automatsku regulaciju sustava rasvjete) prema donjoj tablici | |
nh | [h/god] | referentni godišnji sati rada sustava rasvjete prema donjoj tablici |
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima[30](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se prema Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017, Republika Slovenija):
pri čemu je:
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
NUi | [kWh/(jedinica god)] | normirana godišnja ušteda energije jednog seta opreme za automatsku regulaciju sustava prema donjoj tablici |
24.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
P | u sektoru usluga i industrije instalirana snaga svih izvora svijetlosti sa pripadajućim gubicima na predspojnim napravama kojim upravlja ugrađena oprema za automatsku regulaciju, zasebno grupirana prema tipu opreme koja je ugrađena za automatsku regulaciju rada sustava rasvjete (senzori osvijetljenosti, vremensko upravljanje, djelomično paljenje gašenje, senzori prisutnosti) i |
broj ugrađene opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima |
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju rasvjete i/ili račun za isporučenu opremu,
– izvještaj o instaliranoj rasvjeti koja je upravljana ugrađenom opremom za automatsku regulaciju rasvjete. Minimalno, izvještaj mora sadržavati instaliranu snagu predmetne rasvjete.
Izvještaj može biti i sastavni dio izvještaja o energetskom pregledu ili projektne dokumentacije, a potrebno ga je posjedovati za ugradnju opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora.
Za provedbu mjere u kućanstvima, uz korištenje normirane godišnje uštede NUi, potreban je samo zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju rasvjete i/ili račun za isporučenu opremu, iz kojega će biti razvidan broj ugrađene opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima.
24.2.4. Referentne vrijednosti
Sektor usluga i industrija | ||
nh | [h/god] | 850 – za uredske zgrade 520 – za obrazovne zgrade 2.875 – za bolnice 1.365 – za hotele i restorane 775 – za zgradu za sport 2.165 – za trgovine 3.600 – za industrijske hale |
r | – | 0,9 – djelomično gašenje-paljenje (zoniranje prostorija) 0,9 – vremensko upravljanje 0,8 – senzori prisutnosti 0,8 – prilagodba intenzitetu dnevne svijetlosti |
Referentne vrijednosti prema referentnim vrijednostima pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije:
Sektor kućanstva | ||
NUi | [kWh/(jedinica god)] | 40 |
24.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
24.2.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 10 godina | Prilog C, Tablica 10 |
24.3. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila
Oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u zgradi prije svega uključuje prekidače za eliminiranje gubitaka u režimu rada čekanja (eng. stand-by) te daljinski upravljive programibilne utičnice.
24.3.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
24.3.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda ugradnje opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila[31](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri » Standby killer in households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)«, metoda »Stand-By Verbrauchsreduktion in Haushalten«.):
pri čemu je:
UFES | [kWh/(jedinca god)] | jedinična ušteda energije ugradnjom jednog seta opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
PG | [W] | snaga svih uređaja u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) priključenih na jedan set opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila |
PP | [W] | snaga opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila |
tSB | [h/god] | godišnji sati rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) |
ta | [h/god] | godišnji sati rada kada je oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u pogonu |
24.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
PG | [W] | snaga svih uređaja u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) priključenih na jedan set opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila |
PP | [W] | snaga opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila |
tSB | [h/god] | godišnji sati rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) |
ta | [h/god] | godišnji sati rada kada je oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u pogonu |
i | – | broj ugrađenih setova opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila |
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila i/ili račun za isporučenu opremu, iz kojeg je razvidan broj ugrađenih setova opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu opremu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o instaliranim uređajima koji su upravljani ugrađenom opremom za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila. Izvještaj mora sadržavati izmjerenu ukupnu snagu uređaja u režimu rada čekanja, izmjerenu snagu opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila te podatak o godišnjim satima rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by).
24.3.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti[32](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Standby killer in households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.), metoda »Stand-By Verbrauchsreduktion in Haushalten«.):
Referentne vrijednosti | ||
PG | [W] | 5,14 |
PP | [W] | 0,50 |
tSB | [h/god] | 7.300 |
ta | [h/god] | 8.760 |
UFES | [kWh/(jedinica god)] | 33,10 |
24.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
eEL | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3 |
24.3.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
24.4 Ugradnja opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja
Ugradnjom termostatskih radijatorskih setova na ogrjevna tijela nekadašnji sustav grijanja s konstantnim protokom postaje centralni sustav grijanja s promjenjivim protokom. S osnovnim ciljem postizanja ravnomjerne raspodjele ogrjevnog medija/topline u cijevnom razvodu centralnog sustava grijanja, potrebno je provesti hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja ugradnjom automatskih ventila za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja. Određivanje odgovarajuće veličine automatskih veličina za hidrauličko balansiranje i pozicije u sklopu cijevnog razvoda sustava grijanja mora biti provedeno od strane ovlaštenog strojarskog projektanta.
Mjera stoga obuhvaća ugradnju termostatskih radijatorskih setova i automatskih ventila za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja.
Mjera se odnosi samo na zgrade sa centralnim sustavom grijanja na kotlovnicu ili preko zajedničke toplinske podstanice.
24.4.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
24.4.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja je:
pri čemu je:
UFES | [kWh/jedinica x god] | jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji zbog ugradnje opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja u zgradi |
FES | [kWh/ god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji zbog ugradnje opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja u zgradama |
η | učinkovitost sustava grijanja | |
SHD | [kWh/m2 x god] | specifične godišnje toplinske potrebe zgrade |
A | m2 | ploština korisne površine zgrade |
f | faktor uštede energije |
24.4.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Uštede energije mogu se izračunati korištenjem sljedećih podataka specifičnih za svaku pojedinačnu zgradu:
η | učinkovitost sustava grijanja |
SHD | specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) |
A | ploština korisne površine zgrade |
U slučaju korištenja ulaznih podataka specifičnih za svaki pojedinačni projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– zapisnik o primopredaji opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava,
– izvještaj o energetskom pregledu, projektna dokumentacija ili druga slična dokumentacija iz koje su razvidni podatci o učinkovitosti sustava, specifičnim godišnjim toplinskim potrebama i korisnoj površini zgrade.
U nedostatku specifičnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz potpuno ili djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za hidrauličko uravnoteženje sustava. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.
24.4.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti[33](Metoda, kao i vrijednost faktora f preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Optimizacija sistema ogrevanja v stavbah z več posameznimi deli«.):
Referentne vrijednosti | ||
η | 0,710 – za kotlovnice 1 – za sustave daljinskog grijanja | |
SHD | [kWh/m2 x god] | Prilog B, Tablica 1 |
f | [%] | 10 |
24.4.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3 |
ePP | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3 |
24.4.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 10 godina | Prilog C, Tablica 10 |
24.5. Zamjena regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode
Regulator za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode, obuhvaća regulacijski uređaj sa svim osjetnicima temperature i tlaka koji omogućavaju regulaciju sustava za grijanje sukladno vanjskim uvjetima i potrebama krajnjeg korisnika. Naime, u postojećim toplinskim podstanicama postoji velik broj regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode starije generacije, koji nemaju mogućnost podešavanja naprednih funkcija za regulaciju te nemaju funkciju spajanja na sustav daljinskog nadzora i upravljanja. Ugradnjom regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode s naprednim ECO funkcijama osigurati će se optimalna regulacija na razini toplinske podstanice, kao i rad cijelog sustava u optimalnim uvjetima, čime se omogućava odgovor na potražnju pri čemu se rad uređaja i tehničkih sustava optimizira te se na taj način ostvaruju uštede u potrošnji energije.
24.5.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
24.5.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode u toplinske podstanice je[34](Predložena metoda temelje se na Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017, Republika Slovenija.):
pri čemu je:
UFES | [kWh/god] | jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode |
SHD | [kWh/m2god] | godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade |
SWD | [kWh/m2god] | specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A | [m2] | površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice |
k | faktor (normirani) uštede energije zamjenom regulatora u toplinskoj podstanici | |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
24.5.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Uštede energije mogu se izračunati korištenjem sljedećih podataka specifičnih za svaku pojedinačnu zgradu:
SHD | specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata) |
SWD | specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV |
A | ploština korisne površine zgrade |
U slučaju korištenja ulaznih podataka specifičnih za svaki pojedinačni projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:
– zapisnik o primopredaji opreme za regulaciju u toplinskoj podstanici,
– izvještaj o energetskom pregledu, projektna dokumentacija ili druga slična dokumentacija iz koje su razvidni podatci o specifičnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i za potrošnu toplu vodu te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.
U nedostatku specifičnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za regulaciju. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za regulaciju, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.
24.5.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti[35](Metoda je preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Celovita prenova toplotne postaje«. S obzirom na to da se ovdje radi o djelomičnoj obnovi toplinske stanice, odnosno samo o ugradnji napredne regulacije, faktor k je smanjen s 10 % koliki je za cjelovitu obnovu podstanice na 2 %. Ovaj podatak temelji se na dostupnoj literaturi (Lillqvist, R. »Energy Efficient Design of District Heating Substations«, Alfa Laval Nordic Oy 2017), prema kojoj se ovakvom regulacijom postižu štede u zgradi od 3,3 %. Zbog konzervativnosti ocjene, ovaj je postotak smanjen na 2 %.):
Referentne vrijednosti | |||
SHD | [kWh/m2 x god] | Prilog B, Tablica 1 | |
SWD | [kWh/m2 x god] | Stambene zgrade | |
12,5 | ≤ tri stambene jedinice | ||
16,0 | > tri stambene jedinice | ||
Zgrade uslužnog sektora | |||
3,5 | javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.) | ||
0,5 | ostale zgrade uslužnog sektora | ||
k | [%] | 0,02 |
24.5.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova |
FES | [kWh/(god)] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
eTE | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3 |
24.5.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 10 godina | Prilog C, Tablica 10 |
25. zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete
Uobičajeno se zamjenjuju cijele svjetiljke sa živinim žaruljama, metal-halogenim odnosno natrijevim žaruljama novom visokoučinkovitom LED rasvjetom. Dodatno, moguće je uvesti naprednije oblike upravljanja radom sustava javne rasvjete poput redukcija svjetlosnog toka u zadanim vremenskim periodima.
Razlikuju se dva tipična slučaja:
a. Zamjena postojećih žarulja s novim, učinkovitijima. Ovaj slučaj karakterističan je za situaciju kada postojeća rasvjeta zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 i važećih zakona u području javne rasvjete te se mijenjaju samo rasvjetna tijela. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike u instaliranoj snazi rasvjetnih tijela te referentnog broja sati rada javne rasvjete godišnje.
b. Rekonstrukcija sustava javne rasvjete te ugradnja novih, učinkovitijih rasvjetnih tijela i žarulja. Ovaj slučaj je karakterističan za slučaj kada postojeći sustav javne rasvjete ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te se prilikom sufinanciranja mjera energetske učinkovitosti zahtjeva rekonstrukcija sustava kako bi se zadovoljili zahtjevi navedene norme i ostalih važećih zakona i tehničke regulative. Pri izračunu ušteda energije u ovom slučaju simulira se rasvjetna situacija s postojećim tehnologijama uz zadovoljavanje pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normom HRN EN 13201 te se izračunavaju pripadni energetski pokazatelji za takvu konfiguraciju (instalirana snaga u kW i godišnja potrošnja energije u kWh/god). Tako simulirano stanje čini referentno postojeće stanje i u obzir se uzima kroz faktor simulacije. Ovaj slučaj uključuje i instalaciju novog sustava javne rasvjete. Kod izgradnje nove javne rasvjete simulacija se izrađuje sa natrijevim izvorima svjetlosti nazivne snage 70, 150 ili 250 W kao proračunska pretpostavka postojećeg stanja.
