Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš

NN 48/2026 (8.5.2026.), Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

589

Na temelju članka 78. stavaka 1. i 3. i članka 84. stavka 4. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. svibnja 2026. donijela

UREDBU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Članak 1.

U Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine«, br. 61/14. i 3/17.), u članku 1. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovom Uredbom pobliže se određuje zahtjev i kriteriji za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o utjecaju zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, način izrade smjernica za izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, sadržaj elaborata, te druga pitanja s tim u vezi.«.

Članak 2.

U članku 6. stavku 4. riječi: »daljnju nadležnost« zamjenjuju se riječima: »nadležno postupanje«.

Članak 3.

U članku 8. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Odlukom o imenovanju povjerenstva imenuju se predsjednik, zamjenik predsjednika, članovi i tajnik.«.

Članak 4.

U članku 9. stavci 1. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavci 2. i 4. postaju stavci 1. i 2.

Članak 5.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»(1) Povjerenstvo radi na sjednicama.

(2) Sjednice se mogu održavati uživo, putem elektroničkih komunikacijskih sredstava (online) ili kombinirano (hibridno).

(3) Sjednice povjerenstva saziva i sjednicom rukovodi predsjednik.

(4) Sjednice povjerenstva su javne.

(5) Javnost se isključuje sa sjednice povjerenstva kada se glasuje o odlukama, odnosno mišljenjima.

(6) Javnost iskazuje interes za prisustvom na sjednici po objavi informacije o zahtjevu nositelja zahvata na mrežnim stranicama Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu.

(7) Sjednica povjerenstva može se održati ako je na sjednici nazočna natpolovična većina članova. Povjerenstvo donosi odluke natpolovičnom većinom svih članova. Svaki član povjerenstva obvezan je mišljenje o prihvatljivosti zahvata i kvaliteti studije dati u pisanom obliku.

(8) Kada je član povjerenstva predstavnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili zaposlenik tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je nositelj zahvata o čijem utjecaju na okoliš povjerenstvo daje mišljenje, tada taj član nema pravo glasovanja kod donošenja odluka povjerenstva.

(9) Članovi povjerenstva koji su predstavnici tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom koji uređuje zaštitu okoliša, savjetuju se unutar tijela i/ili osoba čiji su predstavnici te svoje mišljenje izlažu sukladno obavljenom savjetovanju. Članovi povjerenstva koji su predstavnici tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su iznositi mišljenja izvršnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje predstavljaju.«.

Članak 6.

U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Kada povjerenstvo na prvoj sjednici utvrdi da studija ima nedostatke, koji u bitnom, nisu odlučujući za utvrđivanje cjelovitosti i/ili stručne utemeljenosti studije, predložit će nadležnom tijelu da od nositelja zahvata zaključkom zatraži dopunu studije u primjerenom roku, ne duljem od 30 dana, kojom prilikom će obrazložiti i u kojem dijelu studiju treba dopuniti.«.

Članak 7.

U članku 13. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Odluka o upućivanju studije na javnu raspravu obvezno sadrži:

– naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj/kojima treba provesti javnu raspravu

– mjesto javnog uvida i način provođenja javnog uvida tijekom javne rasprave s obzirom na broj javnih izlaganja i sudionike

– rok za provedbu javne rasprave

– broj primjeraka studije i sažetaka studije koji se upućuju na javni uvid

– mrežnu/internetsku stranicu na kojoj će Studija biti dostupna u elektroničkom obliku i

– druge podatke po potrebi.«.

Članak 8.

U članku 14. stavku 1. riječi: »putem ovlaštenika« brišu se.

Članak 9.

U članku 16. stavku 4. riječi: »Mišljenje povjerenstvo daje glasovanjem« zamjenjuju se riječima: »Povjerenstvo glasuje«.

Članak 10.

U članku 20. stavku 3. riječi: »radi možebitne svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom i odredbom članka 6. stavka 4. ove Uredbe« brišu se.

Članak 11.

U članku 21. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, sadrži sve okolišne uvjete, opis svih dijelova zahvata i/ili mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja te, ako je moguće, radi neutraliziranja značajnih štetnih utjecaja na okoliš i, prema potrebi, program praćenja.«.

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaje stavci 3., 4. i 5.

Članak 12.

U članku 26. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Rok za dostavu traženih mišljenja iz stavka 1. ovoga članka je 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 13.

U članku 28. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 14.

U članku 30. stavku 3. podstavcima 3. i 4. riječ: »učinaka« zamjenjuje se riječju: »utjecaja«.

