Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

NN 30/2022 (9.3.2022.), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

370

Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/14, 116/18, 25/20 i 41/21) ministar gospodarstva i održivog razvoja, donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SUSTAVU ZA PRAĆENJE, MJERENJE I VERIFIKACIJU UŠTEDA ENERGIJE

Članak 1.

U Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (»Narodne novine«, br. 98/21) Prilog III. mijenja se i glasi:

»PRILOG III.

METODOLOGIJA ZA OCJENU UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI PRIMJENOM METODA ODOZDO-PREMA-GORE

Kratice
BUOdozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
CFLFluokompaktne žarulje
CTScentralni toplinski sustav – toplinski sustav sukladno zakonu kojim se uređuje područje tržišta toplinske energije
EKEuropska komisija
EMEEESProjekt »Evaluation and Monitoring for the EU Directive on Energy End-Use Efficiency and Energy Services«
EnUenergetska učinkovitost
ESCOtvrtka za pružanje energetskih usluga (eng. Energy Service Company)
EUEuropska unija
FESUštede energije u neposrednoj potrošnji (eng. final energy savings)
FondFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
IPMVPMeđunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju učinaka (eng. International Performance Measurement and Verification Protocol)
LEDrasvjeta sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode)
NEKPIntegrirani nacionalni energetski i klimatski plan
NKTNacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost
NNNarodne novine
PTVpotrošna topla voda
SMiVSustav za mjerenje i verifikaciju ušteda energije
UFESJedinične uštede energije u neposrednoj potrošnji (eng. unit final energy savings)
  
Indeksi
initpočetno
averageprosječno na tržištu
newnovo

Uvod

Metodologija odozdo-prema-gore (BU) sastoji se od matematičkih formula za izračun jediničnih ušteda energije (UFES) koje se izražavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske učinkovitosti. Ukupne uštede energije u neposrednoj potrošnji (FES) izračunavaju se množenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog čimbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem svih pojedinačnih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu neke mjere. Izračun UFES temelji se na razlici u specifičnoj potrošnji energije ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Ukoliko vrijednosti potrošnje energije ‘prije’ i/ili ‘poslije’ ne mogu biti određene za konkretni projekt, koriste se referentne vrijednosti.

Prilikom utvrđivanja doprinosa ušteda od provedenih mjera energetske učinkovitosti u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije, potrebno je u obzir uzeti životni vijek mjere koji predstavlja broj godina u kojima su izračunate godišnje uštede energije još uvijek važeće i mogu se uračunati u nacionalni cilj.

Za izračun novih ušteda energije iz pojedinačnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti mogu se upotrebljavati sljedeće metode:

1. predviđena ušteda – temeljena na rezultatima prethodno provedenih tipičnih mjera za poboljšanja energetske učinkovitosti u sličnim postrojenjima pod neovisnim nadzorom

2. izmjerena ušteda – pri čemu se ušteda koja je rezultata provedbe mjere ili paketa mjera utvrđuje bilježenjem stvarnog smanjenja u potrošnji energije, uzimajući u obzir čimbenike kao što su dodatnost, zauzetost, razine proizvodnje i vremenske prilike koje mogu utjecati na potrošnju,

3. procijenjena ušteda – pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene uštede, ali samo ako je utvrđivanje pouzdanih izmjerenih podataka za određeno postrojenje teško ili nerazmjerno skupo ili ako te procjene na temelju metodologija i referentnih vrijednosti utvrđenih na nacionalnoj razini provode kvalificirani ili akreditirani stručnjaci, koji ne ovise o uključenim strankama obveznicama

4. ušteda utvrđena na temelju istraživanja – kojima se utvrđuje odgovor potrošača na savjete, informativne kampanje, sustave označivanja, certifikacijske sustave ili pametne mjerne sustave, ali samo ako je nova ušteda nastala uslijed promjene u ponašanju potrošača, ali ne i za utvrđivanje novih ušteda proizašlih iz provedbe fizičkih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Za svaku pojedinačnu mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti navedenu u ovom Prilogu utvrđuje se koja se od gore navedenih metoda koristi te se utvrđuje formula za izračun novih godišnjih ušteda energije, potrebni ulazni podaci i dokumentacija (dokazi) za izračun ušteda, referentne vrijednosti ulaznih podataka (koje se koriste samo u slučaju nepostojanja stvarnih projektnih, dokazivih ulaznih podataka ili je tako utvrđeno metodom – referentni podatci koji se koriste kod više mjera dani su u Prilogu B), formula za izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova te životni vijek (tablica s podatcima o životnom vijeku mjera dana je u Prilogu C). Prilog D daje faktore diskontiranja koji se koriste za izračun kumulativnih ušteda.

U nastavku se daje pregled mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su obuhvaćene ovom metodologijom.

Prihvatljive su i sve druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje se u Elaboratu uštede energije predoči metodologija za izračun ušteda te izračunaju nove godišnje i kumulativne uštede energije prema načelima danima u ovom Pravilniku.

Poglavito se ovo odnosi na mjere u sektorima pretvorbe i distribucije energije kao i u sektoru industrije, u kojima se zbog kompleksnosti proizvodnih i tehnoloških procesa ne mogu definirati tipske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

U sektorima pretvorbe energije posebno se ističe provedba sljedećih mjera:

– visokoučinkovita kogeneracija u centraliziranim toplinskim sustavima,

– iskorištavanje otpadne topline,

– ostale mjere kojima se poboljšava učinkovitost pretvorbe ili smanjuje vlastita potrošnja energetskog sektora.

Važno je istaknuti da se izgradnja novih elektroenergetskih postrojenja namijenjenih isključivo za prodaju električne energije ne može smatrati mjerom za poboljšanje energetske učinkovitosti.

U distribucijskim sustavima mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti smatraju se sve one mjere koje rezultiraju smanjenjem tehničkih gubitaka u distribucijskoj mreži.

U industrijskim postrojenjima posebno se ističu mjere zamjene postojećih sustava opskrbe toplinskom energijom visokoučikovitim kogeneracijama/trigeneracijama, iskorištavanje otpadne topline te mjere za industriju navedene u Prilogu C.

Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćene ovom metodologijom

Informacijske mjere

1. Provođenje edukativnih i informativnih kampanja o energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima i energetski učinkovitim kućanskim i uredskim uređajima

1.1. Informiranje kupaca o energetskoj učinkovitosti putem informativnih materijala

1.2. Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda

1.3. Web-stranica za izračun ušteda električne energije

2. Motivacijske radionice i tečajevi

2.1. Motivacijske radionice

2.2. Tečajevi za provedbu mjera energetske učinkovitosti u zgradama

3. Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca

Organizacijske mjere

4. Uvođenje naprednih (pametnih) mjernih sustava za nadzor potrošnje električne i toplinske energije, energije dobivene iz plina te potrošnju vode kod krajnjih kupaca

5. Uvođenje sustava za upravljanje energijom

6. Usluga optimizacije potrošnje energije

Mjere u centraliziranim toplinskim sustavima

7. Cjelovita rekonstrukcija toplinskih podstanica

8. Spajanje kotlovnica na zatvoreni ili centralni toplinski sustav

9. Revitalizacija toplinske mreže (vrelovodne i parne)

10. Implementacija softvera za upravljanje distribucijskom mrežom

Mjere u zgradama (stambene i nestambene) i uslugama

11. Integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora

12. Obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrada

13. Poticanje novogradnje značajno boljeg standarda od trenutno važeće građevinske regulative

14. Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora

15. Fotonaponski sunčevi moduli

16. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora

17. Dizalice topline

18. Nova instalacija ili zamjena klima uređaja (<12 kW) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora

19. Mjere nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora

20. Zamjena postojećih ili instalacija novih kućanskih uređaja

21. Zamjena postojeće ili instalacija nove uredske opreme

22. Zamjena postojećih ili instalacija novih rasvjetnih tijela u kućanstvima

23. Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora

24. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju tehničkih sustava u zgradi

24.1. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava grijanja u zgradi

24.2. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradi

24.3. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u zgradi

24.4. Ugradnja opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja

24.5. Zamjena regulatora za grijanja i zagrijavanje potrošne tople vode

25. Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete

Mjere u prometu

26. Poticanje elektromobilnosti

27. Poticanje učinkovite potrošnje goriva u cestovnom prijevozu

28. Zamjena postojećih i kupovina novih, učinkovitijih vozila

29. Poticanje eko vožnje

30. Dodavanje aditiva pogonskom gorivu

Mjere u industriji

31. Učinkoviti elektromotori u industriji

1. Provođenje edukativnih i informativnih kampanja o energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima i energetski učinkovitim kućanskim i uredskim uređajima

Edukacijom i informiranjem nastoji se podići svijest potrošača energije o potrebi i koristima vezanima uz savjesniju potrošnju energije te korištenje obnovljivih izvora energije. Edukacija i informiranje preduvjeti su za stvaranje navika energetski učinkovitog ponašanja te racionalnog korištenja svih dostupnih resursa. Također, preduvjeti su za razvoj i realizaciju novih projekata, kojima će se smanjiti potrošnja energenata i onečišćenje okoliša, a istodobno izbjeći nepotrebni troškovi vezani uz potrošnju energije.

Modaliteti provođenja ovakvih kampanja mogu biti različiti:

• slanje informativnih materijala o mogućnostima smanjenja potrošnje energije za specifične namjene (električna energija, grijanje i dr.)

• slanje informativnih materijala o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda i

• izrada web stranice sa savjetima za savjesno korištenje energije i izračun ušteda energije.

Osim ovakvih aktivnosti, mogu se pokrenuti i druge mjere kojima se utječe na promjenu ponašanja kupaca (potrošača) energije. Takve mjere razmatraju se i u poglavljima 2. i 3.

Europska komisija (EK) dala je preporuke za izračun ušteda provedbom mjera promjene ponašanja.[1](PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1658 оd 25. rujna 2019. o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti) Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, preporučuje se koristiti pristup 'predviđenih ušteda' (eng. 'deemed savings'), ukoliko se te uštede koriste za istu vrstu intervencije i slične ciljane skupine.

Opća formula za određivanje ušteda je:

pri čemu je:

UFEC[kWh/god]potrošnja energije po sudioniku u aktivnosti (po kućanstvu, po zaposleniku i sl.)
S%faktor uštede energije
Nbroj sudionika u programu/aktivnosti promjene ponašanja
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
dc%faktor dvostrukog obračunavanja

Broj sudionika N se određuje na jedan od sljedeća dva načina:

– izravno kroz sustav praćenja (u slučajevima kada se sudionici sami prijavljuju za sudjelovanje); ili

– anketiranjem (u slučaju kada se radi o informativnim kampanjama usmjerenima na široku populaciju – tada se anketiranjima mora utvrditi broj sudionika, s tim da je anketu potrebno provesti na reprezentativnom uzorku te je potrebno objasniti na koji je način taj reprezentativni uzorak utvrđen).

Jedinična potrošnja energije po sudioniku u aktivnosti UFEC može se utvrditi na sljedeće načine:

– izravno iz podataka koje su dostavili sudionici ili kojima raspolaže opskrbljivač (npr. računi za energiju, mjerenje); ili

– procjenom prosječne potrošnje energije po sudioniku iz ciljne skupine (npr. na temelju nacionalnih statistika ili prethodnih studija), u kojem je slučaju potrebno objasniti na koji je način osigurano da prosječna potrošnja energije bude reprezentativna za potrošnju energije ciljne skupine.

Faktor uštede energije S predstavlja postotnu uštedu energije koja je rezultat razmatrane aktivnosti, a koji je utvrđen na temelju prethodnih procjena (anketiranje, kontrolne grupe, mjerenje prije i poslije). Potrebno je objasniti na koji se način osigurava da su uvjeti intervencije za koju se koristi ovaj faktor slični onima za koje je dobiven taj podatak. Upravo je utvrđivanje ovog faktora najveći izazov u utvrđivanju metoda za ocjenu ušteda. Naime, u Hrvatskoj nisu provedena ovakva istraživanja, stoga ne postoje relevantne nacionalne referentne vrijednosti za većinu mjera koja se razmatraju u ovom dokumentu. Stoga su, u svrhu izrade ove metodologije, analizirani dostupni primjeri iz ostalih država članica EU te su referentne vrijednosti preporučene na temelju već utvrđenih i primijenjenih praksi. Gdje nije bilo moguće utvrditi relevantnu EU praksu, preporučeno je provođenje vlastitih istraživanja.

Metodologija uključuje i korekciju ušteda za faktor dvostrukog obračunavanja (eng.double counting), no primjena tog faktora nije uvriježena u postojećoj nacionalnoj metodologiji RH. Osim toga, ovaj se faktor ne mora uzeti u obzir ukoliko se radi o ciljanim aktivnostima (na jasno definirano ciljnu skupinu) i ukoliko se ne radi o ponavljajućim aktivnostima te ne postoji opasnost da se mjerom obuhvate isti sudionici.

Za sve mjere koje se odnose na promjenu ponašanja potrošača energije polazišna točka u utvrđivanju metode za ocjenu ušteda energije bila gore navedena preporuka EK, pri čemu se osnovna formula prilagođavala pojedinoj mjeri, a u nedostatku nacionalnih referentnih vrijednosti korištene su vrijednosti utvrđene u metodologijama država članica EU.

Stranke obveznice u ovakve aktivnosti ulažu svoje resurse te ih pružaju korisnicima bez naknade. Dodatno, stranke obveznice promoviraju ovakve aktivnosti te se, stoga, može utvrditi da se ovakve aktivnosti ne bi provodile kod krajnjih kupaca bez angažmana stranke obveznice.

1.1. Informiranje kupaca o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti putem informativnih materijala

Slanje informativnih materijala sa savjetima kako ostvariti uštede energije u kućanstvu može se smatrati informativnom kampanjom, odnosno formom energetskog savjetovanja niske razine kvalitete, jer savjetovanje nije individualizirano (više o razinama kvalitete savjetovanja pogledati u poglavlju 3). Ipak, informacije na letcima, ako su prezentirane na jasan način, mogu potaknuti promjene u ponašanju potrošača (kupaca) energije i tako ostvariti uštede energije. Bitno je naglasiti da bi sadržaj informativnih materijala trebao uvijek biti usmjeren na specifični segment potrošnje energije, a ne na vrlo općenite savjete vezane uz cjelokupnu potrošnju energije u kućanstvu. Osiguravanjem strogo usmjerenih informacija mogu se očekivati promjene ponašanja, dok poopćene informacije neće imati takav učinak niti je izvjesno da će dovesti do ušteda energije.

1.1.1. Način određivanja ušteda

S obzirom da se radi o informativnoj kampanji, za izračun ušteda može primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK[2](Predložena metoda preporučena je i u EU H2020 projektu MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency i to u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Awareness Raising campaigns«.).

1.1.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih informativnom kampanjom putem informativnih materijala za krajnje kupce iz kategorije kućanstava su:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinica x god)]jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
FECHHs[kWh/(jedinica x god)]potrošnja energije u segmentu koji je obrađen letkom po sudioniku kampanje (kućanstvu)
S%faktor uštede energije za informiranje putem informativnih materijala
Nbroj kućanstava obuhvaćenih informativnom kampanjom
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Savjetovanje se mora odnositi na specifični segment potrošnje energije u kućanstvu, stoga FECHHs može biti jedan od sljedećih podataka:

FECHH[kWh/(kućanstvo x god)]potrošnje energije (električne i toplinske) po kućanstvu
FECHHel[kWh/(kućanstvo x god)]potrošnja električne energije po kućanstvu
FECHHlight[kWh/(kućanstvo x god)]potrošnja električne energije za rasvjetu po kućanstvu
FECHHapp[kWh/(kućanstvo x god)]potrošnja električne energije za kućanske uređaje po kućanstvu
FECHHheat[kWh/(kućanstvo x god)]potrošnja energije za toplinske potrebe po kućanstvu

1.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Jedini podatak koji je potreban za izračun ušteda koje su rezultat ove mjere je ukupan broj poslanih informativnih materijala N. Ovaj podatak mora biti evidentiran i dokazan od strane pošiljatelja. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– primjer informativnih materijala;

– narudžbenica/račun/ugovor o izradi i tiskanju informativnih materijala s vidljivim brojem komada ili zapisnik o primopredaji između Naručitelja usluge izrade informativnih materijala i Pružatelja usluge i

– službeni podatak/evidencija o izlaznim dokumentima.

Za potrošnju energije po kućanstvu, odnosno po segmentu koji je obuhvaćen letkom, FECHHs kao i za faktor uštede energije S potrebno je koristiti referentne podatke.

1.1.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći:

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
FECHH[kWh/(kućanstvo x god)]15.900
FECHHel[kWh/(kućanstvo x god)]2850
FECHHlight[kWh/(kućanstvo x god)]304
FECHHapp[kWh/(kućanstvo x god)]1.724
FECHHheat[kWh/(kućanstvo x god)]12.400
S%0,25

Sve vrijednosti za FECHH određene su na temelju dostupnih energetskih statistika[3](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30. 10. 2019.). Odyssee baza je opsežna baza podataka o potrošnji energije i faktorima koji utječu na tu potrošnju te pokazatelja energetske učinkovitosti za svih 28 država članica EU, Norvešku, Švicarsku i Srbiju. Svi podatci temelje se na dostupnim službenim statistikama ili provjerenim modelima.).

Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse[4](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je također detaljno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«, mjera Energetsko savjetovanje za kućasntva (njem. Energieberatung für private Haushalte).).

Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFES):

Segment potrošnje energije u kućanstvuUFES [kWh/(letak x god)]
Ukupna potrošnja energije39,75
Električna energija8,75
Električna energija za rasvjetu0,76
Električna energija za kućanske uređaje*0,86
Energija za toplinske potrebe31,00

* Vrijednost za UFES za kućanske uređaje utvrđena je množenjem vrijednosti FECHHapp i S, ali i primjenom faktora istodobnosti, kojim se uzima u obzir činjenica da se neće istodobno poduzeti aktivnosti koje su vezane uz sve kućanske uređaje (npr. njihova zamjena energetski najučinkovitijim modelom). Pretpostavljena vrijednost faktora istodobnosti je 0,2, s obzirom da postoji 5 glavnih vrsta kućanskih uređaja.

1.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
e[kgCO2/kWh]emisijski faktor za kućanstvo, koji iznosi 0,122
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju iznosi 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinsku energiju iznosi 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3
ePP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3

Emisijski faktor primjenjuje se ovisno o potrošnji energije koja je obuhvaćena savjetovanjem: ukupna potrošnja energije kućanstva – faktor e, potrošnja električne energije – faktor eEL ili potrošnja toplinske energije – faktori eTE, epp ovisno o načinu (gorivu) na koji se zadovoljavaju toplinske potrebe.

Ukoliko se potrošnja energije ne može razložiti na električnu i toplinsku (grivo), onda je potrebno koristiti emisijski faktor za kućanstvo, koji je dobiven na temelju podataka o energetskoj bilanci kućanstava[5](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2019.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2020.). Potrebno je uočiti da je izračunati emisijski faktor za kućanstva ovisan o strukturi potrošnje energenata u ovom sektoru pa bi ga trebalo određivati na godišnjoj razini.

Također, zbog velikog udjela biomase u potrošnji energije u kućanstvima (oko 46 %), ovaj prosječni emisijski faktor je niži od faktora za bilo koje drugo gorivo ili oblik energije.

1.1.6. Životni vijek mjere

Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedenog energetskog savjetovanja. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

1.2. Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda

Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda ostvarilo bi se slanjem na adrese kupaca kategorije kućanstvo. Takvim materijalima kupce bi se na jasan, razumljiv i afirmativan način informiralo o razlici potrošnje starog kućanskog uređaja i novog uređaja najvišeg energetskog razreda (A+++ odnosno A prema novom sustavu označavanja).

Statistički gledano, određeni postotak kupaca reagirat će na informaciju iz informativnih materijala te će se zbog informacija dobivenih u letku odlučiti na zamjenu postojećeg uređaja novim najvišeg energetskog razreda te će se time ostvariti uštede energije.

1.2.1. Način određivanja ušteda

Uštede energije mogu se utvrditi korištenjem formule dane u poglavlju 1.1. uz uvažavanje činjenice da se takvim letkom adresira samo potrošnja električne energije za kućanske uređaje pa je potrebno koristiti upravo vrijednost UFES koja se definirana za kućanske uređaje u poglavlju 1.1.4.

Ipak, za preciznije utvrđivanje ušteda energije, a s obzirom da nisu pronađena relevantna istraživanja na temelju kojih bi se mogao utvrditi faktor ušteda S, baš vezan uz ovakvu mjeru, preporuča se provesti takvo istraživanje, a opću formulu prilagoditi. Naime, letci će se slati kupcima iz kategorije kućanstva. Potrebno je provesti anketu na referentnom broju tih kupaca, koji će se utvrditi u odnosu na ukupan broj kupaca kojima je poslan letak. Kroz anketu treba utvrditi koliki je postotak kupaca zamijenio ili će zamijeniti postojeći uređaj novim energetski učinkovitim uređajem. Anketom se mogu utvrditi i postotci zamjene po vrstama uređaja. Navedeni postotak će se potom primijeniti za izračun ukupnih ušteda, dok će se iznosi jediničnih ušteda za svaku vrstu kućanskog uređaja (predviđene uštede) preuzeti iz dijela ovog Pravilnika u kojem se definira metoda za tu mjeru.

1.2.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih kućanskih uređaja, koja je potaknuta letcima:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinica x god)]jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji za određenu vrstu kućanskog uređaja
Ivrsta kućanskog uređaja
S%udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj
Nbroj poslanih informativnih materijala
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

Siudio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj i to po grupama kućanskih uređaja – ovaj podatak dobiva se anketiranjem
Nukupan broj poslanih informativnih materijala – ovaj podatak se evidentira od strane pošiljatelja (službeni podaci o izlaznim dokumentima)

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka Si i N za izračun ušteda je sljedeća:

• izvješće o provedenoj anketi s jasnim prikazom rezultata za udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj;

• primjer informativnih materijala;

• narudžbenica/račun/ugovor o izradi i tiskanju informativnih materijala s vidljivim brojem komada ili zapisnik o primopredaji između Naručitelja usluge izrade informativnih materijala i Pružatelja usluge i

• službeni podatak/evidencija o izlaznim dokumentima.

Jedinične uštede energije za svaku pojedinu vrstu uređaja UFES utvrđuju se prema referentnim vrijednostima danima u poglavlju 1.2.4., jer se smatra da bi prikupljanje podataka o potrošnji postojećih i novih uređaja predstavljalo preveliko administrativno opterećenje, bez stvarnog učinka na preciznost izračunatih ušteda.

1.2.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFESi) su sljedeće:

Referentne vrijednosti: jedinične uštede za pojedine kućanske uređaje u slučaju kupovine novog uređaja
UFESi [kWh/(uređaj x god.)]]Hladnjak20
Zamrzivač41
Hladnjak sa zamrzivačem50
Televizor35
Perilica rublja19
Sušilica rublja88
Perilica posuđa32

1.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju iznosi 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3

1.2.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere razlikuje se za pojedine grupe uređaja i to na način prikazan donjom tablicom.

Vrsta uređajaŽivotni vijek [godina]
Hladnjak, zamrzivač, hladnjak sa zamrzivačem15
Perilica rublja, perilica posuđa, sušilice rublja12
Televizor3

To znači da se dio ostvarenih ušteda može deklarirati 15, a dio se može deklarirati 12 godina te je zbog toga uputno anketiranjem prikupiti podatke za svaku grupu uređaja.

1.3. Web-stranica za izračun ušteda energije

Jedan od načina educiranja i informiranja kupaca jest putem mrežnih (web) stranica opskrbljivača na kojima se mogu nuditi savjeti za uštede energije u kućanstvu u kombinaciji s alatima za izračun ušteda energije. Alatom bi se utvrdile uštede energije i troškovne koristi koje su rezultat kupnje učinkovitijeg kućanskog uređaja.

1.3.1. Način određivanja ušteda

Za razliku od prethodne dvije mjere (letci), koja obuhvaća poznatu ciljanu skupinu – kupce pojedinog opskrbljivača – ova mjera dostupna je svim krajnjim kupcima energije, neovisno tko im je opskrbljivač. Utvrđivanje ušteda temeljenih na stvarnoj kupnji najučinkovitijih kućanskih uređaja (što se utvrđuje anketiranjem, kako je objašnjeno u poglavlju 1.1.) u ovom slučaju nije moguće, jer nije moguće dovoljno suziti ciljanu skupinu te odrediti reprezentativni uzorak.

Zbog toga će se ova mjera razmatrati kao mjera energetskog savjetovanja, usmjerena na segment potrošnje električne energije u kućanstvima za kućanske uređaje. Pri tome će se koristiti pristup predviđenih ušteda temeljen na osnovnoj formuli za izračun ušteda iz mjera usmjerenih na promjenu ponašanja preporučenoj od strane EK, pri čemu će se za faktor ušteda S koristiti vrijednosti iz postojeće prakse u EU, a vrijednosti za UFEC će se odrediti na temelju nacionalnih statistika. Metoda se na isti način može koristiti i ako se radi o drugim energentima. Pri čemu se kao referentne vrijednosti za FECHH koriste vrijednosti iz tablice dane u poglavlju 1.1.4.

1.3.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih energetskim savjetovanjem putem interneta i usmjerenog na potrošnju električne energije za kućanske uređaje:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinica x god)]jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji po kućanstvu
FECHHapp[kWh/god]potrošnja električne energije uređaja
S%faktor uštede energije za savjetovanje putem Interneta
Nbroj savjetovanja
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Izračun se temelji na razinama kvalitete savjetovanja, koje su detaljnije definirane u poglavlju 3.

1.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Broj jedinstvenih posjeta web kalkulatoru predstavlja broj sudionika u savjetovanju N. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za verifikaciju ulaznog podatka N za izračun ušteda je statistički izvještaj o korištenju web kalkulatora.

Za FECHHapp kao i za faktor S, odnosno za UFES koriste se referentni podatci.

1.3.4. Referentne vrijednosti

Referentna vrijednost za ulazni parametar je sljedeća:

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
UFES[kWh/god]0,86

Vrijednost za UFES određena je u poglavlju 1.1.4.

1.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju iznosi 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3

1.3.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

2. MOTIVACIJSKE RADIONICE I TEČAJEVI

Troškovi za energiju u javnom i poslovnom sektoru često se smatraju neizbježnim troškom, a ne dijelom poslovanja kojim se može djelotvorno upravljati kao bilo kojim drugim procesom. Razlog tome je nedovoljna educiranost i motiviranost zaposlenika da promjenama svoga ponašanja doprinesu učinkovitijem korištenju energije u radnoj sredini. Motivacijske radionice i tečajevi mogu se smatrati formom energetskog savjetovanja, ali pri tome moraju biti prilagođene tvrtki ili instituciji u kojoj se provode.

1. Motivacijske radionice za zaposlenike u nekoj tvrtki ili instituciji, kojima se podiže svijest zaposlenika o važnosti racionalnog korištenja energije u okviru redovitih poslovnih aktivnosti te

2. Tečajeve za osobe odgovorne za energetiku u nekoj tvrtki ili instituciji, kojima se odgovorne osobe osnažuju za provedbu konkretnih mjera energetske učinkovitosti u vlastitoj tvrtki ili instituciji.