25.1. Način određivanje ušteda
Procijenjene uštede.
25.2. Formula za izračun
a. Zamjena rasvjetnih tijela
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom rasvjetnih tijela u sustavima javne rasvjete:
pri čemu je:
UFES [kWh/žarulja/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Pinit [W] | Instalirana snaga prije mjere |
Pnew [W] | Instalirana snaga nakon mjere |
nhinit [h/god] | Broj sati rada stare žarulje godišnje |
nhnew [h/god] | Broj sati rada nove žarulje godišnje. Uobičajeno vrijedi da je nhinit = nhnew osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhinit = nhnew x r |
r | Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom |
nh [h/god] | Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
Ninit [broj žarulja] | Broj starih žarulja (jednak je broju novih žarulja) |
b. Poboljšanje, rekonstrukcija ili instalacija novih sustava javne rasvjete
U slučaju kada dolazi do rekonstrukcije cijelog sustava javne rasvjete kako bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona, koristi se faktor simulacije FS. Pri tome je pri izračunu ušteda potrebno promatrati cjelinu gdje se primjenjuju mjere, npr. ulicu ili trg. Dijeljenjem simuliranog broja žarulja (s kojim bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona) i stvarnog broja žarulja prije primjene mjera izračunava se faktor simulacije:
pri čemu je:
Ninit [broj žarulja] | Broj starih žarulja |
NinitS | Simulirani broj žarulja prije provođenja mjera |
FS | Faktor simulacije: <1 u slučaju da postojeći sustav prelazi zahtjeve norme HR EN 13201 1 u slučaju da postojeći sustav zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 >1 u slučaju da postojeći sustav ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te simulacija pokazuje da bi trebalo smanjiti razmak između stupova ili povećati snagu postojećih sijalica |
UFES [kWh/žarulja/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
Pinit [W] | Instalirana snaga prije mjere |
Pnew [W] | Instalirana snaga nakon mjere |
nhinit [h/god] | Broj sati rada stare žarulje godišnje |
nhnew [h/god] | Broj sati rada nove žarulje godišnje. Uobičajeno vrijedi da je nhinit = nhnew osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhinit = nhnew x r |
r | Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom |
nh [h/god] | Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
N | Broj podsustava javne rasvjete rekonstruiran u projektu |
Snaga se u slučaju javne rasvjete mora računati na način da se zbroji snaga žarulja te gubici u prigušnici i transformatoru. U postojećim sustavima javne rasvjete gubici prigušnica iznose oko 15 %, gubici u transformatoru i mreži oko 4 % te snagu same žarulje treba povećati za 19 %.
25.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju a.:
− broj, vrsta i snaga zamijenjenih žarulja te broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom
− broj, vrsta i snaga novih žarulja, broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je predviđena strategija upravljanja javnom rasvjetom
S obzirom na to da u sustavima rasvjete postoje mjerni uređaji za potrošnju energije, preporuča se koristiti mjerene vrijednosti potrošnje električne energije prije i poslije provedbe mjere EnU, čime bi se dobila najtočnija ocjena ušteda, bez ulaganja velikih napora u prikupljanje podataka.
Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju b.:
− broj, vrsta i snaga zamijenjenih žarulja, određeni faktor simulacije te broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom
− broj, vrsta i snaga novih žarulja, broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je predviđena strategija upravljanja javnom rasvjetom.
U ovom slučaju mjerena potrošnja energije prije i nakon mjere nije relevantan pokazatelj ušteda energije jer je provedena rekonstrukcija i povećanje kvalitete sustava javne rasvjete.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
Slučaj | a. | b. | ||
Pinit | Instalirana snaga prije mjere | W | Stvarna vrijednost | Stvarna/referentna1 vrijednost |
Pnew | Instalirana snaga nakon mjere | W | Stvarna vrijednost | Stvarna vrijednost |
nhinit | Broj sati rada stare žarulje godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
nhnew | Broj sati rada nove žarulje godišnje. | h/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
r | Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom | – | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
nh | Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
Ninit | Broj zamijenjenih žarulja | – | Stvarna vrijednost | – |
NS | Simulirani broj žarulja prije provođenja mjera | – | – | Stvarna vrijednost |
FS | Faktor simulacije | – | – | Stvarna vrijednost |
1 Referentna vrijednost koristi se samo u slučaju instaliranja novog sustava javne rasvjete
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji rasvjetnih tijela ili svjetiljki i/ili račun za isporučena rasvjetna tijela/svjetiljke, iz kojeg je razvidan broj i tip rasvjete.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu rasvjetu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije rasvjete. Potrebno je utvrditi stvarnu staru instaliranu snage rasvjete, novu instaliranu snagu rasvjete te broj radnih sati. Broj radnih sati se određuje za svako mjerno mjesto zasebno, odnosno u specifičnim slučajevima za svaku svjetiljku zasebno. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda javne rasvjete.
25.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti[36](Program energetske obnove javne rasvjete u Republici Hrvatskoj (izrađivač EIHP za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2017.)):
Referentne vrijednosti | |
nh [h/god] | 4.100 – u slučaju kada je poznata strategija upravljanja rasvjetom 3.572 – u slučaju kada nije poznata strategija upravljanja rasvjetom |
r | 1 – bez kontrolne strategije 0,72 – 50 % smanjenje snage od 23 do 6 sati 0,65 – 100 % smanjenje snage od 1 do 5 sati |
Fs | 1,3 |
Pinit [W] | 85 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 70 W (prometnice nižeg intenziteta) 155 – za živinu svjetiljku sa žaruljom snage 125 W (prometnice nižeg intenziteta) 180 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 150 W (prometnice srednjeg intenziteta) 310 – za živinu svjetiljku sa žaruljom snage 250 W (prometnice srednjeg intenziteta) 300 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 250 W (prometnice višeg intenziteta) 500 – za živinu svjetiljku sa živinu svjetiljku sa žaruljom snage 400 W (prometnice srednjeg intenziteta) 480 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 400 W (prometnice najvišeg intenziteta i reflektori) |
Pnew [W] | 30 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 70 W ili živinom od 125 W 60 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 150 W ili živinom od 250 W 100 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 250 W ili živinom od 400 W 130 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 400 W |
UFES [kWh/ god po novo ugrađenoj svjetiljci] | 336 – ukoliko su podaci o snagama nepoznati |
Napomena: Tamo gdje je primjenjivo, vrijednosti snaga u prethodnoj tablici sadrže i gubitke na predspojnim napravama
25.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda finalne energije |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
25.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 13 godina | Prilog C, Tablica 10 |
26. Poticanje elektromobilnosti
Jedna od ključnih mjera poticanja energetske učinkovitosti u gradskom prometu je poticanje građana na korištenje električnih vozila (npr. električni bicikl, električni moped i sl.). Korištenjem takvih vozila u gradskom prometu potiče se čišći transport te se smanjuje onečišćenje zraka, jer električna vozila nemaju emisije štetnih plinova. Njihovim korištenjem smanjuje se potrošnja fosilnih goriva i zagađenost okoliša bukom te se doprinosi održivom razvoju društva. U obzir se uzimaju sljedeća vozila:
– električni bicikli i romobili te
– električna vozila razvrstana u kategorije L sukladno članku 5. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN br. 85/16, 4/17), izuzev vozila kategorije L3 (motocikl) za koje je određen način utvrđivanja ušteda.
26.1. Bicikli i romobili s električnim pogonom
Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije prilikom kupnje električnih bicikala ili romobila, koje se ostvaruju uslijed prelaska s ostalih načina prijevoza, primarno korisnika prijevoznih sredstava L i M1 kategorije. Pri tome je uvažena pretpostavka da će kod jednog dijela korisnika doći do prelaska s korištenja javnog prijevoza ili pješačenja na korištenje električnih bicikla odnosno romobila.
Uvođenjem električnih bicikala ili romobila mijenja se razdioba načina prijevoza, stoga je u proračun uveden »faktor prelaska« koji određuje udjele pojedinog načina prijevoza koji se zamjenjuje električnim biciklima i romobilima.
Osim toga, uveden je i »faktor relacije« koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom. Naime, biciklom ili romobilom može se do određenog odredišta ići putem kojim nije dozvoljeno prometovati vozilima kategorije M ili L pa se stoga ukupna udaljenost prijeđenog puta smanjuje.
26.1.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
26.1.2. Formula za izračun ušteda
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnih bicikala/romobila |
EM1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
Eebic | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije električnog bicikla ili romobila |
FP | [%] | faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz električnim biciklom ili romobilom |
FrML | faktor relacije koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom kategorije M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom | |
PRebic | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža električnog bicikla ili romobila |
Nebic | [broj vozila] | broj nabavljenih električnih bicikala ili romobila |
Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem električnih bicikala ili romobila definiran je sljedećom formulom:
26.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
EM1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
Eebic | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije električnog bicikla ili romobila |
FP | [%] | faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz električnim biciklom ili romobilom |
FrML | faktor relacije koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom kategorije M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom | |
PRebic | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža električnog bicikla ili romobila |
Nebic | [broj vozila] | broj nabavljenih električnih bicikala ili romobila |
eCO2,M1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija osobnog vozila (M kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eCO2,L1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija osobnog vozila (L kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eEL | [kgCO2/ kWh] | emisijski faktor električne energije |
S obzirom na to da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih električnih bicikala ili romobila.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o biciklima/romobilima ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja bicikla/romobila (zapisnik o primopredaji ili sl.).
26.1.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[37](Referentne vrijednosti specifične potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže električnog bicikla/romobila preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
EM1 | [kWh/km] | 0,65 |
EL1 | [kWh/km] | 0,26 |
Eebic | [kWh/km] | 0,01 |
PRebic | [km/vozilo] | 1100 |
FrML | 1,17 | |
eCO2,M1 | [kgCO2/ km] | 0,17 |
eCO2,L1 | [kgCO2/ km] | 0,07 |
eEL | [kgCO2/ kWh] | 0,235 |
Referentne vrijednosti za faktore prijelaza za pojedini način prijevoza su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):
Faktor prijelaza (FP)
Oznaka | Opis | faktor prijelaza |
FPM1 | prijelaz s korištenja vozila M1 kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje električnog bicikla ili romobila | 34 % |
FPL1 | prijelaz s korištenja vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje električnog bicikla ili romobila | 27 % |
FPM3 | prijelaz s korištenja vozila gradskog javnog prijevoza na korištenje električnog bicikla ili romobila | 8 % |
FPbic | prijelaz s korištenja klasičnih bicikala ili romobila na korištenje električnog bicikla ili romobila | 31 % |
Suma | 100 % |
26.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [kgCO2/ god] | smanjenje emisija ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom |
eCO2,M1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eCO2,L1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eEL | [kgCO2/ kWh] | emisijski faktor električne energije |
Primjenom referentnih vrijednosti, izračun smanjenja emisija ostvarenih uvođenjem električnih bicikala ili romobila definiran je sljedećom formulom:
26.1.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
26.2. Laka motorna vozila na dva kotača s električnim pogonom (vozila kategorije L1)
Mjera podrazumijeva uvođenje vozila s električnim pogonom kategorije L1 (lako motorno vozilo na dva kotača) kao djelomičnu zamjenu u prometovanju vozilima kategorija M1 i L s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Pri tome je uvažena pretpostavka da će kod jednog dijela korisnika doći do prelaska s korištenja javnog prijevoza ili pješačenja na korištenje lakog motornog vozila s električnim pogonom.
Uvođenjem lakih motornih vozila na dva kotača s električnim pogonom mijenja se razdioba načina prijevoza, stoga je u proračun uveden »faktor prelaska« koji određuje udjele pojedinog načina prijevoza koji se zamjenjuje novim vozilima s električnim pogonom.
