VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
701
Na temelju članka 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16. i 116/18.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. svibnja 2022. donijela
KODEKS
PONAŠANJA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA U TIJELIMA IZVRŠNE VLASTI
I. OPĆE ODREDBE
Predmet i primjena
Članak 1.
Kodeksom ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuju se načela ponašanja na temelju kojih državni dužnosnici u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: dužnosnici) postupaju tijekom obnašanja dužnosti, razrađuju pojedina pitanja integriteta dužnosnika, te se uređuje izbor, sastav i djelokrug rada Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće za provedbu Kodeksa ili Vijeće) i druga pitanja od važnosti za provedbu ovoga Kodeksa.
Članak 2.
Odredbe ovoga Kodeksa primjenjuju se na državne dužnosnike u tijelima izvršne vlasti. Dužnosnicima u smislu ovoga Kodeksa smatraju se:
1. predsjednik Vlade Republike Hrvatske
2. članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri)
3. predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
4. čelnici državnih upravnih organizacija
5. državni tajnici u ministarstvima
6. glavni ravnatelj policije
7. glavni državni rizničar
8. ravnatelj Porezne uprave
9. ravnatelj Carinske uprave
10. glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske
11. glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske
12. zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
13. zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske
14. drugi državni dužnosnici u tijelima izvršne vlasti koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Svrha Kodeksa
Članak 3.
Svrha Kodeksa je utvrditi etička načela i načela ponašanja u skladu s kojima se dužnosnik za vrijeme i u vezi obnašanja dužnosti obvezan ponašati i sukladno kojima treba postupati ili koje mogu utjecati na vjerodostojno obnašanje njegove dužnosti.
Odnos Kodeksa i drugih propisa
Članak 4.
Pitanja uređena ovim Kodeksom temelje se na zakonskom okviru kojim su uređena pitanja sprječavanja sukoba interesa, ostvarivanja pristupa informacijama i transparentnosti, fiskalne odgovornosti, kao i drugih propisa iz područja suzbijanja korupcije, uključujući i zakonske odredbe u odnosu na koruptivna kaznena djela.
Etično ponašanje dužnosnika uključuje i informiranost i poštivanje pravnog okvira (načela i pravila) iz stavka 1. ovoga članka.
II. ETIČKA NAČELA
Članak 5.
Etička načela utvrđena ovim Kodeksom predstavljaju načela koja će dužnosnik usvojiti kao vlastita načela i vlastiti kriterij ponašanja za koje je osobno odgovoran za vrijeme i u vezi obnašanja dužnosti.
Dužnosnik svoju dužnost obnaša časno, pošteno i savjesno, na način kojim neće umanjiti svoj integritet ili integritet tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost te poštivati pravni poredak i rad institucija pridonoseći i unaprjeđujući ostvarivanju javnog interesa i vladavine prava.
Dužnosnici primjenjuju etička načela u odnosima prema građanima i medijima, u međusobnim odnosima, odnosima prema državnim službenicima i namještenicima, odnosu prema obnašanju dužnosti te odnosu prema tijelu izvršne vlasti u kojem obnašaju svoju dužnost kao i drugim tijelima.
Dužnosnik je dužan kontinuirano paziti na poštivanje etičkih načela, svojim primjerom postaviti standarde u tijelu izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost, kao i spriječiti potencijalni odnosno stvarni sukob interesa te na odgovarajući način upravljati njime, te se ne može ispričati za nepoznavanje obaveza i odgovornosti koje proizlaze iz ovoga Kodeksa.
Poštivanje etičkih načela
Članak 6.
Etička načela kojih se dužnosnik dužan pridržavati u obnašanju dužnosti čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti koju obnaša su:
1. načelo zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana
2. načelo javnosti i transparentnosti
3. načelo uzornog ponašanja
4. načelo odgovornosti za rezultate i
5. načelo racionalnog korištenja javnih resursa.
Načelo zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana
Članak 7.
Dužnosnik pri obnašanju dužnosti mora poštivati poredak, voditi brigu o javnom interesu i čuvati povjerenje građana te osiguravati jednakost svih pred zakonom.
Dužnosnik je dužan paziti na očuvanje vlastitog integriteta, izbjegavati situacije koje narušavaju njegovu objektivnost i nepristranost u obnašanju dužnosti te upravljati sukobom interesa.
Pri obnašanju dužnosti, dužnosnik se mora ponašati na način kojim čuva i unaprjeđuje povjerenje javnosti u integritet, nepristranost i učinkovitost tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost.
Načelo javnosti i transparentnosti
Članak 8.
U svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja tijelo izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost, dužnosnik će iznositi stavove tijela u kojem obnaša dužnost u skladu s propisima, ovlastima i ovim Kodeksom te osiguravati transparentnost u obnašanju dužnosti i transparentnost tijela u kojem obnaša dužnost.
Dužnosnik je dužan, u skladu sa svojim ovlastima, javnosti pravovremeno pružiti potrebne informacije vezane uz dužnost koju obnaša i svoje vlastito postupanje, ako to nije u suprotnosti s posebnim propisima, razmotriti prijedloge i mišljenja te biti spreman obrazložiti svoje odluke i ponašanje.
Načelo uzornog ponašanja
Članak 9.
Dužnosnik treba biti uljudan, dostojanstven i profesionalan kako u svojim odnosima s građanima i medijima, tako i u svojim odnosima s ostalim dužnosnicima, službenicima i namještenicima.
Pri korištenju bilo kojeg sredstva komunikacije, uključujući i komunikaciju na društvenim mrežama, dužnosnik je dužan čuvati osobni ugled i ugled tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost.
Dužnosnik vlastitim primjerom potiče službenike i namještenike na kvalitetno i učinkovito obavljanje zadataka, dobre međuljudske odnose, kolegijalnost i suradnju te odgovoran odnos prema građanima.
Načelo odgovornosti za rezultate
Članak 10.
Dužnosnik će pridonositi ostvarivanju Programa Vlade Republike Hrvatske, strateških dokumenata Vlade Republike Hrvatske te Hrvatskoga sabora, kao i misije i vizije tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost te je osobno odgovoran za njihovo izvršenje u dijelu za koji je nadležan i u skladu s ovlastima.
Načelo racionalnog korištenja javnih resursa
Članak 11.
Obnašajući dužnost, a osobito pri izvršavanju svojih diskrecijskih ovlasti, dužnosnik treba osigurati da se ljudskim i materijalnim resursima upravlja i koristi na zakonit, učinkovit, djelotvoran i ekonomičan način, isključivo u cilju ostvarenja javnog interesa.
III. PRAVILA PONAŠANJA
Informiranje dužnosnika prilikom stupanja na dužnost i za vrijeme obnašanja dužnosti
Članak 12.
Prilikom stupanja na dužnost, dužnosnik je dužan u roku od 15 dana upoznati se sa sadržajem ovoga Kodeksa što potvrđuje svojom potpisanom izjavom koju dostavlja Vijeću.
Prilikom stupanja na dužnost, a najkasnije u roku od 60 dana, dužnosnik je dužan putem sustavnog informiranja i educiranja upoznati se s propisima i svojim obavezama u području suzbijanja korupcije, a osobito u području sprječavanja sukoba interesa, osiguravanja prava na pristup informacijama, fiskalne odgovornosti, kaznene odgovornosti, zaštite prijavitelja nepravilnosti (zviždača), te drugih pitanja od važnosti za poštivanje etičkih načela i pravila ponašanja.
Za vrijeme obnašanja dužnosti, dužnosnik je dužan, između ostaloga, savjesno i odgovorno izvršavati svoje obaveze u području iz stavka 2. ovoga članka i kontinuirano se upoznavati s promjenama i novinama u zakonodavstvu u navedenim područjima.
Vijeće za provedbu Kodeksa osigurava potporu dužnosnicima u izvršavanju obveza iz stavaka 1. do 3. ovoga članka te vodi evidenciju izjava.
Postupci koji se vode u skladu s posebnim propisima
Članak 13.
Dužnosnik je dužan odazvati se i surađivati sa svim neovisnim tijelima koja nadziru ili postupaju u skladu s propisima iz članka 4. ovoga Kodeksa te poštivati odluke tih tijela, odnosno sudske odluke.
Deklariranje interesa i imovine
Članak 14.
U obnašanju dužnosti, dužnosnik ne smije svoj privatni interes staviti ispred javnog interesa.
Dužnosnik je dužan točno, pravovremeno i u potpunosti ispuniti imovinsku karticu i unijeti odgovarajuće promjene u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Dužnosnik koji je dužan deklarirati potencijalni sukob interesa odnosno izuzeti se iz odlučivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, može deklarirati svoj interes usmenom izjavom na zapisnik ili pisanom izjavom, odnosno izuzeti se iz odlučivanja suzdržanim glasom ili neglasanjem.
Predsjednik Vlade u odnosu na članove Vlade i druge dužnosnike (točke 2. – 4., 10. – 13.) odnosno ministar, u odnosu na državne dužnosnike u ministarstvu (točke 5. – 9.) iz članka 2. ovoga Kodeksa mogu zatražiti da se suzdrže od sudjelovanja u raspravljanju odnosno odlučivanju ako jasno proizlazi da se radi o potencijalnom sukobu interesa.