2.1. Motivacijske radionice

Cilj motivacijskih radionica je osvijestiti zaposlenike kako male promjene ponašanja na razini pojedinca mogu učiniti velike promjene na razini organizacije. Radionica daje konkretne upute o racionalnom postupanju s energijom na radnom mjestu, ali se na radionicama ne analizira detaljno potrošnja energije u konkretnoj tvrtki ili instituciji. Trajanje radionice je oko 60 minuta.

2.1.1. Način određivanja ušteda

Motivacijske radionice predstavljaju oblik grupnog energetskog savjetovanja. Na radionicama se ne analizira potrošnja energije u tvrtki ili instituciji te u tom smislu pristup savjetovanju nije individualiziran već je općenit. U tom smislu, ova aktivnost se može smatrati i informativnom kampanjom za podizanje svijesti među zaposlenicima pa se za izračun ušteda može primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK[6](Predložena metoda preporučena je u EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Awareness Raising campaigns«.).

2.1.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih motivacijskim radionicama za zaposlenike su:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinica x god)]jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
FECperson[kWh/(jedinica x god)]ukupna potrošnja energije po zaposleniku
S%faktor uštede energije za motivacijsku radionicu
Nbroj zaposlenika obuhvaćenih savjetovanjem
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

2.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrošnja energije po zaposleniku FECperson može se odrediti iz podataka za tvrtku ili instituciju za čije se zaposlenike provodi, na način da se godišnja potrošnja energije podijeli s ukupnim brojem zaposlenika. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati za verifikaciju ulaznog podatka FECperson za izračun ušteda je potpisana izjava odgovorne osobe tvrtke/institucije o ukupnoj potrošnji energije ili o potrošnji energije u segmentu koji je obuhvaćen savjetovanjem i o ukupnom broju zaposlenika tvrtke/institucije. Podatci se navode za prvu cjelovitu godinu koja prethodi godini u kojoj se provodi savjetovanje ili kao prosjek u posljednje tri godine.

Za FECperson može se koristiti i referentna vrijednost, što se i preporuča radi smanjenja administrativnog opterećenja.

Za faktor uštede energije S koristi se referentni podatak.

Broj zaposlenika koji sudjeluju u motivacijskoj radionici predstavlja parametar N.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za verifikaciju ulaznog podatka N za izračun ušteda je sljedeća:

– program motivacijske radionice i

– potpisna lista prisutnih.

2.1.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći:

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
FECperson[kWh/(zaposlenik x god)]9.125
S%0,25

Kao referentna vrijednost za parametar FECperson uzima se vrijednost za godišnju potrošnju energije po zaposleniku u sektoru usluga[7](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30. 10. 2019). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu D.). S obzirom da se motivacijske radionice provode i u tvrtkama iz industrijskog sektora, ova vrijednost potrošnje po zaposleniku se može uzeti kao relevantna i za taj sektor. Naime, velik dio potrošnje energije u industrijskim procesima ne ovisi o ponašanju zaposlenika i ne može se na njega utjecati ovakvim motivacijskim aktivnostima. Stoga bi bilo pogrešno računati sa vrijednosti potrošnje energije po zaposleniku u industrijskom sektoru. Osim toga, zbog sve većeg stupnja automatizacije, broj zaposlenika u industrijskom sektoru kontinuirano opada, što rezultira visokom potrošnjom energije po zaposleniku te bi ovako procijenjene uštede bile višestruko precijenjene.

Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse[8](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je također detaljno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«, mjera Energetsko savjetovanje za kućanstva (njem. Energieberatung für private Haushalte).), pri čemu je uzeta najniža vrijednost ovog faktora, jer se radi o grupnom savjetovanju, koje se smatra savjetovanjem najniže razine kvalitete.

2.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ePP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za prirodni 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3

S obzirom da je savjetovanje usmjereno na sve aspekte potrošnje energije, a emisijski faktori se vežu uz točno određeno gorivo ili oblik energije, za ovu se mjeru predlaže koristiti emisijski faktor za prirodni plin. Naime, u energetskoj bilanci uslužnog sektora električna energija sudjeluje s oko 62 %, a prirodni plin s oko 24 %, dok ostali energenti imaju puno manji udio[9](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Odabirom emisijskog faktora za prirodni plin smanjenje emisija CO2 se određuje na konzervativan način te se eliminira potreba godišnjeg izračuna emisijskog faktora za sektor usluga odnosno industrije, koji ovisi o godišnjoj energetskoj bilanci.

2.1.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

2.2. Tečajevi za provedbu mjera energetske učinkovitosti

Tečajevima se polaznike (osobe odgovorne za gospodarenje energijom u tvrtki ili instituciji) upoznaje s mogućnostima uštede energije i izgrađuje njihov kapacitet za donošenje odluka o provedbi mjera energetske učinkovitosti. Cilj tečaja je razvoj novih stručnih kompetencija u području operativne energetske učinkovitosti i osposobljavanje za sustavno gospodarenje energijom. Tečaj traje 2 radna dana ili 16 sati.

2.2.1. Način određivanja ušteda

Ovakvi tečajevi mogu se smatrati oblikom energetskog savjetovanja. Pri tome je bitno da se na tečaju analizira potrošnja energije u poduzeću ili specifični dio te potrošnje te da tečaj (savjetovanje) rezultira izvješćem koje će sadržavati analizu razmatrane potrošnje energije od izvora energije do trošila, prijedloge za organizacijske i promjene u ponašanju, prijedloge investicijskih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ocjenu potencijalnih energetskih i novčanih ušteda, moguće interakcije između mjera te upućivanje na poticajne programe za predložene mjere.

Način utvrđivanja ušteda temelji se tada na općoj metodi za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja, preporučenoj od strane EK te na postojećoj europskoj praksi koja koristi pristup predviđenih ušteda.[10](Način utvrđivanja ušteda energije temelji se na austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)« – mjera energetsko savjetovanje malih i srednjih poduzeća (»Energieberatung für KMU«). Smatra se da je austrijska metoda primjerena, jer se tečajevi većinom i provode u malim i srednjim tvrtkama, tj. u poslovnom sektoru općenito, dok u javnom sektoru ovakve tečajeve provodi Agencija za pravni promet I posredovanje nekretninama (APN).)

2.2.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih tečajevima za osobe odgovorne za gospodarenje energijom je:

pri čemu je:

FECentp[kWh/god]potrošnja energije tvrtke koja se analizira na tečaju
S%faktor uštede energije za tečaj

2.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Ulazni podatak u izračun ušteda energije jest potrošnja energije tvrtke koja se analizira na tečaju FECentp. Nije nužno da se tečajem (savjetovanjem) obuhvati cijela potrošnja energije u tvrtki, već je moguće obuhvatiti i samo dio potrošnje (npr. potrošnja električne energije za rasvjetu). Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za verifikaciju ulaznog podatka FECentp za izračun ušteda je izvještaj o provedenom savjetovanju potpisan od strane polaznika s opisom sadržaja individualnog savjetovanja i podatkom o ukupnoj potrošnji energije tvrtke ili dijelu potrošnje koji se analizira na tečaju. Podatci se navode za prvu cjelovitu godinu koja prethodi godini u kojoj se provodi savjetovanje ili kao prosjek u posljednje tri godine.

Za faktor uštede energije S koristi se referentna vrijednost.

2.2.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
S%2,8

Referentna vrijednost preuzeta je iz austrijske metodologije, a utvrđena je na temelju provedenih istraživanja u malim i srednjim poduzećima u Njemačkoj.

2.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ePP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3

2.2.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

3. Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca

Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca energije mjera je kojom se nastoji potaknuti promjena ponašanja kupaca vezano uz obrasce korištenja energije i osnažiti kupce za donošenje informiranih odluka o investiranju u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Energetsko savjetovanje se obično provodi na sustavan način, osnivanjem mreža savjetnika (npr. mreža ENSVET u Sloveniji[11](Više informacija dostupno je na: https://ekosklad.si/prebivalstvo/ensvet (datum pristupa mrežnoj stranici: 22. 10. 2019.))
), odnosno mreža info ureda i centara (npr. EE info uredi i EE info centri koji su osnovani u sklopu projekta »Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj«[12](Više informacija dostupno je na: http://www.enu.fzoeu.hr/info-edu/gdje-po-savjet-ee-savjeti (datum pristupa mrežnoj stranici: 22. 10. 2019.))
). Ovakva mjera mogla bi biti uspostavljena i otvaranjem info točaka (telefonska linija, mrežna stranica, info centri) na kojima bi svi zainteresirani kupci mogli doći po savjete za poboljšanje energetske učinkovitosti. Bitno je istaknuti da energetsko savjetovanje podrazumijeva pružanje dovoljno podataka o postojećem profilu potrošnje energije individualnog potrošača (kupca) za prepoznavanje i kvantificiranje potencijala za ostvarivanje ušteda energije. U tom smislu, savjetovanje, a da bi dovelo do promjena ponašanja koje će biti moguće kvantificirati u smislu ušteda energije, mora biti individualizirano.

Za grupno savjetovanje čije aktivnosti uključuju nastupe na različitim konferencijama, radionicama i tečajevima (različito od mjera opisanim u poglavljima 1.2.1 i 1.2.2 koje se smatraju usmjerenim i individualiziranim savjetovanjem) ne postoje primjeri metoda za ocjenu ušteda iz ovakvih općeniti grupnih aktivnosti odnosno takve grupne aktivnosti se ne ubrajaju u energetsko savjetovanje

Zbog toga se metoda za ocjenu ušteda utvrđuje samo za individualno savjetovanje, tj. savjetovanje koje u obzir uzima profil potrošnje energije individualnog potrošača. Pri tome, metoda za ocjenu ušteda odnosi se samo na uštede koje su rezultat promjene ponašanja. Naime, energetsko savjetovanje može dovesti i do provedbe tehničkih mjera energetske učinkovitosti, za koje je onda potrebno primijeniti druge metode izračuna ušteda energije.

Oblici savjetovanja[13](Izvor: EU H2020 projekt MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency, studija »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, 2016.):

– Energetsko savjetovanje na licu mjesta: Najintenzivniji oblik savjetovanja je savjetovanje na licu mjesta u kućanstvima. Potencijal za uštede energije može se odrediti izravno, bez apstraktnih objašnjenja u područjima primjene, mogu se dati konkretne preporuke, a u nekim slučajevima se mjere mogu provesti izravno uz pomoć savjetnika. Iskustvo sa savjetovanjima na licu mjesta pokazuje da ono može dovesti do najvećih ušteda po kućanstvu;

– Energetsko savjetovanje u info centrima: Energetsko savjetovanje u info centrima je najčešći način savjetovanja kojega primjenjuju opskrbljivači energijom. Zainteresirani potrošači energije (kupci) se obraćaju opskrbljivačima s upitima vezanim uz potrošnju energije i mogućnosti ostvarivanja uštede energije. Ovakvo savjetovanje često se kombinira s informativnim brošurama/letcima sa savjetima za ostvarenje ušteda energije. Sudjelovanje na konferencijama i seminarima može se prihvatiti kao ovaj tip savjetovanja, ukoliko se na takvim događanjima savjetovanje individualizira i dokumentira.

– Telefonsko savjetovanje: Telefonsko savjetovanje predstavlja alternativu savjetovanju u info centrima, a često se nude u kombinaciji s internetskim savjetovanjem.

– Internetsko savjetovanje: usluge internetskog savjetovanja s individualnim povratnim informacijama o mogućnostima uštede energije u kućanstvu pružaju alternativu savjetovanju na licu mjesta ili u info centrima. Prednosti internetskog savjetovanja su niski troškovi provedbe i mogućnost širokog obuhvata. Uz to, savjet je dostupan u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu s pristupom Internetu. Da bi se internetsko savjetovanje tretiralo kao mjera energetske učinkovitosti, takovo savjetovanje mora sadržavati detaljan upitnik o individualnoj potrošnji, mora omogućavati ravnopravni pristup za sve korisnike (neovisno je li korisnik ujedno i kupac opskrbljivača koji nudi ovu uslugu), personalizirane savjete za ostvarenje ušteda energije i završno izvješće. Objavljivanje savjeta o načinima za ostvarenje ušteda, bez individualiziranog (personaliziranog) pristupa ne smatra se energetskim savjetovanjem u kontekstu ostvarivanja obveza energetske učinkovitosti.

Ova mjera odnosi se samo na krajnje kupce iz kategorije kućanstava, dok su predviđeni oblici savjetovanja za poslovni sektor (industrija i usluge) obrađeni u poglavlju 2.

3.1. Način određivanja ušteda

Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, moguće je koristiti predviđene uštede, i to korištenjem opće formule za mjere kojima se utječe na promjenu ponašanja, kako je predložila EK. Pri tome, ključno je odrediti faktor uštede energije S, što je i najveći izazov u definiranju metode. Naime, u Hrvatskoj nisu još provedena istraživanja na temelju kojih bi se ovaj faktor mogao utvrditi, stoga ne postoje relevantne nacionalne referentne vrijednosti. Iz tog je razloga napravljeno istraživanje dostupnih primjera u ostalim državama članicama EU te su referentne vrijednosti preporučene na temelju već utvrđenih i primijenjenih praksi[14](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«. Razmatrana je i mogućnost primjene metode koja se primjenjuje za mrežu energetskih savjetnika u Sloveniji ENSVET (prema Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017), ali s obzirom da se ova mjera provodi već dugi niz godina u Sloveniji i da su utvrđeni podatci vrlo specifično vezani uz nju, ocijenjeno je da metoda i dane referente vrijednosti nisu primjerene za aktivnosti koje provode stranke obveznice sustava obveze energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.).

3.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih energetskim savjetovanjem:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinica x god)]jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji za razinu kvalitete savjetovanja Qi po kućanstvu
FECHH[kWh/god]ukupna potrošnja energije (električne i toplinske) po kućanstvu
Qikvaliteta savjetovanja (1 – 3)
SQi%faktor uštede energije za savjetovanje razine kvalitete Qi
NQibroj savjetovanja razine kvalitete Qi
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Izračun se temelji na razinama kvalitete savjetovanja, koje se definiraju na sljedeći način:

– Razina kvalitete savjetovanja 1: ako se savjetovanje provodi izravno (telefonom, na licu mjesta) s klijentom ili putem personaliziranih internetskih ponuda uz individualnu analizu potrošnje i traje najmanje 15 minuta.

– Razina kvalitete savjetovanja 2: ako se savjetovanje provodi izravno (telefonski, u info centru, na licu mjesta) s klijentom, uključuje individualnu analizu potrošnje i traje najmanje 30 minuta.

– Razina kvalitete savjetovanja 3: ako se savjetovanje provodi na licu mjesta, ako savjetovanje traje više od 60 minuta, savjetovanje provodi osoba ovlaštena za energetski pregled i generira se izvješće s prijedlogom mjera energetske učinkovitosti.

Faktor uštede energije SQi u ovisnosti o vrsti i razini kvalitete Qi savjetovanja određuje se prema tablici:

Razina kvalitete 1Razina kvalitete 2Razina kvalitete 3
Savjetovanje na licu mjesta1 %3 %
Savjetovanje u info centrima0,25 %1 %3 %
Telefonsko savjetovanje0,25 %1 %
Internetsko savjetovanje0,25 %

Savjetovanje se može odnositi samo na električnu energiju, samo na toplinsku energiju ili na ukupnu potrošnju energije (električna i toplinska). U tom smislu vrijedi:

pri čemu je:

FECHHel[kWh/ god]potrošnja električne energije u kućanstvu
FECHHte[kWh/god]potrošnja energije za toplinske potrebe u kućanstvu (potrošnja toplinske energije iz CTS-a ili potrošnja goriva za toplinske potrebe)

Formulu za izračun FES (odnosno korištenje FECHHel, FECHHth ili FECHH) potrebno je prilagoditi ovisno o sadržaju savjetovanja.

3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za utvrđivanje ušteda energije potrebno je dokumentirati svako savjetovanje. Izvješća moraju sadržavati datum, vrijeme, trajanje, vrstu i razinu kvalitete savjetovanja. Savjetovanja razine kvalitete 2 i 3 obavezno moraju sadržavati podatke o razmatranim područjima za poboljšanje energetske učinkovitosti, predloženim mjerama za uštedu energije i procijenjenom potencijalu ušteda. Izvješće o savjetovanju na licu mjesta ili u info centrima mora biti potpisano od strane korisnika. Sva izvješća o savjetovanju moraju biti potpisana od strane osobe koja je pružala savjetovanja.

Broj izvješća o savjetovanjima određene vrste i razine kvalitete predstavlja parametar NQi.

Za FECHH (FECHHel, FECHHte) moguće je koristiti stvarne podatke, ali oni moraju biti dokumentirani i verificirani od strane klijenta (potpisom izvješća o savjetovanju). S ciljem smanjenja administrativnog opterećenja, ali i grešaka, preporuča se da se stvarni podatci koriste samo iznimno i to u slučaju razine kvalitete savjetovanja 3, a da se koriste referentni podatci dani u poglavlju 1.3.4.

3.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
FECHH[kWh/god]15.900
FECHHel[kWh/god]3.500
FECHHte[kWh/god]14.400
SQ1%0,25
SQ2%1
SQ3%3

Sve vrijednosti za FEC određene su na temelju dostupnih energetskih statistika[15](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30. 10. 2019.). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu 1.).

Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFES):

UFES [kWh/(jedinica x god)]Razina kvalitete 1Razina kvalitete 2Razina kvalitete 3
Ukupna potrošnja energije39,75159477
Električna energija8,7535105
Toplinska energija36144432

3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
e[kgCO2/kWh]Emisijski faktor za kućanstvo, koji iznosi 0,122
eEL[kgCO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3
eTE[kgCO2/kWh]Emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3
ePP[kgCO2/kWh]Emisijski faktor za prirodni plin prema 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3
eELLU[kgCO2/kWh]Emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje 0,300 prema Prilogu B, Tablica 3
eUNP[kgCO2/kWh]Emisijski faktor za ukapljeni naftni plin prema 0,255 prema Prilogu B, Tablica 3

Emisijski faktor primjenjuje se ovisno o potrošnji energije koja je obuhvaćena savjetovanjem: ukupna potrošnja energije kućanstva – faktor e, potrošnja električne energije – faktor eEL ili potrošnja toplinske energije – faktori eTE, epp, eELLU ili eUNP ovisno o načinu (gorivu) na koji se zadovoljavaju toplinske potrebe. Ukoliko se toplinske potrebe zadovoljavaju biomasom (najčešće ogrjevnim drvetom), faktor emisije jednak je nuli. Ukoliko se potrošnja energije ne može razložiti na električnu i toplinsku (grivo), onda je potrebno koristiti emisijski faktor za kućanstvo, koji je dobiven na temelju podatak o energetskoj bilanci kućanstava[16](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Potrebno je uočiti da je izračunati emisijski faktor za kućanstva ovisan o strukturi potrošnje energenata u ovom sektoru pa bi ga trebalo određivati na godišnjoj razini. Također, zbog velikog udjela biomase u potrošnji energije u kućanstvima (oko 46 %), ovaj prosječni emisijski faktor je niži od faktora za bilo koje drugo gorivo ili oblik energije.

3.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

4. Uvođenje naprednih (pametnih) mjernih
sustava za nadzor potrošnje
električne i toplinske energije

Sukladno definiciji iz Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/14, 116/18 i 25/20, 41/21) napredni mjerni sustav mjerenja je elektronički sustav koji može mjeriti potrošnju energije pružajući više informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristeći se nekim oblikom elektroničke komunikacije. Smjernice Direktiva Europske komisije i Vijeća o energetskoj učinkovitosti i o svojstvima zgrada potiču implementaciju i korištenje ovih sustava jer oni omogućavaju krajnjem korisniku detaljnu analizu potrošnje električne i toplinske energije te energije dobivene iz plina u većoj vremenskoj rezoluciji (15 minutno, satno, višesatno, dnevno) na osnovi koje se potrošnja može optimizirati. Slijedom toga, sustav ne pridonosi energetskim uštedama samom ugradnjom opreme, već se uštede ostvaruju promjenom ponašanja krajnjih korisnika i/ili prilagođavanjem režima rada tehničkih sustava i opreme na osnovi rezultata analiza koje ovi sustavi omogućavaju.

Prilikom zamjene brojila na obračunskom mjernom mjestu, razred točnosti novog brojila mora odgovarati važećim tehničkim zahtjevima i propisima u Republici Hrvatskoj i EU. U slučaju da se napredni mjerni sustav uvodi na kontrolno mjerno mjesto, prilikom ugradnje novog brojila moraju se poštivati tehnički zahtjevi i propisi kao kada se brojilo ugrađuje na obračunsko mjerno mjesto. Ušteda energije od ugradnje naprednih mjernih sustava izračunava se na godišnjoj osnovi potrošnje energije (odvojeno za električnu energiju, toplinsku energiju ili drugi energent korišten za grijanje) prije instaliranja ovih sustava.

Za napredne mjerne sustave koji se uvode na kontrolna mjerna mjesta (kontrolna mjerila), a u slučaju da kontrolno mjerno mjesto nije obuhvaćeno naprednim mjernim sustavom kroz obračunsko mjerno mjesto, ušteda se utvrđuje godinu dana nakon uvođenja naprednog mjernog sustava na temelju nove evidentirane godišnje potrošnje. S naprednim mjernim sustavima poželjno je uvesti i sustave kontrole CO2 i CO u prostoru i to barem jedan uređaj u prostoru gdje se priprema hrana odnosno gdje se koristi otvoreni plamen.

4.1. Način određivanja ušteda

Ušteda prilikom uvođenja naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima utvrđena je na temelju prethodne potrošnje energije. Ušteda prilikom uvođenja naprednih mjernih sustava na kontrolnim mjernim mjestima ili ukoliko prethodna potrošnja nije poznata utvrđena je na temelju sljedeće jednogodišnje potrošnje energije.

4.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava za nadzor potrošnje energije kod krajnjih kupaca na obračunskom mjestu:

pri čemu je:

FESOi[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
E[kWh/god]godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
rELfaktor uštede električne energije zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti
GPP[kWh/god]godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GELLU[kWh/god]godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GUNP[kWh/god]godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GTE[kWh/god]godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
rGfaktor uštede goriva zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti


Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

pri čemu je:

FESO[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava za nadzor potrošnje energije kod krajnjih kupaca na kontrolnom mjestu, a da kontrolno mjesto nije obuhvaćeno obračunskim mjestom sa naprednim mjerilom ili u slučaju ukoliko prethodna potrošnja nije poznata:

pri čemu je:

FESKi[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
E1[kWh/god]godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
rELfaktor uštede električne energije zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti
GPP1[kWh/god]godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GELLU1[kWh/god]godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GUNP1[kWh/god]godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije napredn og mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GTE1[kWh/god]godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
rGfaktor uštede goriva zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti


Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

pri čemu je:

FESK[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima

Formula za izračun ukupnih ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava:

pri čemu je:

FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava

4.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

Egodišnja potrošnja električne energije svakog krajnjeg kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
E1godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GPPgodišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GPP1godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GELLUgodišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GELLU1godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GUNPgodišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GUNP1godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GTEgodišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva
GTE1godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva


Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– službeni podatak o potrošnji energenta čija potrošnja se prati naprednim sustavom mjerenja, poput računa za energiju, ispisa dostavljenog od strane opskrbljivača ili ispisa iz naprednog mjernog sustava za nadzor potrošnje,

– zapisnik o primopredaji naprednog sustava mjerenja i/ili račun o isporučenoj opremi i uslugama.

Napomena: S obzirom da se za potrebe proračuna godišnja potrošnja energenata iskazuje u kWh, a ne u fizičkim jedinicama (kg, litre, m3) kako je uobičajeno prikazano u dokumentaciji npr. u računu opskrbljivača gorivom), za pretvorbu je potrebno koristiti faktore definirane u Prilogu I.

4.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za faktore uštede energije, ovisno o sektoru i energentu, su sljedeći (preuzeto iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):

SektorFaktor uštede električne energije (rEL)Faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije (rG)
Industrija i usluge0,010,02
Kućanstva0,020,03

4.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formule za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
ECO2O[tCO2/god]godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima
ECO2K[tCO2/god]godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3
ePP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za prirodni plin prema 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3
eELLU[kgCO2/kWh]emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje 0,300 prema Prilogu B, Tablica 3
eUNP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za ukapljeni naftni plin 0,255 prema Prilogu B, Tablica 3
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3

Napomena: Godišnja potrošnja energije, kao i pripadajuće emisije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuju se zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

4.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere razlikuje se za pojedine sektore i to na način prikazan donjom tablicom.

SektorŽivotni vijek [godina]
Zgrade sektora usluga5
Kućanstva2

5. Uvođenje sustava za upravljanje energijom

S obzirom da je energija od ključne važnosti za poslovanje i funkcioniranje većine vrsta organizacija te predstavlja sve veći trošak tijekom poslovanja javlja se potreba za stvaranjem normiranog modela za učinkovito upravljanje energijom. Uvođenjem sustava za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) utvrđuju se zahtjevi i daju upute za primjenu takvog upravljanja energijom koji bi bili prikladni za primjenu u svim vrstama organizacija i na sve tipove energije koji se upotrebljavaju. Sa sustavom za upravljanje energijom poželjno je ugraditi opremu, odnosno sustave kontrole CO2 i CO u prostoru i to bez izuzetka u prostoru gdje se koristi otvoreni plamen. Osnovna svrha sustava je postizanje boljih energetskih učinaka što obuhvaća uporabu energije, energetsku učinkovitost, sigurnost uposlenih i potrošnju energije primjenjujući niz administrativnih i organizacijskih postupaka, imenovanjem odgovornih osoba te postavljanjem konkretnih ciljeva za poboljšanje, odnosno donošenje cjelovite energetske politike poduzeća.

5.1. Način određivanja ušteda

Ušteda prilikom uvođenja sustava za upravljanje energijom utvrđena je na temelju prethodne potrošnje energije.

5.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem sustava za gospodarenje energijom kod krajnjih kupaca:

pri čemu je:

FESi[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
E[kWh/god]godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom
rELfaktor uštede električne energije zbog uvođenja sustava za gospodarenje energijom prema donjoj tablici referentnih vrijednosti
GL[kWh/god]godišnja potrošnja lignita svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GMU[kWh/god]godišnja potrošnja mrkog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GKU[kWh/god]godišnja potrošnja kamenog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GTLU[kWh/god]godišnja potrošnja teškog i srednjeg loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GB[kWh/god]godišnja potrošnja benzina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GBM[kWh/god]godišnja potrošnja biomase svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GPP[kWh/god]godišnja potrošnja prirodnog plina i stlačenog prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GELLU[kWh/god]godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja, lakog loživog ulja i dizela svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GUNP[kWh/god]godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GTE[kWh/god]godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
rGfaktor uštede goriva zbog uvođenja sustava za gospodarenje energijom prema donjoj tablici referentnih vrijednosti


Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor usluga, zasebno za mikro i mala poduzeća sektora industrije i zasebno za srednja i velika poduzeća sektor industrije zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

pri čemu je:

FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga

5.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

E[kWh/god]godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GL[kWh/god]godišnja potrošnja lignita svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GMU[kWh/god]godišnja potrošnja mrkog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GKU[kWh/god]godišnja potrošnja kamenog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GTLU[kWh/god]godišnja potrošnja teškog i srednjeg loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GB[kWh/god]godišnja potrošnja benzina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GBM[kWh/god]godišnja potrošnja biomase svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GPP[kWh/god]godišnja potrošnja prirodnog plina i stlačenog prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GELLU[kWh/god]godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja, lakog loživog ulja i dizela svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GUNP[kWh/god]godišnja potrošnja ukapljenog naftnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije
GTE[kWh/god]godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije


Napomena: Kao godišnja potrošnja pojedinog energenta prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom moguće je koristiti definiranu baznu potrošnju koja je jedan od prvih koraka ka uvođenju sustavnog gospodarenja energijom.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– odluka ili istovrijedan dokument potpisan od strane odgovorne osobe u tvrtki vezan za početak provedbe uvođenja sustava za upravljanje energijom,

– izvještaj i/ili certifikat o uvedenom sustavu za upravljanje energijom,

– službeni podatak o potrošnji energenata, poput računa za energiju, ispisa dostavljenog od strane opskrbljivača ili ispisa iz mjernog sustava za nadzor potrošnje ili utvrđene bazne/referentne potrošnje kao prvog koraka ka uvođenju sustavnog gospodarenja energijom prije početka uvođenja sustava.