26.2.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
26.2.2. Formula za izračun ušteda
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnog vozila |
EM1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL1e | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom |
FP | [%] | faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz na vozilo s električnim pogonom |
PRL1e | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom |
NL1e | [broj vozila] | broj nabavljenih vozila s električnim pogonom |
Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećom formulom:
26.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
EM1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL1e | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom |
FP | [%] | faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz na vozilo s električnim pogonom |
PRL1e | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom |
NL1e | [broj vozila] | broj nabavljenih vozila s električnim pogonom |
eCO2,M1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eCO2,L1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eEL | [kgCO2/ kWh] | emisijski faktor električne energije |
S obzirom na to da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih vozila.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o vozilu ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja vozila (zapisnik o primopredaji ili sl.).
26.2.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[38](Referentne vrijednosti specifične potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže električnog bicikla/romobila preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
EM1 | [kWh/km] | 0,65 |
EL1 | [kWh/km] | 0,26 |
EL1e | [kWh/km] | 0,01 |
PRL1e | [km/vozilo] | 1300 |
eCO2,M1 | [kgCO2/ km] | 0,17 |
eCO2,L1 | [kgCO2/ km] | 0,07 |
eEL | [kgCO2/ kWh] | 0,235 |
Referentne vrijednosti za faktore prijelaza za pojedini način prijevoza su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):
Faktor prijelaza (FP)
Oznaka | Opis | Faktor prijelaza |
FPM1 | Prijelaz s korištenja vozila M1 kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje vozila s električnim pogonom | 34 % |
FPL1 | Prijelaz s korištenja vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje vozila s električnim pogonom | 27 % |
FPM3 | Prijelaz s korištenja vozila gradskog javnog prijevoza na korištenje vozila s električnim pogonom | 8 % |
FPbic | Prijelaz s korištenja klasičnih bicikala ili romobila na korištenje vozila s električnim pogonom | 31 % |
Suma | 100 % |
26.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [kgCO2/ god] | smanjenje emisija ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom |
eCO2,M1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eCO2,L1 | [kgCO2/ km] | prosječna specifična emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem |
eEL | [kgCO2/ kWh] | emisijski faktor električne energije |
Primjenom referentnih vrijednosti, izračun smanjenja emisija ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećom formulom:
26.2.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 8 godina | Prilog C, Tablica 10 |
26.3. Mopedi i motocikli s tri ili četiri kotača s električnim pogonom (vozila kategorije L2 – L7, osim kategorije L3)
Mjera podrazumijeva uvođenje vozila s električnim pogonom kategorija L2 (moped s tri kotača), L4 (motocikl s bočnom prikolicom), L5 (motorni tricikl), L6 (laki četverocikl) i L7 (teški četverocikl) kao djelomičnu zamjenu u prometovanju osobnim vozilima (kategorije M1) s motorom s unutarnjim izgaranjem.
26.3.1. Način određivanja ušteda
Izračun ušteda temelji se na razlici prosječne specifične potrošnje energije osobnih vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i prosječne specifične potrošnje energije vozila s električnim pogonom.
26.3.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom:
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom |
FES | [kWh/god] | ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnog vozila |
EM1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL2,L4,L5,L6,L7e | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5, L6, L7) |
PRL2,L4,L5,L6,L7e | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom |
NL2,L4,L5,L6,L7e | [broj vozila] | broj nabavljenih vozila s električnim pogonom |
Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećim izrazom:
26.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
EM1 | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL2,L4,L5,L6,L7e | [kWh/km] | prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5. L6, L7) |
PRL2,L4,L5,L6,L7e | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom |
NL2,L4,L5,L6,L7e | [broj vozila] | broj nabavljenih vozila s električnim pogonom |
EM1CO2 | [kgCO2/km] | prosječna specifična emisija stakleničkih plinova osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
S obzirom na to da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih vozila.
Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o vozilu ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja vozila (zapisnik o primopredaji ili sl.).
26.3.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[39](Referentne vrijednosti specifične potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže vozila s električnim pogonom preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
EM1 | [kWh/km] | 0,65 |
EL2,L4,L5,L6,L7e | [kWh/km] | 0,03 |
PRL2,L4,L5,L6,L7e | [km/vozilo] | 3500 |
EM1CO2 | [kgCO2/km] | 0,17 |
EL2,L4,L5,L6,L7eCO2 | [kgCO2/km] | 0,01 |
26.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [tCO2/god] | Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom |
EM1CO2 | [kgCO2/km] | Prosječna specifična emisija stakleničkih plinova osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem |
EL2,L4,L5,L6,L7eCO2 | [kgCO2/km] | Prosječna specifična emisija stakleničkih plinova vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5. L6, L7) |
PRL2,L4,L5,L6,L7e | [km/vozilo] | Prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom |
NL2,L4,L5,L6,L7e | [broj vozila] | Broj nabavljenih vozila s električnim pogonom |
Primjenom referentnih vrijednosti, izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećim izrazom:
26.3.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 8 godina | Prilog C, Tablica 10 |
27. Poticanje učinkovite potrošnje goriva u cestovnom prijevozu
Budući da se jedna trećina potrošnje energije u EU-u odnosi na sektor prijevoza, povećanje učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prijevozu ima važnu ulogu u suočavanju s tim izazovima. Prilikom vožnje zbog otpora kotrljanja guma pripisuje se 20 % do 30 % potrošnje goriva vozila. Stoga je smanjenje otpora kotrljanja važno za povećanje učinkovitosti potrošnje goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Rezultat poboljšanog prianjanja guma na mokroj podlozi bit će manji broj nesreća i smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba. Nakon čestica, buka s prometnica drugo je najopasnije opterećenje za zdravlje izazvano okolišnim čimbenicima. Upotreba guma s najboljim razredom vanjske buke kotrljanja u EU-u može smanjiti učinke na zdravlje povezane s bukom. Slijedom toga donosi se Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. o označavanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre s početkom primjene od 2012. godine. Glavni je cilj Uredbe o označivanju guma učiniti cestovni promet sigurnijim te gospodarski i ekološki učinkovitijim promicanjem sigurnih guma učinkovite potrošnje goriva i niskih razina vanjske buke kotrljanja. Njezin je cilj i potrošačima pružiti više podataka u obliku standardne oznake, čime se omogućuje bolja informiranost potrošača prije donošenja odluke o kupnji. Učinkovitost potrošnje goriva vrlo je bitna u kontekstu zabrinutosti EU-a u pogledu sigurnosti opskrbe energijom, ovisnosti o uvozu energije i potrebe za rješavanjem pitanja klimatskih promjena.
Uredbom su obuhvaćene gume za osobna vozila (gume C1), laka gospodarska vozila (gume C2) i teška teretna vozila (gume C3). Izuzete su obnovljene gume, gume čavlerice i gume za brojne posebne primjene, kao što su trkaće i rezervne gume. Uredba uključuje tri međusobno povezana parametra radnog učinka: učinkovitost potrošnje goriva (na temelju otpora kotrljanja), prianjanje na mokroj podlozi i vanjska buka kotrljanja. Uredbom su utvrđeni razredi za sva tri parametra. Učinkovitost potrošnje goriva guma definirana je s obzirom na koeficijent otpora kotrljanja. Prikazana je na oznaci kao raspon boja od A do G, pri čemu najbolji razred učinkovitosti potrošnje goriva (razred A) ima najniži koeficijent otpora kotrljanja. Gume učinkovite potrošnje goriva isplative su jer uštede goriva i više nego nadoknađuju povećanje kupovne cijene guma koja proizlazi iz većih troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, potrebno je poticati kupnju guma viših razreda energetske učinkovitosti na način da se omogući valorizacija i verifikacija ušteda za tu mjeru.
Ovom metodologijom se za mjeru zamjene starih ili kupnje novih energetski učinkovitih guma (energetski razred A i B) utvrđuje metoda izračuna i zahtjevi za podacima kako bi se odredio učinak i procijenile uštede u kWh na godišnjoj razini. Mjere su sljedeće:
– korištenje guma energetski viših razreda za teška teretna vozila (gume klase C3);
– korištenje guma energetski viših razreda za laka gospodarska vozila (gume klase C2);
– korištenje guma energetski viših razreda za osobna vozila (gume klase C1) te
– punjenje guma na optimalnu vrijednost za osobna vozila.
27.1. Korištenje guma energetski viših razreda za teška teretna vozila (gume klase C3)
27.1.1. Način određivanja ušteda
Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na teškim teretnim vozilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.
27.1.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama:
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu |
FES | [kWh/god] | ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma |
FV | faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva teških teretnih vozila | |
RRCN | prosječni koeficijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B | |
RRCX | prosječni koeficijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C3) | |
PG | [l/100 km] | prosječna potrošnja teških teretnih vozila |
PK | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža teških teretnih vozila |
Ed | [kWh/l] | energetska vrijednost dizelskog goriva |
N | broj vozila na kojima su promijenjene gume |
27.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva teškog teretnog vozila te broju prijeđenih kilometara godišnje.
Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka specifičnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća:
– račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume;
– izvještaj s podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika.
Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.
27.1.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[40](Referentne vrijednosti prosječne potrošnje goriva, prosječne godišnje kilometraže, energetske vrijednosti goriva i faktora emisije goriva preuzete su iz Priloga B.):
RRC – Prosječni koeficijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C3):
Energetska oznaka | RRCx | ||
A | 4,0 | ||
B | 4,55 | ||
C | 5,55 | ||
D | 6,55 | ||
E | 7,55 | ||
F | 8,1 | ||
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost | |
FV | 0,114 | ||
PG | [l/100 km] | 29,7 | |
PK | [km/vozilo] | 52.000 | |
Ed | [kWh/l] | 10,02 | |
FEd | [kgCO2/kWh] | 0,267 |
27.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [kgCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma |
FEd | [kgCO2/kWh] | emisijski faktor za dizelsko gorivo |
27.1.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 3 godine | Prilog C, Tablica 10 |
27.2. Korištenje guma energetski viših razreda za laka dostavna vozila (gume klase C2)
27.2.1. Način određivanja ušteda
Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na lakim dostavnim vozilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.
27.2.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama:
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu |
FES | [kWh/god] | ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma |
FV | faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva lakih dostavnih vozila | |
RRCN | prosječni koeficijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B | |
RRCX | prosječni koeficijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C2) | |
PG | [l/100 km] | prosječna potrošnja lakih dostavnih vozila |
PK | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža lakih dostavnih vozila |
EG | [kWh/l] | energetska vrijednost goriva |
N | broj vozila na kojima su promijenjene gume |
27.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva lakog dostavnog vozila te broju prijeđenih kilometara godišnje.
Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka specifičnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća:
– račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume;
– izvještaj s podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika.
Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.
27.2.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:
RRC – Prosječni koeficijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C2):
Energetska oznaka | RRCX |
A | 5,5 |
B | 6,15 |
C | 7,4 |
D | Ne postoji |
E | 8,65 |
F | 9,9 |
G | 10,6 |
FV – Faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva lakih dostavnih vozila:
Parametar | Referentna vrijednost |
FV | 0,117 |
PG – Prosječna potrošnja goriva:
Gorivo | Prosječna potrošnja (l/100 km) |
Benzin | 8,1 |
Dizel | 9,1 |
UNP | 8,9 |
PK – Prosječna godišnja kilometraža:
(km/vozilo) | Cjelogodišnje gume | Ljetne gume | Zimske gume |
Benzin | 20.000 | 12.000 | 8.000 |
Dizel | 20.000 | 12.000 | 8.000 |
UNP | 20.000 | 12.8800 | 8.000 |
EG – Energetska vrijednost goriva:
Gorivo | Energetska vrijednost goriva (kWh/l) |
Benzin | 9,35 |
Dizel | 10,02 |
UNP | 7,16 |
FEg – Faktor emisije goriva:
Gorivo | Faktor emisije goriva (kgCO2/kWh) |
Benzin | 0,250 |
Dizel | 0,267 |
UNP | 0,227 |
27.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [kgCO2/god] | Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma |
FEg | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor goriva |
27.2.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere iznosi 100.000 km, što je ekvivalentno životnom vijeku od 5 godina.