Izjava iz stavka 3. ovoga članka kao i podaci o glasanju se obavezno unose u dokumentaciju koja se odnosi na predmet odlučivanja.
Vijeće za provedbu Kodeksa izrađuje model pisane izjave iz stavka 3. ovoga članka i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.
Zabrana primanja darova
Članak 15.
Dužnosniku je zabranjeno primiti dar ako isti nije primljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Dar koji je dužnosnik primio u ime tijela u kojem obnaša dužnost, dužan je dostaviti u evidenciju primljenih darova i prepustiti na upravljanje u skladu s uredbom kojom se uređuje način postupanja s darovima odnosno propisima kojima se uređuje postupanje s državnom imovinom.
Obnašanje drugih funkcija i ostalih poslova
Članak 16.
Dužnosnik je dužan poštivati ograničenja obnašanja drugih funkcija odnosno obavljanja drugih poslova u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Vlada Republike Hrvatske odnosno tijelo izvršne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost mogu zatražiti mišljenje tijela nadležnog za sprječavanje sukoba interesa o usklađenosti obnašanja drugih funkcija odnosno obavljanja drugih poslova sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Ograničenja nakon prestanka dužnosti
Članak 17.
Dužnosnik je dužan poštivati trajanje obveza iz obnašanja drugih funkcija odnosno obavljanja drugih poslova u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Kontakti s trećim osobama
Članak 18.
Dužnosnik je dužan prilikom kontakata s trećim osobama paziti da se ne dovede ili da ga se ne dovode u situaciju sukoba interesa, te treba paziti da ne dovede druge u situaciju sukoba interesa.
O važnim sastancima s trećim osobama javnost se obavještava na mrežnim stranicama tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost odnosno putem društvenih mreža.
Službena putovanja
Članak 19.
Prilikom službenih putovanja dužnosnik je dužan paziti na vlastiti integritet, dostojanstveno obavljanje dužnosti, informiranje javnosti i efikasno raspolaganje javnim sredstvima.
Prilikom obavljanja službenih putovanja podaci o službenim putovanjima dužnosnika dostupni su javnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pristup informacijama te ukoliko isti nisu zaštićeni propisima kojima se uređuje tajnost podataka.
Postupanje s povjerljivim podacima i informacijama
Članak 20.
Dužnosnik je dužan kao povjerljive čuvati sve podatke i informacije za koje sazna prilikom obnašanja dužnosti, a koje nije obavezan javno objaviti u skladu sa zakonom.
Dužnosnik je posebno dužan čuvati kao povjerljive podatke i informacije koje sazna prilikom obnašanja dužnosti, a osobito one čije bi otkrivanje moglo utjecati na položaj trećih osoba u postupcima pred tijelom u kojem dužnosnik obavlja dužnost ili u drugom tijelu.
Na postupanje s podacima i informacijama koje sazna u obnašanju dužnosti dužnosnik treba osobito paziti na odredbe propisa kojima se uređuje tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.
Nagrade i priznanja
Članak 21.
Dužnosnik je dužan paziti da se prilikom dobivanja nagrade ili priznanja od bilo kojeg javnog ili privatnog tijela ili pojedinca, u zemlji ili inozemstvu, ne izloži ovisnosti prema davatelju nagrade ili priznanja.
Dužnosnik treba voditi računa o ograničenjima vezanim uz primanje nagrada i priznanja propisana zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Odabir savjetnika
Članak 22.
Prilikom odabira savjetnika i članova savjetodavnih i stručnih radnih skupina, dužnosnik treba uzeti u obzir zahtjeve posla, stručnost i profesionalno iskustvo te integritet kandidata.
Podaci o osobama i radnim skupinama iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost u skladu sa zakonom.
IV. VIJEĆE ZA PROVEDBU KODEKSA PONAŠANJA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA U TIJELIMA IZVRŠNE VLASTI
Članak 23.
Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti osniva se kao preventivno i savjetodavno radno tijelo sa svrhom promicanja etičkih načela i pravila ponašanja za državne dužnosnike u tijelima izvršne vlasti, pružanja stručne i administrativne potpore dužnosnicima za usklađivanje postupanja u skladu s etičkim načelima i pravilima ponašanja iz ovoga Kodeksa i davanja mišljenja i smjernica u vezi ponašanja i postupanja dužnosnika u odnosu na odredbe ovoga Kodeksa.