5.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za faktore uštede energije, ovisno o sektoru, veličini poduzeća i energentu, su sljedeće (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):

Sektor/veličina
poduzeća
Faktor uštede električne energije (rEL)Faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije (rG)
Zgrade sektora usluga0,030,05
Industrija mikro i mala poduzeća0,020,03
Industrija srednja i velika poduzeća0,010,01

5.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3
eL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za lignit 0,385 prema Prilogu B, Tablica 3
eMU[kgCO2/kWh]emisijski faktor za mrki ugljen 0,359 prema Prilogu B, Tablica 3
eKU[kgCO2/kWh]emisijski faktor za kameni ugljen 0,349 prema Prilogu B, Tablica 3
eTLU[kgCO2/kWh]emisijski faktor za teško i srednje loživo ulje 0,307 prema Prilogu B, Tablica 3
eB[kgCO2/kWh]emisijski faktor za benzin 0,280 prema Prilogu B, Tablica 3
ePP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za prirodni plin i stlačeni prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3
eELLU[kgCO2/kWh]emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje 0,300 prema Prilogu B, Tablica 3
eUNP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za ukapljeni naftni plin 0,255 prema Prilogu B, Tablica 3
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3

Napomena: Godišnja potrošnja energije, kao i pripadajuće emisije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuju se zasebno za sektor usluga, zasebno za mikro i mala poduzeća sektora industrije i zasebno za srednja i velika poduzeća sektora industrije zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

5.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

6. Usluga optimizacije potrošnje energije

Optimizacija potrošnje energije podrazumijeva korištenje metoda kojima se za žaljenu razinu ugode ili konačnog proizvoda troši najmanja moguća količina energije. Iskustva pokazuju kako se energetski sustavi koriste ne učinkovito, čak i u slučajevima postojanja regulacije, jer mogućnosti i postavke nisu prilagođeni specifičnim slučajevima. Kako se radi o specifičnim slučajevima za verifikaciju ušteda potrebno je koristiti međunarodni protokol za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (IPMVP), koji je i razvijen u navedenu svrhu. IPMVP definira smjernice koje opisuju uobičajenu praksu u mjerenju, računanju i izvještavanju o postignutim uštedama u projektima energetske učinkovitosti kod krajnjih korisnika. IPMVP predstavlja okvir i četiri opcije mjerenja i verifikacije (M&V) u cilju transparentnog, pouzdanog i dosljednog izvještavanja o uštedama. M&V aktivnosti uključuju mjerenje protoka energije i vode, praćenje nezavisne(ih) varijable(i), izračun i izvješćivanje. IPMVP je namijenjen za korištenje profesionalcima kao osnova za pripremu izvještaja o postignutim učincima. Svaki korisnik mora uspostaviti svoj specifičan M&V plan koji se odnosi na jedinstvene karakteristike projekta. IPMVP nije standard i stoga ne postoji nikakav formalni mehanizam usklađivanja s protokolom. Pridržavanje IPMVP-a zahtijeva pripremu specifičnog M&V plana projekta koji je u skladu s IPMVP terminologijom. Mora se imenovati IPMVP opcija koja će se koristiti, način praćenja mjerenja i metode analiza koje se koriste, procedure za osiguranje kvalitete koje treba slijediti, i osoba odgovorna za M&V. Prijedlog M&V plana dan je na kraju opisa ove mjere.

6.1. Način određivanja ušteda

Ušteda se utvrđuje prema metodologiji raspisanoj u međunarodnom protokolu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (IPMVP).

6.2. Formula za izračun ušteda

Kada se o uštedi izvještava prema uvjetima iz perioda izvještavanja, može se zvati i izbjegnutom potrošnjom energije perioda izvještavanja. Izbjegnuta potrošnja energije kvantifikacija je ušteda u periodu izvještavanja prema potrošnji energije kakva bi bila bez uvođenja MEU. Kada se o uštedi izvještava pod uvjetima iz perioda izvještavanja, energija iz osnovnog perioda treba biti prilagođena uvjetima iz izvještajnog perioda. Za ovaj uobičajeni način zajedničkog izvještavanja o uštedama jednadžba može biti prikazana na sljedeći način:

pri čemu je:

FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji optimizacijom potrošnje energije
FESi[kWh/i]ušteda energije u neposrednoj potrošnji optimizacijom potrošnje energije u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…)
i
odabrani vremenski period (npr. mjesečni, tjedni…)
EO[kWh/i]potrošnja energije iz osnovnog perioda prije provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…)
R[kWh/i]rutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (dio potrošnje energije koji ovisi o odabranom parametru koji utječe na istu u odabranom vremenskom periodu)
N[kWh/i]nerutinske prilagodbe na uvjete izvještavanja (dio potrošnje energije koji ovisi o inače nepromjenjivim parametrima u odabranom vremenskom periodu)
EI[kWh/i]potrošnja energije u periodu izvještavanja nakon provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…)

IPMVP nudi četiri opcije za određivanje ušteda (A, B, C i D). Odabir opcije ovisi o brojnim faktorima, uključujući razmatranja lokacija mjernih granica. Ako je odlučeno utvrditi uštede na razini objekta, može biti bolje odabrati opciju C ili D. Međutim, ako se samo razmatra MEU, prikladnija može biti tehnika koja uključuje izoliranje područja projekta energetske učinkovitosti (opcija A, B ili D). Izbor IPMVP opcije je odluka koju donosi izrađivač plana mjerenja i verifikacije za svaki projekt, prema cijelom skupu uvjeta projekta, analize, proračunu i profesionalnoj prosudbi. Sljedeća slika prikazuje rutinski proces u logici odabira opcija.

Pojednostavljeni proces odabira opcija

U sljedećoj tablici sažete su četiri opcije za određivanje ušteda prema protokolu IPMVP.

Kako se
izračunavaju uštede
Tipične primjene

A – Odabir granica mjerenja: Mjerenje ključnih parametara

Uštede se utvrđuju mjerenjem ključnih parametara izvedbe koji definiraju potrošnju energije sustava na koje utječe implementacija MEU i/ili uspješnost projekta.

Frekvencija mjerenja je u rasponu od kratkoročne do kontinuirane, ovisno o očekivanim varijacijama u mjerenim parametrima te u duljini perioda izvještavanja.

Parametri koji nisu odabrani za terenska mjerenja se procjenjuju. Procjene se temelje na poznatim podacima, specifikacijama proizvođača ili pretpostavkama inženjera. Potrebna je dokumentacija o izvoru ili potvrda procijenjenih parametara. Procjenjuju se i pogreške uštede koje proizlaze iz procjene, a ne mjerenja.

Inženjerski izračun energije osnovnog i izvještajnog razdoblja iz:

– kratkoročnih ili kontinuiranih mjerenja ključnih parametara, i –
procijenjenih vrijednosti.

Rutinska i nerutinska prilagodba prema potrebi.

Rasvjeta gdje je snaga ključni parametar. Procjena radnih sati ovisno o rasporedu zgrade i ponašanja stanara.

B – Odabir granica mjerenja: Mjerenje svih parametara

Uštede se utvrđuju mjerenjem potrošnje energije sustava na koje utječe implementacija MEU.

Frekvencija mjerenja je u rasponu od kratkoročne do kontinuirane, ovisno o očekivanim varijacijama u mjerenim parametrima, te o duljini perioda izvještavanja.

Kratkoročna ili kontinuirana mjerenja energije osnovnog i perioda izvještavanja, i/ili inženjerski izračuni uz korištenje mjerenih veličina adekvatnih zamjenskih parametara potrošnje energije.

Rutinske i nerutinske prilagodbe prema potrebi.

Primjena VSDa i kontrola motora za podešavanje protoka pumpe. Mjerenje električne energije s mjernim uređajem instaliranim na električnu opskrbu motora, koji očitava snagu svake minute. U osnovnom periodu ovaj je mjerni instrument na mjernom mjestu tjedan dana da potvrdi stalno opterećenje. Mjerni uređaj je na mjestu tijekom perioda izvještavanja da prati varijacije u korištenju snage.

C – Cijeli objekt

Uštede se utvrđuju mjerenjem potrošnje energije na cijelom objektu ili na dijelu objekta.

Kontinuirano mjerenje potrošnje energije cijelog objekta upotrebljava se tijekom izvještajnog razdoblja.

Analiza podataka s brojila iz osnovnog i perioda izvještavanja.

Rutinske prilagodbe prema potrebi, korištenjem tehnika kao što su jednostavna usporedba ili regresijska analiza.

Nerutinske prilagodbe prema potrebi.

Program upravljanja energijom koji utječe na mnoge sustave unutar objekta.

Mjerenje potrošnje energije s energetskim brojilima za struju i plin kroz dvanaest mjeseci osnovnog razdoblja i kroz period izvještavanja.

D – Kalibrirane simulacije

Uštede se utvrđuju putem simulacija potrošnje energije cijelog objekta, ili dijela objekta.

Rutine simulacije koriste se za adekvatno modeliranje stvarne energetske učinkovitosti u objektu.

Ova opcija obično zahtijeva vještinu izrade kalibrirane simulacije.

Simulacija potrošnje energije sa satnim ili mjesečnim podacima s računa objekta (može se koristiti mjerenje krajnje potrošnje energije za redefiniranje ulaznih podataka)

Višeznačni program za upravljanje potrošnjom energije u slučaju da u objektu ima više sustava i da nema podataka iz osnovnog perioda.

Mjerenje potrošnje energije nakon instaliranja mjernog uređaja, koristi se za kalibriranje simulacije.

Potrošnja energije u osnovnom razdoblju, određena pomoću kalibrirane simulacije, uspoređuje se sa simulacijom potrošnje energije perioda izvještavanja.



6.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

EO[kWh/i]mjerena potrošnja energije iz osnovnog perioda prije provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…)
xraznoparametri prema kojima se proračunava rutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (npr. vanjska temperatura…)
yraznoparametri prema kojima se proračunava nerutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (npr. promjena kvadrature grijanog prostora…)
EI[kWh/i]mjerena potrošnja energije u periodu izvještavanja nakon provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…)

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– plan mjerenja i verifikacije ušteda,

– izvještaj o ostvarenim uštedama u periodu izvještavanja temeljen na planu mjerenja i verifikacije ušteda.

6.4. Referentne vrijednosti

Ušteda se utvrđuje prema metodologiji raspisanoj u međunarodnom protokolu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (IPMVP) gdje su sve vrijednosti specifične za svaki zasebni projekt. Referentne vrijednosti se ne koriste.

6.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
e[kgCO2/kWh]emisijski faktor za energent čija je potrošnja smanjena, a prema Prilogu B, Tablica 3

6.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

PLAN MJERENJA I VERIFIKACIJE UŠTEDA ENERGIJE

Mjera energetske učinkovitosti:
Svrha i opis mjereOpisati mjeru energetske učinkovitosti, ciljeve koji se želi postići uz referenciranje na zakonsku i normativnu regulativu:
Granice mjerenjaOpisati granice mjerenja, što se mjeri i koje veličine se mjere:
MeđudjelovanjeOpisati mogući utjecaj mjere energetske učinkovitosti na druge sustave, opisati mogući utjecaj drugih varijabli na mjeru energetske učinkovitosti:
IPMVP opcijaUpisati odabranu opciju proračuna uz broj verzije i svezak IPMVP izdanja:
 
Mjerna opremaOpis korištene mjerne opreme:
Postupak mjerenjaOpisati postupak mjerenja, trajanje mjerenja i točke mjerenja prije provedbe mjere energetske učinkovitosti:
Opisati postupak mjerenja, trajanje mjerenja i točke mjerenja nakon provedbe mjere energetske učinkovitosti:
 
Referentna potrošnja energijeSpecifična potrošnja energije prije provedbe mjerekWh/n.v.
Potrošnja energije prije provedbe mjerekWh/god.
Jedinična cijena za energijukn/kWh
Referentni uvjetiOpisati koje neovisne varijable utječu na potrošnju energije te navesti njihove vrijednosti:
PrilagodbeRutinske prilagodbe:
Nerutinske prilagodbe:
Period provedbeDefinirati period izvještavanja – može biti kratak kao kod neposrednog mjerenja prilikom puštanja u pogon ili kroz cijeli period povrata investicijskih ulaganja. Definirati učestalost izvještavanja:
 
InvesticijaIzvor financiranjaUdio [%]Iznos [kn]
(Vlastita sredstva)
(ESCO tvrtka)
(Komercijalna banka)
(Drugo)
Ukupna investicija
 
Metoda proračunaUpisati matematičke ovisnosti koje će se koristiti prilikom verifikacije ušteda sa objašnjenjima pojedinih varijabli i vrijednosti:
 
Očekivana točnostUpisati mjerljivu i statističku točnost mjerenja i dobivenih rezultata, što uključuje matematičke ovisnosti i dobivene vrijednosti:
 
Kontrola kvaliteteNavesti postupke osiguranja kvalitete i procedure koje će biti korištene prilikom izrade izvještaja:
 
UštedeUšteda u utrošenom ogrjevnom energentukWh/god.
Ušteda u utrošenoj električnoj energijikWh/god.
Ušteda u instaliranoj električnoj snazikW
Ušteda u srednjem mjesečnom vršnom opterećenjukW/mj.
Ušteda u utrošenoj vodim3/god.
Uštede u primarnoj energijikWh/god.
Smanjenje emisije CO2kg/god.
Smanjenje troškova za energiju i vodukn/god.
Smanjenje troškova održavanjakn/god.
Ukupna uštedakn/god.


7. cjelovita rekonstrukcija toplinskih
podstanica

Mjera uključuje:

– rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje,

– rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za pripremu potrošne tople vode (PTV),

– rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje i pripremu PTV.

Pri cjelovitoj rekonstrukciji toplinske podstanice za grijanje, ista treba biti opremljena novim regulatorima s kontrolom temperature grijane vode u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i s mogućnosti podešavanja krivulje grijanja te upravljanjem parametrima regulacijskog ventila.

Ugradnja nove moderne toplinske podstanice ili cjelovita rekonstrukcija postojeće toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode uključuje:

– kompaktni pločasti izmjenjivač topline prikladne veličine (snage),

– pravilno odabranu i konfiguriranu regulacijsku opremu za pripremu potrošne tople vode,

– modernu upravljačku opremu koja omogućuje daljinsko upravljanje i povezivanje s mjerilom toplinske energije,

– mjerilo toplinske energije koje može očitavati podatke i prema potrebi prenositi podatke regulacijskom ventilu,

– energetski učinkovite pumpe,

– toplinsku izolaciju cjevovoda i izmjenjivača topline u toplinskoj podstanici,

– sposobnost sustava za optimiziran rad.

7.1. Način određivanja ušteda

Procijenjena ušteda.

7.2. Formula za izračun ušteda

Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje

Osnovu za utvrđivanje uštede energije čine godišnja potrebna energija za grijanje, ogrjevna površina zgrade i normirana procjena uštede energije. Ušteda energije računa se prema sljedećim jednadžbama:

pri čemu je:

UFES[kWh/god]jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje
SHD[kWh/m2god]godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
A[m2]grijana površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom iz toplinske podstanice
kfaktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za pripremu PTV

Osnovu za utvrđivanje uštede energije čine godišnja potrebna energija za pripremu potrošne tople vode, ogrjevna površina zgrade i normirana procjena uštede energije. Ušteda energije računa se prema sljedećim jednadžbama:

pri čemu je:

UFES[kWh/god]jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za pripremu potrošne tople vode
SWD[kWh/m2god]specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A[m2]površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje PTV-om iz toplinske podstanice
kfaktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji


Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje i pripremu PTV

Ušteda energije predstavlja zbroj prethodno dvije opisane uštede, što prikazuju sljedeće jednadžbe:

pri čemu je:

UFES[kWh/god]jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode
SHD[kWh/m2god]godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
SWD[kWh/m2god]specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A[m2]površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice
kfaktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

7.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine« br. 97/14, 130/14) godišnja potrebna toplinska energija za grijanje je računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade. S obzirom na navedenu definiciju, potrebno je poznavati sve parametre potrebne za izračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje ili poznavati njenu već izračunatu vrijednost za objekte kod kojih će se primjenjivati formula za izračun ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica. Dodatno, potrebno je poznavati specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV te površinu zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinskih podstanica. U slučaju nedostatka ili nedostupnosti stvarnih vrijednosti moguće je koristiti referentne vrijednosti.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– zapisnik o primopredaji opreme toplinske podstanice,

– izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podaci o specifičnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i potrošnu toplu vodu te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u slučaju korištenja referentnih podatka je zapisnik o primopredaji opreme toplinske podstanice, s iskazanom ukupnom površinom zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice.

7.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za određivanje ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica, potrebno je koristiti referentne vrijednosti koje su prikazane u Pogreška! Izvor reference nije pronađen..

OznakaJedinicaVrijednost
SHD[kWh/(m2god)]Prilog B, Tablica 1
SWD[kWh/(m2god)]STAMBENE ZGRADE
12,5≤ tri stambene jedinice
16,0> tri stambene jedinice
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA
3,5javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.)
0,5ostale zgrade uslužnog sektora
k1
0,1

1 Vrijednosti preuzete iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, iz metode »Celovita prenova toplotne postaje«. U metodi se kao vrijednost normiranog faktora uštede energije uzima 0,1 odnosno pretpostavljaju se prosječne uštede od 10 %.

7.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda toplinske energije uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3

7.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere20 godinaPrilog C, Tablica 10

8. spajanje kotlovnica na centralni toplinski sustav

Ova mjera obuhvaća priključenje novih potrošača toplinske energije na postojeći zatvoreni ili centralni toplinski sustav sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom. To su uobičajeno postojeći potrošači na starim sustavima grijanja, koji se zamjenjuju novim toplinskim podstanicama centralnog toplinskog sustava. Pri tome je potrebno uvažiti da se zamjena starih sustava često poklapa s poboljšanjem ili obnavljanjem ostalih elemenata zgrade (primjerice fasade, stolarije i slično) te je iznimno važno pravilno dimenzionirati toplinske podstanice.

Pri izračunu uštede toplinske energije uzimaju se u obzir standardne vrijednosti učinkovitosti instalacija, godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (i, ako je primjenjivo, PTV) te grijana površina zgrade.

8.1. Način određivanja ušteda

Procijenjena ušteda.

8.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda toplinske energije računa se prema:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinica x god)]ušteda toplinske energije uslijed priključenja sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode na centralni toplinski sustav
SHD[kWh/m2 god]godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
SWD[kWh/m2god]specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A[m2]ogrjevna površina zgrade koja se priključuje na centralni toplinski sustav
ηinitgodišnja učinkovitost starog (zamijenjenog) kotla
ηCTSgodišnja učinkovitost novog toplinskog sustava pri priključenju zgrade na centralni toplinski sustav
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

8.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za primjenu metode potrebno je poznavati podatke o učinkovitosti sustava grijanja (starih i novih), godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje zgrade (i, ako je primjenjivo, PTV) te ogrjevnoj površini zgrade koja se priključuje na centralni toplinski sustav. Podatak o učinkovitosti sustava koji se zamjenjuje moguće je utvrditi prema stvarnim podacima kao omjer energije koja je predana zgradi i ulazne energije goriva za danu kotlovnicu. Za učinkovitost CTS-a uzima se referentna vrijednost ili stvarna vrijednost koju utvrđuje opskrbljivač toplinskom energijom.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– službeni izvještaj o spajanju kotlovnice na toplinski sustav koji sadrži informacije o učinkovitosti zamijenjene kotlovnice i učinkovitosti CTS-a,

– izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podaci o specifičnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i PTV te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.

Ukoliko se koriste referentne vrijednosti za specifične godišnje toplinske potrebe zgrade, izvještaj o spajanju na centralni ili zatvoreni toplinski sustav mora sadržavati podatak o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.

8.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za određivanje ušteda uslijed spajanja kotlovnica na zatvoreni ili centralni toplinski sustav, potrebno je koristiti sljedeće referentne vrijednosti:

OznakaJedinicaVrijednost
SHD[kWh/(m2god)]Prilog B, Tablica 1
SWD[kWh/(m2god)]STAMBENE ZGRADE
12,5≤ tri stambene jedinice
16,0> tri stambene jedinice
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA
3,5javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.)
0,5ostale zgrade uslužnog sektora
ηiinit1
0,84
ηCTS2
0,94

1 Prilog B, Tablica 4 (vrijednost za stupanj djelovanja kotla prije provedbe mjere EnU)

2 Prilog B, Tablica 4 (vrijednost za stupanj djelovanja kotla nakon provedbe mjere EnU)

8.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
einit[kgCO2/kWh]emisijski faktor za gorivo ili energetski izvor za stari sustav grijanja, Prilog B, Tablica 3
eTE[kgCO2 /kWh]emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3

8.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere20 godinaPrilog C, Tablica 10

9. revitalizacija toplinske mreže (vrelovodna i parovodna mreža)

Ova mjera uključuje provedbu jedne ili više mjera za smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskoj mreži u sustavu daljinskog grijanja i povećanje učinkovitosti putem:

– zamjene starih dionica cjevovoda novima, koji imaju bolje tehničke karakteristike, izolacijski materijal i konstrukcijska rješenja,

– obnovu izolacije na postojećim cjevovodima.

Pri izračunu uštede toplinske energije uzimaju se u obzir razlike u toplinskim gubicima vrelovoda i/ili parovoda prije i nakon revitalizacije distribucijske mreže, duljina revitalizirane distribucijske mreže te broj radnih sati mjesečno.

9.1. Način određivanja ušteda

Procijenjena ušteda.

9.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih revitalizacijom vrelovodne i/ili parovodne mreže[17](Metoda je preuzeta iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Obnova distribucijskega omrežja sistema daljinskega ogrevanja« iz Priloga I.):

pri čemu je:

FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda toplinske energije uslijed smanjenja toplinskih gubitaka nakon revitalizacije distribucijske mreže
[W/m]toplinski gubici po metru cjevovoda promjera DN prije revitalizacije distribucijske mreže
[W/m]toplinski gubici po metru cjevovoda promjera DN nakon revitalizacije distribucijske mreže
li[m]duljina revitalizirane dionice distribucijske mreže s vanjskim promjerom cijevi do,i
tj[h]broj radnih sati mjesečno
idionica cjevovoda s vanjskim promjerom cijevi do,i
jMjesec
mbroj mjeseci rada vrelovoda/parovoda koji uključuje opskrbu toplinskom energijom za grijanje i/ili potrošnom toplom vodom
nbroj dionica cjevovoda

Pri izračunu toplinskih gubitaka za sezonu grijanja, polazne i povratne temperature uzimaju se u obzir pri prosječnoj mjesečnoj vanjskoj temperaturi za desetogodišnje razdoblje prije revitalizacije distribucijske mreže.

Za izračun ukupnih toplinskih gubitaka po metru predizoliranih cjevovoda u zemlji (polaz + povrat) primjenjuje se pristup naveden u dodatku D standarda HR EN 13941 Cijevi za daljinsko grijanje -- Projektiranje i montaža toplinski izoliranih cijevnih sustava s jednom ili dvije cijevi za ukopane vrelovodne mreže -- 1. dio: Projektiranje (EN 13941-1:2019). Za izračun toplinskih gubitaka po metru postojećih cjevovoda može se koristiti i pojednostavljeni proračun temeljen na podatcima o proizvedenoj i isporučenoj toplinskoj energiji i duljini cjevovoda. Za toplinske gubitke po metru novih cjevovoda mogu se koristiti i podaci proizvođača.

9.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su toplinski gubici po metru cjevovoda određenog promjera prije i nakon revitalizacije distribucijske mreže, koje je moguće izračunati na temelju podataka o isporučenoj i proizvedenoj toplinskoj energiji te promjeru cjevovoda mreže. Dodatno, potrebno je poznavati duljinu distribucijske mreže te broj radnih sati mjesečno.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– glavni projekt revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže i

– završni izvještaj stručnog nadzora o dovršetku projekta revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže.

9.4. Referentne vrijednosti

Za određivanje ušteda uslijed revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže, nema odgovarajućih referentnih vrijednosti te je potrebno poznavati stvarne ulazne podatke.

9.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/m god]godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uslijed revitalizacije distribucijske mreže
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3

9.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere20 godinaPrilog C, Tablica 10

10. implementacija softvera za upravljanje toplinskom mrežom

Energija ima ključnu važnost za poslovanje i funkcioniranje većine tvrtki, te predstavlja sve veći trošak poslovanja, stoga je sve značajnija potreba za učinkovitim upravljanjem energijom.

Tvrtke koje se bave toplinske energije uvode softvere koji imaju za cilj optimiranje cjelokupnog procesa od proizvodnje, mreže , do isporuke toplinske energije krajnjim kupcima kojim se između ostalog smanjuju toplinski gubitci, predviđa buduće kritični događaji, omogućuje upravljanje rizicima i troškovima održavanja i upravljanja. Različiti modulu softvera između ostalog imaju za svrhu minimaliziranje toplinskih gubitka i operativne troškove u mreži. Temperatura na polazu podešava se na najnižu moguću temperaturu, uzimajući u obzir količinu toplinske energije koju treba isporučiti potrošačima priključenima na mrežu. Nadalje, uzima se u obzir akumuliranu toplinu u mreži te promjene koje će se dogoditi kao rezultat predviđanja vanjske temperature. S obzirom na dostupne, mjerljive podatke, važno je napomenuti kako je teško nedvojbeno i jednoznačno utvrditi uštede koje su posljedica isključivo optimizacije rada sustava toplinske energije, a koje su posljedica zahvata na samoj mreži.

Ova mjera se promatra kao mjera uvođenja sustava upravljanja energijom te je metoda određivanja ušteda energije koja se primjenjuje za uvođenje sustava upravljanja energijom prilagođena za slučaj mreže sustava toplinskog grijanja.

10.1. Način određivanja ušteda

Predviđena ušteda.

10.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem sustava za upravljanje mrežom (implementacijom softvera za upravljanje i optimizaciju):

pri čemu je:

FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
GTE[kWh/god]godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za upravljanje mrežom
rGfaktor uštede toplinske energije zbog uvođenja sustava upravljanja mrežom prema referentnoj vrijednosti

10.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

GTE[kWh/god]godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za upravljanje mrežom

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– dokaz o uvođenju i održavanju programskog paketa softvera (npr. ugovor s isporučiteljem sustava, zapisnik o primopredaji sustava ili sličan dokument) i

– izvješće o godišnjoj potrošnji toplinske energije svih krajnjih kupaca prije uvođenja softvera, potpisano od strane odgovorne osobe opskrbljivača toplinskom energijom.