Životni vijek mjere | 5 godina | Prilog C, Tablica 10 |
27.3. Korištenje guma energetski viših razreda za osobna vozila (gume klase C1)
27.3.1. Način određivanja ušteda
Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na osobnim automobilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.
27.3.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama:
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu |
FES | [kWh/god] | ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma |
FV | faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva osobnih automobila | |
RRCN | prosječni koeficijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B | |
RRCX | prosječni koeficijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C1) | |
PG | [l/100 km] ili [kWh/km] | prosječna potrošnja osobnih automobila |
PK | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža osobnih automobila |
Eg | [kWh/l] | energetska vrijednost goriva |
N | broj vozila na kojima su promijenjene gume |
27.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva osobnih automobila te broju prijeđenih kilometara godišnje.
Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka specifičnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća:
– račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume;
– izvještaj s podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika.
Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.
27.3.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:
RRC – Prosječni koeficijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C1):
Energetska oznaka | RRCX |
A | 6,5 |
B | 6715 |
C | 8,4 |
D | Ne postoji |
E | 9,8 |
F | 11,3 |
G | 12,1 |
FV – Faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva osobnih vozila:
Energent | Način vožnje | Referentna vrijednost |
Benzin | 50 % gradska vožnja i 50 % otvorena cesta | 0,164 |
Dizel | 30 % gradska vožnja i 70 % otvorena cesta | 0,172 |
UNP | 30 % gradska vožnja i 70 % otvorena cesta | 0,172 |
Električna energija | 50 % gradska vožnja i 50 % otvorena cesta | 0,164 |
PG – Prosječna potrošnja energenta:
Energent | Jedinica | Prosječna potrošnja |
Benzin | l/100 km | 7,5 |
Dizel | l/100 km | 5,9 |
UNP | l/100 km | 8,7 |
Električna energija | kWh/100 km | 19,1 |
PK – Prosječna godišnja kilometraža:
(km/vozilo) | Cjelogodišnje gume | Ljetne gume | Zimske gume |
Benzin | 9.200 | 5.520 | 3.680 |
Dizel | 15.500 | 9.300 | 6.200 |
UNP | 16.000 | 9.600 | 6.400 |
Električna energija | 9.200 | 5.520 | 3.680 |
Eg – Energetska vrijednost goriva:
Energent | Energetska vrijednost goriva (kWh/l) |
Benzin | 9,35 |
Dizel | 10,02 |
UNP | 7,16 |
Električna energija | 1 |
FEg – Faktor emisije goriva
Energent | Faktor emisije goriva (kgCO2/kWh) |
Benzin | 0,250 |
Dizel | 0,267 |
UNP | 0,227 |
Električna energija | 0,235 |
27.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [kgCO2/god] | Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma |
FEg | [kgCO2/kWh] | Emisijski faktor goriva |
27.3.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere iznosi 50.000 km, što je ekvivalentno životnom vijeku od 4 godine.
Životni vijek mjere | 4 godine | Prilog C, Tablica 10 |
27.4. Punjenje guma na optimalnu vrijednost za osobna vozila
Mjera podrazumijeva uštedu energije do koje dolazi uslijed kontinuirane provjere tlaka u gumama i punjenja istih na optimalnu vrijednost kod osobnih vozila. Aktivnost je primjenjiva za vozila koja nemaju ugrađeni sustav za automatski nadzor tlaka u gumama (engl. Tyre Pressure Monitoring System).
27.4.1. Način određivanja ušteda
Izračun ušteda temelji se na broju vozila koji su uključeni u godišnji program kontrole tlaka u gumama, te punjenja istih na optimalne vrijednosti. Faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama definiran je za osobna vozila, pri odstupanju tlaka od optimalne vrijednosti u iznosu od 0,4 bar.
27.4.2. Formula za izračun ušteda
Formula za izračun ušteda energije ostvarenih kontrolom i punjenjem guma na optimalnu vrijednost:
pri čemu je:
UFES | [kWh/vozilo x god] | ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu |
FES | [kWh/god] | ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma |
kno | faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama | |
kop | faktor potrošnje goriva pri optimalnoj vrijednosti tlaka u gumama | |
N | broj vozila koja su uključena u program kontrole tlaka u gumama | |
PG | [l/100 km] ili [kWh/100 km] | prosječna potrošnja goriva osobnih vozila |
PK | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila |
Eg | [kWh/l] | energetska vrijednost goriva |
27.4.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:
kno | – | faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama |
kop | – | faktor potrošnje goriva pri optimalnoj vrijednosti tlaka u gumama |
N | broj vozila koja su uključena u program kontrole tlaka u gumama | |
PG | [l/100 km] | prosječna potrošnja goriva osobnih vozila |
PK | [km/vozilo] | prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila |
Eg | [kWh/l] | energetska vrijednost goriva |
FEg | [kgCO2/kWh] | faktor emisije goriva |
Iako je za izračun ušteda moguće koristiti podatke za svako pojedinačno vozilo uključeno u program, ovaj se pristup nikako ne preporučuje zbog velikog administrativnog opterećenja koje se ne može opravdati većom preciznošću izračuna. Zbog toga je potrebno koristiti isključivo referentne vrijednosti, što znači da je jedini potrebni ulazni podatak broj vozila uključenih u godišnji program kontrole tlaka u gumama. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda jest izvještaj o provedenom programu iz kojeg će biti razvidan broj obuhvaćenih vozila.
27.4.4. Referentne vrijednosti
Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[41](Referentne vrijednosti faktora potrošnje goriva pri optimalnoj i neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama preuzete su iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):
Parametar | Jedinica | Referentna vrijednost |
kno | – | 1,08 |
kop | – | 1 |
PG – Prosječna potrošnja goriva:
Energent | Jedinica | Prosječna potrošnja |
Benzin | l/100 km | 7,5 |
Dizel | l/100 km | 5,9 |
UNP | l/100 km | 8,7 |
Električna energija | kWh/100 km | 19,1 |
PK – Prosječna godišnja kilometraža:
Energent | Prosječna godišnja kilometraža [km/god] |
Benzin | 9.200 |
Dizel | 15.500 |
UNP | 16.000 |
Električna energija | 9.200 |
Eg – Energetska vrijednost goriva:
Energent | Energetska vrijednost goriva [kWh/l] |
Benzin | 9,35 |
Dizel | 10,02 |
UNP | 7,16 |
Električna energija | 1 |
FEg – Faktor emisije goriva
Energent | Faktor emisije goriva [kgCO2/kWh] |
Benzin | 0,250 |
Dizel | 0,267 |
UNP | 0,227 |
Električna energija | 0,235 |
27.4.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 | [kgCO2/god] | ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno punjenjem guma na optimalnu vrijednost |
Ue | [kWh/god] | ušteda energije ostvarena punjenjem guma na optimalnu vrijednost |
FEg | [kgCO2/kWh] | faktor emisije goriva |
27.4.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
28. Zamjena postojećih i kupovina novih,
učinkovitijih vozila
Ova metoda daje način određivanja ušteda prilikom zamjene ili kupovine novih, učinkovitijih vozila, a razlikuju se dva tipična slučaja:
a. Zamjena starih vozila novim, učinkovitijim vozilima. U ovom slučaju izračun se temelji na razlici potrošnje goriva starih i novih vozila, pomnoženoj s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem automobila koji se zamijenio. Primjer za ovaj slučaj jest zamjena starih benzinskih ili dizel vozila s novim vozilima koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon. Ukoliko se radi o pregradnji vozila, izračun je jednak slučaju zamjene vozila.
b. Kupnja novih učinkovitih vozila. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike između jedinične potrošnje referentnog vozila i novog vozila, što se množi s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem novo kupljenih automobila. Primjer za ovaj slučaj jest nabava novih učinkovitih vozila koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon.
28.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
28.2. Formula za izračun
Formula za izračun ušteda energije zbog zamjene postojećih i kupovine novih, učinkovitijih vozila odnosi se na slučaj a. i b.:
pri čemu je:
UFES [kWh/vozilo/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
FCinit [l/100 km ili kg/100 km] | Potrošnja goriva starog vozila |
FCnew [l/100 km ili kg/100 km] | Potrošnja goriva novog vozila |
fC_init [kWh/l ili kWh/kg] | Faktor pretvorbe u kWh/100km za stara vozila |
fC_new [kWh/l ili kWh/kg] | Faktor pretvorbe u kWh/100km za nova vozila |
D [km/god] | Prosječna kilometraža za određenu vrstu vozila |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
N | Broj zamijenjenih ili novokupljenih automobila obuhvaćenih mjerom |
28.3. Potrebni ulazni podaci
Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju zamjene starog vozila za novo su prosječna potrošnja starog i novog vozila te prosječna godišnja kilometraža.
U slučaju kupnje novog energetski učinkovitog vozila, potrebno je znati pogonsko gorivo te prosječnu potrošnju novog vozila.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
Slučaj | a. | b. | ||
FCinit | Potrošnja goriva starog vozila | l/100 km ili kg/100 km | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
fC_init | Faktor pretvorbe u kWh/100km za stara vozila | [kWh/l ili kWh/kg] | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
FCnew | Potrošnja goriva novog vozila | l/100 km ili kg/100 km | Stvarna vrijednost * | Stvarna vrijednost * |
FCnewxfC_new | Potrošnja energije novog vozila | kWh/100 km | ||
fC_new | Faktor pretvorbe u kWh/100km za nova vozila | [kWh/l ili kWh/kg] | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
D | Prosječna kilometraža za određenu vrstu vozila | km/god | Stvarna/referentna vrijednost | Stvarna/referentna vrijednost |
N | Broj zamijenjenih ili novih vozila | – | Stvarna vrijednost | Stvarna vrijednost |
* u ovisnosti koji je podatak dostupan, jedan od navedenih je obavezan, ukoliko je poznat podatak FCnewxfC_new, podatak fC_new nije potreban posebno
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest račun za isporučena vozila, iz kojeg je razvidan broj i tip vozila.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz račun za isporučena vozila, potrebno je priložiti/posjedovati i evidenciju o potrošnji goriva i prijeđenoj kilometraži vozila.