Članak 15.

U članku 31. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka i rješenje iz članka 27. stavka 1. ove Uredbe nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba obvezno je dostaviti Ministarstvu.«.

Stavak 4. briše se.

Članak 16.

Prilozi I., II., III. i IV. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine«, br. 61/14. i 3/17.) zamjenjuju se prilozima I., II., III. i IV. koji se nalaze u prilogu ove Uredbe i čine njen sastavni dio.

Članak 17.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/25-03/52

Urbroj: 50301-05/14-26-7

Zagreb, 7. svibnja 2026.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRILOG I.

POPIS ZAHVATA ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ[1]

1.Postrojenja(1) za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina
2.Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t/dan i više ugljena ili bituminoznih stijena
3.Elektrane i energane snage veće od 100 MW osim vjetroelektrana i neintegriranih sunčanih elektrana
4.Vjetroelektrane s više od 5 vjetroagregata
5.Sunčane elektrane površine 100 ha i veće
6.Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori, uključujući demontiranje i isključenje iz pogona takvih reaktora(2) (izuzevši znanstveno istraživačkih postrojenja čija ukupna snaga ne prelazi 1 kW stalnog toplinskog opterećenja)
7.Postrojenja za preradu istrošenoga nuklearnog goriva
8.

Postrojenja za:

– proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva

– obradu istrošenog nuklearnog goriva ili visokoradioaktivnog otpada

– za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva

– za konačno odlaganje radioaktivnog otpada

– za skladištenje (planirani rok skladištenja duži od 10 godina) istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada na lokaciji izvan mjesta proizvodnje

9.Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura
10.Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala
11.

Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju tvari koja se sastoje od funkcionalno povezanih jedinica te služe:

– za proizvodnju temeljnih organskih kemikalija

– za proizvodnju temeljnih anorganskih kemikalija

– za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika, kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva)

– za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida

– za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda uporabom kemijskih ili bioloških postupaka

– za proizvodnju eksploziva

12.Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima
13.Aerodromi čija je uzletno-sletna staza dužine 2.100 m i više
14.Autoceste
15.Državne ceste
16.Ceste s četiri ili više prometnih traka ili proširivanje postojeće ceste s dvije ili manje prometnih traka u cestu s četiri ili više prometnih traka ako duljina ceste ili proširene dionice ceste iznosi 10 km ili više
17.Luke unutarnjih voda
18.Plovni putovi unutarnje plovidbe
19.Morske luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke veće od 5 ha
20.Spaljivanje opasnog otpada
21.Spaljivanje neopasnog otpada
22.Zbrinjavanje opasnog otpada
23.Centri za gospodarenje otpadom
24.Crpljenje podzemnih voda, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih voda kapaciteta 10.000.000 m³ godišnje i više
25.Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu količina prebačene vode prelazi 100.000.000 m³ godišnje, osim u slučajevima prevođenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju putem cjevovoda
26.Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova koji nisu namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu višegodišnji prosječni protok sliva iz kojeg se voda prevodi iznosi više od 2.000.000.000 m³ godišnje, a količina prebačene vode čini više od 5% tog protoka, osim u slučajevima prevođenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju putem cjevovoda
27.Melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području 500 ha i veće
28.Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 10.000.000 m³
29.Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES (ekvivalent stanovnika) i više s pripadajućim sustavom odvodnje
30.Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte, naftnih derivata i kemikalija uključivo terminal, otpremnu i mjerno – regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom
31.Cjevovodi za transport plinova radi trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama
32.Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 40.000 komada i više u proizvodnom ciklusu
33.

Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od:

– 2.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg)

– 750 mjesta za krmače

34.Klaonice dnevnog kapaciteta 100 uvjetnih grla i više
35.Industrijska postrojenja za proizvodnju celuloze i pulpe iz drvne mase ili sličnih vlaknastih materijala
36.Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona kapaciteta 100 t/dan i više
37.

Eksploatacija mineralnih sirovina i ugljikovodika:

1. energetske mineralne sirovine i ugljikovodici:

– ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak)

– fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude

2. mineralne sirovine za industrijsku preradu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, kremen, kremeni pijesak, drago kamenje, bentonitna, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, mineralne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine, osim mineralnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za ljudsku potrošnju i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama, brom, jod, peloidi

3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta, građevni pijesak i šljunak iz morskog dna, ciglarska glina

4. arhitektonsko-građevni kamen

5. mineralne sirovine kovina

38.Dalekovodi napona 220 kV i više, duljine 10 km i više
39.