10.4. Referentne vrijednosti

Referentna vrijednost za faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije rG iznosi 0,01 (preuzeto iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije)[18](Vrijednost je preuzeta iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Uvajanje sistemov za upravljanje z energijo« iz Priloga I, mjera 29).

10.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinski sustav, Prilog B, Tablica 3

10.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godine1Prilog C, Tablica 10

1 Životni vijek mjere odredio se prema tematski najbližom definiranom mjerom u prilogu C (uvođenje sustava upravljanja energijom) energije

11. integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora

Integralna obnova zgrada odnosi se na projekte u kojima istodobno dolazi do poboljšanja ovojnice zgrade i sustava grijanja.

Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika omjera specifičnih toplinskih potreba građevina i učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU. Situacija ‘prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Vrijednosti specifičnih toplinskih potreba građevina se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja.

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade.

11.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

11.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih povećanjem toplinske zaštite i zamjenom opreme sustava za grijanje stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora:

pri čemu je:

UFES [kWh/m2/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
SHDinit [kWh/m2]Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU
SHDnew [kWh/m2]Specifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe mjere EnU
ηinitUčinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
ηnewUčinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
A [m2]Ploština korisne površine zgrade1

1 Ploština korisne površine zgrade (m2) definirana je kao ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade u skladu s važećim Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

11.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda nužno je znati podatak o ukupnoj korisnoj površini objekta za koji je primijenjena mjera.

Poželjno je znati učinkovitost postojećeg i novog sustava grijanja kao i podatak o specifičnoj godišnjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade.

Najtočniji rezultati dobivaju se provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i nakon rekonstrukcije i primjene mjera EnU.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

APloština korisne površine zgradem2Stvarna vrijednost
SHDinitSpecifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnUkWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
SHDnewSpecifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe mjere EnUkWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
ηinitUčinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
Stvarna/referentna vrijednost
ηnewUčinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
Stvarna/referentna vrijednost

U slučaju korištenja stvarnih vrijednosti unose se podaci iz energetskih pregleda zgrade, projektne dokumentacije ili fizike zgrade i to podataka o ukupnoj isporučenoj energiji tehničkim sustavima prije i nakon provedene energetske obnove/rekonstrukcije zgrade.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– Izvješće o energetskom pregledu zgrade prije i poslije primjene mjera energetske učinkovitosti ili

– Glavni projekt energetske obnove zgrade ili jednakovrijedni projekt, sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.

11.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti:
SHDinit [kWh/m2]Prilog B, Tablica 1
SHDnew [kWh/m2]Prilog B, Tablica 1
ηinit0,609Prilog B, Tablica 2
ηnew0,848Prilog B, Tablica 2

11.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja.

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktorPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.

Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

11.6. Životni vijek mjere

Stambene i nestambene zgrade25 godinaPrilog C, Tablica 10

12. obnova toplinske izolacije pojedinih
dijelova ovojnice zgrada

Toplinska izolacija pojedinih dijelova ovojnice zgrada uključuje zidove, prozore i stropove (krovove) zgrada.

Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se temeljem razlike koeficijenta prolaza topline građevnih komponenti ‘prije’ i ‘poslije’ primjene mjere EnU. Situacija ‘prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Koeficijenti prolaza topline građevnih komponenti se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja, te ako je moguće prema učinkovitosti i intermitenciji sustava grijanja.

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom ovojnice zgrade koje je bila obnovljena.

12.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

12.2. Formula za izračun

Formule za izračun ušteda energije koja je rezultat obnove elemenata ovojnice zgrada (zid, prozor, krov), bez zamjene opreme za grijanje:

pri čemu je:

UFES [kWh/m2/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
Uinit [W/m2K]Koeficijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcije
Unew [W/m2K]Koeficijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcije
HDDStupanj-dan grijanja
24h24 sata
aKorekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi
bUčinkovitost sustava grijanja
cKoeficijent prekida grijanja
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
[m2]Površina vanjske ovojnice zgrade

12.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatak o površini rekonstruirane konstrukcije vanjske ovojnice zgrade i točni podatak za stupanj-dan grijanja, odnosno stvarnoj klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi.

Poželjno je znati koeficijent prolaska topline prije i poslije rekonstrukcije te učinkovitost sustava grijanja.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

APovršina vanjske ovojnice zgradem2Stvarna vrijednost
UinitKoeficijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcijeW/m2KStvarna/referentna vrijednost
UnewKoeficijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcijeW/m2KStvarna/referentna vrijednost
HDDStupanj-dan grijanja
Stvarna vrijednost
bUčinkovitost sustava grijanja
Stvarna/referentna vrijednost
cKoeficijent prekida grijanja
Referentna vrijednost

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– Račun s provedenim građevinskim radovima na lokaciji s jasno naznačenom količinom pojedinih stavki za izračun ušteda.

12.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednostiKontinentPrimorje
Uinit_zid [W/m²K]1,26Prilog B, Tablica 6
Unew_zid [W/m²K]0,300,45Prilog B, Tablica 7
Uinit_prozor [W/m²K]3,15Prilog B, Tablica 6
Unew_prozor [W/m²K]1,601,80Prilog B, Tablica 7
Uinit_krov [W/m²K]1,75Prilog B, Tablica 6
Unew_krov [W/m²K]0,250,30Prilog B, Tablica 7
Uinit_zid,negrijan [W/m²K]1,65Prilog B, Tablica 6
Unew_zid,negrijan [W/m²K]0,400,60Prilog B, Tablica 7
Uinit_pod,tlo [W/m²K]1,51Prilog B, Tablica 6
Unew_pod,tlo [W/m²K]0,400,50Prilog B, Tablica 7
HDD12.9651.691
a1
b=ηOvisno o umnošku
odabranih podsustava
Prilog B, Tablica 4
c2
Obiteljske kuće1,00
Višestambene zgrade0,71
Uredi0,39
Zgrade za obrazovanje0,42
Hoteli i restorani1,00
Bolnice1,00
Sportske dvorane0,61
Trgovine0,54
Ostale zgrade0,42


1 Preračunate vrijednosti iz Meteoroloških podataka MGIPU-a (https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/EnergetskaUcinkovitost/Meteo_parametri_po_postajama.pdf) (datum pristupa: 9. 10. 2020.)

2 Algoritam za proračun potrebne energija za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

Referentne jedinične uštede energije
Namjena zgradeKlimatska zonaUFESzidUFESprozorUFESkrovUFESzid, negrijanUFESpod, tlo
[kWh/m²/god]
Obiteljske kućePrimorje53,989,896,534,920,2
Kontinent112,0180,8175,072,938,8
Višestambene zgradePrimorje38,263,670,729,515,7
Kontinent79,3128,1123,951,627,5
UrediPrimorje20,934,838,616,18,6
Kontinent43,370,067,728,215,0
Zgrade za obrazovanjePrimorje22,537,441,617,39,2
Kontinent46,775,372,930,416,2
Hoteli i restoraniPrimorje53,989,899,841,622,2
Kontinent112,0180,8175,072,938,8
BolnicePrimorje53,989,899,841,622,2
Kontinent112,0180,8175,072,938,8
Sportske dvoranePrimorje32,754,560,625,213,5
Kontinent68,0109,8106,244,323,6
TrgovinePrimorje28,948,153,522,311,9
Kontinent60,096,993,739,120,8
Ostale zgradePrimorje22,537,441,617,39,2
Kontinent46,775,372,930,416,2

12.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja.

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktorPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.

Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

12.6. Životni vijek mjere

Stambene i nestambene zgrade25 godinaPrilog C, Tablica 10

13. Poticanje novogradnje značajno boljeg standarda od trenutno važeće građevinske regulative

Razvoj građevinske regulative je kontinuiran proces, koji je došao u fazu kada sve nove zgrade moraju zadovoljavati uvjete nZEB standard. Zadovoljavanje tih uvjeta ne može se više smatrati energetskom učinkovitosti, ali novogradnju koja je značajno bolja od propisanih minimalnih zahtjeva svakako treba poticati i uračunavati uštede koje nastaju u odnosu na propisani minimum.

Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika specifične isporučene energije prema važećoj regulativi i stvarne vrijednosti za novu zgradu.

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade.

13.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

13.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih poticanjem novogradnje značajno boljeg standarda od trenutno važeće regulative:

Uz nužan uvjet da je:

tada je:

pri čemu je:

OznakaJedinicaObjašnjenje
UFESkWh/(m2god)Jedinična ušteda u neposrednoj potrošnji
DELregkWh/(m2god)Specifična isporučena energija prema važećoj regulativi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole zgrade
DELnewkWh/(m2god)Specifična isporučena energija nove zgrade
Am2Grijana korisna površina zgrade
FESkWh/godUkupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Mjera se može primijeniti samo ukoliko je isporučena energija nove zgrade za barem 80 % niža od isporučene energije propisane u regulativi koja je vrijedila na dan ishođenja građevinske dozvole (ukoliko je dostupno) ili ukoliko u regulativi nije dostupno prema referentnim vrijednostima.

13.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda energije potrebno je poznavati podatke o korisnoj površini zgrade te podatak o specifičnoj isporučenoj energiji zgradi.

U slučaju da u trenutno važećoj regulativi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole nisu propisane vrijednosti o isporučenoj energiji, koriste se referentni podaci, u suprotnom se koriste podaci prema važećoj regulativi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– Glavni projekt fizike zgrade s izračunom isporučene energije,

– Građevinska dozvola s vidljivim datumom izdavanja,

– Završno izvješće nadzornog inženjera da su radovi izvedeni u skladu s projektnom dokumentacijom. U slučaju da postoje izmjene projekta u odnosu na »Glavni projekt fizike zgrade« potrebno je provesti novi izračun isporučene energije za novu zgradu i

– Uporabna dozvola.

13.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za DELreg se nalaze u Tablici 24 Prilog B te se koriste isključivo ukoliko nisu dostupni podaci u važećoj regulativi na dan izdavanja građevinske dozvole. Za DELnew je nužno korištenje stvarnih vrijednosti iz projektne dokumentacije.

Referentne vrijednosti za nove zgrade su:

Referentne vrijednostiDELreg
Namjena zgradeKontinentPrimorje
kWh/m²
Obiteljske kuće8060
Višestambene zgrade8050
Uredi4040
Zgrade za obrazovanje6060
Hoteli i restorani220220
Bolnice9050
Sportske dvorane290110
Trgovine290170
Ostale zgrade8060

13.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun smanjenja emisije stakleničkih plinova u slučaju korištenja referentnih vrijednosti:

Formula za izračun smanjenja emisije stakleničkih plinova u ostalim slučajevima:

pri čemu je:

OznakaJedinicaObjašnjenje
Eco2t CO2/godSmanjenje emisije stakleničkih plinova
Eco2,regt CO2/godEmisija stakleničkih plinova za stanje prema regulativi
DELregkWh/(m2god)Referentna vrijednost godišnje isporučene energije
Eco2,newt CO2/godEmisija stakleničkih plinova nove zgrade (ovaj podatak se preuzima iz projektne dokumentacije)
Am2Površina nove zgrade
ekg CO2/kWhEmisijski faktor za prirodni plin Prilog B, Tablica 5

13.6. Životni vijek mjere

Stambene i nestambene zgrade25 godinaPrilog C, Tablica 10

14. nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora

Ova metoda daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.

U slučaju nove instalacije ili zamjene postojećeg sustava grijanja jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU, specifičnih toplinskih potreba građevina i grijane površine.

Kod sustava za pripremu PTV jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava pripreme PTV ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU i specifičnih toplinskih potreba za zagrijavanje PTV.

U slučaju istovremene instalacije/zamjene različitih sustava za grijanje i pripremu PTV, uštede se računaju posebno korištenjem ove metode i metode 16 te se zbrajaju.

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.

14.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

14.2. Formula za izračun ušteda i referentne vrijednosti za različite slučajeve

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηinitUčinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
ηnewUčinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
SHD [kWh/m2]Specifične godišnje toplinske potrebe građevine
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
A [m2]Ploština korisne površine zgrade

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηinitUčinkovitost starog sustava pripreme PTV prije provedbe mjere EnU
ηnewUčinkovitost novog sustava pripreme PTV nakon provedbe mjere EnU
SWD [kWh/m2]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
365d365 dana
Chot_water_dailyProsječna dnevna potrošnja tople vode po osobi (obično 60/danu1)
npersons/buildingProsječan broj osoba u zgradi koji se opskrbljuje toplom vodom
thot_waterTemperatura tople vode (obično 60°C)
tcold_waterTemperatura hladne vode (obično 13,5°C)
cwaterSpecifični toplinski kapacitet vode = 1 kcal/(kg . °C)
cfPretvorbeni faktor 0,001163 kWh/kcal uz 1 litra vode = 1 kg vode
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji


1 Izvor: 200 EE savjeta kako efikasnije koristiti energiju, živjeti kvalitetnije i plaćati manje, UNDP Hrvatska, 2009. http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/200%20savjeta.pdf

Sustavi za pripremu PTV najčešće su integrirani u sustav grijanja prostora zgrade, pogotovo kada se radi o centralnim sustavima grijanja ili etažnim sustavima grijanja. Iz tog razloga će se mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV razmatrati zajedno, kao jedna mjera.

U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora, moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja:

− nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti)

− zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom)

− ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom)

Nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu PTV

U slučaju nove instalacije sustava grijanja i sustava za pripremu PTV kod novih građevina postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava grijanja s prosječnim sustavom grijanja na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
ηnewUčinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
SHD [kWh/m2]Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
SWD [kWh/m2]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A [m2]Ploština korisne površine zgrade
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV
(po isteku životnog vijeka opreme)

Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s učinkovitom opremom. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti sustava grijanja prije provedbe mjere EnU, a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme:

Sve energetske uštede:

Dodatne energetske uštede:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηnitUčinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
ηnewUčinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
SHD [kWh/m2]Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
SWD [kWh/m2]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A [m2]Ploština korisne površine zgrade
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (prije isteka životnog vijeka opreme)

Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opremu prosječne učinkovitosti na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka:

Sve energetske uštede:

Dodatne energetske uštede:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηinitUčinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
ηnewUčinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
SHD [kWh/m2]Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
SWD [kWh/m2]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A [m2]Ploština korisne površine zgrade
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

U slučaju nedostatka podataka o specifičnim toplinskim potrebama, kao alternativu je moguće koristiti formulu koja u obzir uzima stvarni nazivni učinak grijanja kotlova, pri tome vodeći računa o standardnim satima rada kotla tijekom sezone grijanja:

pri čemu je:

UFES[kWh/god]ušteda energije uslijed zamjene kotla
P[kW]nazivna snaga novog kotla
t[h]sati rada kotla u ogrjevnoj sezoni (izračunato za rad pri nazivnoj snazi);
ηinitgodišnja radna učinkovitost starog (zamijenjenog) kotla
ηnewgodišnja radna učinkovitost novog kotla
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

14.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda energije potrebno je poznavati podatak o korisnoj površini zgrade.

Poželjno je znati podatke o specifičnoj godišnjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade i za pripremu PTV te podatke o učinkovitosti sustava grijanja ‘prije’ i ‘poslije’ provedbe mjere EnU.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

APloština korisne površine zgradem2Stvarna vrijednost
SHDSpecifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgradekWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
SWDSpecifične godišnje potrebe energije za pripremu PTVkWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
ηinitUčinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
Stvarna/referentna vrijednost
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
Stvarna/referentna vrijednost
ηnewUčinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU
Stvarna/referentna vrijednost

U slučaju korištenja alternativne formule, potrebno je poznavati podatke o nazivnoj snazi novog kotla te satima rada kotla u ogrjevnoj sezoni:

Pnazivna snaga novog kotlakWStvarna vrijednost
tsati rada kotla u ogrjevnoj sezoni (izračunato za rad pri nazivnoj snazi)h/godStvarna/referentna vrijednost

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– Izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade (uz energetski certifikat zgrade) ili

– Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora (ukoliko je nazivna toplinska snaga > 70 kW) ili

– projektna dokumentacija iz koje su vidljivi slijedeći podaci:

• specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje,

• specifična godišnja potreban toplinska energija za pripremu potrošne tople vode (PTV),

• ploština korisne površine grijanog dijela zgrade koji se opskrbljuje iz toplinskog izvora, i

– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja za novu instalaciju ili zamjenu sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode nazivne snage do 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode, odnosno završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode nazivne snage iznad 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode

U slučaju korištenja alternativne metode, iz navedene dokumentacije mora biti razvidna nazivna snaga novog kotla i godišnji sati rada kotla pri nazivnoj snazi u ogrjevnoj sezoni.

14.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

OznakaJedinicaVrijednost
SHDkWh/(m2god)Tablica 3, Prilog B
SWDkWh/(m2god)STAMBENE ZGRADE
12,5≤ tri stambene jedinice
16,0> tri stambene jedinice
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA
3,5javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.)
0,5ostale zgrade uslužnog sektora
ηinit
Prilog B, Tablica 4
ηaverage
Prilog B Tablica 4
ηnew
Prilog B Tablica 4
t1h/god1.500

1 Prema Pravilniku o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, Prilogu 1, mjera »Zamenjava toplovodnih kotlov z novimi«.

Bitno je napomenuti da stupanj učinkovitosti ovisi o podsustavu koji se mijenja te je isti potrebno prilagoditi Tablici 4, Priloga B.

14.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisija ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja.

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

žpri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktorPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.

Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

14.6. Životni vijek mjere

Stambene zgrade20 godinaPrilog C, Tablica 10
Zgrade uslužnog sektora25 godinaPrilog C, Tablica 10

15. Fotonaponski sunčevi moduli

Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije fotonaponskih sunčevih (FN) modula u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora, industrijskim ili drugim postrojenjima.

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem instalirane vršne snage FN sustava s trajanjem sunčeve svjetlosti pri 1000 W/m2.

Međutim, samo dio električne energije koji dovodi do smanjenja konačne potrošnje energije se može uračunavati za uštede energije (dakle, ne dio koji se predaje u mrežu).

15.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

15.2. Formula za izračun

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom FN modula:

pri čemu je:

FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
PPV [kW]Instalirana vršna snaga fotonaponskog sustava
h [h/god]Trajanje sunčeve svjetlosti pri 1000 W/m2 (stalno opterećenje) na terenu
eenet [-]Udio električne energije koji se predaje u javnu mrežu i ne može se brojati kao smanjenje neposredne potrošnje
PR [-]Omjer učinkovitosti fotonaponskog sustava (eng. Performance Ratio) – definira se kao omjer između stvarno dobivene električne energije fotonaponskog sustava i dobivene energije iz modula

15.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana vršna snaga fotonaponskog sustava, trajanje sunčeve svjetlosti, omjer učinka fotonaponske elektrane te udio proizvedene električne energije predane u mrežu.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

PPVInstalirana vršna snaga fotonaponskog sustava[kW]Stvarna vrijednost
hTrajanje sunčeve svjetlosti pri 1000 W/m2 (stalno opterećenje) na terenu[h/god.]Stvarna/referentna vrijednost
PROmjer učinkovitosti fotonaponskog sustava[-]Stvarna/referentna vrijednost
eenetUdio električne energije koji se predaje u javnu mrežu[-]Stvarna vrijednost

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta instalacije fotonaponskog sustava,

– tehnički podaci o fotonaponskom sustavu,

– izvještaj o udjelu električne energije koja se utroši na lokaciji iz kojeg je razvidan udio električne energije koji se predaje u javnu mrežu i ne može se brojati kao smanjenje neposredne potrošnje. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.

15.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti
[h/god.]

1.400 za kontinentalnu Hrvatsku

1.800 za primorsku Hrvatsku

PR0,7

15.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

15.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere23 godinePrilog C, Tablica 10

16. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora

Ova metoda daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije solarnih toplinskih sustava za pripremu i dogrijavanje PTV u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.

Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se dijeljenjem prosječne proizvodnje toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora s prosječnom učinkovitosti sustava za pripremu PTV u godini instalacije solarnog toplinskog sustava.

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih godišnjih ušteda energije s ukupno instaliranom površinom solarnih kolektora u m2.

16.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

16.2. Formula za izračun

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora:

pri čemu je:

UFES [kWh/(m2 . god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
USAVE [kWh/(m2 . god)]Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora
ηaverageUčinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
A [m2]Ukupna površina instaliranih solarnih kolektora

16.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana površina solarnih kolektora i izvedba solarnog kolektora (pločasti ili vakuumski).

Također, potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojoj su solarni kolektori instalirani da se odredi radi li se o kontinentalnoj ili primorskoj[19](Prema važećem Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju).

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

APovršina instaliranih solarnih kolektoram2Stvarna vrijednost
USAVEProsječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektorakWh/(m2god)Stvarna/referentna vrijednost
ηaverageUčinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV
Stvarna/referentna vrijednost

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja, koji sadrži informacije o površini instaliranih solarnih kolektora,

– tehnička dokumentacija koja sadrži podatke o učinkovitosti alternativnih izvora toplinske energije za pripremu PTV-a.

16.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti1
Pločasti kolektoriKolektori s vakuumskim cijevima
USAVE
[kWh/(m2 . god)]
Primorska Hrvatska700840
Kontinentalna Hrvatska530640
ηaverage0,82

1 Izvor: Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama, Sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode, 2014. Prilikom izračuna USAVE iz Algoritma su preuzete prosječne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za kontinentalni i primorski dio Hrvatske. Za pločasti solarni kolektor je pretpostavljena prosječna godišnja učinkovitost pretvorbe Sunčeve energije u toplinsku energiju od 45 %. Također su na godišnjoj razini pretpostavljeni ostali gubici od 10 % u konačnoj energiji. Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine kolektora s vakuumskim cijevima dobivena je povećanjem vrijednosti izračunatih za pločaste kolektore za 20 %.

2 Za izračun ušteda važno je s kojim izvorom toplinske energije se dogrijava PTV u razdobljima kada Sunčeva energija nije dostatna za pokrivanje potreba za pripremom PTV. To mogu biti plinski kotlovi različitih vrsta, uljni kotlovi, kotlovi na biomasu ili npr. dizalice topline s različitim stupnjevima djelovanja. Preporuča se uzeti prosječni sezonski stupanj djelovanja od 80 %.

16.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor energenta koji se zamjenjuje sunčevom energijomPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije.

Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

16.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere20 godinaPrilog C, Tablica 10

17. Dizalice topline

Ova metoda daje formulu za ocjenu godišnje uštede energije koja je rezultat ugradnje dizalice topline kao izvora toplinske energije.

Metodologija uključuje izračun ušteda energije koje su rezultat zamjene postojećeg sustava grijanja i pripreme PTV dizalicom topline ili novom instalacijom dizalice topline.

Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline u potpunosti osiguravaju toplinske potrebe građevine za grijanje prostora i za pripremu PTV.

Ukoliko se dizalica topline koristi samo za grijanje ili samo za pripremu PTV, specifične godišnje potrebe za drugu namjenu jednake su nuli.

17.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

17.2. Formula za izračun

U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja:

− nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine)

− zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)

− ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom)

Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine)

Kod novih građevina u slučaju ugradnje dizalice topline postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitosti sustava grijanja i pripreme PTV pomoću dizalice topline s prosječnim sustavom grijanja na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom dizalica topline – nova instalacija:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
SPFSezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline
SHD [kWh/(m2 . god)]Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade
SWD [kWh/(m2 . god)]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
ΔEother [kWh/(m2god)]Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva)
A [m2]Ploština korisne površine zgrade
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)

Ušteda energije se postiže zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme s dizalicom topline:

Sve energetske uštede:

Dodatne energetske uštede:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηinitUčinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
SPFSezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline
SHD [kWh/(m2 . god)]Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade
SWD [kWh/(m2 . god)]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
ΔEother [kWh/(m2god)]Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva)
A [m2]Ploština korisne površine zgrade
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline)

Ušteda energije se postiže zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s dizalicom topline. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline:

Sve energetske uštede:

Dodatne energetske uštede:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηinitUčinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
SPFSezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline
SHD [kWh/(m2 . god)]Specifične godišnje toplinske potrebe zgrade
SWD [kWh/(m2 . god)]Specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
ΔEother [kWh/(m2god)]Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva)
A [m2]Ploština korisne površine zgrade
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji


17.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatke o izvedbi dizalice topline (zrak-voda, voda-voda, tlo-voda) i ukoliko je poznat sezonski faktor učinkovitosti. Ukoliko se ne zna sezonski faktor učinkovitosti, na osnovu izvedbe dizalice topline bira se određena referentna vrijednost sezonskog faktora učinkovitosti.

Za specifične godišnje toplinske potrebe zgrade i potrebe energije za pripremu PTV mogu se koristiti referentne vrijednosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.

Potrebno je poznavati podatak o korisnoj površine zgrade te iznos energije koja se osigurava iz drugih izvora u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva). Ukoliko iznos nije poznat uvrštava se ΔEother = 0.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

APloština korisne površine zgradem2Stvarna vrijednost
SHDSpecifične godišnje toplinske potrebe za grijanje zgradekWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
SWDSpecifične godišnje potrebe energije za pripremu PTVkWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
ΔEotherEnergija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva)kWh/m2Stvarna vrijednost/ 0
SPFSezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline
Stvarna/referentna vrijednost
ηinitUčinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU
Stvarna/referentna vrijednost
ηaverageUčinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu
Stvarna/referentna vrijednost

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– Izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade (uz energetski certifikat zgrade) ili

– Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora (ukoliko je nazivna toplinska snaga > 70 kW) ili

– projektna dokumentacija iz koje su vidljivi slijedeći podaci:

• specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje,

• specifična godišnja potrebna toplinska energija za pripremu potrošne tople vode (PTV),

• ploština korisne površine grijanog dijela zgrade, koji se opskrbljuje toplinskom energijom iz dizalice topline,

• tehnički podaci odabrane dizalice topline i eventualno drugih izvora toplinske energije, i

– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja za dizalice topline toplinske nazivne snage do 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti dizalice topline, odnosno

– završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta nove instalacije dizalice topline nazivne snage iznad 30 kW ili zamjene postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode s dizalicom topline nazivne snage iznad 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti dizalice topline.

17.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

OznakaJedinicaVrijednost
SPF
Izvedba dizalice topline
Dizalica topline zrak/zrak – kontinentalni dio Hrvatske *3,5
Dizalica topline zrak/zrak – primorski dio Hrvatske **3,2
Dizalica topline zrak/voda – kontinentalni dio Hrvatske *3,0
Dizalica topline zrak/voda – primorski dio Hrvatske **3,3
Dizalica topline tlo/voda3,8
Dizalice topline voda/voda4,4
SHDkWh/(m2god)Tablica 3, Prilog B
SWDkWh/(m2god)STAMBENE ZGRADE
12,5≤ tri stambene jedinice
16,0> tri stambene jedinice
ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA
3,5javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.)
0,5ostale zgrade uslužnog sektora
ηinit
0,840
ηaverage
0,900

* kontinentalna Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm ≤ 3 °C

** primorska Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm > 3 °C

17.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formule za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV

Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline)

Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom)

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
ep_plin [kg CO2/kWh]Emisijski faktor alternativnog energenta – prirodni plinPrilog B, Tablica 3
eel_energija [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3

ep_plin0,214 [kg CO2/kWh]
eel_energija0,159 [kg CO2/kWh]

17.6. Životni vijek mjere

Dizalice topline zrak – zrak10 godinaPrilog C, Tablica 10
Dizalice topline zrak – voda15 godinaPrilog C, Tablica 10
Dizalice topline tlo – voda i voda-voda25 godinaPrilog C, Tablica 10

18. Nova instalacija ili zamjena klima uređaja (<12 kW) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora

Ova metoda daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat instalacije ili zamjene klima uređaja u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora.

Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu poboljšanja faktora hlađenja (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio – SEER), kapaciteta hlađenja klima uređaja i godišnjeg broja sati rada klima uređaja.

Ukupne godišnje uštede energije dobivaju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda ostvarenih zamjenom ili instalacijom klima uređaja.

18.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

18.2. Formula za izračun ušteda

Moguće je definirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora za slijedeća dva slučaja:

− nova instalacija klima uređaja

− zamjena postojećeg klima uređaja.

Nova instalacija klima uređaja

U slučaju nove instalacije visokoučinkovitog klima uređaja postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe visokoučinkovitog klima uređaja s klima uređajem prosječnog energetskog razreda.

Formula za izračun ušteda kod stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom visokoučinkovitog klima uređaja umjesto ugradnje klima uređaja prosječnog energetskog razreda:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
SEERaverageFaktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda
SEERnewFaktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja
Pfn [kW]Kapacitet hlađenja klima uređaja
nh [h/god]Godišnji broj sati rada klima uređaja
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

Zamjena postojećeg klima uređaja

Ušteda energije se postiže zamjenom postojećeg klima uređaja s visokoučinkovitim klima uređajem.

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
SEERinitFaktor hlađenja postojećeg klima uređaja
SEERnewFaktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja
Pfn [kW]Kapacitet hlađenja klima uređaja
nh [h/god]Godišnji broj sati rada klima uređaja
  
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji


18.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda potrebni ulazni podaci su kapacitet hlađenja klima uređaja i faktor hlađenja postojećeg i novog klima uređaja. Ukoliko traženi podaci o faktoru hlađenja nisu poznati, koriste se referentne vrijednosti.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

PfnKapacitet hlađenja klima uređajakWStvarna vrijednost
SEERnewFaktor hlađenja novog klima uređaja klimatskog razreda
Stvarna/referentna vrijednost
SEERaverageFaktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda
Stvarna/referentna vrijednost
SEERinitFaktor hlađenja postojećeg klima uređaja energetskog razreda
Stvarna/referentna vrijednost
nhGodišnji broj sati rada klima uređajah/godStvarna/referentna vrijednost

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja, koji sadrži informacije o učinkovitosti instaliranih klima-uređaja.

18.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

OznakaJedinicaVrijednost
SEERnew
8,50
SEERaverage
4,60
SEERinit
3,60
nh[h/god]Prilog B, Tablica 8

18.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

18.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere10 godinaPrilog C, Tablica 10

19. Mjere nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i
industrijskog sektora

Ova metoda daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora.

Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu godišnjih potreba za rashladnom energijom, površine prostora i razlike faktora hlađenja (eng. European Seasonal Energy Efficiency Ratio – ESEER)[20](Umjesto faktora hlađenja ESEER, moguće je za procjenu ušteda koristiti faktor hlađenja SEER (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio), ukoliko je taj faktor određen u projektnoj dokumentaciji određen za specifičan projekt) prije i nakon primjene mjere. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.

19.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

19.2. Formula za izračun ušteda i referentne vrijednosti za različite slučajeve

Formulu za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za hlađenje zgradama uslužnog i industrijskog sektora moguće je odrediti za tri slučaja:

− nova instalacija sustava hlađenja (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti), što uključuje i slučaj zamjene postojećeg sustava hlađenja po isteku životnog vijeka (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom)

− ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom)

Nova instalacija sustava hlađenja

U slučaju nove instalacije sustava hlađenja kod novih građevina te u slučaju zamjene sustava hlađenja po isteku životnog vijeka opreme, postignute uštede mogu se odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava hlađenja s prosječnim sustavom hlađenja na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije u zgradama uslužnog i industrijskog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava hlađenja umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ESEERaverageProsječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja
ESEERnewSezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja
SCD [kWh/m2]Specifične godišnje potrebe za hlađenje građevine
 
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
A [m2]Ploština hlađene korisne površine zgrade

Ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prije isteka životnog vijeka opreme)

Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava hlađenja prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti koje se odnose na postojeće stanje, a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti za opremu prosječne učinkovitosti na tržištu.

Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora prije isteka životnog vijeka dane su u nastavku.

Energetske uštede do isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:[21](Pretpostavlja se životni vijek postojećih sustava 25 godina od instalacije)

Energetske uštede nakon isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ESEERinitSezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja
ESEERaverageProsječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja
ESEERnewSezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja
SCD [kWh/m2]Specifične godišnje potrebe za hlađenje građevine
 
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
A [m2]Ploština hlađene korisne površine zgrade

19.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda energije obvezan je podatak o hlađenoj površini objekta. Preporučeno je osigurati podatke o specifičnoj godišnjoj potrebi za hlađenje zgrade te osnovne podatke o postojećem sustavu (tip, godina proizvodnje, sezonski faktor hlađenja) i novom (tip, godina proizvodnje/ugradnje, sezonski faktor hlađenja).

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

APloština hlađene korisne površine zgradem2Stvarna vrijednost
SCDSpecifične godišnje potrebe za hlađenje zgradekWh/m2Stvarna/referentna vrijednost
ESEERinitSezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja
Stvarna/referentna vrijednost
ESEERaverageProsječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja
Stvarna/referentna vrijednost
ESEERnewSezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja
Stvarna/referentna vrijednost


Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– izvješće o provedenom energetskom pregledu zgrade (uz energetski certifikat zgrade) ili

– projektna dokumentacija iz koje su vidljivi slijedeći podaci:

• specifična godišnja potrebna energija za hlađenje,

• ploština korisne površine hlađenog dijela zgrade koji se opskrbljuje iz rashladnog izvora, i

– troškovnik ovjeren i plaćen od strane naručitelja za sustave hlađenja nazivne snage do 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava hlađenja, odnosno

– završno izvješće stručnog nadzora o dovršetku projekta nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja nazivne snage iznad 30 kW, koji sadrži informacije o učinkovitosti novih sustava hlađenja.

19.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

OznakaJedinicaVrijednost
SCD[kWh/m2]Prilog B, Tablica 9
Zrakom hlađeni kompresor1
ESEERnew
5,5
ESEERaverage
4,0
ESEERexisting
3,5
Vodom hlađeni kompresor2
Rashladna snaga
100 kW500 kW1000 kW1500 kW2000 kW
ESEERnew
6,06,67,48,29,0
ESEERaverage
5,05,25,55,76,0
ESEERexisting
3,53,74,04,24,5

1 Izvor: Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gemäß Energieeffizienz – und Energiedienstleistungsrichtlinie 2006/32/EG, Bottom Up Methoden, Stand Oktober 2013

(link: https://www.monitoringstelle.at/fileadmin/i_m_at/pdf/Methodendokument_RK_AT_Okt13.pdf , pristupljeno: 24. rujna 2020.)

2 Izvor: Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gemäß Energieeffizienz – und Energiedienstleistungsrichtlinie 2006/32/EG, Bottom Up Methoden, Stand Oktober 2013

(link: https://www.monitoringstelle.at/fileadmin/i_m_at/pdf/Methodendokument_RK_AT_Okt13.pdf , pristupljeno: 24. rujna 2020.)

19.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu hlađenja.

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

19.6. Životni vijek mjere

Zgrade uslužnog i industrijskog sektora17 godinaPrilog C, Tablica 10

20. Zamjena postojećih ili instalacija novih kućanskih uređaja

Ova metoda daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojećih kućanskih uređaja, koji za svoj rad trebaju električnu energiju, novim uređajima, energetski učinkovitijim. Formula se također može koristiti i za ocjenu ušteda koje su rezultat potpuno nove instalacije energetski najučinkovitijih kućanskih uređaja.

Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki vrstu kućanskog uređaja posebno (hladnjaci, perilice rublja i dr.).

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.

20.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

20.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih kućanskih uređaja:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
AECinit [kWh/god]Godišnja potrošnja energije starog uređaja
AECnew [kWh/god]Godišnja potrošnja energije novog uređaja
  
NBroj zamijenjenih uređaja
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

20.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni podaci za izračun ušteda su godišnja potrošnja energije novog i starog uređaja (ukoliko se radi o zamjeni) te broj zamijenjenih uređaja.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

NBroj zamijenjenih uređaja
Stvarna vrijednost
AECinitGodišnja potrošnja energije starog uređajakWh/godStvarna/referentna vrijednost
AECnewGodišnja potrošnja energije novog uređajakWh/godStvarna/referentna vrijednost

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji kućanskih uređaja i/ili račun za isporučene uređaje, iz kojeg je razvidan broj i tip kućanskog uređaja.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučene uređaje, potrebno je priložiti/posjedovati i energetsku oznaku za svaki uređaj i/ili izvještaj o korigiranoj potrošnji energije kućanskog uređaja. Korigirane potrošnje u odnosu na energetsku oznaku u izvještaju treba opravdati, npr. povećan/smanjen broj ciklusa kod rada sušilica i perilica. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.

20.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku specifičnih vrijednosti potrebno je koristiti sljedeće referentne vrijednosti.

Godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju zamjene postojećih uređaja[22](Temeljem istraživanja EIHP u sklopu izrade Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi (izrađivač EIHP za naručitelja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.) te Obzor 2020 Multi-level governance for Energy Efficiency (https://multee.eu/)):

Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju zamjene postojećih uređaja
ACEint [kWh/god.]Hladnjak247
Zamrzivač492
Hladnjak sa zamrzivačem600
Televizor360
Perilica rublja314
Sušilica rublja750
Perilica posuđa345

Godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju kupovine novog uređaja[23](Temeljem istraživanja EIHP u sklopu izrade Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi (izrađivač EIHP za naručitelja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.) te Obzor 2020 Multi-level governance for Energy Efficiency (https://multee.eu/)):

Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja starog uređaja u slučaju kupovine novog uređaja
ACEint [kWh/god.]Hladnjak110
Zamrzivač221
Hladnjak sa zamrzivačem260
Televizor180
Perilica rublja196
Sušilica rublja320
Perilica posuđa249

Godišnja potrošnja novog uređaja[24](Temeljem istraživanja EIHP u sklopu izrade Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi (izrađivač EIHP za naručitelja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.) te Obzor 2020 Multi-level governance for Energy Efficiency (https://multee.eu/)):

Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja novog uređaja
ACEnew [kWh/god.]Hladnjak90
Zamrzivač180
Hladnjak sa zamrzivačem210
Televizor145
Perilica rublja177
Sušilica rublja232
Perilica posuđa217

Jedinične uštede:

Referentne vrijednosti: jedinične uštede za pojedine kućanske uređaje u slučaju kupovine novog uređaja
UFESi [kWh/(uređaj x god.)]]Hladnjak20
Zamrzivač41
Hladnjak sa zamrzivačem50
Televizor35
Perilica rublja19
Sušilica rublja88
Perilica posuđa32

20.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

20.6. Životni vijek mjere

Hladnjaci, ledenice, kombinacije15 godinaPrilog C, Tablica 10
Perilice posuđa, perilice rublja12 godinaPrilog C, Tablica 10
Televizori3 godinePrilog C, Tablica 10

21. Zamjena postojeće ili instalacija nove uredske opreme

Ova metoda daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojeće uredske opreme novom, energetski učinkovitijom ili je rezultat nabavke potpuno nove, energetski učinkovite opreme.

Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji se izračunava kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki tip uredske opreme posebno (računala, zasloni, pisači i dr.).

Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem ukupnih jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.

21.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

21.2. Formula za izračun ušteda

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojeće ili instalacijom nove, učinkovitije uredske opreme:

pri čemu je:

UFES [kWh/(jedinica x god)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
AECinit [kWh/god]Godišnja potrošnja energije stare opreme
AECnew [kWh/god]Godišnja potrošnja energije nove opreme
  
NBroj zamijenjenih uređaja
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

21.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni podaci za izračun ušteda su godišnja potrošnja energije novog i starog uređaja (ukoliko se radi o zamjeni) te broj zamijenjenih uređaja.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

NBroj zamijenjenih uređaja
Stvarna vrijednost
AECinitGodišnja potrošnja energije stare opremekWh/godStvarna/referentna vrijednost
AECnewGodišnja potrošnja energije nove opremekWh/godStvarna/referentna vrijednost

Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji uredske opreme i/ili račun za isporučene uređaje, iz kojeg je razvidan broj i tip opreme.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu opremu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije uredske opreme. Potrošnju energije potrebno je utvrditi za svaki segment rada (iz tehničke specifikacije ili provođenjem mjerenja) – potrošnja u radu opreme, potrošnja u stanju pripravnosti i potrošnja u stanju isključenosti. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.

21.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Godišnja potrošnja stare opreme[26](Temeljem EIHP internih mjerenja karakterističnih potrošača):

Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja stare opreme
ACEint [kWh/god.]Stolno računalo200
Prijenosno računalo56
Zaslon150
Fotokopirni uređaj480
Server1.200

Godišnja potrošnja nove opreme[27](Temeljem EIHP internih mjerenja karakterističnih potrošača):

Referentne vrijednosti: godišnja potrošnja nove opreme
ACEnew [kWh/god.]Stolno računalo80
Prijenosno računalo20
Zaslon37
Fotokopirni uređaj390
Server750

Jedinične uštede:

Referentne vrijednosti: jedinične uštede za uredsku opremu
UFESi [kWh/(jedinica x god.)]]Stolno računalo120
Prijenosno računalo36
Zaslon113
Fotokopirni uređaj90
Server450

21.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

21.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere3 godinePrilog C, Tablica 10

22. Zamjena postojećih ili instalacija novih rasvjetnih tijela u kućanstvima

Uobičajeno se radi o zamjeni žarulja sa žarnom niti ili kompaktnih fluorescentnih žarulja (eng. compact fluorescent lamp – CFL) rasvjetom sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode – LED).

Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se množenjem razlike u instaliranoj snazi s prosječnim brojem sati rada rasvjete.

22.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

22.2. Formula za izračun

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih rasvjetnih tijela u kućanstvima:

pri čemu je:

UFES [kWh/jedinica/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
Pinit [W]Instalirana snaga prije mjere
Pnew [W]Instalirana snaga nakon mjere
nh [h/god]Broj sati rada žarulje godišnje
R

Prosječan omjer električne snage prije i nakon zamjene žarulja.

Ukoliko nije poznata instalirana snaga prije zamjene, već samo tip žarulje, moguće je pretpostaviti snagu prije zamjene, a pritom vrijedi jednakost: Pinit=R x Pnew

  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji
NBroj zamijenjenih žarulja

22.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Obvezni podaci za izračun ušteda su broj novih žarulja te tip novih i zamijenjenih žarulja. Međutim, preporuča se da se uvijek gdje je moguće pri izračunu koristi snaga novih, učinkovitijih žarulja te snaga starih žarulja koje se zamjenjuju.

Korištenjem referente vrijednosti za UFES moguće je utvrditi ukupne uštede energije.

U slučaju instalacije novih žarulja instalirana snaga prije mjere (Pinit) odgovara referentnoj vrijednosti za CFL žarulje, odnosno priznaju se uštede samo u slučajevima kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost preko 60 lm/W.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

PinitInstalirana snaga žarulje prije mjereWStvarna/referentna vrijednost
PnewInstalirana snaga žarulje nakon mjereWStvarna/referentna vrijednost
nhBroj sati rada stare žarulja godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednost
NBroj zamijenjenih žarulja
Stvarna vrijednost
RProsječan omjer električne snage prije i nakon mjere
Stvarna/referentna vrijednost
UFESJedinična ušteda energijekWh/žarulja/godStvarna/referentna vrijednost


Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji rasvjetnih tijela i/ili račun za isporučena rasvjetna tijela, iz kojeg je razvidan broj i tip rasvjete.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu rasvjetu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije rasvjete. Potrebno je utvrditi stvarnu početnu instaliranu snage rasvjete, novu instaliranu snagu rasvjete te broj radnih sati. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.

22.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti:
nh [h/god]800
Pinit [W]

60 za žarulju sa žarnom niti

15 za CFL žarulju

Pnew [W]7
R

8,57 za omjer žarulje sa žarnom niti i LED žarulje

2,14 za omjer CFL žarulje i LED žarulje

UFES [kWh/žarulja/god]

42,4 – zamjene žarulja sa žarnom niti s LED žaruljama

6,4 – zamjene CFL žarulja s LED žaruljama


22.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda finalne energije

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

22.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere15 godinaPrilog C, Tablica 10

23. Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora

Uobičajeno se radi o zamjeni zastarjelih žarulja sa žarnom niti, fluorescentnih cijevi i živinih žarulja učinkovitijim fluorescentnim cijevima ili LED rasvjetom.

Razlikuju se dva tipična slučaja:

a. Zamjena žarulja. Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na one neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se na temelju razlike u instaliranoj snazi i na temelju prosječnog broja sati rada rasvjete.

b. Rekonstrukcija sustava rasvjete. U ovom slučaju ne mijenjaju se samo žarulje, već se rekonstruiraju sustavi i podsustavi rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Pritom broj žarulja nakon mjere ne treba odgovarati broju instaliranih žarulja prije mjere.

23.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede

23.2. Formula za izračun

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom, poboljšanjem ili instalacijom novih rasvjetnih sustava u zgradama uslužnog sektora i industriji promatraju se u dva slučaja:

a. Zamjena žarulja, pritom se uštede računaju koristeći formule:

pri čemu je:

UFES [kWh/jedinica/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
Pinit [W]Instalirana snaga žarulje prije mjere
Pnew [W]Instalirana snaga žarulje nakon mjere
nhinit [h/god]Broj sati rada stare žarulje godišnje
nhnew [h/god]

Broj sati rada nove žarulje godišnje

Uobičajeno vrijedi da je nhnew=nhinit osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhnew=nhinit x r

rRedukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom
nh [h/god]Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje (h)
NlinitBroj zamijenjenih žarulja
  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji

b. Rekonstrukcija rasvjete, pritom se uštede računaju koristeći formule:

pri čemu je:

UFES [kWh/jedinica/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
Pinit [W]Instalirana snaga žarulje prije mjere
Pnew [W]Instalirana snaga žarulje nakon mjere
nhinit [h/god]Broj sati rada stare žarulje godišnje
nhnew [h/god]

Broj sati rada nove žarulje godišnje

Uobičajeno vrijedi da je nhnew=nhinit osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhnew=nhinit x r

rRedukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom
nh [h/god]Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje
NlinitBroj žarulja prije mjere
NlnewBroj žarulja nakon mjere
NBroj rekonstruiranih sustava ili podsustava rasvjete u projektu
  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji

Snaga se u slučaju rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora mora računati na način da se zbroje gubici u starteru i prigušnici te u transformatoru i mreži. U postojećim sustavima rasvjete sa živinim žaruljama ti gubici su oko 15 % na prigušnici, a oko 4 % u transformatoru i mreži te snagu same žarulje treba povećati za 19 %. Prilikom ugradnje novih žarulja te zamjene prigušnice gubici uobičajeno iznose oko 10 %, a u transformatoru i mreži ostaju oko 4 % što znači da pri izračunu snagu žarulje treba povećati za 14 %.

23.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

U slučaju a. obvezni podaci za izračun ušteda su broj zamijenjenih odnosno novih žarulja te vrsta stare i nove žarulje (fluorescentna cijev, živina žarulja i dr.). Korištenjem referente vrijednosti za UFES moguće je utvrditi ukupne uštede energije. Ipak, preporuča se da se koristi snaga starih i novih žarulja.

U slučaju instalacije nove rasvjete za instaliranu snagu prije mjere uzimaju se referentne vrijednosti kao za CFL žarulje, odnosno priznaju se uštede samo u slučajevima kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost od preko 60 lm/W pri manjim instaliranim snagama žarulja. Pri većim instaliranim snagama koriste se referentne vrijednosti za metal halogene žarulje, odnosno priznaju se uštede samo kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost od preko 75 lm/W.

U slučaju b. obavezni podaci za izračun ušteda su broj, snaga te vrsta novih i zamijenjenih žarulja te broj rekonstruiranih sustava rasvjete. Za ostale podatke mogu se koristiti referentne vrijednosti ukoliko nema stvarnih podataka.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

Slučaja.b.
PinitInstalirana snaga prije mjereWStvarna/referentna vrijednostStvarna vrijednost
PnewInstalirana snaga nakon mjereWStvarna/referentna vrijednostStvarna vrijednost
nhinitBroj sati rada stare žarulje godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
nhnewBroj sati rada nove žarulje godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
rRedukcijski faktor
Stvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
nhReferentni broj sati rada žarulja godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
NlinitBroj žarulja prije mjere
Stvarna vrijednostStvarna vrijednost
NlnewBroj žarulja nakon mjere
Stvarna vrijednostStvarna vrijednost
NBroj rekonstruiranih sustava rasvjete

Stvarna vrijednost
UFESJedinična ušteda energijekWh/žarulja/godStvarna/referentna vrijednostStvarna vrijednost

Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji rasvjetnih tijela ili svjetiljki i/ili račun za isporučena rasvjetna tijela/svjetiljke, iz kojeg je razvidan broj i tip rasvjete.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu rasvjetu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije rasvjete. Potrebno je utvrditi stvarnu staru instaliranu snage rasvjete, novu instaliranu snagu rasvjete te broj radnih sati. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća u elektrotehničkom dijelu.

23.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti
nh [h/god]

850 – za uredske zgrade

520 – za obrazovne zgrade

2.875 – za bolnice

1.365 – za hotele i restorane

775 – za zgradu za sport

2.165 – za trgovine

3.600 – za industrijske hale

r

1 – bez strategije upravljanja

0,9 – djelomično gašenje-paljenje (zoniranje prostorija)

0,9 – vremensko upravljanje

0,8 – senzori prisutnosti

0,8 – prilagodba intenzitetu dnevne svjetlosti

Pinit [W]

60 – za žarulje sa žarnom niti

15 – za fluokompaktne žarulje

46 – za fluorescentne cijevi sa elektromagnetskom prigušnicom

38 – za fluorescentne cijevi sa elektroničkom prigušnicom

180 – za natrijeve žarulje

500 – za živine žarulje

300 – za metalhalogene žarulje

Pnew [W]

7 – kod zamjene žarulje sa žarnom niti s LED žaruljom

7 – kod zamjene fluokompaktne žarulje s LED žaruljom

30 – kod zamjene fluorescentne cijevi sa T5 fluorescentnom cijevi sa elektroničkom prigušnicom

20 – kod zamjene fluorescentne cijevi sa LED cijevima

60 – kod zamjene visokotlačne natrijeve žarulje novom LED svjetiljkom

110 – kod zamjene živine žarulje novom LED svjetiljkom

110 – kod zamjene metalhalogene žarulje novom LED svjetiljkom



Napomena: Tamo gdje je primjenjivo, vrijednosti snaga u prethodnoj tablici sadrže i gubitke na predspojnim napravama

23.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda finalne energije

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

23.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere12 godinaPrilog C, Tablica 10

24. Ugradnja opreme za regulaciju tehničkih sustava

Opremom za regulaciju smatra se oprema koja omogućava upravljanje i regulaciju rada uređaja i tehničkih sustava prema potrebama krajnjeg korisnika. Ugradnja senzora, elektroničke opreme za komunikaciju u uređaje te opremu za nadzor i regulaciju rada tehničkih sustava omogućava se primanje i slanje podataka o načinu rada i vrijednostima radnih parametara u većoj vremenskoj rezoluciji. Na osnovi prikupljenih podataka, podešavanjem opreme, postavljaju se optimalni radni parametri i režim rada prema stvarnim potrebama korisnika, čime se eliminira nepotrebna potrošnja energije i ostvaruju energetske uštede. Prilikom ugradnje opreme za regulaciju tehničkih sustava potrebno je analizirati i uvođenje sustave kontrole CO2 i CO u cilju sigurnog boravka ljudi u prostoru, posebice tamo gdje se priprema hrana odnosno gdje se koristi otvoreni plamen. U nastavku se razrađuje nekoliko tipičnih mjera koje uključuju regulaciju sustava gdje je unutar svake potrebno analizirati i ugradnju sustava kontrole CO2 i CO u prostoru.

24.1. Ugradnja opreme za regulaciju sustava grijanja

Oprema za regulaciju sustava grijanja u zgradi kod krajnjih korisnika podrazumijeva elemente za regulaciju topline na ogrjevnim tijelima, kao krajnjim elementima u centralnom sustavu grijanja za predaju toplinske energije u prostor za potrebe regulacije temperature zraka u krajnjem prostoru koji se grije. Mogu se ugrađivati uređaji za regulaciju odavanja topline sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom:

– Klasični termostatski radijatorski set i

– Elektronički termostatski radijatorski set (programabilni regulator).

24.1.1. Način određivanja ušteda

Uštede koje su rezultat ove mjere mogu se odrediti korištenjem metode 4. »Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora« koja obuhvaća sve elemente sustav grijanja (proizvodnja, distribucija i odaja toplinske energije) sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom te koristi pristup procijenjenih ušteda energije:

pri čemu je:

UFES[kWh/jedinica x god]jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
FES[kWh/ god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
ηinitučinkovitost sustava grijanja prije ugradnje opreme
ηnewučinkovitost sustava grijanja nakon ugradnje opreme
SHD[kWh/m2 x god]specifične godišnje toplinske potrebe zgrade
Am2ploština korisne površine zgrade

24.1.2. Formula za izračun ušteda

S obzirom da se ugradnjom opreme za regulaciju sustava grijanja poboljšava učinkovitost sustava predaje (emisije) toplinske energije, gornja formula može se za potrebe ove mjere napisati na sljedeći način[29](Ova je formula također preporučena u EU H2020 projektu MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Installation of thermostatic valves on radiators«.):

pri čemu je:

ηinit_emučinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije prije ugradnje opreme
ηnew_emučinkovitost podsustava grijanja (emisije) toplinske energije nakon ugradnje opreme
ηboileručinkovitost podsustava proizvodnje toplinske energije
ηdisučinkovitost podsustava distribucije sustava toplinske energije

24.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

ηinit_emučinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije prije ugradnje opreme
ηnew_emučinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije nakon ugradnje opreme
ηboileručinkovitost podsustava proizvodnje toplinske energije
ηdisučinkovitost podsustava distribucije toplinske energije
SHDspecifične godišnje toplinske potrebe zgrade
Aploština korisne površine zgrade

Uštede energije moguće je izračunati uz korištenje svih podataka specifičnih za pojedini projekt. U slučaju korištenja ulaznih podatak specifičnih za projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju sustav grijanja u zgradi i/ili račun za isporučenu opremu,

– izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podatci o učinkovitosti podsustava, specifičnim godišnjim toplinskim potrebama i korisnoj površini zgrade/dijela zgrade u kojem je ugrađena oprema za automatsku regulaciju.