28.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku pojedinih podataka moguće je koristiti sljedeće referentne vrijednosti:
Prosječne godišnje kilometraže[42](Izvor: Centar za vozila Hrvatske (CVH)):
Vrsta vozila | Prosječna godišnja kilometraža [km/god] |
Automobil | 12.650 |
Benzinski automobil | 9.200 |
Dizel automobil | 15.500 |
Lako dostavno vozilo | 20.000 |
Autobus M2 | 34.500 |
Autobus M3 | 65.000 |
Teretno vozilo N2 | 21.000 |
Teretno vozilo N3 | 52.000 |
Motocikl | 3.000 |
Prosječne potrošnje goriva[43](Izvor: EIHP):
| FC | fc | D | |
Vrsta vozila | Gorivo | l/100km | kWh/l | km/god |
Automobil | Benzin | 7,5 | 9,35 | 9.200 |
Automobil | Dizel | 5,9 | 10,02 | 15.500 |
Automobil | UNP | 8,7 | 7,16 | 16.000 |
Automobil | SPP | 5,3 | 12,94 | 15.000 |
Lako dostavno vozilo | Benzin | 8,1 | 9,35 | 20.000 |
Lako dostavno vozilo | Dizel | 9,1 | 10,02 | 20.000 |
Lako dostavno vozilo | UNP | 8,9 | 7,16 | 20.000 |
Lako dostavno vozilo | SPP | 5,9 | 12,94 | 20.000 |
Autobus M2 | Dizel | 14,9 | 10,02 | 34.500 |
Autobus M2 | SPP | 17,5 | 12,94 | 34.500 |
Autobus M3 | Dizel | 33,0 | 10,02 | 65.000 |
Autobus M3 | SPP | 52,0 | 12,94 | 65.000 |
Teretno vozilo N2 | Dizel | 12,2 | 10,02 | 21.000 |
Teretno vozilo N2 | UNP | 15,1 | 7,16 | 21.000 |
Teretno vozilo N2 | SPP | 14,3 | 12,94 | 21.000 |
Teretno vozilo N3 | Dizel | 29,7 | 10,02 | 52.000 |
Teretno vozilo N3 | SPP | 34,8 | 12,94 | 52.000 |
Teretno vozilo N3 | UPP | 55,6 | 7,0 | 52.000 |
Motocikl | Benzin | 4,3 | 9,35 | 3.000 |
Pretvorbeni faktori[44](Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2018):
Pretvorbeni faktor | |||
Gorivo | Osnovna jedinica | MJ | kWh |
Benzin | 1 l | 33,67 | 9,35 |
Dizel | 1 l | 36,09 | 10,02 |
UNP | 1 l | 25,79 | 7,16 |
SPP | 1 kg | 46,58 | 12,94 |
UPP | 1 kg | 56,3 | 15,7 |
Za izračun ušteda podatak o potrošnji energije za nova laka vozila koristi se deklarirana potrošnja vozila određena prema WLTP[45](Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila) ciklusu.
Prilikom kupnje novih električnih ili hibridnih vozila referentni je podatak o potrošnji energije benzinskog automobila. Za izračun ušteda u ovom slučaju, još mora biti poznat podatak o potrošnji energije u kWh/100km za novo vozilo, koja je jednaka umnošku FCnewxfcnew. Potrošnja referentnog novog električnog vozila iznosi 19,1 kWh/100km.
Ukoliko se radi o vozilu koje nije u nekoj od gore navedenih kategorija, već npr. vozilo posebne namjene (turistička i posebna vozila za nacionalne parkove), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo trošilo tri puta više energije od automobila.
U slučaju b., prilikom kupnje novih energetski učinkovitih vozila, za FCinitxfc_init uzimaju se referentne vrijednosti ovisno o kojoj vrsti vozila se radi. Prilikom kupnje novih električnih ili hibridnih vozila referentni je podatak o potrošnji energije benzinskog automobila, tj.: FCinitxfc_init = 7,5 l/100 km x 9,35 kWh/l =70,125 kWh/100 km.
Za izračun ušteda u ovom slučaju, još mora biti poznat podatak o potrošnji energije u kWh/100km za novo vozilo, koja je jednaka umnošku FCnewxfc_new u gornjoj formuli.
28.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Smanjenje emisija stakleničkih plinova računa se po sljedećoj formuli:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisija stakleničkih plinova | |
einit [kg/kWh] | Emisijski faktor goriva korištenog prije mjere | Prilog B, Tablica 3 |
enew [kg/kWh] | Emisijski faktor goriva korištenog nakon mjere | Prilog B, Tablica 3 |
FCinit [kg/100 km ili l/100 km] | Potrošnja goriva prije mjere | |
FCnew [kg/100 km ili l/100 km] | Potrošnja goriva nakon mjere | |
fc_init [kWh/l ili kWh/kg] | Pretvorbeni faktor za gorivo korišteno prije mjere | |
fc_init [kWh/l ili kWh/kg] | Pretvorbeni faktor za gorivo korišteno nakon mjere | |
D [km/god] | Godišnje kilometraža vozila |
28.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 8 godina | Prilog C, Tablica 10 |
29. Poticanje eko vožnje
Ova metoda za izračun ušteda odnosi se na mjere poticanja eko vožnje kroz edukaciju vozača o učinkovitom stilu vožnje te ugradnju uređaja za nadzor potrošnje goriva. Izračun se temelji na smanjenju potrošnje energije zbog promjene stila vožnje. Smanjenje je utvrđeno na temelju istraživanja provedenih na vozačima koji su prošli edukaciju. Kako bi se izračunala ukupna ušteda energije, potrebno je znati broj sudionika u aktivnostima.
29.1. Način određivanja ušteda
Uštede utvrđene na temelju istraživanja.
29.2. Formula za izračun
Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zbog provedenih edukacija o eko vožnji:
Ukoliko je za pojedini slučaj poznata prosječna potrošnja goriva prije i nakon provedene mjere, ušteda energije određuje se formulom:
pri čemu je:
UFES [kWh/vozilo/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji |
E [%] | Djelotvornost – udio vozača koji su promijenili svoje navike kao rezultat provedene aktivnosti eko-vožnje |
ER [%] | Stopa učinkovitosti – učinak na uštedu energije u % |
FCinit [l/100km] | Jedinična potrošnja goriva prije mjere |
FCnew [l/100km] | Jedinična potrošnja goriva nakon mjere |
fc [kWh/l] | Pretvorbeni faktor za gorivo |
D [km/god] | Prosječni godišnji prijeđeni put |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
N | Broj vozača koji su prošli treninge/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva |
29.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda su broj vozača koji su prošli trening/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva.
Preporučeni podaci su prosječna potrošnja goriva prije i nakon treninga/edukacije te prosječni prijeđeni put godišnje.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
N | Broj vozača koji su prošli trening/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva | – | Stvarna vrijednost |
FCinit | Prosječna potrošnja goriva prije mjere | l/100 km | Stvarna/referentna vrijednost |
FCnew | Prosječna potrošnja goriva nakon mjere | l/100 km | Stvarna/referentna vrijednost |
D | Prosječni put prijeđen godišnje | km/god | Stvarna/referentna vrijednost |
E | Djelotvornost | % | Referentna vrijednost |
ER | Stopa učinkovitosti | % | Referentna vrijednost |
fc | Faktor pretvorbe za gorivo | kWh/l | Stvarna/referentna vrijednost |
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest potvrda o provedenom treningu eko vožnje izdano od strane organizacije koja je provela trening, iz kojeg je razvidan broj polaznika treninga.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz potvrdu o provedenom treningu eko vožnje, potrebno je priložiti/posjedovati i evidenciju o potrošnji goriva i prijeđenoj kilometraži vozila kojima se služe osobe koje su obavile trening eko vožnje.
U slučaju ugradnje uređaja za nadzor potrošnje goriva potrebno je priložiti račun za nabavku uređaja.
29.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Referentne vrijednosti1: | ||
Vrsta aktivnosti | Djelotvornost (E) [%] | Stopa učinkovitosti (ER) [%] |
Treninzi (edukacija) za vozače | 26 | 7,5 |
Integracija u program za dobivanje vozačke dozvole | 26 | 7,5 |
Trening na simulatorima vožnje | 10 | 7,5 |
Ugradnja uređaja za nadzor potrošnje goriva | 67,5 | 3,8 |
1 Izvor: EMEEES projekt, Metoda 16. Referentne vrijednosti za faktore E i ER predstavljaju minimalni iznos uštede energije koje se mogu očekivati kao rezultat mjera.
Prosječne godišnje kilometraže[46](Izvor: Centar za vozila Hrvatske (CVH)):
Vrsta vozila | Prosječna godišnja kilometraža [km/god] |
Automobil | 12.650 |
Benzinski automobil | 9.200 |
Dizel automobil | 15.500 |
Lako dostavno vozilo | 20.000 |
Autobus M2 | 34.500 |
Autobus M3 | 65.000 |
Teretno vozilo N2 | 21.000 |
Teretno vozilo N3 | 52.000 |
Motocikl | 3.000 |
Prosječne potrošnje goriva[47](Izvor: EIHP):
| | FC | fc | D | UFES |
Vrsta vozila | Gorivo | l/100km | kWh/l | km/god | kWh/god |
Automobil | Benzin | 7,5 | 9,35 | 9.200 | 125 |
Automobil | Dizel | 5,9 | 10,02 | 15.500 | 177 |
Automobil | UNP | 8,7 | 7,16 | 16.000 | 195 |
Automobil | SPP | 5,3 | 12,94 | 15.000 | 199 |
Lako dostavno vozilo | Benzin | 8,1 | 9,35 | 20.000 | 296 |
Lako dostavno vozilo | Dizel | 9,1 | 10,02 | 20.000 | 357 |
Lako dostavno vozilo | UNP | 8,9 | 7,16 | 20.000 | 250 |
Lako dostavno vozilo | SPP | 5,9 | 12,94 | 20.000 | 299 |
Autobus M2 | Dizel | 14,9 | 10,02 | 34.500 | 1.004 |
Autobus M2 | SPP | 17,5 | 12,94 | 34.500 | 1.523 |
Autobus M3 | Dizel | 33,0 | 10,02 | 65.000 | 4.198 |
Autobus M3 | SPP | 52,0 | 12,94 | 65.000 | 8.527 |
Teretno vozilo N2 | Dizel | 12,2 | 10,02 | 21.000 | 500 |
Teretno vozilo N2 | UNP | 15,1 | 7,16 | 21.000 | 442 |
Teretno vozilo N2 | SPP | 14,3 | 12,94 | 21.000 | 758 |
Teretno vozilo N3 | Dizel | 29,7 | 10,02 | 52.000 | 3.016 |
Teretno vozilo N3 | SPP | 34,8 | 12,94 | 52.000 | 4.570 |
Motocikl | Benzin | 4,3 | 9,35 | 3.000 | 23 |
Pretvorbeni faktori[48](Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2018):
Pretvorbeni faktor | |||
Gorivo | Osnovna jedinica | MJ | kWh |
Benzin | 1 l | 33,67 | 9,35 |
Dizel | 1 l | 36,09 | 10,02 |
UNP | 1 l | 25,79 | 7,16 |
SPP | 1 kg | 46,58 | 12,94 |
29.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za korišteno gorivo | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda finalne energije |
29.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 2 godine | Prilog C, Tablica 10 |
30. Dodavanje aditiva pogonskom gorivu
Izračun uštede energije u određenoj godini uzima u obzir godišnju količinu goriva prodanu krajnjim kupcima u Republici Hrvatskoj kojoj je dodan aditiv s dokazanim učincima na čistoću injektora i sagorijevanje goriva.
30.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
30.2. Formula za izračun
Dodavanje aditiva dizelskom gorivu (HRN EN 590)
Ušteda energije zbog dodavanja aditiva dizelskom motornom gorivu računa se prema jednadžbi:
pri čemu je:
FESADTD [kWh/god] | Ušteda energije zbog dodavanja aditiva dizelskom gorivu |
LD [l] | Količina dizelskog goriva prodanog krajnjim kupcima kojemu je u odabranoj godini dodan aditiv s dokazanim učinkom na čistoću injektora i sagorijevanje dizelskog goriva |
HSD [kWh/l] | Kalorijska vrijednost dizelskog goriva |
PeD [%] | Faktor uštede dodanog aditiva dizelskom gorivu |
fNVD [%] | Udio novih dizelskih vozila u cijelom voznom parku (u %), izračunat kao omjer između broja svih novih dizelskih vozila koja nisu starija od jedne godine i svih registriranih dizelskih vozila u godini koja prethodi godini provedbe mjere |
Dodavanje aditiva motornim benzinima (HRN EN 228)
Ušteda energije zbog dodavanja aditiva motornim benzinima računa se prema jednadžbi:
pri čemu je:
FESADTB [kWh/god] | Ušteda energije zbog dodavanja aditiva motornom benzinu |
LB [l] | Količina motornih benzina prodanih krajnjim kupcima kojima je u odabranoj godini dodan aditiv s dokazanim učinkom na čistoću injektora i sagorijevanje benzinskog goriva |
HSB [kWh/l] | Kalorijska motornih benzina |
PeB [%] | Faktor uštede dodanog aditiva benzinskom gorivu |
fNVB [%] | Udio novih benzinskih vozila u cijelom voznom parku (u %), izračunat kao omjer između broja svih novih benzinskih vozila koja nisu starija od jedne godine i svih registriranih benzinskih vozila u godini koja prethodi godini provedbe mjere |
30.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Za izračun su potrebni sljedeći podaci:
LD/LB | Količina dizelskog/benzinskog goriva prodanog krajnjim kupcima | l | Stvarna vrijednost |
HSD/ HSB | Kalorijska vrijednost dizelskog/benzinskog goriva | kWh/l | Referentna vrijednost |
PeD [%] | Faktor uštede dodanog aditiva dizelskom gorivu | % | Stvarna/referentna vrijednost |
PeB [%] | Faktor uštede dodanog aditiva benzinskom gorivu | % | Stvarna/ referentna vrijednost |
fNVD | Udio novih dizelskih vozila u cijelom voznom parku | % | Stvarna vrijednost |
fNVB | Udio novih benzinskih vozila u cijelom voznom parku | % | Stvarna vrijednost |
Za dokazivanje količine goriva prodanog krajnjim kupcima u koje je dodan aditiv, opskrbljivači su dužni dostaviti odgovarajuću dokumentaciju ili potpisanu izjavu odgovorne osobe opskrbljivača.