Građevine namijenjene skladištenju:

– naftni terminali i terminali ukapljenoga prirodnog plina

– podzemna skladišta prirodnog plina

– skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine kapaciteta 50.000 t i više

– skladišta ukapljenog naftnog plina kao samostalne građevine kapaciteta 10.000 t i više

– skladišta kemijskih i petrokemijskih proizvoda kao samostalne građevine kapaciteta 50.000 t i više

40.Lokacija za trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
41.Postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida u svrhu geološkog skladištenja iz postrojenja obuhvaćenih ovim Prilogom ili ako je ukupna količina uhvaćenog ugljikovog dioksida 1,5 Mt godišnje ili više
42.

Morska uzgajališta:

– uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje veće od 100 t

– uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a do udaljenosti od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 700 t

– uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a koja su udaljena od obale otoka ili kopna više od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 3.500 t

43.Uzgajališta školjkaša u ZOP-u godišnje proizvodnje veće od 400 t
44.Igrališta za golf s pripadajućim građevinama
45.Izmjena zahvata iz ovoga Priloga pri čemu zahvat ili izmijenjeni dio zahvata dostiže kriterije utvrđene ovim Prilogom
46.Svi planirani zahvati za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu


PRILOG II.

POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO

ZAHVAT
1.Poljoprivreda i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I.)
1.1.Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, uključujući navodnjavanje i odvodnju pri čemu je površina navodnjavanja 2.000 ha i veća, a u Jadranskom slivnom području 300 ha i veće
1.2.

Morska uzgajališta:

– uzgajališta ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje manje od 100 t

– uzgajališta ribe izvan zaštićenog obalnog područja (ZOP) godišnje proizvodnje veće od 100 t

1.3.Ribnjaci za salmonide godišnje proizvodnje 10 t i više
2.Energetika (osim zahvata u Prilogu I.)
2.1.Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode uz korištenje fosilnih i krutih goriva snage veće od 10 MW te uz korištenje obnovljivih izvora energije (osim vode, sunca i vjetra) snage veće od 50 MW
2.2.Hidroelektrane
2.3.Vjetroelektrane s 5 vjetroagregata i manje
2.4.

Sunčane elektrane kao samostojeći objekti površine veće od 10 ha i manje od 100 ha ili površine manje od 10 ha koje ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:

– nalaze se na šumskom zemljištu

– nalaze se u zaštićenom području sukladno propisima iz područja zaštite prirode i zaštite voda

– na udaljenosti od 5 km nalaze se istovrsni zahvati (postojeći i odobreni)

2.5.

Cjevovodi za prijenos:

– nafte i naftnih derivata, plina (visokotlačni plinovodi) i kemikalija

– pare i vruće vode duljine 10 km i više

2.6.

Prijenos električne energije vodovima napona 110 kV i više koji su u sklopu prijenosne mreže:

– duljine 10 km i više

– duljine manje od 10 km ako se nalaze u zaštićenom području sukladno propisima iz područja zaštite prirode

2.7.Površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 10.000 m³ i više
2.8.Podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 10.000 m³ i više
2.9.Industrijsko briketiranje ugljena i lignita
2.10.Postrojenje za hvatanje plinova u svrhu trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama
3.Proizvodnja i obrada metala (osim zahvata u Prilogu I.)
3.1.

Postrojenja za preradu metala kapaciteta prerade 500 kg/h sirovog materijala:

– tople valjaonice (postrojenja za vruće valjanje)

– kovačnice s jednim ili više čekića

– postrojenja za nanošenje taljenih metalnih premaza

3.2.Ljevaonice metala
3.3.Postrojenja za taljenje obojenih metala i izradu legura izuzev plemenitih metala
3.4.Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala elektrolizom ili drugim kemijskim postupcima
3.5.Postrojenja za proizvodnju motornih vozila (proizvodnja, sklapanje, proizvodnja motora)
3.6.Brodogradilišta
3.7.Postrojenja za gradnju i popravak zrakoplova
3.8.Postrojenja za proizvodnju željezničke opreme
3.9.Postrojenja za oblikovanje metala pomoću eksploziva
3.10.Postrojenja za pripremu, obogaćivanje, pečenje i kalupljenje metalnih ruda
4.Industrijska prerada mineralnih sirovina
(osim zahvata u Prilogu I.)
4.1.Postrojenja za suhu destilaciju ugljena
4.2.Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera, cementa i vapna
4.3.Postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana, uključujući proizvodnju stakla koje se dobiva preradom starog stakla
4.4.Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući i proizvodnju mineralnih vlakana
4.5.Proizvodnja keramike i opekarskih proizvoda
5.Kemijska industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
5.1.Obrada (prerada) kemijskih poluproizvoda i proizvodnja kemikalija kapaciteta 10.000 t/god i više
5.2.