U nedostatku specifičnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz potpuno ili djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za regulaciju. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju sustav grijanja u zgradi i/ili račun za isporučenu opremu, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.

24.1.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti ovise o ugrađenoj opremi za regulaciju kao i o sektoru u kojem se mjera provodi (Prilog B, Tablice 1 i 2).

SHD [kWh/m2]Prilog B, Tablica 1
Učinkoviotst podustsva
ηboiler0,84
ηdis0,93
ηinit_em0,78
ηnew_em

0,93 – za klasični termostatski radijatorski set

0,97 – za elektronički termostatski radijatorski set (programabilni regulator)*


*Vrijednosti su definirane prema normi HRN EN 15316-2-1 (Sustavi grijanja u zgradama. Metoda za izračun energetskih zahtjeva sustava i učinkovitosti sustava. Sustavi emisije toplinske energije)

U slučaju kućanstava, moguće je definirati referentnu vrijednost za (SHD x A) koja predstavlja prosječnu potrošnju kućanstva za grijanje i iznosi 12.400 kWh/god (ova je vrijednost utvrđena u poglavlju 1.1.1.4). U slučaju provedbe mjere u uslužnom sektoru, nužno je poznavati vrijednosti SHD i A za zgradu u kojoj se mjera provodi.

24.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Godišnje smanjenje emisija ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
e[kgCO2/kWh]emisijski faktor za korišteno gorivo/toplinsku energiju, a prema Prilogu B, Tablica 3 – ukoliko nije poznato koje se gorivo koristi, uzima se faktor za prirodni plin

24.1.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere5 godinaPrilog C, Tablica 10

24.2. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete

Oprema za regulaciju sustava rasvjete upravlja radom rasvjete prilagođavajući isti prema stvarnim potrebama, uzimajući u obzir okupiranost prostora i/ili dostupnost prirodnog osvjetljenja. Navedeno uključuje:

• Senzore osvijetljenosti;

• Vremensko upravljanje;

• Djelomično paljenje gašenje (zoniranje) i

• Senzore prisutnosti.

24.2.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

24.2.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora temelji se na formuli:

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinca god)]jedinična ušteda energije ugradnjom jednog seta opreme za automatsku regulaciju sustava
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
P[W]instalirana snaga svih izvora svijetlosti sa pripadajućim gubicima na predspojnim napravama kojim upravlja ugrađena oprema za automatsku regulaciju
rredukcijski faktor koji ovisi o novo primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom (ugrađenom opremom za automatsku regulaciju sustava rasvjete) prema donjoj tablici
nh[h/god]referentni godišnji sati rada sustava rasvjete prema donjoj tablici


Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima[30](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se prema Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017, Republika Slovenija):

pri čemu je:

FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
NUi[kWh/(jedinica god)]normirana godišnja ušteda energije jednog seta opreme za automatsku regulaciju sustava prema donjoj tablici

24.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

Pu sektoru usluga i industrije instalirana snaga svih izvora svijetlosti sa pripadajućim gubicima na predspojnim napravama kojim upravlja ugrađena oprema za automatsku regulaciju, zasebno grupirana prema tipu opreme koja je ugrađena za automatsku regulaciju rada sustava rasvjete (senzori osvijetljenosti, vremensko upravljanje, djelomično paljenje gašenje, senzori prisutnosti) i
broj ugrađene opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju rasvjete i/ili račun za isporučenu opremu,

– izvještaj o instaliranoj rasvjeti koja je upravljana ugrađenom opremom za automatsku regulaciju rasvjete. Minimalno, izvještaj mora sadržavati instaliranu snagu predmetne rasvjete.

Izvještaj može biti i sastavni dio izvještaja o energetskom pregledu ili projektne dokumentacije, a potrebno ga je posjedovati za ugradnju opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora.

Za provedbu mjere u kućanstvima, uz korištenje normirane godišnje uštede NUi, potreban je samo zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju rasvjete i/ili račun za isporučenu opremu, iz kojega će biti razvidan broj ugrađene opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima.

24.2.4. Referentne vrijednosti

Sektor usluga i industrija
nh[h/god]

850 – za uredske zgrade

520 – za obrazovne zgrade

2.875 – za bolnice

1.365 – za hotele i restorane

775 – za zgradu za sport

2.165 – za trgovine

3.600 – za industrijske hale

r

0,9 – djelomično gašenje-paljenje (zoniranje prostorija)

0,9 – vremensko upravljanje

0,8 – senzori prisutnosti

0,8 – prilagodba intenzitetu dnevne svijetlosti


Referentne vrijednosti prema referentnim vrijednostima pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije:

Sektor kućanstva
NUi[kWh/(jedinica god)]40

24.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3

24.2.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere10 godinaPrilog C, Tablica 10

24.3. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila

Oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u zgradi prije svega uključuje prekidače za eliminiranje gubitaka u režimu rada čekanja (eng. stand-by) te daljinski upravljive programibilne utičnice.

24.3.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

24.3.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda ugradnje opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila[31](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri » Standby killer in households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)«, metoda »Stand-By Verbrauchsreduktion in Haushalten«.):

pri čemu je:

UFES[kWh/(jedinca god)]jedinična ušteda energije ugradnjom jednog seta opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
PG[W]snaga svih uređaja u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) priključenih na jedan set opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila
PP[W]snaga opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila
tSB[h/god]godišnji sati rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by)
ta[h/god]godišnji sati rada kada je oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u pogonu

24.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

PG[W]snaga svih uređaja u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) priključenih na jedan set opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila
PP[W]snaga opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila
tSB[h/god]godišnji sati rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by)
ta[h/god]godišnji sati rada kada je oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u pogonu
i
broj ugrađenih setova opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila

Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila i/ili račun za isporučenu opremu, iz kojeg je razvidan broj ugrađenih setova opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu opremu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o instaliranim uređajima koji su upravljani ugrađenom opremom za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila. Izvještaj mora sadržavati izmjerenu ukupnu snagu uređaja u režimu rada čekanja, izmjerenu snagu opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila te podatak o godišnjim satima rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by).

24.3.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti[32](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Standby killer in households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.), metoda »Stand-By Verbrauchsreduktion in Haushalten«.):

Referentne vrijednosti
PG[W]5,14
PP[W]0,50
tSB[h/god]7.300
ta[h/god]8.760
UFES[kWh/(jedinica god)]33,10

24.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
eEL[kgCO2/kWh]emisijski faktor za električnu energiju 0,159 prema Prilogu B, Tablica 3

24.3.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

24.4 Ugradnja opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja

Ugradnjom termostatskih radijatorskih setova na ogrjevna tijela nekadašnji sustav grijanja s konstantnim protokom postaje centralni sustav grijanja s promjenjivim protokom. S osnovnim ciljem postizanja ravnomjerne raspodjele ogrjevnog medija/topline u cijevnom razvodu centralnog sustava grijanja, potrebno je provesti hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja ugradnjom automatskih ventila za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja. Određivanje odgovarajuće veličine automatskih veličina za hidrauličko balansiranje i pozicije u sklopu cijevnog razvoda sustava grijanja mora biti provedeno od strane ovlaštenog strojarskog projektanta.

Mjera stoga obuhvaća ugradnju termostatskih radijatorskih setova i automatskih ventila za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja.

Mjera se odnosi samo na zgrade sa centralnim sustavom grijanja na kotlovnicu ili preko zajedničke toplinske podstanice.

24.4.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

24.4.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja je:

pri čemu je:

UFES[kWh/jedinica x god]jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji zbog ugradnje opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja u zgradi
FES[kWh/ god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji zbog ugradnje opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja u zgradama
ηučinkovitost sustava grijanja
SHD[kWh/m2 x god]specifične godišnje toplinske potrebe zgrade
Am2ploština korisne površine zgrade
ffaktor uštede energije

24.4.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Uštede energije mogu se izračunati korištenjem sljedećih podataka specifičnih za svaku pojedinačnu zgradu:

ηučinkovitost sustava grijanja
SHDspecifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
Aploština korisne površine zgrade

U slučaju korištenja ulaznih podataka specifičnih za svaki pojedinačni projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– zapisnik o primopredaji opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava,

– izvještaj o energetskom pregledu, projektna dokumentacija ili druga slična dokumentacija iz koje su razvidni podatci o učinkovitosti sustava, specifičnim godišnjim toplinskim potrebama i korisnoj površini zgrade.

U nedostatku specifičnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz potpuno ili djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za hidrauličko uravnoteženje sustava. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.

24.4.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti[33](Metoda, kao i vrijednost faktora f preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Optimizacija sistema ogrevanja v stavbah z več posameznimi deli«.):

Referentne vrijednosti
η

0,710 – za kotlovnice

1 – za sustave daljinskog grijanja

SHD[kWh/m2 x god]Prilog B, Tablica 1
f[%]10

24.4.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3
ePP[kgCO2/kWh]emisijski faktor za prirodni plin 0,214 prema Prilogu B, Tablica 3

24.4.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere10 godinaPrilog C, Tablica 10

24.5. Zamjena regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode

Regulator za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode, obuhvaća regulacijski uređaj sa svim osjetnicima temperature i tlaka koji omogućavaju regulaciju sustava za grijanje sukladno vanjskim uvjetima i potrebama krajnjeg korisnika. Naime, u postojećim toplinskim podstanicama postoji velik broj regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode starije generacije, koji nemaju mogućnost podešavanja naprednih funkcija za regulaciju te nemaju funkciju spajanja na sustav daljinskog nadzora i upravljanja. Ugradnjom regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode s naprednim ECO funkcijama osigurati će se optimalna regulacija na razini toplinske podstanice, kao i rad cijelog sustava u optimalnim uvjetima, čime se omogućava odgovor na potražnju pri čemu se rad uređaja i tehničkih sustava optimizira te se na taj način ostvaruju uštede u potrošnji energije.

24.5.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

24.5.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode u toplinske podstanice je[34](Predložena metoda temelje se na Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017, Republika Slovenija.):

pri čemu je:

UFES[kWh/god]jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode
SHD[kWh/m2god]godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
SWD[kWh/m2god]specifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
A[m2]površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice
kfaktor (normirani) uštede energije zamjenom regulatora u toplinskoj podstanici
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji


24.5.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Uštede energije mogu se izračunati korištenjem sljedećih podataka specifičnih za svaku pojedinačnu zgradu:

SHDspecifične godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certifikata)
SWDspecifične godišnje potrebe energije za pripremu PTV
Aploština korisne površine zgrade

U slučaju korištenja ulaznih podataka specifičnih za svaki pojedinačni projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća:

– zapisnik o primopredaji opreme za regulaciju u toplinskoj podstanici,

– izvještaj o energetskom pregledu, projektna dokumentacija ili druga slična dokumentacija iz koje su razvidni podatci o specifičnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i za potrošnu toplu vodu te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.

U nedostatku specifičnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za regulaciju. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za regulaciju, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.

24.5.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti[35](Metoda je preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Celovita prenova toplotne postaje«. S obzirom na to da se ovdje radi o djelomičnoj obnovi toplinske stanice, odnosno samo o ugradnji napredne regulacije, faktor k je smanjen s 10 % koliki je za cjelovitu obnovu podstanice na 2 %. Ovaj podatak temelji se na dostupnoj literaturi (Lillqvist, R. »Energy Efficient Design of District Heating Substations«, Alfa Laval Nordic Oy 2017), prema kojoj se ovakvom regulacijom postižu štede u zgradi od 3,3 %. Zbog konzervativnosti ocjene, ovaj je postotak smanjen na 2 %.):

Referentne vrijednosti
SHD[kWh/m2 x god]Prilog B, Tablica 1
SWD[kWh/m2 x god]Stambene zgrade
12,5≤ tri stambene jedinice
16,0> tri stambene jedinice
Zgrade uslužnog sektora
3,5javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, sportski objekti i dr.)
0,5ostale zgrade uslužnog sektora
k[%]0,02

24.5.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
FES[kWh/(god)]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji
eTE[kgCO2/kWh]emisijski faktor za toplinsku energiju 0,275 prema Prilogu B, Tablica 3

24.5.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere10 godinaPrilog C, Tablica 10

25. zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete

Uobičajeno se zamjenjuju cijele svjetiljke sa živinim žaruljama, metal-halogenim odnosno natrijevim žaruljama novom visokoučinkovitom LED rasvjetom. Dodatno, moguće je uvesti naprednije oblike upravljanja radom sustava javne rasvjete poput redukcija svjetlosnog toka u zadanim vremenskim periodima.

Razlikuju se dva tipična slučaja:

a. Zamjena postojećih žarulja s novim, učinkovitijima. Ovaj slučaj karakterističan je za situaciju kada postojeća rasvjeta zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 i važećih zakona u području javne rasvjete te se mijenjaju samo rasvjetna tijela. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike u instaliranoj snazi rasvjetnih tijela te referentnog broja sati rada javne rasvjete godišnje.

b. Rekonstrukcija sustava javne rasvjete te ugradnja novih, učinkovitijih rasvjetnih tijela i žarulja. Ovaj slučaj je karakterističan za slučaj kada postojeći sustav javne rasvjete ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te se prilikom sufinanciranja mjera energetske učinkovitosti zahtjeva rekonstrukcija sustava kako bi se zadovoljili zahtjevi navedene norme i ostalih važećih zakona i tehničke regulative. Pri izračunu ušteda energije u ovom slučaju simulira se rasvjetna situacija s postojećim tehnologijama uz zadovoljavanje pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normom HRN EN 13201 te se izračunavaju pripadni energetski pokazatelji za takvu konfiguraciju (instalirana snaga u kW i godišnja potrošnja energije u kWh/god). Tako simulirano stanje čini referentno postojeće stanje i u obzir se uzima kroz faktor simulacije. Ovaj slučaj uključuje i instalaciju novog sustava javne rasvjete. Kod izgradnje nove javne rasvjete simulacija se izrađuje sa natrijevim izvorima svjetlosti nazivne snage 70, 150 ili 250 W kao proračunska pretpostavka postojećeg stanja.

25.1. Način određivanje ušteda

Procijenjene uštede.

25.2. Formula za izračun

a. Zamjena rasvjetnih tijela

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom rasvjetnih tijela u sustavima javne rasvjete:

pri čemu je:

UFES [kWh/žarulja/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
Pinit [W]Instalirana snaga prije mjere
Pnew [W]Instalirana snaga nakon mjere
nhinit [h/god]Broj sati rada stare žarulje godišnje
nhnew [h/god]Broj sati rada nove žarulje godišnje. Uobičajeno vrijedi da je nhinit = nhnew osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhinit = nhnew x r
rRedukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom
nh [h/god]Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje
  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji
Ninit [broj žarulja]Broj starih žarulja (jednak je broju novih žarulja)

b. Poboljšanje, rekonstrukcija ili instalacija novih sustava javne rasvjete

U slučaju kada dolazi do rekonstrukcije cijelog sustava javne rasvjete kako bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona, koristi se faktor simulacije FS. Pri tome je pri izračunu ušteda potrebno promatrati cjelinu gdje se primjenjuju mjere, npr. ulicu ili trg. Dijeljenjem simuliranog broja žarulja (s kojim bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona) i stvarnog broja žarulja prije primjene mjera izračunava se faktor simulacije:

pri čemu je:

Ninit [broj žarulja]Broj starih žarulja
NinitSSimulirani broj žarulja prije provođenja mjera
FS

Faktor simulacije:

<1 u slučaju da postojeći sustav prelazi zahtjeve norme HR EN 13201

1 u slučaju da postojeći sustav zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201

>1 u slučaju da postojeći sustav ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te simulacija pokazuje da bi trebalo smanjiti razmak između stupova ili povećati snagu postojećih sijalica

UFES [kWh/žarulja/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
Pinit [W]Instalirana snaga prije mjere
Pnew [W]Instalirana snaga nakon mjere
nhinit [h/god]Broj sati rada stare žarulje godišnje
nhnew [h/god]Broj sati rada nove žarulje godišnje. Uobičajeno vrijedi da je nhinit = nhnew osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhinit = nhnew x r
rRedukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom
nh [h/god]Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje
  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji
NBroj podsustava javne rasvjete rekonstruiran u projektu


Snaga se u slučaju javne rasvjete mora računati na način da se zbroji snaga žarulja te gubici u prigušnici i transformatoru. U postojećim sustavima javne rasvjete gubici prigušnica iznose oko 15 %, gubici u transformatoru i mreži oko 4 % te snagu same žarulje treba povećati za 19 %.

25.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju a.:

− broj, vrsta i snaga zamijenjenih žarulja te broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom

− broj, vrsta i snaga novih žarulja, broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je predviđena strategija upravljanja javnom rasvjetom

S obzirom na to da u sustavima rasvjete postoje mjerni uređaji za potrošnju energije, preporuča se koristiti mjerene vrijednosti potrošnje električne energije prije i poslije provedbe mjere EnU, čime bi se dobila najtočnija ocjena ušteda, bez ulaganja velikih napora u prikupljanje podataka.

Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju b.:

− broj, vrsta i snaga zamijenjenih žarulja, određeni faktor simulacije te broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom

− broj, vrsta i snaga novih žarulja, broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je predviđena strategija upravljanja javnom rasvjetom.

U ovom slučaju mjerena potrošnja energije prije i nakon mjere nije relevantan pokazatelj ušteda energije jer je provedena rekonstrukcija i povećanje kvalitete sustava javne rasvjete.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

Slučaja.b.
PinitInstalirana snaga prije mjereWStvarna vrijednostStvarna/referentna1 vrijednost
PnewInstalirana snaga nakon mjereWStvarna vrijednostStvarna vrijednost
nhinitBroj sati rada stare žarulje godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
nhnewBroj sati rada nove žarulje godišnje.h/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
rRedukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom
Stvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
nhReferentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
NinitBroj zamijenjenih žarulja
Stvarna vrijednost
NSSimulirani broj žarulja prije provođenja mjera

Stvarna vrijednost
FSFaktor simulacije

Stvarna vrijednost

1 Referentna vrijednost koristi se samo u slučaju instaliranja novog sustava javne rasvjete

Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji rasvjetnih tijela ili svjetiljki i/ili račun za isporučena rasvjetna tijela/svjetiljke, iz kojeg je razvidan broj i tip rasvjete.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu rasvjetu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije rasvjete. Potrebno je utvrditi stvarnu staru instaliranu snage rasvjete, novu instaliranu snagu rasvjete te broj radnih sati. Broj radnih sati se određuje za svako mjerno mjesto zasebno, odnosno u specifičnim slučajevima za svaku svjetiljku zasebno. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda javne rasvjete.

25.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti[36](Program energetske obnove javne rasvjete u Republici Hrvatskoj (izrađivač EIHP za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2017.)):

Referentne vrijednosti
nh [h/god]

4.100 – u slučaju kada je poznata strategija upravljanja rasvjetom

3.572 – u slučaju kada nije poznata strategija upravljanja rasvjetom

r

1 – bez kontrolne strategije

0,72 – 50 % smanjenje snage od 23 do 6 sati

0,65 – 100 % smanjenje snage od 1 do 5 sati

Fs1,3
Pinit [W]

85 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 70 W (prometnice nižeg intenziteta)

155 – za živinu svjetiljku sa žaruljom snage 125 W (prometnice nižeg intenziteta)

180 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 150 W (prometnice srednjeg intenziteta)

310 – za živinu svjetiljku sa žaruljom snage 250 W (prometnice srednjeg intenziteta)

300 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 250 W (prometnice višeg intenziteta)

500 – za živinu svjetiljku sa živinu svjetiljku sa žaruljom snage 400 W (prometnice srednjeg intenziteta)

480 – za natrijevu svjetiljku sa žaruljom snage 400 W (prometnice najvišeg intenziteta i reflektori)

Pnew [W]

30 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 70 W ili živinom od 125 W

60 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 150 W ili živinom od 250 W

100 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 250 W ili živinom od 400 W

130 – u slučaju LED svjetiljke koja mijenja svjetiljku sa natrijevom žaruljom od 400 W

UFES [kWh/ god po novo ugrađenoj svjetiljci]336 – ukoliko su podaci o snagama nepoznati


Napomena: Tamo gdje je primjenjivo, vrijednosti snaga u prethodnoj tablici sadrže i gubitke na predspojnim napravama

25.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda finalne energije

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

25.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere13 godinaPrilog C, Tablica 10

26. Poticanje elektromobilnosti

Jedna od ključnih mjera poticanja energetske učinkovitosti u gradskom prometu je poticanje građana na korištenje električnih vozila (npr. električni bicikl, električni moped i sl.). Korištenjem takvih vozila u gradskom prometu potiče se čišći transport te se smanjuje onečišćenje zraka, jer električna vozila nemaju emisije štetnih plinova. Njihovim korištenjem smanjuje se potrošnja fosilnih goriva i zagađenost okoliša bukom te se doprinosi održivom razvoju društva. U obzir se uzimaju sljedeća vozila:

– električni bicikli i romobili te

– električna vozila razvrstana u kategorije L sukladno članku 5. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN br. 85/16, 4/17), izuzev vozila kategorije L3 (motocikl) za koje je određen način utvrđivanja ušteda.

26.1. Bicikli i romobili s električnim pogonom

Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije prilikom kupnje električnih bicikala ili romobila, koje se ostvaruju uslijed prelaska s ostalih načina prijevoza, primarno korisnika prijevoznih sredstava L i M1 kategorije. Pri tome je uvažena pretpostavka da će kod jednog dijela korisnika doći do prelaska s korištenja javnog prijevoza ili pješačenja na korištenje električnih bicikla odnosno romobila.

Uvođenjem električnih bicikala ili romobila mijenja se razdioba načina prijevoza, stoga je u proračun uveden »faktor prelaska« koji određuje udjele pojedinog načina prijevoza koji se zamjenjuje električnim biciklima i romobilima.

Osim toga, uveden je i »faktor relacije« koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom. Naime, biciklom ili romobilom može se do određenog odredišta ići putem kojim nije dozvoljeno prometovati vozilima kategorije M ili L pa se stoga ukupna udaljenost prijeđenog puta smanjuje.

26.1.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

26.1.2. Formula za izračun ušteda

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnih bicikala/romobila
EM1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
Eebic[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije električnog bicikla ili romobila
FP[%]faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz električnim biciklom ili romobilom
FrMLfaktor relacije koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom kategorije M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom
PRebic[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža električnog bicikla ili romobila
Nebic[broj vozila]broj nabavljenih električnih bicikala ili romobila

Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem električnih bicikala ili romobila definiran je sljedećom formulom:

26.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

EM1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
Eebic[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije električnog bicikla ili romobila
FP[%]faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz električnim biciklom ili romobilom
FrMLfaktor relacije koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom kategorije M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom
PRebic[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža električnog bicikla ili romobila
Nebic[broj vozila]broj nabavljenih električnih bicikala ili romobila
eCO2,M1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija osobnog vozila (M kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
eCO2,L1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija osobnog vozila (L kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
eEL[kgCO2/ kWh]emisijski faktor električne energije

S obzirom na to da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih električnih bicikala ili romobila.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o biciklima/romobilima ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja bicikla/romobila (zapisnik o primopredaji ili sl.).

26.1.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[37](Referentne vrijednosti specifične potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže električnog bicikla/romobila preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
EM1[kWh/km]0,65
EL1[kWh/km]0,26
Eebic[kWh/km]0,01
PRebic[km/vozilo]1100
FrML1,17
eCO2,M1[kgCO2/ km]0,17
eCO2,L1[kgCO2/ km]0,07
eEL[kgCO2/ kWh]0,235

Referentne vrijednosti za faktore prijelaza za pojedini način prijevoza su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):

Faktor prijelaza (FP)

OznakaOpisfaktor
prijelaza
FPM1prijelaz s korištenja vozila M1 kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje električnog bicikla ili romobila34 %
FPL1prijelaz s korištenja vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje električnog bicikla ili romobila27 %
FPM3prijelaz s korištenja vozila gradskog javnog prijevoza na korištenje električnog bicikla ili romobila8 %
FPbicprijelaz s korištenja klasičnih bicikala ili romobila na korištenje električnog bicikla ili romobila31 %
Suma100 %

26.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[kgCO2/ god]smanjenje emisija ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom
eCO2,M1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
eCO2,L1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
eEL[kgCO2/ kWh]emisijski faktor električne energije

Primjenom referentnih vrijednosti, izračun smanjenja emisija ostvarenih uvođenjem električnih bicikala ili romobila definiran je sljedećom formulom:

26.1.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

26.2. Laka motorna vozila na dva kotača s električnim pogonom (vozila kategorije L1)

Mjera podrazumijeva uvođenje vozila s električnim pogonom kategorije L1 (lako motorno vozilo na dva kotača) kao djelomičnu zamjenu u prometovanju vozilima kategorija M1 i L s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Pri tome je uvažena pretpostavka da će kod jednog dijela korisnika doći do prelaska s korištenja javnog prijevoza ili pješačenja na korištenje lakog motornog vozila s električnim pogonom.

Uvođenjem lakih motornih vozila na dva kotača s električnim pogonom mijenja se razdioba načina prijevoza, stoga je u proračun uveden »faktor prelaska« koji određuje udjele pojedinog načina prijevoza koji se zamjenjuje novim vozilima s električnim pogonom.

26.2.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

26.2.2. Formula za izračun ušteda

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnog vozila
EM1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL1e[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom
FP[%]faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz na vozilo s električnim pogonom
PRL1e[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom
NL1e[broj vozila]broj nabavljenih vozila s električnim pogonom

Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećom formulom:

26.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

EM1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL1e[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom
FP[%]faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz na vozilo s električnim pogonom
PRL1e[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom
NL1e[broj vozila]broj nabavljenih vozila s električnim pogonom
eCO2,M1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
eCO2,L1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
eEL[kgCO2/ kWh]emisijski faktor električne energije

S obzirom na to da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih vozila.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o vozilu ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja vozila (zapisnik o primopredaji ili sl.).

26.2.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[38](Referentne vrijednosti specifične potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže električnog bicikla/romobila preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
EM1[kWh/km]0,65
EL1[kWh/km]0,26
EL1e[kWh/km]0,01
PRL1e[km/vozilo]1300
eCO2,M1[kgCO2/ km]0,17
eCO2,L1[kgCO2/ km]0,07
eEL[kgCO2/ kWh]0,235

Referentne vrijednosti za faktore prijelaza za pojedini način prijevoza su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije):

Faktor prijelaza (FP)

OznakaOpisFaktor prijelaza
FPM1Prijelaz s korištenja vozila M1 kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje vozila s električnim pogonom34 %
FPL1Prijelaz s korištenja vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje vozila s električnim pogonom27 %
FPM3Prijelaz s korištenja vozila gradskog javnog prijevoza na korištenje vozila s električnim pogonom8 %
FPbicPrijelaz s korištenja klasičnih bicikala ili romobila na korištenje vozila s električnim pogonom31 %
Suma100 %

26.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[kgCO2/ god]smanjenje emisija ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom
eCO2,M1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
eCO2,L1[kgCO2/ km]prosječna specifična emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem
eEL[kgCO2/ kWh]emisijski faktor električne energije

Primjenom referentnih vrijednosti, izračun smanjenja emisija ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećom formulom:

26.2.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere8 godinaPrilog C, Tablica 10

26.3. Mopedi i motocikli s tri ili četiri kotača s električnim pogonom (vozila kategorije L2 – L7, osim kategorije L3)

Mjera podrazumijeva uvođenje vozila s električnim pogonom kategorija L2 (moped s tri kotača), L4 (motocikl s bočnom prikolicom), L5 (motorni tricikl), L6 (laki četverocikl) i L7 (teški četverocikl) kao djelomičnu zamjenu u prometovanju osobnim vozilima (kategorije M1) s motorom s unutarnjim izgaranjem.