Osim toga, potrebno je dostaviti tehničku dokumentaciju proizvođača aditiva, iz koje je razvidna usklađenost s navedenim normama i iskazan faktor uštede.
Faktor uštede energije zbog dodanog aditiva dizelskom gorivu i motornim benzinima (PeD i PeB koji se koristi u izračunu je 1,5 %.
Udio novih dizelskih/benzinskih vozila u ukupnom voznom parku utvrđuje se za godinu koja prethodi godini provedbe mjere i to na temelju podataka Centra za vozila Hrvatske (CVH).
30.4. Referentne vrijednosti
U izračunu se koriste sljedeće referentne vrijednosti:
HSD [kWh/l] | 10,02 |
HSB [kWh/l] | 9,35 |
PeD [%] | 1,5 % |
PeB [%] | 1,5 % |
30.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za korišteno gorivo | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda finalne energije |
30.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere se odnosi na 1 godinu, odnosno godinu u kojoj je mjera nastala i nema kumulativni učinak.
Životni vijek mjere | 1 godina | Prilog C, Tablica 10 |
31. učinkoviti elektromotori u industriji
Ova metoda za izračun ušteda odnosi se na mjere zamjene postojećih elektromotora novim i učinkovitijima kao i za ugradnju energetskih pretvarača.
Razlikuju se tri tipična slučaja:
a. Uštede koje se odnosi na mjere zamjene postojećih elektromotora novim i učinkovitijima (najčešće uključuje i ugradnju energetskih pretvarača). Izračun ušteda pritom se temelji na razlici učinkovitosti elektromotora prije i nakon mjere. Ukoliko dolazi i do promjene snage te faktora opterećenja elektromotora kako bi se povećala učinkovitost i oni utječu na ukupne uštede energije. U ovome slučaju moguće je koristiti referentne podatke, iako se preporuča korištenje specifičnih podataka za projekt.
b. Uštede koje se odnose na ugradnju energetskih pretvarača na postojeće elektromotore. U ovome slučaju moguće je koristiti isključivo specifične podatke za projekt.
c. Uštede koje se odnose na promjenu veličine elektromotora. Navedeno se provodi u slučajevima u kojima su postojeći elektromotori predimenzionirani te zbog optimizacije potrošnje dolazi do smanjenja snage elektromotora. U ovome slučaju moguće je djelomično koristiti referentne podatke, iako se preporuča korištenje isključivo specifičnih podataka za projekt.
31.1. Način određivanja ušteda
Procijenjene uštede.
31.2. Formula za izračun
Za uštede u slučaju promjene snage instaliranog elektromotora, jedinične uštede energije izračunavaju se po sljedećoj formuli:
Ukoliko je snaga starog motora jednaka snazi učinkovitog motora, uštede se određuju prema formuli:
Ukupne uštede energije iznose:
pri čemu je:
UFES [kWh/motor/god] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jednog elektromotora |
Pinit [kW] | Mehanička snaga starog motora |
Pnew [kW] | Mehanička snaga učinkovitog motora |
LFinit [%] | Faktor opterećenja starog motora |
LFnew [%] | Faktor opterećenja učinkovitog motora |
ηinit [%] | Učinkovitost starog motora |
ηnew [%] | Učinkovitost učinkovitog motora |
h [h/god] | Broj sati rada godišnje |
FES [kWh/god] | Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji |
N | Broj zamijenjenih motora |
U slučaju ugradnje energetskih pretvarača na postojeći elektromotor potrebno je koristiti sljedeću formulu:
pri čemu je:
UFES [kWh/(motor god.)] | Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jednog elektromotora |
P [kW] | Mehanička snaga elektromotora |
H [h/god.] | Broj sati rada godišnje |
fVSD [%] | Faktor uštede energije ugradnjom energetskog pretvarača |
Η [%] | Učinkovitost elektromotora |
31.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija
Potrebni ulazni podaci su mehanička snaga, faktor opterećenja te učinkovitost starog i novog motora, broj sati rada motora godišnje i broj zamijenjenih motora.
Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:
Pinit | Mehanička snaga starog motora | kW | Stvarna vrijednost |
Pnew | Mehanička snaga učinkovitog motora | kW | Stvarna vrijednost |
LFinit | Faktor opterećenja starog motora | % | Stvarna/referentna vrijednost |
LFnew | Faktor opterećenja učinkovitog motora | % | Stvarna/referentna vrijednost |
ηinit | Učinkovitost starog motora | % | Stvarna/referentna vrijednost |
ηnew | Učinkovitost učinkovitog motora | % | Stvarna/referentna vrijednost |
h | Broj sati rada godišnje | h/god | Stvarna/referentna vrijednost |
N | Broj zamijenjenih motora | – | Stvarna vrijednost |
U slučaju ugradnje energetskih pretvarača na postojeće elektromotore potrebni ulazni podatak je i:
fVSD [%] | Faktor uštede energije ugradnjom energetskog pretvarača (stvarna vrijednost) |
Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili u određenim slučajevima korištenjem referentnih vrijednosti.
U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji elektromotora i/ili račun za isporučene elektromotore, iz kojeg je razvidan broj, tip i mehanička snaga elektromotora.
U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučene elektromotore ili energetske pretvarače, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije elektromotora. Potrebno je utvrditi stvarnu staru instaliranu snage elektromotora, novu instaliranu snagu elektromotora te broj radnih sati. Dodatno, potrebno je navesti učinkovitosti elektromotora te faktore opterećenja. U slučaju ugradnje jedino energetskih pretvarača potrebno je navesti i faktor uštede. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda u elektrotehničkom dijelu za složene sustave i/ili industriju.
31.4. Referentne vrijednosti
U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:
Prosječna učinkovitost motora η [%] u ovisnosti o snazi i klasi1 | ||||||||||||||||
Učinkovitosti [%] | ||||||||||||||||
Nazivna snaga [kW] | IE1 – prosječna | IE2 – visoka | IE3 – vrhunska | IE4 – super vrhunska | ||||||||||||
2 pola | 4 pola | 6 pola | 8 polova | 2 pola | 4 pola | 6 pola | 8 polova | 2 pola | 4 pola | 6 pola | 8 polova | 2 pola | 4 pola | 6 pola | 8 polova | |
0,12 | 45,0 | 50,0 | 38,3 | 31,0 | 53,8 | 59,1 | 50,6 | 39,8 | 60,8 | 64,8 | 57,7 | 50,7 | 66,5 | 69,8 | 64,9 | 62,3 |
0,18 | 52,8 | 57,0 | 45,5 | 38,0 | 60,4 | 64,7 | 56,6 | 45,9 | 65,9 | 69,9 | 63,9 | 58,7 | 70,8 | 74,7 | 70,1 | 67,2 |
0,20 | 54,6 | 58,5 | 47,6 | 39,7 | 61,9 | 65,9 | 58,2 | 47,4 | 67,2 | 71,1 | 65,4 | 60,6 | 71,9 | 75,8 | 71,4 | 68,4 |
0,25 | 58,2 | 61,5 | 52,1 | 43,4 | 64,8 | 68,5 | 61,6 | 50,6 | 69,7 | 73,5 | 68,6 | 64,1 | 74,3 | 77,9 | 74,1 | 70,8 |
0,37 | 63,9 | 66,0 | 59,7 | 49,7 | 69,5 | 72,7 | 67,6 | 56,1 | 73,8 | 77,3 | 73,5 | 69,3 | 78,1 | 81,1 | 78,0 | 74,3 |
0,40 | 64,9 | 66,8 | 61,1 | 50,9 | 70,4 | 73,5 | 68,8 | 57,2 | 74,6 | 78,0 | 74,4 | 70,1 | 78,9 | 81,7 | 78,7 | 74,9 |
0,55 | 69,0 | 70,0 | 65,8 | 56,1 | 74,1 | 77,1 | 73,1 | 61,7 | 77,8 | 80,8 | 77,2 | 73,0 | 81,5 | 83,9 | 80,9 | 77,0 |
0,75 | 72,1 | 72,1 | 70,0 | 61,2 | 77,4 | 79,6 | 75,9 | 66,2 | 80,7 | 82,5 | 78,9 | 75,0 | 83,5 | 85,7 | 82,7 | 78,4 |
1,10 | 75,0 | 75,0 | 72,9 | 66,5 | 79,6 | 81,4 | 78,1 | 70,8 | 82,7 | 84,1 | 81,0 | 77,7 | 85,2 | 87,2 | 84,5 | 80,8 |
1,50 | 77,2 | 77,2 | 75,2 | 70,2 | 81,3 | 82,8 | 79,8 | 74,1 | 84,2 | 85,3 | 82,5 | 79,7 | 86,5 | 88,2 | 85,9 | 82,6 |
2,20 | 79,7 | 79,7 | 77,7 | 74,2 | 83,2 | 84,3 | 81,8 | 77,6 | 85,9 | 86,7 | 84,3 | 81,9 | 88,0 | 89,5 | 87,4 | 84,5 |
3,00 | 81,5 | 81,5 | 79,7 | 77,0 | 84,6 | 85,5 | 83,3 | 80,0 | 87,1 | 87,7 | 85,6 | 83,5 | 89,1 | 90,4 | 88,6 | 85,9 |
4,00 | 83,1 | 83,1 | 81,4 | 79,2 | 85,8 | 86,6 | 84,6 | 81,9 | 88,1 | 88,6 | 86,8 | 84,8 | 90,0 | 91,1 | 89,5 | 87,1 |