Proizvodnja:

– pesticida

– farmaceutskih proizvoda

– elastomera

– boja i lakova

– peroksida

5.3.Skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t i više
6.Prehrambena industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
6.1.Postrojenja za proizvodnju i preradu ulja i masti biljnog ili životinjskog podrijetla kapaciteta većeg od 10 t/dan
6.2.Postrojenja za proizvodnju piva i priprava napitaka vrenjem slada kapaciteta većeg od 1.000.000 l/god
6.3.Postrojenja za proizvodnju konditorskih proizvoda i sirupa kapaciteta većeg od 100 t/god
6.4.Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba
6.5.Postrojenja za proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja
6.6.Postrojenja za proizvodnju ili rafiniranje šećera
7.Tekstilna, kožna, drvna i papirna industrija
(osim zahvata u Prilogu I.)
7.1.Postrojenja za proizvodnju papira i kartona
7.2.Postrojenja za prethodnu obradu i bojenje tekstilnih vlakana
7.3.Postrojenja za proizvodnju i obradu celuloze
7.4.Postrojenja za obradu i preradu kože i krzna
8.Gumarska industrija (osim zahvata u Prilogu I.)
8.1.Postrojenja za proizvodnju i preradu gume
9.Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I.)
9.1.Trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 150.000 m² i veće
9.2.Sportski i rekreacijski centri površine 20 ha i veće
9.3.Gospodarski kompleksi površine veće od 10 ha
9.4.Željezničke pruge (osim gradskih i prigradskih) i željeznički terminali za kombinirani utovar i istovar tereta.
9.5.Aerodromi čija je uzletno-sletna staza duljine do 2.100 m
9.6.Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili akumulaciji vode pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 1.000.000 m³
9.7.Crpljenje podzemnih voda kapaciteta od 1.000.000 do 10.000.000 m³ godišnje, ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda kapaciteta do 10.000.000 m³ godišnje
9.8.Građevine za prijenos vode između porječja (riječnih slivova)
9.9.

Morske luke:

– površine od 2 do 5 ha

– površine manje od 2 ha u zaštićenim područjima sukladno propisima iz područja zaštite prirode i zaštite voda

10.Ostali zahvati (osim zahvata u Prilogu I.)
10.1.Eksploatacija šljunka i građevnog pijeska iz obnovljivih izvora
10.2.Eksploatacija mineralne i geotermalne vode koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe
10.3.Eksploatacija geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe
10.4.Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje
10.5.Postrojenja i uređaji za testiranje motora, turbina i reaktora
10.6.Postrojenja za uništavanje eksplozivnih tvari
10.7.Kafilerije (obrada životinjskih trupala i otpada životinjskog podrijetla)
10.8.Postrojenja za proizvodnju umjetnih mineralnih vlakana
10.9.Zbrinjavanje i oporaba neopasnog otpada kapaciteta većeg od 15 t/dan
10.10.

Skladištenje, uključujući i privremeno skladištenje:

– opasnog otpada ukupnog kapaciteta skladišta većeg od 10 t

– neopasnog otpada ukupnog kapaciteta skladišta većeg od 50 t

10.11.Odlagališta mulja i odlagališta otpada uključujući i njihovu sanaciju
10.12.Skladišta otpadnog željeza koja nisu obuhvaćena točkom 10.9.
10.13.Skladišta otpadnih vozila koja nisu obuhvaćena točkom 10.9.
10.14.Istražne i druge duboke bušotine izuzev bušotina koje služe za ispitivanje stabilnosti tla/geotehničke istražne bušotine
11.Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I.)
11.1.

Turističke zone površine:

– 10 ha i veće

– manje od 10 ha ako se nalaze u zaštićenom području sukladno propisima iz područja zaštite prirode i zaštite voda

12.Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš
13.Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
14.Rekonstrukcija postojećih postrojenja i uređaja za koje je ishođena okolišna dozvola koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
15.Zahvati iz Priloga I. namijenjeni isključivo ili uglavnom razvoju ili ispitivanju novih metoda ili proizvoda, a koji se ne koriste više od dvije godine



PRILOG III.

POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U ŽUPANIJI, ODNOSNO U GRADU ZAGREBU

 
ZAHVAT
1.Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura
(osim zahvata u Prilogu I. i II.)
1.1.Obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće
1.2.Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 10 ha i veće
1.3.Početno pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće
1.4.Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće
1.5.Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 20.000 komada i više u proizvodnom ciklusu
1.6.

Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od:

– 1.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg)

– 500 mjesta za krmače

1.7.Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi)
1.8.Postrojenja za proizvodnju i preradu proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla kapaciteta većeg od 10 t/dan
1.9.Postrojenja za obradu i preradu mlijeka kapaciteta većeg od 10 t/dan
1.10.

Ribnjaci:

– za salmonide godišnje proizvodnje veće od 5 t

– za ciprinide površine ribnjaka 50 ha i veće

2.Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
2.1.

Zahvati urbanog razvoja

– sustavi javne vodoopskrbe

– sustavi javne odvodnje

– prometnice

– biciklističke i pješačke staze

– groblja

– nove stambene zone

– kompleksi kulturne namjene

– kompleksi obrazovne namjene (kampusi)

– sportski i rekreacijski centri površine od 5 do 20 ha

2.2.Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna
2.3.

Izgradnja građevina u i na moru:

– duljine 100 m i više

– duljine 50 do 100 m ako se nalaze u zaštićenom području sukladno propisima iz područja zaštite prirode i zaštite voda

2.4.Parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće
2.5.Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale
2.6.Tramvajske pruge, nadzemne i podzemne željeznice, viseće i druge željeznice koje se upotrebljavaju za prijevoz putnika (gradske i prigradske) duljine 10 km i veće
3.Ostali zahvati (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
3.1.Asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više
3.2.Betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više
3.3.Trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i veće
3.4.Klaonice dnevnog kapaciteta 50 uvjetnih grla i više
3.5.Crpljenje podzemnih voda kapaciteta do 1.000.000 m³ godišnje
4.Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I. i II.)
4.1.Skijaške staze, liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće
4.2.Tematski parkovi površine 5 ha i veće
4.3.Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće
5.Izmjena zahvata s ovoga Priloga koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
6.Za ostale zahvate navedene u Prilogu II. i III., koji ne dosižu kriterije utvrđene u tim prilozima, a koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem uzimajući u obzir kriterije iz Priloga V. ove Uredbe, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš


1 Pod pojmom »postrojenje« u prilozima I., II. i III., podrazumijevaju se i građevine kako je to propisano posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja.

2 Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori prestaju biti takva postrojenja nakon što se cjelokupno nuklearno gorivo i drugi radioaktivno onečišćeni dijelovi opreme trajno odstrane s lokacije postrojenja.

PRILOG IV.

OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE

1. Opis zahvata:

– opis fizičkih obilježja cjelokupnog zahvata i drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata (primjerice: potreba za korištenjem zemljišta tijekom građenja i korištenja zahvata, druge potrebe vezano uz opskrbu energijom i sirovinama, radovi uklanjanja zahvata i ostali bitni podaci)

– opis glavnih obilježja tehnoloških procesa

– popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces (primjerice: energija, prirodni resursi (voda, zemljište, tlo, biološka raznolikost))

– popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš (primjerice: onečišćenje vode, zraka, tla i podzemlja, buka, vibracije, svjetlost, toplina, radijacija, otpad)

– idejno rješenje koje sadrži tekstualno obrazloženje i grafički prikaz zahvata, a za eksploataciju mineralnih sirovina idejni rudarski projekt.

2. Varijantna rješenja zahvata:

Opis razumnih varijantnih rješenja (primjerice u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega) koja su razmatrana i koja su relevantna za planirani zahvat i njegove posebne značajke te obrazloženje razloga odabira određene varijante, uključujući usporedbu utjecaja na okoliš.

3. Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okolišu:

– izvodi iz odgovarajućih prostornih planova (u tekstualnom i grafičkom obliku)

– grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim zahvatima te analiza usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja

– grafički prilozi s ucrtanim zahvatom u odnosu na zaštićena područja i područja ekološke mreže

– opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), more, zrak, klimu, krajobraz, te materijalna dobra i kulturnu baštinu

– analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima te prema zaštićenim područjima i rezultatima prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode

– prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata

– opis okoliša lokacije zahvata za varijantu »ne činiti ništa« odnosno prikaz mogućih promjena stanja okoliša bez provedbe zahvata.

Podaci iz podtočaka 2. i 3. ove točke moraju se dati na geokodiranim i ortofoto podlogama.

4. Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građenja, korištenja i uklanjanja zahvata, koji uključuje posebice:

– utjecaje na stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode, zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te utjecaje među njima i u vezi sa zahvatom

– utjecaj na postizanje ciljeva zaštite voda:

a) utjecaj zahvata na stanje vodnih tijela (primjerice izravan utjecaj zahvata na stanje vodnih tijela u užem području provedbe zahvata uključujući procjenu utjecaja primjenom metodologije kombiniranog pristupa)

b) utjecaj poplava na zahvat (primjerice procjena potencijalnih štetnih posljedica za zahvat u slučaju nastupanja poplava u odnosu na stupanj vjerojatnosti pojavljivanja poplava)

– utjecaj zahvata na klimu (primjerice: vrsta i količina emisija stakleničkih plinova) i podložnost zahvata klimatskim promjenama

– utjecaje od onečišćujućih tvari, buke, vibracije, svjetlosti, topline, radijacije, štetnih djelovanja, zbrinjavanja i oporabe otpada i slično

– izravne, neizravne, sekundarne, kratkoročne, srednjoročne, dugoročne, trajne, privremene, pozitivne i negativne utjecaje

– kumulativne utjecaje u odnosu na postojeće i/ili odobrene zahvate

– opis potreba za prirodnim resursima (posebice: tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti uzimajući u obzir održivu dostupnost tih resursa)

– opis možebitnih značajnih prekograničnih utjecaja

– opis možebitnih značajnih utjecaja koji proizlaze iz podložnosti zahvata rizicima od velikih nesreća i/ili katastrofa relevantnih za planirani zahvat

– opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš

– kratki opis metoda predviđanja utjecaja koje su korištene u izradi studije.

Podaci iz ove točke koji se odnose na opis utjecaja moraju se dati na temelju korištenja odgovarajućih stručno-znanstveno utemeljenih modela, drugih modela koji su prihvaćeni u općoj metodologiji procjene utjecaja na okoliš te kombiniranom primjenom modela.

5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, tijekom pripreme, građenja, korištenja i/ili uklanjanja zahvata:

– opis predloženih mjera zaštite okoliša za sprječavanje, ograničavanje, ublažavanje ili uklanjanje negativnih utjecaja zahvata na okoliš

– prijedlog programa praćenja stanja okoliša

– prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš.

6. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je ista utvrđena u prethodnoj ocjeni:

1. opći podaci:

– kratki opis metode za predviđanje utjecaja (provedena terenska istraživanja, korišteni stručni i/ili znanstveni modeli procjene i dr.)

2. podaci o ekološkoj mreži:

– ekološke značajke ciljeva očuvanja i karakteristike područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj

– kartografski prikaz područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata

3.opis značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu:

– mogući pojedinačni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

– mogući kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

– vjerojatnost, trajanje i učestalost mogućih pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na

– ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

– jačina i područje pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

4. mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu:

– prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

5. program praćenja i izvješćivanja:

– prijedlog programa praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže

6. zaključci:

– konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu uz primjenu predloženih mjera ublažavanja i programa praćenja i izvješćivanja iz podtočaka 4. i 5. ove točke

7.Naznaku bilo kakvih poteškoća:

Poteškoćama u smislu ove točke podrazumijevaju se osobito: tehnički nedostaci, pomanjkanja znanja ili iskustva, nedostaci podatka i slično, s kojima su se nositelj zahvata ili ovlaštenik, odnosno projektant suočili prilikom prikupljanja potrebnih podataka ili izrade studije, odnosno projekta.

8. Popis literature:

Popis literature korištene za potrebe izrade studije.

9. Popis propisa:

Popis propisa koji se odnose na zahvat i primijenjeni su u studiji.

10. Ostali podaci i informacije:

Podaci i informacije koje nositelj zahvata, ovlaštenik i projektant smatraju potrebnim navesti u studiji – primjerice: opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije, procjena troškova mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša u odnosu na njihov udio u troškovima građenja i korištenja zahvata i dr.

Sastavni dio studije je netehnički sažetak studije, i to:

– sažetak točaka od 1. do 6. ovoga Priloga obveznog sadržaja studije u tekstualnom i grafičkom obliku, sačinjen na način da sadržajno bude razumljiv javnosti – primjerice: izbjegavati tehničke izraze, detaljne podatke, znanstvena objašnjenja i slično

– sažetak, u pravilu, ima 10 – 20 stranica

– sažetak se daje kao privitak studiji u obliku posebnog elaborata.