26.3.1. Način određivanja ušteda

Izračun ušteda temelji se na razlici prosječne specifične potrošnje energije osobnih vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i prosječne specifične potrošnje energije vozila s električnim pogonom.

26.3.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom:

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom
FES[kWh/god]ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnog vozila
EM1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL2,L4,L5,L6,L7e[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5, L6, L7)
PRL2,L4,L5,L6,L7e[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom
NL2,L4,L5,L6,L7e[broj vozila]broj nabavljenih vozila s električnim pogonom

Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećim izrazom:

26.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

EM1[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL2,L4,L5,L6,L7e[kWh/km]prosječna specifična potrošnja energije vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5. L6, L7)
PRL2,L4,L5,L6,L7e[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom
NL2,L4,L5,L6,L7e[broj vozila]broj nabavljenih vozila s električnim pogonom
EM1CO2[kgCO2/km]prosječna specifična emisija stakleničkih plinova osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem

S obzirom na to da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih vozila.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o vozilu ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja vozila (zapisnik o primopredaji ili sl.).

26.3.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[39](Referentne vrijednosti specifične potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže vozila s električnim pogonom preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
EM1[kWh/km]0,65
EL2,L4,L5,L6,L7e[kWh/km]0,03
PRL2,L4,L5,L6,L7e[km/vozilo]3500
EM1CO2[kgCO2/km]0,17
EL2,L4,L5,L6,L7eCO2[kgCO2/km]0,01

26.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[tCO2/god]Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom
EM1CO2[kgCO2/km]Prosječna specifična emisija stakleničkih plinova osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem
EL2,L4,L5,L6,L7eCO2[kgCO2/km]Prosječna specifična emisija stakleničkih plinova vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5. L6, L7)
PRL2,L4,L5,L6,L7e[km/vozilo]Prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom
NL2,L4,L5,L6,L7e[broj vozila]Broj nabavljenih vozila s električnim pogonom


Primjenom referentnih vrijednosti, izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom definiran je sljedećim izrazom:

26.3.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere8 godinaPrilog C, Tablica 10

27. Poticanje učinkovite potrošnje goriva u cestovnom prijevozu

Budući da se jedna trećina potrošnje energije u EU-u odnosi na sektor prijevoza, povećanje učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prijevozu ima važnu ulogu u suočavanju s tim izazovima. Prilikom vožnje zbog otpora kotrljanja guma pripisuje se 20 % do 30 % potrošnje goriva vozila. Stoga je smanjenje otpora kotrljanja važno za povećanje učinkovitosti potrošnje goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Rezultat poboljšanog prianjanja guma na mokroj podlozi bit će manji broj nesreća i smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba. Nakon čestica, buka s prometnica drugo je najopasnije opterećenje za zdravlje izazvano okolišnim čimbenicima. Upotreba guma s najboljim razredom vanjske buke kotrljanja u EU-u može smanjiti učinke na zdravlje povezane s bukom. Slijedom toga donosi se Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. o označavanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre s početkom primjene od 2012. godine. Glavni je cilj Uredbe o označivanju guma učiniti cestovni promet sigurnijim te gospodarski i ekološki učinkovitijim promicanjem sigurnih guma učinkovite potrošnje goriva i niskih razina vanjske buke kotrljanja. Njezin je cilj i potrošačima pružiti više podataka u obliku standardne oznake, čime se omogućuje bolja informiranost potrošača prije donošenja odluke o kupnji. Učinkovitost potrošnje goriva vrlo je bitna u kontekstu zabrinutosti EU-a u pogledu sigurnosti opskrbe energijom, ovisnosti o uvozu energije i potrebe za rješavanjem pitanja klimatskih promjena.

Uredbom su obuhvaćene gume za osobna vozila (gume C1), laka gospodarska vozila (gume C2) i teška teretna vozila (gume C3). Izuzete su obnovljene gume, gume čavlerice i gume za brojne posebne primjene, kao što su trkaće i rezervne gume. Uredba uključuje tri međusobno povezana parametra radnog učinka: učinkovitost potrošnje goriva (na temelju otpora kotrljanja), prianjanje na mokroj podlozi i vanjska buka kotrljanja. Uredbom su utvrđeni razredi za sva tri parametra. Učinkovitost potrošnje goriva guma definirana je s obzirom na koeficijent otpora kotrljanja. Prikazana je na oznaci kao raspon boja od A do G, pri čemu najbolji razred učinkovitosti potrošnje goriva (razred A) ima najniži koeficijent otpora kotrljanja. Gume učinkovite potrošnje goriva isplative su jer uštede goriva i više nego nadoknađuju povećanje kupovne cijene guma koja proizlazi iz većih troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, potrebno je poticati kupnju guma viših razreda energetske učinkovitosti na način da se omogući valorizacija i verifikacija ušteda za tu mjeru.

Ovom metodologijom se za mjeru zamjene starih ili kupnje novih energetski učinkovitih guma (energetski razred A i B) utvrđuje metoda izračuna i zahtjevi za podacima kako bi se odredio učinak i procijenile uštede u kWh na godišnjoj razini. Mjere su sljedeće:

– korištenje guma energetski viših razreda za teška teretna vozila (gume klase C3);

– korištenje guma energetski viših razreda za laka gospodarska vozila (gume klase C2);

– korištenje guma energetski viših razreda za osobna vozila (gume klase C1) te

– punjenje guma na optimalnu vrijednost za osobna vozila.

27.1. Korištenje guma energetski viših razreda za teška teretna vozila (gume klase C3)

27.1.1. Način određivanja ušteda

Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na teškim teretnim vozilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.

27.1.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama:

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu
FES[kWh/god]ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma
FVfaktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva teških teretnih vozila
RRCNprosječni koeficijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B
RRCXprosječni koeficijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C3)
PG[l/100 km]prosječna potrošnja teških teretnih vozila
PK[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža teških teretnih vozila
Ed[kWh/l]energetska vrijednost dizelskog goriva
Nbroj vozila na kojima su promijenjene gume

27.1.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva teškog teretnog vozila te broju prijeđenih kilometara godišnje.

Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka specifičnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća:

– račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume;

– izvještaj s podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika.

Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.

27.1.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[40](Referentne vrijednosti prosječne potrošnje goriva, prosječne godišnje kilometraže, energetske vrijednosti goriva i faktora emisije goriva preuzete su iz Priloga B.):

RRC – Prosječni koeficijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C3):

Energetska oznakaRRCx
A4,0
B4,55
C5,55
D6,55
E7,55
F8,1
ParametarJedinicaReferentna vrijednost
FV0,114
PG[l/100 km]29,7
PK[km/vozilo]52.000
Ed[kWh/l]10,02
FEd[kgCO2/kWh]0,267

27.1.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[kgCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma
FEd[kgCO2/kWh]emisijski faktor za dizelsko gorivo

27.1.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere3 godinePrilog C, Tablica 10

27.2. Korištenje guma energetski viših razreda za laka dostavna vozila (gume klase C2)

27.2.1. Način određivanja ušteda

Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na lakim dostavnim vozilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.

27.2.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama:

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu
FES[kWh/god]ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma
FVfaktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva lakih dostavnih vozila
RRCNprosječni koeficijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B
RRCXprosječni koeficijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C2)
PG[l/100 km]prosječna potrošnja lakih dostavnih vozila
PK[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža lakih dostavnih vozila
EG[kWh/l]energetska vrijednost goriva
Nbroj vozila na kojima su promijenjene gume

27.2.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva lakog dostavnog vozila te broju prijeđenih kilometara godišnje.

Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka specifičnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća:

– račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume;

– izvještaj s podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika.

Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.

27.2.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:

RRC – Prosječni koeficijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C2):

Energetska oznakaRRCX
A5,5
B6,15
C7,4
DNe postoji
E8,65
F9,9
G10,6

FV – Faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva lakih dostavnih vozila:

ParametarReferentna vrijednost
FV0,117

PG – Prosječna potrošnja goriva:

GorivoProsječna potrošnja (l/100 km)
Benzin8,1
Dizel9,1
UNP8,9

PK – Prosječna godišnja kilometraža:

(km/vozilo)Cjelogodišnje gumeLjetne gumeZimske gume
Benzin20.00012.0008.000
Dizel20.00012.0008.000
UNP20.00012.88008.000

EGEnergetska vrijednost goriva:

GorivoEnergetska vrijednost goriva (kWh/l)
Benzin9,35
Dizel10,02
UNP7,16

FEgFaktor emisije goriva:

GorivoFaktor emisije goriva (kgCO2/kWh)
Benzin0,250
Dizel0,267
UNP0,227

27.2.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[kgCO2/god]Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma
FEg[kgCO2/kWh]Emisijski faktor goriva

27.2.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere iznosi 100.000 km, što je ekvivalentno životnom vijeku od 5 godina.

Životni vijek mjere5 godinaPrilog C, Tablica 10

27.3. Korištenje guma energetski viših razreda za osobna vozila (gume klase C1)

27.3.1. Način određivanja ušteda

Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na osobnim automobilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koeficijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.

27.3.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama:

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu
FES[kWh/god]ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma
FVfaktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva osobnih automobila
RRCNprosječni koeficijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B
RRCXprosječni koeficijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C1)
PG[l/100 km] ili [kWh/km]prosječna potrošnja osobnih automobila
PK[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža osobnih automobila
Eg[kWh/l]energetska vrijednost goriva
Nbroj vozila na kojima su promijenjene gume

27.3.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva osobnih automobila te broju prijeđenih kilometara godišnje.

Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka specifičnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća:

– račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume;

– izvještaj s podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika.

Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.

27.3.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće:

RRC – Prosječni koeficijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C1):

Energetska oznakaRRCX
A6,5
B6715
C8,4
DNe postoji
E9,8
F11,3
G12,1

FVFaktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva osobnih vozila:

EnergentNačin vožnjeReferentna vrijednost
Benzin50 % gradska vožnja i 50 % otvorena cesta0,164
Dizel30 % gradska vožnja i 70 % otvorena cesta0,172
UNP30 % gradska vožnja i 70 % otvorena cesta0,172
Električna energija50 % gradska vožnja i 50 % otvorena cesta0,164

PG – Prosječna potrošnja energenta:

EnergentJedinicaProsječna potrošnja
Benzinl/100 km7,5
Dizell/100 km5,9
UNPl/100 km8,7
Električna energijakWh/100 km19,1

PK – Prosječna godišnja kilometraža:

(km/vozilo)Cjelogodišnje gumeLjetne gumeZimske gume
Benzin9.2005.5203.680
Dizel15.5009.3006.200
UNP16.0009.6006.400
Električna energija9.2005.5203.680

EgEnergetska vrijednost goriva:

EnergentEnergetska vrijednost goriva (kWh/l)
Benzin9,35
Dizel10,02
UNP7,16
Električna energija1

FEgFaktor emisije goriva

EnergentFaktor emisije goriva
(kgCO2/kWh)
Benzin0,250
Dizel0,267
UNP0,227
Električna energija0,235

27.3.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[kgCO2/god]Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma
FEg[kgCO2/kWh]Emisijski faktor goriva

27.3.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere iznosi 50.000 km, što je ekvivalentno životnom vijeku od 4 godine.

Životni vijek mjere4 godinePrilog C, Tablica 10

27.4. Punjenje guma na optimalnu vrijednost za osobna vozila

Mjera podrazumijeva uštedu energije do koje dolazi uslijed kontinuirane provjere tlaka u gumama i punjenja istih na optimalnu vrijednost kod osobnih vozila. Aktivnost je primjenjiva za vozila koja nemaju ugrađeni sustav za automatski nadzor tlaka u gumama (engl. Tyre Pressure Monitoring System).

27.4.1. Način određivanja ušteda

Izračun ušteda temelji se na broju vozila koji su uključeni u godišnji program kontrole tlaka u gumama, te punjenja istih na optimalne vrijednosti. Faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama definiran je za osobna vozila, pri odstupanju tlaka od optimalne vrijednosti u iznosu od 0,4 bar.

27.4.2. Formula za izračun ušteda

Formula za izračun ušteda energije ostvarenih kontrolom i punjenjem guma na optimalnu vrijednost:

pri čemu je:

UFES[kWh/vozilo x god]ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu
FES[kWh/god]ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma
knofaktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama
kopfaktor potrošnje goriva pri optimalnoj vrijednosti tlaka u gumama
Nbroj vozila koja su uključena u program kontrole tlaka u gumama
PG[l/100 km] ili [kWh/100 km]prosječna potrošnja goriva osobnih vozila
PK[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila
Eg[kWh/l]energetska vrijednost goriva


27.4.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su:

kno
faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama
kop
faktor potrošnje goriva pri optimalnoj vrijednosti tlaka u gumama
Nbroj vozila koja su uključena u program kontrole tlaka u gumama
PG[l/100 km]prosječna potrošnja goriva osobnih vozila
PK[km/vozilo]prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila
Eg[kWh/l]energetska vrijednost goriva
FEg[kgCO2/kWh]faktor emisije goriva

Iako je za izračun ušteda moguće koristiti podatke za svako pojedinačno vozilo uključeno u program, ovaj se pristup nikako ne preporučuje zbog velikog administrativnog opterećenja koje se ne može opravdati većom preciznošću izračuna. Zbog toga je potrebno koristiti isključivo referentne vrijednosti, što znači da je jedini potrebni ulazni podatak broj vozila uključenih u godišnji program kontrole tlaka u gumama. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznih podatka za izračun ušteda jest izvještaj o provedenom programu iz kojeg će biti razvidan broj obuhvaćenih vozila.

27.4.4. Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[41](Referentne vrijednosti faktora potrošnje goriva pri optimalnoj i neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama preuzete su iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.):

ParametarJedinicaReferentna vrijednost
kno
1,08
kop
1

PG – Prosječna potrošnja goriva:

EnergentJedinicaProsječna potrošnja
Benzinl/100 km7,5
Dizell/100 km5,9
UNPl/100 km8,7
Električna energijakWh/100 km19,1

PK – Prosječna godišnja kilometraža:

EnergentProsječna godišnja kilometraža [km/god]
Benzin9.200
Dizel15.500
UNP16.000
Električna energija9.200

EgEnergetska vrijednost goriva:

EnergentEnergetska vrijednost goriva [kWh/l]
Benzin9,35
Dizel10,02
UNP7,16
Električna energija1

FEgFaktor emisije goriva

EnergentFaktor emisije goriva [kgCO2/kWh]
Benzin0,250
Dizel0,267
UNP0,227
Električna energija0,235

27.4.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2[kgCO2/god]ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno punjenjem guma na optimalnu vrijednost
Ue[kWh/god]ušteda energije ostvarena punjenjem guma na optimalnu vrijednost
FEg[kgCO2/kWh]faktor emisije goriva

27.4.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

28. Zamjena postojećih i kupovina novih,
učinkovitijih vozila

Ova metoda daje način određivanja ušteda prilikom zamjene ili kupovine novih, učinkovitijih vozila, a razlikuju se dva tipična slučaja:

a. Zamjena starih vozila novim, učinkovitijim vozilima. U ovom slučaju izračun se temelji na razlici potrošnje goriva starih i novih vozila, pomnoženoj s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem automobila koji se zamijenio. Primjer za ovaj slučaj jest zamjena starih benzinskih ili dizel vozila s novim vozilima koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon. Ukoliko se radi o pregradnji vozila, izračun je jednak slučaju zamjene vozila.

b. Kupnja novih učinkovitih vozila. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike između jedinične potrošnje referentnog vozila i novog vozila, što se množi s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem novo kupljenih automobila. Primjer za ovaj slučaj jest nabava novih učinkovitih vozila koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon.

28.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

28.2. Formula za izračun

Formula za izračun ušteda energije zbog zamjene postojećih i kupovine novih, učinkovitijih vozila odnosi se na slučaj a. i b.:

pri čemu je:

UFES [kWh/vozilo/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
FCinit [l/100 km ili kg/100 km]Potrošnja goriva starog vozila
FCnew [l/100 km ili kg/100 km]Potrošnja goriva novog vozila
fC_init [kWh/l ili kWh/kg]Faktor pretvorbe u kWh/100km za stara vozila
fC_new [kWh/l ili kWh/kg]Faktor pretvorbe u kWh/100km za nova vozila
D [km/god]Prosječna kilometraža za određenu vrstu vozila
  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji
NBroj zamijenjenih ili novokupljenih automobila obuhvaćenih mjerom

28.3. Potrebni ulazni podaci

Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju zamjene starog vozila za novo su prosječna potrošnja starog i novog vozila te prosječna godišnja kilometraža.

U slučaju kupnje novog energetski učinkovitog vozila, potrebno je znati pogonsko gorivo te prosječnu potrošnju novog vozila.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

Slučaja.b.
FCinitPotrošnja goriva starog vozilal/100 km ili kg/100 kmStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
fC_initFaktor pretvorbe u kWh/100km za stara vozila[kWh/l ili kWh/kg]Stvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
FCnewPotrošnja goriva novog vozilal/100 km ili kg/100 kmStvarna vrijednost *Stvarna vrijednost *
FCnewxfC_newPotrošnja energije novog vozilakWh/100 km
fC_newFaktor pretvorbe u kWh/100km za nova vozila[kWh/l ili kWh/kg]Stvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
DProsječna kilometraža za određenu vrstu vozilakm/godStvarna/referentna vrijednostStvarna/referentna vrijednost
NBroj zamijenjenih ili novih vozila
Stvarna vrijednostStvarna vrijednost

* u ovisnosti koji je podatak dostupan, jedan od navedenih je obavezan, ukoliko je poznat podatak FCnewxfC_new, podatak fC_new nije potreban posebno

Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest račun za isporučena vozila, iz kojeg je razvidan broj i tip vozila.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz račun za isporučena vozila, potrebno je priložiti/posjedovati i evidenciju o potrošnji goriva i prijeđenoj kilometraži vozila.

28.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku pojedinih podataka moguće je koristiti sljedeće referentne vrijednosti:

Prosječne godišnje kilometraže[42](Izvor: Centar za vozila Hrvatske (CVH)):

Vrsta vozilaProsječna godišnja kilometraža [km/god]
Automobil12.650
Benzinski automobil9.200
Dizel automobil15.500
Lako dostavno vozilo20.000
Autobus M234.500
Autobus M365.000
Teretno vozilo N221.000
Teretno vozilo N352.000
Motocikl3.000

Prosječne potrošnje goriva[43](Izvor: EIHP):

 
FCfcD
Vrsta vozilaGorivol/100kmkWh/lkm/god
AutomobilBenzin7,59,359.200
AutomobilDizel5,910,0215.500
AutomobilUNP8,77,1616.000
AutomobilSPP5,312,9415.000
Lako dostavno voziloBenzin8,19,3520.000
Lako dostavno voziloDizel9,110,0220.000
Lako dostavno voziloUNP8,97,1620.000
Lako dostavno voziloSPP5,912,9420.000
Autobus M2Dizel14,910,0234.500
Autobus M2SPP17,512,9434.500
Autobus M3Dizel33,010,0265.000
Autobus M3SPP52,012,9465.000
Teretno vozilo N2Dizel12,210,0221.000
Teretno vozilo N2UNP15,17,1621.000
Teretno vozilo N2SPP14,312,9421.000
Teretno vozilo N3Dizel29,710,0252.000
Teretno vozilo N3SPP34,812,9452.000
Teretno vozilo N3UPP55,67,052.000
MotociklBenzin4,39,353.000

Pretvorbeni faktori[44](Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2018):

Pretvorbeni faktor
GorivoOsnovna jedinicaMJkWh
Benzin1 l33,679,35
Dizel1 l36,0910,02
UNP1 l25,797,16
SPP1 kg46,5812,94
UPP1 kg56,315,7


Za izračun ušteda podatak o potrošnji energije za nova laka vozila koristi se deklarirana potrošnja vozila određena prema WLTP[45](Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila) ciklusu.

Prilikom kupnje novih električnih ili hibridnih vozila referentni je podatak o potrošnji energije benzinskog automobila. Za izračun ušteda u ovom slučaju, još mora biti poznat podatak o potrošnji energije u kWh/100km za novo vozilo, koja je jednaka umnošku FCnewxfcnew. Potrošnja referentnog novog električnog vozila iznosi 19,1 kWh/100km.

Ukoliko se radi o vozilu koje nije u nekoj od gore navedenih kategorija, već npr. vozilo posebne namjene (turistička i posebna vozila za nacionalne parkove), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo trošilo tri puta više energije od automobila.

U slučaju b., prilikom kupnje novih energetski učinkovitih vozila, za FCinitxfc_init uzimaju se referentne vrijednosti ovisno o kojoj vrsti vozila se radi. Prilikom kupnje novih električnih ili hibridnih vozila referentni je podatak o potrošnji energije benzinskog automobila, tj.: FCinitxfc_init = 7,5 l/100 km x 9,35 kWh/l =70,125 kWh/100 km.

Za izračun ušteda u ovom slučaju, još mora biti poznat podatak o potrošnji energije u kWh/100km za novo vozilo, koja je jednaka umnošku FCnewxfc_new u gornjoj formuli.

28.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Smanjenje emisija stakleničkih plinova računa se po sljedećoj formuli:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisija stakleničkih plinova
einit [kg/kWh]Emisijski faktor goriva korištenog prije mjerePrilog B, Tablica 3
enew [kg/kWh]Emisijski faktor goriva korištenog nakon mjerePrilog B, Tablica 3
FCinit [kg/100 km ili l/100 km]Potrošnja goriva prije mjere
FCnew [kg/100 km ili l/100 km]Potrošnja goriva nakon mjere
fc_init [kWh/l ili kWh/kg]Pretvorbeni faktor za gorivo korišteno prije mjere
fc_init [kWh/l ili kWh/kg]Pretvorbeni faktor za gorivo korišteno nakon mjere
D [km/god]Godišnje kilometraža vozila

28.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere8 godinaPrilog C, Tablica 10

29. Poticanje eko vožnje

Ova metoda za izračun ušteda odnosi se na mjere poticanja eko vožnje kroz edukaciju vozača o učinkovitom stilu vožnje te ugradnju uređaja za nadzor potrošnje goriva. Izračun se temelji na smanjenju potrošnje energije zbog promjene stila vožnje. Smanjenje je utvrđeno na temelju istraživanja provedenih na vozačima koji su prošli edukaciju. Kako bi se izračunala ukupna ušteda energije, potrebno je znati broj sudionika u aktivnostima.

29.1. Način određivanja ušteda

Uštede utvrđene na temelju istraživanja.

29.2. Formula za izračun

Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zbog provedenih edukacija o eko vožnji:

Ukoliko je za pojedini slučaj poznata prosječna potrošnja goriva prije i nakon provedene mjere, ušteda energije određuje se formulom:

pri čemu je:

UFES [kWh/vozilo/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji
E [%]Djelotvornost – udio vozača koji su promijenili svoje navike kao rezultat provedene aktivnosti eko-vožnje
ER [%]Stopa učinkovitosti – učinak na uštedu energije u %
FCinit [l/100km]Jedinična potrošnja goriva prije mjere
FCnew [l/100km]Jedinična potrošnja goriva nakon mjere
fc [kWh/l]Pretvorbeni faktor za gorivo
D [km/god]Prosječni godišnji prijeđeni put
  
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji
NBroj vozača koji su prošli treninge/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva

29.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda su broj vozača koji su prošli trening/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva.

Preporučeni podaci su prosječna potrošnja goriva prije i nakon treninga/edukacije te prosječni prijeđeni put godišnje.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

NBroj vozača koji su prošli trening/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva
Stvarna vrijednost
FCinitProsječna potrošnja goriva prije mjerel/100 kmStvarna/referentna vrijednost
FCnewProsječna potrošnja goriva nakon mjerel/100 kmStvarna/referentna vrijednost
DProsječni put prijeđen godišnjekm/godStvarna/referentna vrijednost
EDjelotvornost%Referentna vrijednost
ERStopa učinkovitosti%Referentna vrijednost
fcFaktor pretvorbe za gorivokWh/lStvarna/referentna vrijednost


U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest potvrda o provedenom treningu eko vožnje izdano od strane organizacije koja je provela trening, iz kojeg je razvidan broj polaznika treninga.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz potvrdu o provedenom treningu eko vožnje, potrebno je priložiti/posjedovati i evidenciju o potrošnji goriva i prijeđenoj kilometraži vozila kojima se služe osobe koje su obavile trening eko vožnje.

U slučaju ugradnje uređaja za nadzor potrošnje goriva potrebno je priložiti račun za nabavku uređaja.

29.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Referentne vrijednosti1:
Vrsta aktivnosti

Djelotvornost

(E)

[%]

Stopa učinkovitosti (ER)

[%]

Treninzi (edukacija) za vozače267,5
Integracija u program za dobivanje vozačke dozvole267,5
Trening na simulatorima vožnje107,5
Ugradnja uređaja za nadzor potrošnje goriva67,53,8

1 Izvor: EMEEES projekt, Metoda 16. Referentne vrijednosti za faktore E i ER predstavljaju minimalni iznos uštede energije koje se mogu očekivati kao rezultat mjera.

Prosječne godišnje kilometraže[46](Izvor: Centar za vozila Hrvatske (CVH)):

Vrsta vozilaProsječna godišnja kilometraža [km/god]
Automobil12.650
Benzinski automobil9.200
Dizel automobil15.500
Lako dostavno vozilo20.000
Autobus M234.500
Autobus M365.000
Teretno vozilo N221.000
Teretno vozilo N352.000
Motocikl3.000

Prosječne potrošnje goriva[47](Izvor: EIHP):

 
 
FCfcDUFES
Vrsta vozilaGorivol/100kmkWh/lkm/godkWh/god
AutomobilBenzin7,59,359.200125
AutomobilDizel5,910,0215.500177
AutomobilUNP8,77,1616.000195
AutomobilSPP5,312,9415.000199
Lako dostavno voziloBenzin8,19,3520.000296
Lako dostavno voziloDizel9,110,0220.000357
Lako dostavno voziloUNP8,97,1620.000250
Lako dostavno voziloSPP5,912,9420.000299
Autobus M2Dizel14,910,0234.5001.004
Autobus M2SPP17,512,9434.5001.523
Autobus M3Dizel33,010,0265.0004.198
Autobus M3SPP52,012,9465.0008.527
Teretno vozilo N2Dizel12,210,0221.000500
Teretno vozilo N2UNP15,17,1621.000442
Teretno vozilo N2SPP14,312,9421.000758
Teretno vozilo N3Dizel29,710,0252.0003.016
Teretno vozilo N3SPP34,812,9452.0004.570
MotociklBenzin4,39,353.00023

Pretvorbeni faktori[48](Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2018):

Pretvorbeni faktor
GorivoOsnovna jedinicaMJkWh
Benzin1 l33,679,35
Dizel1 l36,0910,02
UNP1 l25,797,16
SPP1 kg46,5812,94

29.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za korišteno gorivoPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda finalne energije

29.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere2 godinePrilog C, Tablica 10

30. Dodavanje aditiva pogonskom gorivu

Izračun uštede energije u određenoj godini uzima u obzir godišnju količinu goriva prodanu krajnjim kupcima u Republici Hrvatskoj kojoj je dodan aditiv s dokazanim učincima na čistoću injektora i sagorijevanje goriva.