5,50 | 84,7 | 84,7 | 93,1 | 81,4 | 87,0 | 87,7 | 86,0 | 83,8 | 89,2 | 89,6 | 88,0 | 86,2 | 90,9 | 91,9 | 90,5 | 88,3 |
7,50 | 86,0 | 86,0 | 84,7 | 83,1 | 88,1 | 88,7 | 87,2 | 85,3 | 90,1 | 90,4 | 89,1 | 87,3 | 91,7 | 92,6 | 91,3 | 89,3 |
11,00 | 87,6 | 87,6 | 86,4 | 85,0 | 89,4 | 89,8 | 88,7 | 86,9 | 91,2 | 91,4 | 90,3 | 88,6 | 92,6 | 93,3 | 92,3 | 90,4 |
15,00 | 88,7 | 88,7 | 87,7 | 86,2 | 90,3 | 90,6 | 89,7 | 88,0 | 91,9 | 92,1 | 91,2 | 89,6 | 93,3 | 93,9 | 92,9 | 91,2 |
18,50 | 89,3 | 89,3 | 88,6 | 86,9 | 90,9 | 91,2 | 90,4 | 88,6 | 82,4 | 92,6 | 91,7 | 90,1 | 93,7 | 94,2 | 93,4 | 91,7 |
22,00 | 89,9 | 89,9 | 89,2 | 87,4 | 91,3 | 91,6 | 90,9 | 89,1 | 92,7 | 93,0 | 92,2 | 90,6 | 94,0 | 94,5 | 93,7 | 92,1 |
30,00 | 90,7 | 90,7 | 90,2 | 88,3 | 92,0 | 92,3 | 91,7 | 89,8 | 93,3 | 93,6 | 92,9 | 91,3 | 94,5 | 94,9 | 94,2 | 92,7 |
37,00 | 91,2 | 91,2 | 90,8 | 88,8 | 92,5 | 92,7 | 92,2 | 90,3 | 93,7 | 93,9 | 93,3 | 91,8 | 94,8 | 95,2 | 94,5 | 93,1 |
45,00 | 91,7 | 91,7 | 91,4 | 89,2 | 92,9 | 93,1 | 92,7 | 90,7 | 94,0 | 94,2 | 93,7 | 92,2 | 95,0 | 95,4 | 94,8 | 93,4 |
55,00 | 92,1 | 92,1 | 91,9 | 89,7 | 93,2 | 93,5 | 93,1 | 91,0 | 94,3 | 94,6 | 94,1 | 92,5 | 95,3 | 95,7 | 95,1 | 93,7 |
75,00 | 92,7 | 92,7 | 92,6 | 90,3 | 93,8 | 94,0 | 93,7 | 91,6 | 94,7 | 95,0 | 94,6 | 93,1 | 95,6 | 96,0 | 95,4 | 94,2 |
90,00 | 93,0 | 93,0 | 92,9 | 90,7 | 94,1 | 94,2 | 94,0 | 91,9 | 95,0 | 95,2 | 94,9 | 93,4 | 95,8 | 96,1 | 95,6 | 94,4 |
110,00 | 93,3 | 93,3 | 93,3 | 91,1 | 94,3 | 94,5 | 94,3 | 92,3 | 95,2 | 95,4 | 95,1 | 93,7 | 96,0 | 96,3 | 95,8 | 94,7 |
132,00 | 93,5 | 93,5 | 93,5 | 91,5 | 94,6 | 94,7 | 94,6 | 92,6 | 95,4 | 95,6 | 95,4 | 94,0 | 96,2 | 96,4 | 96,0 | 49,9 |
160,00 | 93,8 | 93,8 | 93,8 | 91,9 | 94,8 | 94,9 | 94,8 | 93,0 | 95,6 | 95,8 | 95,6 | 94,3 | 96,3 | 96,6 | 96,2 | 95,1 |
200,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,3 | 95,4 |
250,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,5 | 95,4 |
315,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,6 | 95,4 |
355,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,6 | 95,4 |
400,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,6 | 95,4 |
450,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,6 | 95,4 |
Iznad 500,00 | 94,0 | 94,0 | 94,0 | 92,5 | 95,0 | 95,1 | 95,0 | 93,5 | 95,8 | 96,0 | 95,8 | 94,6 | 96,5 | 96,7 | 96,6 | 95,4 |
1 Europska norma IEC 60034-30-1 Električni rotacijski strojevi – Klase učinkovitosti izmjeničnih električnih strojeva konstantne brzine i europska norma IEC 60034-30-2 Električni rotacijski strojevi – Klase učinkovitosti izmjeničnih električnih strojeva promjenjive brzine
Referentne vrijednosti za sate rada, h i faktor opterećenja, LF1 | |||||
Raspon snage | Vrsta uređaja | Industrija | Usluge | ||
Sati rada [h] | Faktor opterećenja [%] | Sati rada [h] | Faktor opterećenja [%] | ||
[0,75;4> | Pumpe | 3.861,0 | 0,55 | 3.800,0 | 0,55 |
[4;10> | 4.501,9 | 0,58 | 3.050,0 | 0,60 | |
[10;22> | 5.040,5 | 0,59 | 3.000,0 | 0,60 | |
[0,75;4> | Ventilatori | 4.910,5 | 0,53 | 2.250,0 | 0,60 |
[4;10> | 4.137,8 | 0,56 | 2.500,0 | 0,65 | |
[10;22> | 5.210,6 | 0,59 | 2.500,0 | 0,65 | |
[0,75;4> | Kompresori zraka | 2.178,0 | 0,63 | 1.030,0 | 0,40 |
[4;10> | 4.057,7 | 0,60 | 1.000,0 | 0,45 | |
[10;22> | 4.626,0 | 0,68 | 980,0 | 0,45 | |
[0,75;4> | Transporteri | 3.060,8 | 0,42 | 621,0 | 0,61 |
[4;10> | 2.787,9 | 0,41 | 916,0 | 0,53 | |
[10;22> | 3.908,6 | 0,51 | 725,0 | 0,49 | |
[0,75;4> | Rashladni kompresori | 5.051,9 | 0,60 | ||
[4;10> | 1.890,6 | 0,65 | |||
[10;22> | 5.066,6 | 0,70 | |||
[0,75;4> | Hladnjaci | 4.200,0 | 0,70 | ||
[4;10> | 4.170,0 | 0,70 | |||
[10;22> | 4.050,0 | 0,75 | |||
[0,75;4> | Ostalo | 3.086,6 | 0,34 | 500,0 | 0,30 |
[4;10> | 2.859,5 | 0,39 | 530,0 | 0,30 | |
[10;22> | 2.299,4 | 0,45 | 570,0 | 0,30 |
1 Izvor: EMEEES projekt, Metoda 12
Napomena: Referentne vrijednosti se mogu koristiti u slučajevima ugradnje novih učinkovitih elektromotora ili kod promjene veličine elektromotora.
31.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:
pri čemu je:
ECO2 [t CO2/god] | Smanjenje emisije stakleničkih plinova | |
e [kg CO2/kWh] | Emisijski faktor za električnu energiju | Prilog B, Tablica 3 |
FES [kWh/god] | Ukupna godišnja ušteda finalne energije |
e (za električnu energiju) | 0,159 [kg CO2/kWh] |
31.6. Životni vijek mjere
Životni vijek mjere | 8 godina | Prilog C, Tablica 10 |
PRILOG B
Tablica 1: Referentne vrijednosti za specifične toplinske potrebe zgrada
Stanje vanjske ovojnice | Namjena zgrade | Kontinent | Primorje | ||||
do 1970. | 1970. – 2005. | nakon 2006. | do 1970. | 1970 – 2005. | nakon 2006. | ||
kWh/m² | |||||||
SHDinit | Obiteljske kuće | 220 | 160 | 80 | 130 | 90 | 60 |
Višestambene zgrade | 150 | 110 | 80 | 100 | 90 | 50 | |
Uredi | 150 | 110 | 60 | 90 | 70 | 40 | |
Zgrade za obrazovanje | 140 | 120 | 60 | 80 | 70 | 40 | |
Hoteli i restorani | 140 | 130 | 75 | 90 | 80 | 50 | |
Bolnice | 180 | 140 | 70 | 100 | 80 | 65 | |
Sportske dvorane | 210 | 180 | 110 | 130 | 110 | 80 | |
Trgovine | 150 | 90 | 70 | 80 | 60 | 40 | |
Ostale zgrade | 200 | 140 | 60 | 120 | 80 | 50 | |
SHDnew | Obiteljske kuće | 75 | 58 | ||||
Višestambene zgrade | 75 | 46 | |||||
Uredi | 52 | 38 | |||||
Zgrade za obrazovanje | 47 | 32 | |||||
Hoteli i restorani | 70 | 33 | |||||
Bolnice | 54 | 60 | |||||
Sportske dvorane | 90 | 59 | |||||
Trgovine | 60 | 36 | |||||
Ostale zgrade | 50 | 46 |
Tablica 2: Referentne vrijednosti za učinkovitost komponenti sustava grijanja
Podsustavi sustava grijanja | Stupanj djelovanja podsustava prije provedbe mjere EnU – ηinit | Stupanj djelovanja podsustava (opreme) na tržištu – ηaverage | Minimalni stupanj djelovanja podsustava nakon provedbe mjere EnU – ηnew |
Podsustav proizvodnje topline (kotao) – ηboiler | 0,840 | 0,900 | 0,940 |
Podsustav razvoda (distribucije) topline – ηdis | 0,930 | 0,950 | 0,970 |
Podsustav emisije topline u prostor – ηem | 0,780 | 0,830 | 0,930 |
Tablica 3: Emisijski faktori
Energent | Emisijski faktor [kgCO2/kWh] Prema Prilogu I. Tablica I-2 | |
Kameni ugljen | | 0,349 |
Mrki ugljen | | 0,359 |
Lignit | | 0,385 |
Ogrjevno drvo | | 0,028 |
Drveni briketi | | 0,028 |
Drveni peleti | | 0,027 |
Drvena sječka | | 0,034 |
Drveni ugljen | | 0,011 |
*Sunčeva energija | | 0,000 |
*Energija okoliša | | 0,000 |
Prirodni plin | | 0,214 |
UNP | | 0,255 |
Motorni benzin | | 0,280 |
Petrolej | | 0,264 |
Mlazno gorivo | | 0,295 |
Dizelsko gorivo | | 0,281 |
Ekstralako loživo ulje | | 0,300 |
Loživo ulje | | 0,307 |
**Električna energija | | 0,159 |
Daljinska toplina | Hrvatska – prosjek | 0,275 |
CTS ZG+OS (kogeneracija) | 0,333 | |
KO – prosjek za HR | 0,337 | |
CTS ZG (kogeneracija) | 0,326 | |
CTS OS (kogeneracija) | 0,306 | |
CTS SK (kogeneracija) | 0,308 | |
KO – prosjek za ZG | 0,332 | |
KO – prosjek za OS | 0,291 | |
KO – prosjek za RI | 0,374 | |
KO – prosjek za Sl. Brod | 0,284 | |
KO – prosjek za KA | 0,315 | |
KO – prosjek za VŽ | 0,366 | |
KO – prosjek za Vinkovce | 0,347 | |
KO – prosjek za Vukovar | 0,282 | |
KO – drvena sječka | 0,053 | |
KO – prirodni plin | 0,279 | |
KO – loživo ulje | 0,436 | |
KO – ekstralako loživo ulje | 0,427 |
Tablica 4: Karakteristični koeficijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice[49](Prosječni koeficijenti su izračunati na temelju koeficijenata karakterističnih konstrukcija za promatrano razdoblje i udjela broja zgrada izgrađenih u tom razdoblju.)