Sastav, imenovanje i mandat članova Vijeća za provedbu Kodeksa
Članak 24.
Vijeće za provedbu Kodeksa sastoji se od pet članova, i to:
– dva člana iz reda državnih dužnosnika izvršne vlasti
– jedan član iz reda rukovodećih državnih službenika u tijelima izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti područje sprječavanje korupcije, etike u javnoj upravi ili upravljanja u tijelima izvršne vlasti
– dva člana iz reda u javnosti priznatih stručnjaka u području sprječavanja korupcije i etike u javnom sektoru (vanjski članovi).
Članovi Vijeća imenuju se na osnovi svojih sposobnosti, iskustva, profesionalnih kvaliteta i besprijekornog profesionalnog ponašanja.
Članovi koji nisu državni dužnosnici moraju biti neovisni i ne smiju biti članovi političke stranke.
Članove Vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od 4 godine, pri čemu se vanjski članovi imenuju na temelju javnog poziva.
Vanjski članovi imaju pravo na odgovarajuću naknadu za svoj rad. O visini naknade odlučuje Vlada Republike Hrvatske.
Članovi Vijeća se redovito educiraju o pitanjima koja su predmet ovoga Kodeksa.
Djelokrug rada Vijeća za provedbu Kodeksa
Članak 25.
Vijeće za provedbu Kodeksa obavlja sljedeće poslove:
– daje mišljenja o usklađenosti određenog postupanja s ovim Kodeksom na vlastiti zahtjev dužnosnika, njemu neposredno nadređene osobe ili zahtjev Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
– donosi opće smjernice i pojedinačne smjernice o načelnim pitanjima vezanim uz sadržaj i primjenu ovoga Kodeksa na vlastitu inicijativu, na zahtjev dužnosnika ili Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
– promiče etičke standarde u izvršnoj vlasti
– prati primjenu propisa u području suzbijanja korupcije i etičkog postupanja dužnosnika u tijelima izvršne vlasti
– vodi popis dužnosnika iz članka 2. ovoga Kodeksa i javno ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama
– redovito informira dužnosnike i na traženje dužnosnika pruža povjerljivi savjet o pitanjima vezanim za očuvanje i jačanje njihovog integriteta i etičnog ponašanja
– pruža potporu u primjeni odredbi ovoga Kodeksa, osobito u dijelu koji se odnosi na informiranje i edukaciju dužnosnika u području primjene ovoga Kodeksa
– donosi poslovnik o radu kojim se uređuje način rada i odlučivanja
– podnosi izvješće o provedbi Kodeksa Vladi Republike Hrvatske
– obavlja druge poslove sukladno Kodeksu.
Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove sprječavanja korupcije odnosno etiku u javnoj upravi.
Sjedište Vijeća za provedbu Kodeksa nalazi se pri tijelu državne uprave nadležnom za poslove sprječavanja korupcije odnosno etiku u javnoj upravi.
Javnost rada Vijeća
Članak 26.
Vijeće raspravlja i odlučuje na javnim sjednicama, osim kada se radi o davanju mišljenja u pojedinačnim slučajevima, informiranju i povjerljivom savjetovanju, odnosno u drugim slučajevima kada postoji potreba zaštite osobnih podataka ili drugih povjerljivih informacija.
Vijeće podatke o svom sastavu i radu objavljuje na mrežnim stranicama.
Članak 27.
Članovi Vijeća između sebe biraju predsjednika Vijeća.
Predsjednik Vijeća vodi sjednice Vijeća i koordinira radom Vijeća.
Obveze članova Vijeća
Članak 28.
Predsjednik Vijeća odredit će pojedinog člana Vijeća za izvjestitelja u određenom predmetu.
U slučaju kada Vijeće razmatra predmet koji se odnosi na člana Vijeća iz reda dužnosnika, dužnosnik će se izuzeti iz vijećanja i odlučivanja u svojstvu člana Vijeća.
Mišljenje o usklađenosti postupanja s Kodeksom
Članak 29.
Mišljenje Vijeća o usklađenosti određenog postupanja dužnosnika s ovim Kodeksom Vijeće donosi na zahtjev samog dužnosnika, njemu neposredno nadređene osobe ili na zahtjev Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Mišljenjem Vijeće zauzima stav je li određeno učinjeno, propušteno ili namjeravano ponašanje dužnosnika u skladu s odredbama ovoga Kodeksa.
Mišljenje je Vijeće dužno izraditi i dostaviti tražitelju što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva.
Mišljenje sadrži opis situacije, pregled relevantnih odredbi te ocjenu stanja, a u slučaju da je utvrđeno da je došlo do povrede odredbi ovoga Kodeksa, sadrži također i preporuku za usklađivanje ponašanja. Mišljenje se donosi većinom glasova članova Vijeća.