30.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

30.2. Formula za izračun

Dodavanje aditiva dizelskom gorivu (HRN EN 590)

Ušteda energije zbog dodavanja aditiva dizelskom motornom gorivu računa se prema jednadžbi:

pri čemu je:

FESADTD [kWh/god]Ušteda energije zbog dodavanja aditiva dizelskom gorivu
LD [l]Količina dizelskog goriva prodanog krajnjim kupcima kojemu je u odabranoj godini dodan aditiv s dokazanim učinkom na čistoću injektora i sagorijevanje dizelskog goriva
HSD [kWh/l]Kalorijska vrijednost dizelskog goriva
PeD [%]Faktor uštede dodanog aditiva dizelskom gorivu
fNVD [%]Udio novih dizelskih vozila u cijelom voznom parku (u %), izračunat kao omjer između broja svih novih dizelskih vozila koja nisu starija od jedne godine i svih registriranih dizelskih vozila u godini koja prethodi godini provedbe mjere

Dodavanje aditiva motornim benzinima (HRN EN 228)

Ušteda energije zbog dodavanja aditiva motornim benzinima računa se prema jednadžbi:

pri čemu je:

FESADTB [kWh/god]Ušteda energije zbog dodavanja aditiva motornom benzinu
LB [l]Količina motornih benzina prodanih krajnjim kupcima kojima je u odabranoj godini dodan aditiv s dokazanim učinkom na čistoću injektora i sagorijevanje benzinskog goriva
HSB [kWh/l]Kalorijska motornih benzina
PeB [%]Faktor uštede dodanog aditiva benzinskom gorivu
fNVB [%]Udio novih benzinskih vozila u cijelom voznom parku (u %), izračunat kao omjer između broja svih novih benzinskih vozila koja nisu starija od jedne godine i svih registriranih benzinskih vozila u godini koja prethodi godini provedbe mjere

30.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Za izračun su potrebni sljedeći podaci:

LD/LBKoličina dizelskog/benzinskog goriva prodanog krajnjim kupcimalStvarna vrijednost
HSD/ HSBKalorijska vrijednost dizelskog/benzinskog gorivakWh/lReferentna vrijednost
PeD [%]Faktor uštede dodanog aditiva dizelskom gorivu%Stvarna/referentna vrijednost
PeB [%]Faktor uštede dodanog aditiva benzinskom gorivu%Stvarna/ referentna vrijednost
fNVDUdio novih dizelskih vozila u cijelom voznom parku%Stvarna vrijednost
fNVBUdio novih benzinskih vozila u cijelom voznom parku%Stvarna vrijednost


Za dokazivanje količine goriva prodanog krajnjim kupcima u koje je dodan aditiv, opskrbljivači su dužni dostaviti odgovarajuću dokumentaciju ili potpisanu izjavu odgovorne osobe opskrbljivača.

Osim toga, potrebno je dostaviti tehničku dokumentaciju proizvođača aditiva, iz koje je razvidna usklađenost s navedenim normama i iskazan faktor uštede.

Faktor uštede energije zbog dodanog aditiva dizelskom gorivu i motornim benzinima (PeD i PeB koji se koristi u izračunu je 1,5 %.

Udio novih dizelskih/benzinskih vozila u ukupnom voznom parku utvrđuje se za godinu koja prethodi godini provedbe mjere i to na temelju podataka Centra za vozila Hrvatske (CVH).

30.4. Referentne vrijednosti

U izračunu se koriste sljedeće referentne vrijednosti:

HSD [kWh/l]10,02
HSB [kWh/l]9,35
PeD [%]1,5 %
PeB [%]1,5 %

30.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za korišteno gorivoPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda finalne energije

30.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere se odnosi na 1 godinu, odnosno godinu u kojoj je mjera nastala i nema kumulativni učinak.

Životni vijek mjere1 godinaPrilog C, Tablica 10

31. učinkoviti elektromotori u industriji

Ova metoda za izračun ušteda odnosi se na mjere zamjene postojećih elektromotora novim i učinkovitijima kao i za ugradnju energetskih pretvarača.

Razlikuju se tri tipična slučaja:

a. Uštede koje se odnosi na mjere zamjene postojećih elektromotora novim i učinkovitijima (najčešće uključuje i ugradnju energetskih pretvarača). Izračun ušteda pritom se temelji na razlici učinkovitosti elektromotora prije i nakon mjere. Ukoliko dolazi i do promjene snage te faktora opterećenja elektromotora kako bi se povećala učinkovitost i oni utječu na ukupne uštede energije. U ovome slučaju moguće je koristiti referentne podatke, iako se preporuča korištenje specifičnih podataka za projekt.

b. Uštede koje se odnose na ugradnju energetskih pretvarača na postojeće elektromotore. U ovome slučaju moguće je koristiti isključivo specifične podatke za projekt.

c. Uštede koje se odnose na promjenu veličine elektromotora. Navedeno se provodi u slučajevima u kojima su postojeći elektromotori predimenzionirani te zbog optimizacije potrošnje dolazi do smanjenja snage elektromotora. U ovome slučaju moguće je djelomično koristiti referentne podatke, iako se preporuča korištenje isključivo specifičnih podataka za projekt.

31.1. Način određivanja ušteda

Procijenjene uštede.

31.2. Formula za izračun

Za uštede u slučaju promjene snage instaliranog elektromotora, jedinične uštede energije izračunavaju se po sljedećoj formuli:

Ukoliko je snaga starog motora jednaka snazi učinkovitog motora, uštede se određuju prema formuli:

Ukupne uštede energije iznose:

pri čemu je:

UFES [kWh/motor/god]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jednog elektromotora
Pinit [kW]Mehanička snaga starog motora
Pnew [kW]Mehanička snaga učinkovitog motora
LFinit [%]Faktor opterećenja starog motora
LFnew [%]Faktor opterećenja učinkovitog motora
ηinit [%]Učinkovitost starog motora
ηnew [%]Učinkovitost učinkovitog motora
h [h/god]Broj sati rada godišnje
FES [kWh/god]Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji
NBroj zamijenjenih motora

U slučaju ugradnje energetskih pretvarača na postojeći elektromotor potrebno je koristiti sljedeću formulu:

pri čemu je:

UFES [kWh/(motor god.)]Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jednog elektromotora
P [kW]Mehanička snaga elektromotora
H [h/god.]Broj sati rada godišnje
fVSD [%]Faktor uštede energije ugradnjom energetskog pretvarača
Η [%]Učinkovitost elektromotora

31.3. Potrebni ulazni podaci i dokumentacija

Potrebni ulazni podaci su mehanička snaga, faktor opterećenja te učinkovitost starog i novog motora, broj sati rada motora godišnje i broj zamijenjenih motora.

Potrebni podaci specifični za pojedini projekt:

PinitMehanička snaga starog motorakWStvarna vrijednost
PnewMehanička snaga učinkovitog motorakWStvarna vrijednost
LFinitFaktor opterećenja starog motora%Stvarna/referentna vrijednost
LFnewFaktor opterećenja učinkovitog motora%Stvarna/referentna vrijednost
ηinitUčinkovitost starog motora%Stvarna/referentna vrijednost
ηnewUčinkovitost učinkovitog motora%Stvarna/referentna vrijednost
hBroj sati rada godišnjeh/godStvarna/referentna vrijednost
NBroj zamijenjenih motora
Stvarna vrijednost

U slučaju ugradnje energetskih pretvarača na postojeće elektromotore potrebni ulazni podatak je i:

fVSD [%]Faktor uštede energije ugradnjom energetskog pretvarača (stvarna vrijednost)

Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka specifičnih za svaki projekt ili u određenim slučajevima korištenjem referentnih vrijednosti.

U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i verifikaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji elektromotora i/ili račun za isporučene elektromotore, iz kojeg je razvidan broj, tip i mehanička snaga elektromotora.

U slučaju korištenja specifičnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučene elektromotore ili energetske pretvarače, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o potrošnji energije elektromotora. Potrebno je utvrditi stvarnu staru instaliranu snage elektromotora, novu instaliranu snagu elektromotora te broj radnih sati. Dodatno, potrebno je navesti učinkovitosti elektromotora te faktore opterećenja. U slučaju ugradnje jedino energetskih pretvarača potrebno je navesti i faktor uštede. Izvještaj izrađuje ovlašteni projektant elektrotehnike ili osoba ovlaštena za provođenje energetskog pregleda u elektrotehničkom dijelu za složene sustave i/ili industriju.

31.4. Referentne vrijednosti

U nedostatku podataka specifičnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti:

Prosječna učinkovitost motora η [%] u ovisnosti o snazi i klasi1
Učinkovitosti [%]
Nazivna snaga [kW]IE1 – prosječnaIE2 – visokaIE3 – vrhunskaIE4 – super vrhunska

2

pola

4 pola6 pola8 polova2 pola4 pola6 pola8 polova2 pola4 pola6 pola8 polova2 pola4 pola6 pola8 polova
0,1245,050,038,331,053,859,150,639,860,864,857,750,766,569,864,962,3
0,1852,857,045,538,060,464,756,645,965,969,963,958,770,874,770,167,2
0,2054,658,547,639,761,965,958,247,467,271,165,460,671,975,871,468,4
0,2558,261,552,143,464,868,561,650,669,773,568,664,174,377,974,170,8
0,3763,966,059,749,769,572,767,656,173,877,373,569,378,181,178,074,3
0,4064,966,861,150,970,473,568,857,274,678,074,470,178,981,778,774,9
0,5569,070,065,856,174,177,173,161,777,880,877,273,081,583,980,977,0
0,7572,172,170,061,277,479,675,966,280,782,578,975,083,585,782,778,4
1,1075,075,072,966,579,681,478,170,882,784,181,077,785,287,284,580,8
1,5077,277,275,270,281,382,879,874,184,285,382,579,786,588,285,982,6
2,2079,779,777,774,283,284,381,877,685,986,784,381,988,089,587,484,5
3,0081,581,579,777,084,685,583,380,087,187,785,683,589,190,488,685,9
4,0083,183,181,479,285,886,684,681,988,188,686,884,890,091,189,587,1
5,5084,784,793,181,487,087,786,083,889,289,688,086,290,991,990,588,3
7,5086,086,084,783,188,188,787,285,390,190,489,187,391,792,691,389,3
11,0087,687,686,485,089,489,888,786,991,291,490,388,692,693,392,390,4
15,0088,788,787,786,290,390,689,788,091,992,191,289,693,393,992,991,2
18,5089,389,388,686,990,991,290,488,682,492,691,790,193,794,293,491,7
22,0089,989,989,287,491,391,690,989,192,793,092,290,694,094,593,792,1
30,0090,790,790,288,392,092,391,789,893,393,692,991,394,594,994,292,7
37,0091,291,290,888,892,592,792,290,393,793,993,391,894,895,294,593,1
45,0091,791,791,489,292,993,192,790,794,094,293,792,295,095,494,893,4
55,0092,192,191,989,793,293,593,191,094,394,694,192,595,395,795,193,7
75,0092,792,792,690,393,894,093,791,694,795,094,693,195,696,095,494,2
90,0093,093,092,990,794,194,294,091,995,095,294,993,495,896,195,694,4
110,0093,393,393,391,194,394,594,392,395,295,495,193,796,096,395,894,7
132,0093,593,593,591,594,694,794,692,695,495,695,494,096,296,496,049,9
160,0093,893,893,891,994,894,994,893,095,695,895,694,396,396,696,295,1
200,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,395,4
250,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,595,4
315,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,695,4
355,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,695,4
400,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,695,4
450,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,695,4
Iznad 500,0094,094,094,092,595,095,195,093,595,896,095,894,696,596,796,695,4

1 Europska norma IEC 60034-30-1 Električni rotacijski strojevi – Klase učinkovitosti izmjeničnih električnih strojeva konstantne brzine i europska norma IEC 60034-30-2 Električni rotacijski strojevi – Klase učinkovitosti izmjeničnih električnih strojeva promjenjive brzine

Referentne vrijednosti za sate rada, h i faktor opterećenja, LF1
Raspon snageVrsta uređajaIndustrijaUsluge

Sati rada

[h]

Faktor opterećenja

[%]

Sati rada

[h]

Faktor opterećenja

[%]

[0,75;4>Pumpe3.861,00,553.800,00,55
[4;10>4.501,90,583.050,00,60
[10;22>5.040,50,593.000,00,60
[0,75;4>Ventilatori4.910,50,532.250,00,60
[4;10>4.137,80,562.500,00,65
[10;22>5.210,60,592.500,00,65
[0,75;4>Kompresori zraka2.178,00,631.030,00,40
[4;10>4.057,70,601.000,00,45
[10;22>4.626,00,68980,00,45
[0,75;4>Transporteri3.060,80,42621,00,61
[4;10>2.787,90,41916,00,53
[10;22>3.908,60,51725,00,49
[0,75;4>Rashladni kompresori5.051,90,60
[4;10>1.890,60,65
[10;22>5.066,60,70
[0,75;4>Hladnjaci4.200,00,70
[4;10>4.170,00,70
[10;22>4.050,00,75
[0,75;4>Ostalo3.086,60,34500,00,30
[4;10>2.859,50,39530,00,30
[10;22>2.299,40,45570,00,30


1 Izvor: EMEEES projekt, Metoda 12

Napomena: Referentne vrijednosti se mogu koristiti u slučajevima ugradnje novih učinkovitih elektromotora ili kod promjene veličine elektromotora.

31.5. Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova:

pri čemu je:

ECO2 [t CO2/god]Smanjenje emisije stakleničkih plinova
e [kg CO2/kWh]Emisijski faktor za električnu energijuPrilog B, Tablica 3
FES [kWh/god]Ukupna godišnja ušteda finalne energije

e (za električnu energiju)0,159 [kg CO2/kWh]

31.6. Životni vijek mjere

Životni vijek mjere8 godinaPrilog C, Tablica 10

PRILOG B

Tablica 1: Referentne vrijednosti za specifične toplinske potrebe zgrada

Stanje vanjske ovojniceNamjena zgradeKontinentPrimorje
do 1970.1970. – 2005.nakon 2006.do 1970.1970 – 2005.nakon 2006.
kWh/m²
SHDinitObiteljske kuće220160801309060
Višestambene zgrade150110801009050
Uredi15011060907040
Zgrade za obrazovanje14012060807040
Hoteli i restorani14013075908050
Bolnice180140701008065
Sportske dvorane21018011013011080
Trgovine1509070806040
Ostale zgrade200140601208050
SHDnewObiteljske kuće7558
Višestambene zgrade7546
Uredi5238
Zgrade za obrazovanje4732
Hoteli i restorani7033
Bolnice5460
Sportske dvorane9059
Trgovine6036
Ostale zgrade5046


Tablica 2: Referentne vrijednosti za učinkovitost komponenti sustava grijanja

Podsustavi sustava grijanjaStupanj djelovanja podsustava prije provedbe mjere EnU – ηinitStupanj djelovanja podsustava (opreme) na tržištu – ηaverageMinimalni stupanj djelovanja podsustava nakon provedbe mjere EnU – ηnew
Podsustav proizvodnje topline (kotao) – ηboiler0,8400,9000,940
Podsustav razvoda (distribucije) topline – ηdis0,9300,9500,970
Podsustav emisije topline u prostor – ηem0,7800,8300,930

Tablica 3: Emisijski faktori

Energent

Emisijski faktor

[kgCO2/kWh]

Prema Prilogu I. Tablica I-2

Kameni ugljen 
0,349
Mrki ugljen 
0,359
Lignit 
0,385
Ogrjevno drvo 
0,028
Drveni briketi 
0,028
Drveni peleti 
0,027
Drvena sječka 
0,034
Drveni ugljen 
0,011
*Sunčeva energija 
0,000
*Energija okoliša 
0,000
Prirodni plin 
0,214
UNP 
0,255
Motorni benzin 
0,280
Petrolej 
0,264
Mlazno gorivo 
0,295
Dizelsko gorivo 
0,281
Ekstralako loživo ulje 
0,300
Loživo ulje 
0,307
**Električna energija 
0,159
Daljinska toplinaHrvatska – prosjek0,275
CTS ZG+OS (kogeneracija)0,333
KO – prosjek za HR0,337
CTS ZG (kogeneracija)0,326
CTS OS (kogeneracija)0,306
CTS SK (kogeneracija)0,308
KO – prosjek za ZG0,332
KO – prosjek za OS0,291
KO – prosjek za RI0,374
KO – prosjek za Sl. Brod0,284
KO – prosjek za KA0,315
KO – prosjek za VŽ0,366
KO – prosjek za Vinkovce0,347
KO – prosjek za Vukovar0,282
KO – drvena sječka0,053
KO – prirodni plin0,279
KO – loživo ulje0,436
KO – ekstralako loživo ulje0,427


Tablica 4: Karakteristični koeficijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice[49](Prosječni koeficijenti su izračunati na temelju koeficijenata karakterističnih konstrukcija za promatrano razdoblje i udjela broja zgrada izgrađenih u tom razdoblju.)

Karakteristični koeficijenti U (W/m2K)do 1940.1941. – 1970.1971. – 1987.1988. – 2005.od 2006.
Zid1,632,231,080,5950,47
Prozor4,44,43,082,231,24
Strop (krov)1,312,931,960,860,52
Zid prema negrijanom prostoru1,422,172,200,680,68
Zid, pod prema tlu2,672,670,890,890,89
Zastupljenost zgrada u ukupnom fondu0,100,250,340,180,13
Prosječni koeficijenti U W/m2K)
Zid1,26
Prozor3,15
Strop (krov)1,75
Zid prema negrijanom prostoru1,65
Zid, pod prema tlu1,51

Tablica 5: Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline[50](Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 128/15, NN 70/18, NN 73/18, NN 86/18, NN 102/20)))

Redni brojGrađevni dioU [W/(m2·K)]
qint,set,H ≥ 18 °C12°C < qint,set,H
< 18 °C
qe,mj,min ≤ 3 °Cqe,mj,min > 3 °C

qe,mj,min

≤ 3 °C

qe,mj,min

>3 °C

1.Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, zidovi prema provjetravanom tavanu0,300,450,500,60
2.Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, ostali prozirni elementi ovojnice zgrade1,601,802,502,80
3.Ostakljeni dio prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora, prozirnih elemenata ovojnice zgrade (Ug)1,101,401,401,40
4.Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema provjetravanom tavanu0,250,300,400,50
5.Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže0,250,300,400,50
6.Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C0,400,600,901,20
7.Zidovi prema tlu, podovi na tlu0,401)0,50 1)0,65 1)0,80 1)
8.Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim vratnim krilom i ostakljene pregrade prema negrijanom ili provjetravanom prostoru2,002,402,902,90
9.Stjenke kutija za rolete0,600,800,800,80
10.Stropovi i zidovi između stanova ili između različitih grijanih posebnih dijelova zgrade (poslovnih prostora i sl.)0,600,801,201,20
11.Kupole i svjetlosne trake2,502,502,502,50
12.Vjetrobrani, promatrano u smjeru otvaranja vrata3,003,003,003,00

Napomena:

qint,set,H je projektom predviđena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade

qe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade

1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora, osim u slučaju projektiranja podnog grijanja.

Tablica 6: Referentne vrijednosti sezonskog faktora učinkovitosti za tri osnovne izvedbe dizalica topline

Izvedba dizalice toplineSezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj SPF [-]
Dizalica topline zrak/zrak – kontinentalni dio Hrvatske *3,5
Dizalica topline zrak/zrak – primorski dio Hrvatske **3,2
Dizalica topline zrak/voda – kontinentalni dio Hrvatske *3,0
Dizalica topline zrak/voda – primorski dio Hrvatske **3,3
Dizalica topline tlo/voda3,8
Dizalice topline voda/voda4,4


* kontinentalna Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm ≤ 3 °C

** primorska Hrvatska – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju je θmm > 3 °C

Tablica 7: Referentne vrijednosti faktora hlađenja (SEER) klima uređaja zrakom hlađenih[51](Izvor: Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 626/2011 o dopuni Direktive broj 2010/30/EU o označavanju energetske učinkovitosti klima-uređaja s mrežnim napajanjem)

Razred energetske učinkovitostiSEER
A+++SEER ≥ 8,50
A++6,10 ≤ SEER < 8,50
A+5,60 ≤ SEER < 6,10
A5,10 ≤ SEER < 5,60
B4,60 ≤ SEER < 5,10
C4,10 ≤ SEER < 4,60
D3,60 ≤ SEER < 4,10
E3,10 ≤ SEER < 3,60
F2,60 ≤ SEER < 3,10
GSEER < 2,60

Tablica 8: Referentne vrijednosti za godišnji broj sati rada klima-uređaja

Godišnji broj sati rada klima-uređaja (nh)

[h/god]

Stambene zgrade1Zgrade uslužnog sektora2
Kontinentalna HrvatskaPrimorska HrvatskaKontinentalna HrvatskaPrimorska
Hrvatska
Prijelazno razdoblje3Cijela godina
Broj sati rada u režimu grijanja177285594139434
Broj sati rada u režimu hlađenja109237309505
Ukupni broj sati rada286522368644939

1 Izvor: Anketa rađena u sklopu Programa energetskog označavanja kućanskih uređaja i energetski standardi, izrađivač EIHP za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2014.

2 Izvor: Utvrđivanje minimalnih zahtjeva na energetsko svojstvo zgrada, izrađivač EIHP za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, 2020.

3 Prijelazno razdoblje je potrebno koristiti u slučaju ako postoje drugi sustavi grijanja

4 Vrijedi samo za prijelazno razdoblje

Tablica 9: Specifična godišnja potrebna energija za hlađenje[52](Izvor: Utvrđivanje minimalnih zahtjeva na energetsko svojstvo zgrada (EIHP))

Namjena zgradeKontinentPrimorje
do 1970.1970. – 2005.nakon 2006.do 1970.1970. – 2005.nakon 2006.
kWh/m²
Obiteljske kuće151515303030
Višestambene zgrade202520506040
Uredi303040504550
Zgrade za obrazovanje352550456060
Hoteli i restorani404550707075
Bolnice6050509010090
Sportske dvorane301515452025
Trgovine6050859070150
Ostale zgrade303040505050
Industrijska postrojenja1166831177346

1 Izvor: Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2020. s detaljnim planom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. – 2016.

PRILOG C

Tablica 10: Životni vijek mjera

Br.Mjera poboljšanja energetske učinkovitostiŽivotni vijek mjere [god.]
Zgrade (stambene i nestambene) i usluge
1.Toplinska izolacija ovojnice zgrade>25
2.Eliminiranje propuha materijalom koji popunjava šupljine oko vrata i prozora te smanjuje zrakopropusnost zgrade5
3.Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama>25
4.Spremnik tople vode s izolacijom15
5.Izolacija cijevi za dovod tople vode20
6.Instalacija izolacijskog materijala između radijatora i zida s ciljem reflektiranja topline u prostoriju18
7.Mali bojleri snage do 30 kW20
8.Veliki bojleri iznad 30 kW25
9.Kontrola grijanja: vremensko upravljanje, termostati i termostatski ventili5
10.Opreme za automatsku regulaciju sustava grijanja u zgradi10
11.Povrat otpadne topline17
12.aDizalice topline: zrak/zrak10
12.bDizalice topline: zrak/voda15
12.cDizalice topline: tlo/voda i voda/voda25
13.Novi ili revitalizirani sustav daljinskog grijanja20
14.Hidrauličko balansiranje u sustavu za grijanje tako da je topla voda u sustavu raspoređena optimalno po prostorijama10
15.Štedne armature za toplu vodu s ograničenjem protoka15
16.Sunčevi toplinski kolektori za pripremu tople potrošne vode20
17.Energetski učinkoviti sobni rashladni uređaj10
18.Energetski učinkoviti centralni sustavi klimatizacije i chilleri17
19.Komercijalno hlađenje8
20.Energetski učinkoviti sustavi ventilacije (mehanički kontrolirani sustavi koji izvlače iskorišteni zrak i dobavljaju prethodno zagrijani zrak15
21.Energetski učinkoviti kućanski hladnjaci i zamrzivači15
22.Energetski učinkovite perilice i sušilice12
23.Televizori i elektronički uređaji, uključujući uredsku opremu (npr. računala)3
24.Energetski učinkovite LED žarulje15
25.Fluorescentna rasvjeta s elektroničkim prigušnicama15
26.Energetski učinkovita uredska rasvjeta12
27.Oprema za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradi10
28.Fotonaponski sunčevi paneli23
29.Energetski učinkovita novogradnja (iznad propisanih standarda)>25
30.Energetski učinkovita rasvjeta na javnim površinama (npr. cestovna rasvjeta)13
31.Napredni (pametni) mjerni sustavi za nadzor potrošnje energije i vode kod krajnjih kupaca2
32.Sustav gospodarenja energijom (npr. praćenje potrošnje energije, ISO, EMAS) i optimizacija potrošnje2
33.Mjere usmjerene na promjenu ponašanja (kampanje, savjetovanje, motivacija, i sl.)2
Promet
34.Energetski učinkovita vozila koja troše malo primarne energije za prevaljenu udaljenost8
35.Automobili: gume s niskim otporom50.000 km
36.Kamioni: gume s niskim otporom100.000 km
37.Aerodinamični dodatci na kamionima za smanjenje otpora strujanja zraka50.000 km
38.Uređaji za automatsko praćenje pritiska u gumama za kamione50.000 km
39.Prelazak na korištenje oblika prijevoza koji je energetski učinkovitiji (npr. prijelaz s automobila na bicikl, s kamiona na željeznicu)2
40.Optimalni pritisak u gumama2
41.Eko-vožnja2
Aditivi u gorivu1
Industrija
42.Kogeneracija10
43.Povrat otpadne topline10
44.Učinkoviti sustavi komprimiranog zraka: uporaba učinkovitih kompresora ili učinkovita uporaba kompresora10
45.Energetski učinkoviti elektromotori i upravljanje brzinom8
46.Energetski učinkoviti sustavi pumpi u industrijskim procesima10
47.Energetski učinkoviti sustavi ventilacije u industrijskim sustavima10
48.Sustav gospodarenja energijom (npr. praćenje potrošnje energije, ISO, EMAS) i optimizacija potrošnje2



PRILOG D

Kumulativne uštede izračunavaju se tako da se nove godišnje uštede pomnože faktorom iz donje tablice koji odgovara životnom vijeku razmatrane mjere. Navedeni faktori uvode se kako bi se obzir uzelo smanjenje ušteda u životnom vijeku mjere.

Životni vijek mjere

Faktori diskontiranja za kumulativnu uštedu

(uz diskontnu stopu od 4 %)

11,000
21,962
32,886
43,775
54,630
65,452
76,242
87,002
97,733
108,435
119,111
129,760
1310,385
1410,986
1511,563
1612,118
1712,652
1813,166
1913,659
2014,134
2114,590
2215,029
2315,451
2415,857
2516,247
2616,622
2716,983
2817,330
2917,663
3017,984

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:310-02/20-01/94

Urbroj: 517-07-02-03-22-7

Zagreb, 28. veljače 2022.

Ministar
dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.