Karakteristični koeficijenti U (W/m2K) | do 1940. | 1941. – 1970. | 1971. – 1987. | 1988. – 2005. | od 2006. |
Zid | 1,63 | 2,23 | 1,08 | 0,595 | 0,47 |
Prozor | 4,4 | 4,4 | 3,08 | 2,23 | 1,24 |
Strop (krov) | 1,31 | 2,93 | 1,96 | 0,86 | 0,52 |
Zid prema negrijanom prostoru | 1,42 | 2,17 | 2,20 | 0,68 | 0,68 |
Zid, pod prema tlu | 2,67 | 2,67 | 0,89 | 0,89 | 0,89 |
Zastupljenost zgrada u ukupnom fondu | 0,10 | 0,25 | 0,34 | 0,18 | 0,13 |
Prosječni koeficijenti U W/m2K) | |||||
Zid | 1,26 | ||||
Prozor | 3,15 | ||||
Strop (krov) | 1,75 | ||||
Zid prema negrijanom prostoru | 1,65 | ||||
Zid, pod prema tlu | 1,51 |
Tablica 5: Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline[50](Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 128/15, NN 70/18, NN 73/18, NN 86/18, NN 102/20)))
Redni broj | Građevni dio | U [W/(m2·K)] | |||
qint,set,H ≥ 18 °C | 12°C < qint,set,H < 18 °C | ||||
qe,mj,min ≤ 3 °C | qe,mj,min > 3 °C | qe,mj,min ≤ 3 °C | qe,mj,min >3 °C | ||
1. | Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, zidovi prema provjetravanom tavanu | 0,30 | 0,45 | 0,50 | 0,60 |
2. | Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, ostali prozirni elementi ovojnice zgrade | 1,60 | 1,80 | 2,50 | 2,80 |
3. | Ostakljeni dio prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora, prozirnih elemenata ovojnice zgrade (Ug) | 1,10 | 1,40 | 1,40 | 1,40 |
4. | Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema provjetravanom tavanu | 0,25 | 0,30 | 0,40 | 0,50 |
5. | Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže | 0,25 | 0,30 | 0,40 | 0,50 |
6. | Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C | 0,40 | 0,60 | 0,90 | 1,20 |
7. | Zidovi prema tlu, podovi na tlu | 0,401) | 0,50 1) | 0,65 1) | 0,80 1) |
8. | Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim vratnim krilom i ostakljene pregrade prema negrijanom ili provjetravanom prostoru | 2,00 | 2,40 | 2,90 | 2,90 |
9. | Stjenke kutija za rolete | 0,60 | 0,80 | 0,80 | 0,80 |
10. | Stropovi i zidovi između stanova ili između različitih grijanih posebnih dijelova zgrade (poslovnih prostora i sl.) | 0,60 | 0,80 | 1,20 | 1,20 |
11. | Kupole i svjetlosne trake | 2,50 | 2,50 | 2,50 | 2,50 |
12. | Vjetrobrani, promatrano u smjeru otvaranja vrata | 3,00 | 3,00 | 3,00 | 3,00 |
Napomena:
qint,set,H je projektom predviđena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade
qe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade
1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora, osim u slučaju projektiranja podnog grijanja.
Tablica 6: Referentne vrijednosti sezonskog faktora učinkovitosti za tri osnovne izvedbe dizalica topline
Izvedba dizalice topline | Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj SPF [-] |
Dizalica topline zrak/zrak – kontinentalni dio Hrvatske * | 3,5 |
Dizalica topline zrak/zrak – primorski dio Hrvatske ** | 3,2 |
Dizalica topline zrak/voda – kontinentalni dio Hrvatske * | 3,0 |
Dizalica topline zrak/voda – primorski dio Hrvatske ** | 3,3 |
Dizalica topline tlo/voda | 3,8 |
Dizalice topline voda/voda | 4,4 |
* kontinentalna Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm ≤ 3 °C
** primorska Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm > 3 °C
Tablica 7: Referentne vrijednosti faktora hlađenja (SEER) klima uređaja zrakom hlađenih[51](Izvor: Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 626/2011 o dopuni Direktive broj 2010/30/EU o označavanju energetske učinkovitosti klima-uređaja s mrežnim napajanjem)
Razred energetske učinkovitosti | SEER |
A+++ | SEER ≥ 8,50 |
A++ | 6,10 ≤ SEER < 8,50 |
A+ | 5,60 ≤ SEER < 6,10 |
A | 5,10 ≤ SEER < 5,60 |
B | 4,60 ≤ SEER < 5,10 |
C | 4,10 ≤ SEER < 4,60 |
D | 3,60 ≤ SEER < 4,10 |
E | 3,10 ≤ SEER < 3,60 |
F | 2,60 ≤ SEER < 3,10 |
G | SEER < 2,60 |
Tablica 8: Referentne vrijednosti za godišnji broj sati rada klima-uređaja
Godišnji broj sati rada klima-uređaja (nh) [h/god] | |||||
Stambene zgrade1 | Zgrade uslužnog sektora2 | ||||
Kontinentalna Hrvatska | Primorska Hrvatska | Kontinentalna Hrvatska | Primorska Hrvatska | ||
Prijelazno razdoblje3 | Cijela godina | ||||
Broj sati rada u režimu grijanja | 177 | 285 | 594 | 139 | 434 |
Broj sati rada u režimu hlađenja | 109 | 237 | 309 | 505 | |
Ukupni broj sati rada | 286 | 522 | 368 | 644 | 939 |
1 Izvor: Anketa rađena u sklopu Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi, izrađivač EIHP za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.
2 Izvor: Utvrđivanje minimalnih zahtjeva na energetsko svojstvo zgrada, izrađivač EIHP za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, 2020.
3 Prijelazno razdoblje je potrebno koristiti u slučaju ako postoje drugi sustavi grijanja
4 Vrijedi samo za prijelazno razdoblje
Tablica 9: Specifična godišnja potrebna energija za hlađenje[52](Izvor: Utvrđivanje minimalnih zahtjeva na energetsko svojstvo zgrada (EIHP))
Namjena zgrade | Kontinent | Primorje | ||||
do 1970. | 1970. – 2005. | nakon 2006. | do 1970. | 1970. – 2005. | nakon 2006. | |
kWh/m² | ||||||
Obiteljske kuće | 15 | 15 | 15 | 30 | 30 | 30 |
Višestambene zgrade | 20 | 25 | 20 | 50 | 60 | 40 |
Uredi | 30 | 30 | 40 | 50 | 45 | 50 |
Zgrade za obrazovanje | 35 | 25 | 50 | 45 | 60 | 60 |
Hoteli i restorani | 40 | 45 | 50 | 70 | 70 | 75 |
Bolnice | 60 | 50 | 50 | 90 | 100 | 90 |
Sportske dvorane | 30 | 15 | 15 | 45 | 20 | 25 |
Trgovine | 60 | 50 | 85 | 90 | 70 | 150 |
Ostale zgrade | 30 | 30 | 40 | 50 | 50 | 50 |
Industrijska postrojenja1 | 16 | 68 | 31 | 17 | 73 | 46 |
1 Izvor: Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2020. s detaljnim planom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2016.
PRILOG C
Tablica 10: Životni vijek mjera
Br. | Mjera poboljšanja energetske učinkovitosti | Životni vijek mjere [god.] |
Zgrade (stambene i nestambene) i usluge | ||
1. | Toplinska izolacija ovojnice zgrade | >25 |
2. | Eliminiranje propuha materijalom koji popunjava šupljine oko vrata i prozora te smanjuje zrakopropusnost zgrade | 5 |
3. | Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama | >25 |
4. | Spremnik tople vode s izolacijom | 15 |
5. | Izolacija cijevi za dovod tople vode | 20 |
6. | Instalacija izolacijskog materijala između radijatora i zida s ciljem reflektiranja topline u prostoriju | 18 |
7. | Mali bojleri snage do 30 kW | 20 |
8. | Veliki bojleri iznad 30 kW | 25 |
9. | Kontrola grijanja: vremensko upravljanje, termostati i termostatski ventili | 5 |
10. | Opreme za automatsku regulaciju sustava grijanja u zgradi | 10 |
11. | Povrat otpadne topline | 17 |
12.a | Dizalice topline: zrak/zrak | 10 |
12.b | Dizalice topline: zrak/voda | 15 |
12.c | Dizalice topline: tlo/voda i voda/voda | 25 |
13. | Novi ili revitalizirani sustav daljinskog grijanja | 20 |
14. | Hidrauličko balansiranje u sustavu za grijanje tako da je topla voda u sustavu raspoređena optimalno po prostorijama | 10 |
15. | Štedne armature za toplu vodu s ograničenjem protoka | 15 |
16. | Sunčevi toplinski kolektori za pripremu tople potrošne vode | 20 |
17. | Energetski učinkoviti sobni rashladni uređaj | 10 |
18. | Energetski učinkoviti centralni sustavi klimatizacije i chilleri | 17 |
19. | Komercijalno hlađenje | 8 |
20. | Energetski učinkoviti sustavi ventilacije (mehanički kontrolirani sustavi koji izvlače iskorišteni zrak i dobavljaju prethodno zagrijani zrak | 15 |
21. | Energetski učinkoviti kućanski hladnjaci i zamrzivači | 15 |
22. | Energetski učinkovite perilice i sušilice | 12 |
23. | Televizori i elektronički uređaji, uključujući uredsku opremu (npr. računala) | 3 |
24. | Energetski učinkovite LED žarulje | 15 |
25. | Fluorescentna rasvjeta s elektroničkim prigušnicama | 15 |
26. | Energetski učinkovita uredska rasvjeta | 12 |
27. | Oprema za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradi | 10 |
28. | Fotonaponski sunčevi paneli | 23 |
29. | Energetski učinkovita novogradnja (iznad propisanih standarda) | >25 |
30. | Energetski učinkovita rasvjeta na javnim površinama (npr. cestovna rasvjeta) | 13 |
31. | Napredni (pametni) mjerni sustavi za nadzor potrošnje energije i vode kod krajnjih kupaca | 2 |
32. | Sustav gospodarenja energijom (npr. praćenje potrošnje energije, ISO, EMAS) i optimizacija potrošnje | 2 |
33. | Mjere usmjerene na promjenu ponašanja (kampanje, savjetovanje, motivacija, i sl.) | 2 |
Promet | ||
34. | Energetski učinkovita vozila koja troše malo primarne energije za prevaljenu udaljenost | 8 |
35. | Automobili: gume s niskim otporom | 50.000 km |
36. | Kamioni: gume s niskim otporom | 100.000 km |
37. | Aerodinamični dodatci na kamionima za smanjenje otpora strujanja zraka | 50.000 km |
38. | Uređaji za automatsko praćenje pritiska u gumama za kamione | 50.000 km |
39. | Prelazak na korištenje oblika prijevoza koji je energetski učinkovitiji (npr. prijelaz s automobila na bicikl, s kamiona na željeznicu) | 2 |
40. | Optimalni pritisak u gumama | 2 |
41. | Eko-vožnja | 2 |
Aditivi u gorivu | 1 | |
Industrija | ||
42. | Kogeneracija | 10 |
43. | Povrat otpadne topline | 10 |
44. | Učinkoviti sustavi komprimiranog zraka: uporaba učinkovitih kompresora ili učinkovita uporaba kompresora | 10 |
45. | Energetski učinkoviti elektromotori i upravljanje brzinom | 8 |
46. | Energetski učinkoviti sustavi pumpi u industrijskim procesima | 10 |
47. | Energetski učinkoviti sustavi ventilacije u industrijskim sustavima | 10 |
48. | Sustav gospodarenja energijom (npr. praćenje potrošnje energije, ISO, EMAS) i optimizacija potrošnje | 2 |
PRILOG D
Kumulativne uštede izračunavaju se tako da se nove godišnje uštede pomnože faktorom iz donje tablice koji odgovara životnom vijeku razmatrane mjere. Navedeni faktori uvode se kako bi se obzir uzelo smanjenje ušteda u životnom vijeku mjere.
Životni vijek mjere | Faktori diskontiranja za kumulativnu uštedu (uz diskontnu stopu od 4 %) |
1 | 1,000 |
2 | 1,962 |
3 | 2,886 |
4 | 3,775 |
5 | 4,630 |
6 | 5,452 |
7 | 6,242 |
8 | 7,002 |
9 | 7,733 |
10 | 8,435 |
11 | 9,111 |
12 | 9,760 |
13 | 10,385 |
14 | 10,986 |
15 | 11,563 |
16 | 12,118 |
17 | 12,652 |
18 | 13,166 |
19 | 13,659 |
20 | 14,134 |
21 | 14,590 |
22 | 15,029 |
23 | 15,451 |
24 | 15,857 |
25 | 16,247 |
26 | 16,622 |
27 | 16,983 |
28 | 17,330 |
29 | 17,663 |
30 | 17,984 |
Članak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:310-02/20-01/94
Urbroj: 517-07-02-03-22-7
Zagreb, 28. veljače 2022.
Ministar
dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.