Član Vijeća koji se ne slaže s mišljenjem može izraditi izdvojeno mišljenje koje se dostavlja podnositelju zahtjeva.
Ukoliko mišljenje sadrži i preporuku za usklađivanje ponašanja, mišljenje se, zajedno s izdvojenim mišljenjem ako postoji, dostavlja i tijelu izvršne vlasti dužnosnika i Vladi Republike Hrvatske.
Smjernice o sadržaju i primjeni Kodeksa
Članak 30.
Smjernice Vijeća o načelnim pitanjima vezanim uz sadržaj i primjenu ovoga Kodeksa, Vijeće donosi na vlastitu inicijativu, na zahtjev dužnosnika ili Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Smjernice Vijeća odnose se na razradu pojedinih načela i odredbi ovoga Kodeksa radi olakšavanja njihove primjene za buduće slučajeve.
Povjerljivo savjetovanje
Članak 31.
Dužnosnik može od pojedinog člana Vijeća zatražiti povjerljivo savjetovanje u situacijama koje se tiču primjene ovoga Kodeksa, a osobito u vezi primjene načela i pravila te postupanja u osjetljivim situacijama.
Popis dužnosnika
Članak 32.
Vijeće izrađuje i javno objavljuje u otvorenom obliku popis dužnosnika koji su obveznici primjene ovoga Kodeksa.
Popis obavezno sadrži:
– ime i prezime
– funkciju
– tijelo izvršne vlasti
– razdoblje obnašanja dužnosti
– druge funkcije i dužnosti koje potencijalno obnaša, u skladu sa zakonom
– ranije dužnosti iz članka 2. ovoga Kodeksa koje je dužnosnik obnašao neposredno prije postojeće dužnosti u prethodne tri godine.
Nakon proteka 18 mjeseci od prestanka dužnosti podatci o bivšem dužnosniku uklanjaju se s javno dostupnog popisa i dostupni su na zahtjev u skladu sa zakonom kojim se uređuje pristup informacijama.
Tijela izvršne vlasti u kojima dužnosnici obnašaju dužnost u obvezi su Vijeću dostaviti podatke o dužnosnicima iz stavka 2. ovoga članka kao i podatke o njegovom razrješenju te podatke o svim promjenama istih za vrijeme obnašanja dužnosti u roku od 15 dana od imenovanja, razrješenja ili promjene podataka.
Informiranje i edukacija
Članak 33.
Vijeće pružanjem stručne i savjetodavne podrške osigurava da je dužnosnik pravovremeno, točno i potpuno upoznat sa svojim obavezama iz ovoga Kodeksa te obavezama iz zakonodavstva za suzbijanje korupcije kako prilikom stupanja na dužnost, tako i periodično za vrijeme obnašanja dužnosti.
Vijeće u tu svrhu priprema materijale (opće smjernice), osigurava odgovarajuću edukaciju te na druge načine jača svijest dužnosnika o obavezama iz Kodeksa i zakonodavstva za suzbijanje korupcije.
Dužnosnik je dužan surađivati s Vijećem i odazvati se pozivu na informiranje i edukaciju najmanje jednom za vrijeme obnašanja dužnosti.
U izvršavanju obveze iz stavka 1. ovoga članka Vijeće surađuje s tijelima nadležnim za provedbu propisa iz članka 4. ovoga Kodeksa, tijelima nadležnim za edukaciju, akademskim i drugim institucijama.
Izvješće
Članak 34.
Jednom godišnje, a najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, Vijeće za provedbu Kodeksa podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske o svome radu.
Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o održanim sjednicama, statističke podatke o provedbi odredbi ovoga Kodeksa, najčešća pitanja koja se javljaju u radu Vijeća, sažetke mišljenja i smjernica, te preporuke za poboljšanje stanja.
Izvješće se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 35.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Kodeksa imenovati članove Vijeća za provedbu Kodeksa.
Tijelo državne uprave nadležno za poslove sprječavanja korupcije odnosno etike u javnoj upravi će na svojim mrežnim stranicama i na mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske objaviti javni poziv i dostaviti popis kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 24. ovoga Kodeksa Vladi Republike Hrvatske.
Članak 36.
Vijeće za provedbu Kodeksa donijet će Poslovnik o radu najkasnije 15 dana od dana konstituiranja.
Članak 37.
Ovaj Kodeks stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/22-07/167
Urbroj: 50301-21/21-22-2
Zagreb, 6. svibnja 2022.
Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.